-
Posts
1,624 -
Joined
-
Last visited
Everything posted by vilhelmina
-
@mladenvzz I ja se secam kad je homoseksualnost dekriminalizovana u Hrvatskoj. Isla sam u srednju skolu i verovatno za to ne bih ni cula da odjednom po gradu nije pocelo da se prica kako su se mornari sa stranih brodova u splitskoj luci rastrcali po gradu i spopadaju momke. Pri tome Split grad pomoraca, ali oni domaci nikada nisu bili pod sumnjom, bozesacuvaj, samo ovi sa stranaca š. I to nam nesto kaze o mentalitetu, sigurno ne moram da elaboriram. Ali ne treba prestrogo ni suditi. U Svedskoj nema uticaja crkve, a homoseksualnost je dekriminalizovana jos 1944. Medjutim, moja koleginica koja danas zivi u braku sa svojom partnerkom i imaju dvoje dece (svaka rodila po jedno) je oduvek znala da je lezbejka, ali je svojim roditeljima to saopstila tek kad je resila da pocne da zivi sa svojom devojkom. Sestri je rekla samo godinu dana pre nego roditeljima. Ona ima jedva preko 30, znaci nije bilo pre sto godina. Kaze da ne zna zasto im nije ranije rekla. Nije ih se bojala, ali joj ih je bilo zao i nije htela da ih razocara, tako kaze. Inace su bliski, nikakvih problema nije bilo kad je āizasla iz ormaraā. S roditeljima njene partnerke nije islo bas dobro, mozda sto su oboje alkosi, a mozda i nije zato. S njima nemaju nikakav kontakt. Ima jos jedna stvar. Ona i ja smo jedine ostale od svih koji su radili u istom timu kad smo nas dve pocele, otprilike istovremeno, pre skoro cetiri godine. I mnogi koji su kasnije poceli kod nas su do sada promenili posao jer je stresan i vrlo zahtevan, a ne najbolje placen. Samo smo nas dve i dalje tu. Ja zato sto znam da su mi slabe sanse da nesto nadjem u godinama pred penziju, plus imigrant. I pitam je sta ona ceka, mlada je, Svedjanka. Nemam razloga da joj ne verujem kad kaze da nista manje nije izlozena diskriminaciji. I ti zbog kojih cemo i ona i ja istrunuti na ovom poslu nisu ni rasisti, ni homofobi. Prosto ljudi ne vole kad neko iskace iz norme i to je tako svuda, ukljucujuci i Svedsku. Nije se desilo ni da nju i partnerku neko od heteroseksualnih parova koji imaju decu u vrticu s njihovom, pozove na veceru. Inace se to radi, da bi se deca druzila. Kako ne pozivaju samohrane roditelje, tako zaziru i od drustva istopolnih parova. Ne sto obavezno imaju nesto protiv, nego prosto zato sto su drugaciji. Ne znaju sta bi s njima radili, o cemu bi pricali, boje se da ne kazu nesto pogresno⦠Nece se to nikad i nigde mnogo promeniti. Zato i kazem da im treba zakonom omoguciti da dobiju ono sto zele, ukljucujuci i usvajanje dece. Bez potpunog usvajanja nisi roditelj i nema te EU i pravednog suda koji ce te izjednaciti u pravima s onim koji to jeste. Pogledaj bilo koji zakon o nasledjivanju. Nema tu nikakvih staratelja, hranitelja i sticenika. Samo krvno srodstvo, bracna ili dokumentovana vanbracna veza i punopravno usvojenje. Ista vrsta sigurnosti je potrebna i onoj deci koja vec zive s roditeljima istog pola (primer moje koleginice), a bolje je i za one po domovima za nezbrinutu decu. Jedino tako se i moze promeniti drustvo, vremenom i strpljenjem, kad stasaju prve generacije uspesne dece, odrasle s roditeljima istog pola. Vecitim odlaganjem sigurno nece.
