-
Posts
1,597 -
Joined
-
Last visited
Everything posted by vilhelmina
-
@Arsenije Pesic Tesko mi je da te quotujem jer tvoje pisanje ne referise uvek direktno na ono o cemu sam ja pisala, pa cu ovako, da bismo izbegli dalja mimoilazenja. Prvo o studiji uticaja na zivotnu sredinu. Iz tvog pisanja bi neko mogao da zakljuci da ona postoji i da je dostupna javnosti, samo smo mi neki nezadovoljni njom. To naravno nije slucaj. Jedino sto postoji je ono sto je utvrdila Vlada, dakle uslovi za izradu te studije, obuhvat i slicno. Sad imamo situaciju da studije jos uvek nema, ne zna se zasto i kada ce se pojaviti, niti koliko dugo ce biti na javnom uvidu, na koje sve nacine ce biti dostupna i koliko dugo pre nego sto se donese odluka. Istovremeno Rio Tinto vrsi pripreme za izgradnju koje svakako ne bi radio kad ne bi bio siguran da je taj deo vec sredjen. Zar to sto studije nema na vidiku iako su uslovi odavno izdati tebi ne budi sumnju? Zasto Rio Tinto bas s tim ne zuri, ali se zato polomi u trci da sto vise zemljista otkupi i uknjizi na svoje ime? I cemu uopste sluzi bilo kakvo ispitivanje javnog mnenja bez cinjenica na stolu, onih u vidu do sada potpisanih ugovora i te nesrecne studije? Oko onih 19000 ljudi ne, nece se svi raseliti. Ostace oni koji nemaju gde, jer su im kuce i imanja predaleko od rudnika da bi bili interesantni za otkup, a preblizu da bi mogli da prodaju svoje poljoprivredne proizvode bez da im neko zbog blizine rudnika ne ubija cenu. Ti ljudi ce imati manje prihode ili ce ostati bez njih. Osim toga, kad izvestan broj napusti ta sela, rizik je prilican da ce neka od njih ostati bez skole, javnog prevoza, da lokalna prodavnica vise nece raditi za upola manje kupaca, da otkupljivac mleka vise nece dolaziti zbog samo par preostalih proizvodjaca, da ce ih i lekar redje posecivati, da ce se do veterinara teze dolaziti… Sve to stvara ozbiljne poremecaje u drzavi koja niti ima snage, niti pokazuje volju da amortizuje sve to. Ma ne trudi se ni da sagleda moguce posledice, jer sta je to kad zivis u ekonomskom tigru? Kazes, prilagodice se. Kad i kako ce se prekvalifikovati? Od cega ce za to vreme ziveti? Sta ce biti s onima koji su za takvu promenu previse stari, neinteresantni mogucim poslodavcima, a jos uvek daleko od penzije? To su svi u dobi 45-65 godina, puno ljudi. Ozbiljna drzava bi vec imala plan kako to izvesti. Ova ce im baciti po 20 evra par puta godisnje i nazvati to pomoc za restrukturiranje. Sad o rizicima, kao sto je taj da u kontakt dodje pijaca voda s onom koja sadrzi litijum i arsen. Ti ga ne negiras, a ni ja ne tvrdim da ce se to obavezno desiti. Ja samo ne verujem da iko moze da pruzi garancije da nece. Ne znam ni kako bi te garancije trebalo da izgledaju, jer ”nece, majkemi” sigurno nije dovoljno, a ne postoji ni primer slicnog projekta u svetu, pa da se na njega pozovu. I na kraju, odnos i Rio Tinta i same drzave prema tom i ostalim pitanjima - potpuni nedostatak zelje da se o tome povede javna diskusija, uz proglasavanje svih koji postavljaju bilo kakva pitanja za nekompetentne neznalice i emotivne drekavce. Nijedan argument se ne pobija kontraargumentom vec gotovo iskljucivo diskvalifikacijom sagovornika i citave javnosti. To bas ne uliva poverenje. A ja stvarno ne mislim da u Rio Tintu sede trapavci koji se u sve razumeju, samo im PR slabije ide. Bilo je toga jos na sta sam zelela da ti odgovorim, mozda se kasnije setim.
-
Nije, ima slicnih izuma i u Svedskoj. Nije ambulanta nego dropp in testiranje jer drugog nacina prakticno nema, tj treba imati mnogo srece pa uleteti u app bas onda kad ima kucnih testova da se naruci, sto je vrlo retko. I tako stanem ja u taj red prekjuce ujutro oko pola deset. Na red dosla tacno u 1, znaci tri i po sata cekanja u dugackom redu na parkingu, jer je testiranje u busu koji ima raspored po danima kad se gde moze naci. Bilo oko minus 3, moglo je i gore, ali pomnozi to s tri i po sata. Otisla ujutro s temperaturom 37,5, a vratila se s 34,7 😂. Danas dobila rezultat i negativan, nemam covid. Za upalu pluca cemo tek da vidimo 😀.