-
Mladene (a verujem da se odnosi i na ostale), gubis iz vida da i zene mogu ziveti u homoseksualnim vezama. One mogu da rode dete i to im niko ne moze zabraniti. Jedino mozes partnerki uskratiti mogucnost da to dete usvoji, sa svim pravima i obavezama koje to podrazumeva. Tako si tom detetu uskratio mogucnost da ima dva roditelja, sto postaje zaista veliki problem ako se bioloskoj majci nesto desi. Isto tako moze i muskarac da ima dete iz prethodne, heteroseksualne veze. Recimo da se majka odrekla roditeljstva ili je preminula. Zar nije bolje i tom detetu omoguciti da ima dva roditelja umesto samo jednog, jer nema sumnje da je tako bolje? Ili recimo dete ostane bez oba roditelja u saobracajnoj nesreci, a najblizi srodnik i najpogodniji za usvajanje je ujak ili stric koji zivi sa svojim partnerom. Treba li onda to dete strpati u ustanovu ili dati nepoznatim ljudima, iako postoji neko ko je tom detetu poznat i blizak? Svi ovi razliciti aspekti se cesto zaboravljaju kad se govori o usvajanju dece od strane homoseksualnih parova. Uvek se polazi samo i iskljucivo od pretpostavke da dva muskarca usvajaju njima nepoznato dete bez roditelja, a to je samo jedna od vise situacija u kojoj ovo postaje aktualno. S druge strane, takvo usvajanje je ili legalno ili nije. Ne mozes odlucivati od slucaja do slucaja na osnovu kriterijuma koji nisu unapred utvrdjeni i opstevazeci, jer bi to bila diskriminacija.
-
Bilo mi zao da ovo okacim na neki manje posecen topic, pa neka ga ovde. Nije s neta nego uslikala licno juce u Arheoloskom muzeju u Heraklionu: Konstrakta provaljena, cist plagijat! A Grcima, koji se inace ubise da zastite poreklo feta sira, grckog jogurta i slicno, ovo izgleda promaklo š. Btw, to su neke boginje iz Knososa, oko 2000 godina pre nase ere.
-
I u Svedskoj su maske obavezne u svim zdravstvenim ustanovama, bile sve vreme i jos uvek su. Ima mesta pitanju zasto jedno isto ministarstvo zdravlja sve vreme insistira na tome kako maske nemaju svrhu i nepotrebne su, a onda ih propisuje kao obavezne u sopstvenim ustanovama. Sto se tice cetvrte doze, nju vec sada mogu da dobiju stariji od 65 ili 70 godina (zavisi od okruga) i jos neke ugrozene grupe tj pojedinci uz preporuku lekara. Za ostale se ne najavljuje. I jos jedna zanimljivost vezana za Svedsku (koliko cujem, ne samo nju) i covid. Kako su s letnjom sezonom krenula putovanja, pojavio se ozbiljan problem na sigurnosnim kontrolama na aerodromima. Oko 500 ljudi koje su svojevremeno otpustili, sad ne mogu opet da nahvataju, a posledica su ogromni redovi. Ljudi dolaze kasno uvece i nocu da bi stali u red, prosli kontrolu i stigli na jutarnje letove. I sama sam jucer ujutro ispostovala preporuku i dosla tri i po sata pre leta. I sta se desilo? Guzva na sigurnosnoj kontroli i nije bila bas velika, ali se za kafu na gejtovima cekalo po pola sata i vise jer se pokazalo da smo svi dosli super prerano. Vise od pola sata pre leta smo svih 400 vec sedeli u avionu i poleteli malo pre planiranog vremena. U normalnim okolnostima uvek neko kasni pa ga traze š.
-
Moron koji je otisao u turisticku agenciju da pita koliko kostaju avionske karte, a u agencijama isti takvi moroni. Samo za razliku od onog prvog morona, ovi drugi su umeli da se nakace na internet (s naglaskom na net) i sami provere sta tamo ima. A internet ko internet, glupa masina, skombinuje i izlista ti sve sto ima. Pri tome su prvih desetak normalne kombinacije, a ostalih 5842 sulude. Sta masina zna sta je normalno, a sta nije? Sto se Srbije tice, cini mi se da je problem u smanjenom broju direktnih letova za razne destinacije, pa odatle i manja ponuda po normalnim cenama. Ovih od dvajes hiljada evra do Tivta je uvek bilo, samo si na sajtovima za aviokarte morao da skrolujes do petnaeste strane da do njih dodjes. Sad ti iskoce vec na prvoj strani jer onih normalnih nema, bar ne iz Beograda. Iz drugih evropskih gradova nisam jos primetila neku razliku. Sve u svemu, ko ide u turisticku agenciju da kupi aviokartu, taj i treba toliko da je plati. Edit: Da ne pricam napamet, otisla sam na sajt gde uvek kupujem karte i iz Beograda za Atinu, Rim, Tivat⦠ima karata ispod 100 evra koliko ti dusa zeli. Gledala 15 jul, vrh sezone.
-
Sto se mene tice, Ukrajina prva, zasluzeno. Srbija peta (kod publike treca), odlicno!
-
Zato sto ih prave Svedjani. I ovu su. Problematicno je to s velikim uticajem zirija jer su to ljudi iz iste branse, znaju se, saradjuju, mrze se i zavide, pomazu i cine usluge jedni drugima⦠Koliko god samo glasanje publike imalo mana, ovo ima jos vise.
-
Ne mogu da verujem sta gledamā¦
-
Svedski komentatori bas pohvalno o Konstrakti, kazu super cool.
-
Tri glasa za Konstraktu. Toliko od mene š.
-
Ja mislim da upravo ti drugi faktori, znaci citav niz njih, odlucuju da li lockdown treba ili ne treba. I u slucaju da treba, onda kakav, u kom obimu i slicno. Kad si vec pomenula Svedsku, ono malo banaka sto jos ima nekakav office si mogla slobodno da pozatvaras. Niko ne bi primetio jer se njihove usluge koriste iskljucivo online. Domovi zdravlja ionako rade samo sa zakazanim vremenom, nema svrhe da samo usetas jer svakako neces biti primljen. Posta, sta to bese? Hoces da produzis pasos ili drugi dokument? Izvoli rezervisi vreme. Trenutno mozes da produzis pasos najranije u septembru, ko ti je kriv sto se nisi ranije setila? Ostaju prodavnice, koje uglavnom nude online kupovinu s dostavom, nema razloga da se tamo ide. Vazi i za one s hranom, o drugima da se ne prica. I preskupi restorani, u koje se ionako ide retko i uz rezervaciju. I javni prevoz, koji je problematican samo u velikim gradovima, a i tu nije neka guzva. I skole, s ogromnim prostorom i malim grupama dece, u odnosu na vecinu drugih zemalja. Zato je ovde moglo bez lockdowna, ali cena koja je placena je ipak veca nego u Danskoj i Norveskoj, koje se jedine mogu porediti sa Svedskom, a koje su imale izvesne restrikcije. Sve drugo su kruske o jabuke. S ovakvim sistemom kao u Svedskoj, u Srbiji bi bio jos veci pomor nego sto je bio.
-
Ja mislim da je on tog dana dvaput vecerao. Prvo s Kurtijem jer je takav bio protokol organizatora susreta, a posle za svoju dusu, u krug najmilijih. Uopste ne sumnjam da je dobro dete Milica bila tamo. Da onaj bilmez od starijeg mu sina nije onakav kakav je, sedeo bi taj i na zvanicnijim mestima. Verovatno je i dinastija Kim tako pocela i vidi dokle su dogurali.
-
On koristi funkcionalnu nepismenost velikog broja gradjana, pa nesto sto je koncesija na mnogo desetina godina, sa svim pravima koje iz toga proisticu, predstavlja kao da je Srbija angazovala izvodjace radova da joj iskopaju rudu, izgrade put, gasovod, vetropark, sta godā¦, a to je i dalje nase. Kao da ce te firme obaviti posao i otici, a Srbija ce te produkte posle prodavati i uzimati profit. Tako s Gaspromom, tako s Rio Tintom i svim ostalima. Ubij me ako prosecan birac ne vidi to upravo na ovaj nacin. Kao prodas nesto i super zaradis, a to i dalje ostane tvoje. Ako āizvodjacā krene nesto da petlja, Vucic samo zaurla āu rikvercā i pazi ko ce da se usudi da ne poslusa.
-
On ce pomenute medije ionako proganjati, sada na nesto uvijeniji nacin nego ranije, ali svejedno. U ranijem periodu ih je vec toliko naruzio da sada vise i ne mora da se trudi. A i ide mu na ruku da ovako ispada fin i tolerantan. Eto, mogao bi on to i ostrije, ali se suzdrzava, jer on je predsednik svih gradjana, bla, blaā¦. Ali kad vec pominjemo te medije, moje veliko razocarenje s jucerasnjeg obracanja je Zaklina s N1. Sta je toj zeni, gde je ona Zaklina koju znamo? Cak joj nije prvi put da se izglupira s besmislenim pitanjem kojim Vucicu onako na tacni ponudi zicer. Neozbiljno i kao tinejdzerka s fejsbuka koja pokusava da spusti simpatiji koji je ispalio. Mislim, onoliko materijala joj je ponudio u ona dva sata prevrtanja po fasciklama, a ona nesto tupavo u stilu āpredsednice, niste rekli sta je poskupeloā. Cuj, to je mogla da pita bilo kog politicara bilo gde u svetu danas. Dobila bi isti odgovor i ne bi imala prava da se na njega zali. Sta je htela time da postigne, ne znam, ali od onog sto sam ja upratila, ovo joj je bar drugi put da je uprskala.
-
Da li je samo meni cudno ovo pominjanje cerke Milice u kontekstu za drzavu i gradjane veoma vaznog sluzbenog putovanja predsednika? I to treba da bude kao nesto pozitivno sto je tatina smizla isla u shopping o drzavnom trosku?!? Pa njemu je bre posao da sedi s Kurtijem, koliko god mu se zeludac prevrtao, a ne da seta clanove porodice po ekskluzivnim mestima i pod obezbedjenjem za pare vec osiromasenih gradjana. Posle ce jos da arlauce sto mu pominju decu, a sam ih eksponira na svaki moguci nacin, fuj!
-
Ono sto je zaradjeno, to je tvoje i nosih ga gde hoces. Ali ima ljudi koji se prave Tose pa se prave da ne znaju da razni dodaci nisu penzija i vaze samo dok zivis u swe. Takvi ne prijavljuju kad napustaju zemlju na duze, nego koriste ono sto im ne pripada. Dok ih ne uhvate i zatraze im da vrate pare. Pomenuti dodaci su ono sto je mnogim penzionerima potrebno da bi nakon placenih troskova stanovanja imali egzistencijalni minimum od 550 evra za jednoclano domacinstvo (450 po glavi za dvoclano). Ali to nije penzija, vec socijala, i vezano je samo za zivot u Svedskoj.
-
Ja mogu da kazem kako je u Svedskoj. Reformom penzionog sistema pocetkom devedesetih je projektovan cilj da penzije budu oko 60% od poslednje plate. U proseku mozda i jeste tako. Ali u praksi, ovaj procenat se bitno razlikuje za pojedine grupe zaposlenih. Racunicu dodatno komplikuje to sto za jedan deo penzije sam biras koliko dugo ces je uzimati, pa neki taj deo āpotroseā ranije i kasnije imaju bitno manju penziju. Obicno su to oni s nizim penzijama, koji bas i nemaju izbora. U njihovom slucaju, penzije su oko 45% od poslednje plate. Kod onih s visim platama, mogu da idu i do 65%. Ali tu je i fakat da plate rastu brze od penzija, pa se i taj jaz povecava. Posto radim sa starima, imam uvid u njihove prihode. Nikada nisam videla penziju koja prelazi 60% moje plate, a ona nije velika. Tih 60% u odnosu na moju platu imaju oni koji su imali bas, bas visoke pozicije. To mi daje pravo da sumnjam u zvanicnu statistiku od 45-65%. To se moze odnositi samo na prvih 5, max 10 godina nakon penzionisanja; kasnije je bitno manje. Sve u svemu, racunica je ovde dosta slozena. Proseci se odnose na situaciju kad je neko odradio ceo radni vek u swe, znaci min 40 godina. To nemaju ni mnogi rodjeni u Svedskoj, posebno zene. Cak i ako su nakupile godine, a radile part time, to ce se odraziti na penziju. I kao sto rekoh, postoji deo koji se isplacuje samo u prvih nekoliko godina, a posle⦠Cilj svega je da se potakne da ljudi rade sto duze, pozeljno do 69 godine, i da uplacuju privatne penzije. Ali u nekim slucajevima to nije moguce, a u nekima i ne donosi nikakve benefite. Tako da sve pomalo lici na lutriju, koja ne prestaje da se igra ni kad je covek vec debelo u penziji.
-
Policija ih zove demonstracije, tako ih i tretira. I nije samo obelezavanje praznika, naprotiv. Ima i vrlo konkretnih zahteva, posebno sto je izborna godina. Nose se transparenti, izvikuju parole, ali se ne prave neredi i ne sukobljava se s policijom. Ali daleko od toga da je samo povorka radi povorke. Nije ni neka sira tradicija koja okuplja sve gradjane, vec nesto sto organizuju dve velike partije i nekoliko manjih partija i pokreta, svi leve orijentacije i svako za sebe i svoje pristalice i simpatizere. Ako cemo bas da budemo precizniā¦
-
Kad se stvari zakomplikuju, tesko je razmisljati konstruktivno, ali evo mog predloga, pa vi vidite sta cete. Zar ne bi mogao svaki moderator da zatrazi i dobije tu i tamo mesec dana odmora, i da to bude zvanicno. Znaci, da ga neko skroz nov privremeno zamenjuje, a u nastavku kako bude. Pred zamenika se ne moraju postavljati posebni zahtevi jer tesko da neko moze nesto bitno da pokvari za samo par nedelja. I da pravilo bude da se onaj glavni vraca nakon odmora, a ako bas nece, opet imamo kakvo-takvo resenje u onom zameniku. Naglasavam da bi tu bilo bitno da onaj stalni moderator i dalje ima pravo odlucivanja, hoce li da se vrati ili bas nikako nece. Pri tome razlog za odmor i ne mora da bude razmisljanje o povlacenju. Moze coveku i onako da dodje, i ne mora to ni da obrazlaze. Mislim da bi to svima otvorilo pogled na to sta su alternative, pa je time lakse i donositi āsudbonosneā odluke. Tako ja mislim.
-
Demonstracije nisu nuzno protest u najuzem smislu, pa ne moraju ni da imaju konkretan zahtev. Mogu da budu i opste iskazivanje volje ljudi i da imaju svrhu podsecanja ostatka javnosti na neke opste vrednosti na kojima drustvo pociva. U svedskom slucaju su prvomajske demonstracije tradicija i organizuju ih neke politicke partije, izmedju ostalih i trenutno vladajuca. Za vise detalja otvori temu ili pitaj na Voxu; ovo je foto tema.
-
Prvomajske demonstracije u Stockholmu, nakon dve godine pauze: Ljudi se bas uzeleli, 25 hiljada samo u nasoj povorci, a nije bila jedina.
-
Za sve starije i one koji se tako osecaju, jedna poucna slicica s danasnjih prvomajskih demonstracija u Stockholmu: Prevod: tant = tetka, a moze da bude i u znacenju starija zena, bakica. Patrola zna se sta je. Zahtev na manjem transparentu dole - vece penzije, sta drugo? Bakicama je tesko da idu u povorci, ali je svake godine pozdravljaju na ovom istom mestu, pored dvorca. Odgovor ljudi iz kolone, naravno - opste odusevljenje.
-
Kad vec spomenuh osnovne skole sedamdesetih (i koliko je drugacije bilo vec devedesetih), padaju mi na pamet i āslobodne aktivnostiā. Kod mene je bilo da se bira izmedju svakakvih sportova, hora (koji je bio redovna aktivnost, a ne skupljen s koca i konopca da se otpeva himna za neki praznik), literarne i matematicke sekcije, dramske i plesne grupe⦠Ja sam bila u āagrobioloskojā u kojoj smo obilazili parkove i skupljali herbarijum i insekte, a zimi sredjivali muskatle u skoli. A njih je bilo svuda, zivih zivcatih, i ako se neko drznuo da neku iscupa- pravo kod direktora. Takodjer sam bila u likovnoj grupi, a tamo nismo crtali i mazali temperama kao na casu, nego smo radili batik, tapiserije i makrame. Danas mislim, mora da je to moje skolovanje drzavu kostalo djavo i po, ali prednosti takvog sistema u odnosu na ono sto su prosla moja deca, su ogromne. A oni su u osnovnu skolu isli cak pre veronauke, pa opet corak. Kreativnost nula, znatizelja samo za po kuci i u slucaju da postoji roditelj spreman da je zadovolji. Zalosno š.
-
Naravno, lastis je bio obavezan deo skolske opreme. Sta drugo da radis na velikom odmoru? Ali vidim u clanku koji si linkovao jednu zanimljivu stvar. Ocito ga je napisala neka mladja zena, pa kaze ovako: Moja cerka je bila u tom uzrastu pre 25 godina, ali nije igrala lastis. Tada jos nije bilo kompjutera i te vrste zabave, ali bile su devedesete i vec se negde izgubilo to sto je potrebno za ovu igru. Lastisa je naravno bilo, ali devojcice su radije blejale u tv i imitirale cece, brene i ostali trash. Ne secam se da su nesto konkretno radile, tipa skupljanja salveta, citanja nekih casopisa za taj uzrast, citanja bilo cega⦠Samo su nekako isli okolo bez cilja, a meni bilo muka da to gledam. Lastis pripada uglavnom sedamdesetim godinama i ne verujem da je bas mnogo presao u osamdesete. Znaci, ima tu ohoho vise od 30 godinaš.