-
O ovome je govorio i jedan covek na N1 ovih dana. Ne secam mi se ni imena ni funkcije, ali je bilo smisleno. Nije pominjao Zakon o geologiji, ali ocigledno se radi o istom maniru koji se primenjuje i drugde, mada nije uvek pretocen i zakon. U osnovi se radi o tome da se veliki projekti dele u pojedinacne faze, navodno da se pojednostavi proces i podstaknu investicije, a ustvari da se izbegnu zakonske obaveze, dok za njihovo sprovodjenje ne bude kasno. Covek je dao primer zrenjaninskog Linglonga gde su gradjevinske dozvole davane po fazama. Npr izdata im je dozvola za manje administrativne objekte, koji nece uticati na zivotnu sredinu, pa ni studija uticaja nije potrebna. Onda za jos par takvih objekata, prilazne puteve, pratece objekte… I tako u toku par godina. Oni se polako sire, ulazu, i sve to bez ikakve studije, sve dok se ne dodje do same fabrike, onog njenog dela koji ce zagadjivati. U toj fazi ce baciti na stol nekakvu studiju, ali jasno je da ce oni koji ce je ocenjivati biti pod snaznim pritiskom da je odobre, jer ce inace snositi odgovornost za eventualnu odstetu investitoru. Tu nece biti objektivnosti, nema sanse. U ovom slucaju se od pocetka znalo da krajnji cilj nije bila portirnica i administrativna zgrada, vec fabrika. Ipak se nikakva studija uticaja nije trazila sve do poslednje faze, kada je tesko dati objektivnu procenu. Isto to imamo i kod Rio Tinta. Data su istrazivacka prava, prakticno bez ikakvih uslovljavanja i uz neku sitnu naknadu. Kao da se od pocetka nije znalo da istrazivanje nije cilj sam po sebi, vec da je to eksploatacija. Vec u toj fazi se mogla traziti preliminarna studija, iako svi podaci za njenu konacnu verziju nisu bili poznati. Ali na osnovu tog Zakona o geoloskim istrazivanjima, nije trazena. I sad su svi pred svrsenim cinom. Rio Tinto, koji je ocigledno racunao i racuna na dozvolu za eksploataciju, bez obzira na rezultate studije. Oni mucenici koji ce ocenjivati studiju i dati zeleno svetlo za nastavak investicije. Trenutna vlast koja zadovoljno trlja ruke jer ima toliko elemenata da odgovornost prebaci na bivsu vlast, i samo pobere kajmak. I na kraju gradjani Srbije kojima ce na nekakvom satro referendumu biti uvaljen ovaj vruc krompir, da se oko njega podzapaju i povade si oci, ovako kako mi na forumu vec radimo. Mnogo je toga javnosti nepoznato u vezi projekta Jadar, ali neke stvari polako cure u javnost. Izmedju ostalog i da je Studija uticaja na zivotnu sredinu vec gotova, ali sam narucilac, Rio Tinto, bira da ”zastane” s projektom i za sada je ne daje na uvid javnosti. Naravno, zato sto njen sadrzaj vise nego jasno pokazuje poguban uticaj buduceg rudnika na sve zivo i nezivo u siroj okolini. Zato ce sacekati tih par meseci do izbora, a posle ili nastavak projekta ili zahtev za odstetu. Ne sumnjam da i za to imaju neki dobar papir, u ovom trenutku jednako nedostupan javnosti, kao i ona studija. Tako stoje stvari.
-
Procena nije odoka, objasnila sam ti. Na povrsini za koju vlada Srbije sama procenjuje da ce biti pod sretnim uticajem rudnika, zivi 19000 ljudi. To je cinjenica, kao sto je cinjenica da se radi o ruralnom kraju, gde je poljoprivreda vazna, bilo kao osnovni, bilo kao dodatni prihod lokalnog stanovnistva. Nije ni pateticno, ni tuzno. Ljudi tamo zive od toga. Neki bolje, neki gore, kao i u svakom drugom malom biznisu. Ko kaze da svi trce na pijacu da prodaju svoje proizvode? Vecina ih prodaje na veliko raznim otkupljivacima. Taj kraj nije bedan, pust i zapusten. Ljudi tamo zive prilicno prosecnim zivotom za srpske prilike. Itekako tamo ima sta da se izgubi, ali cini mi se da ti to ne vidis.
-
Korist treba da imaju gradjani Srbije, i to toliku da bar malo prevazilazi stetu koju ce od rudnika izvesno imati. Ako te koristi nema, onda ostaje samo steta. Sto se mene tice, ne treba nijedno od ta dva. Neka idu da kopaju negde drugde.
-
Sto ja tebi da podnosim dokaze? Hajde ti meni daj dokaze da ce iko osim Rio Tinta imati korist od ovog rudnika. Potrudi se malo, pa guglaj. Vlada Srbije je procenila da ce zona uticaja rudnika biti povrsine oko 300 km kvadratnih, i za tu povrsinu trazi od Rio Tinta studiju uticaja na zivotnu sredinu. Kad znamo da je ta ista vlada svim srcem za projekat, onda nema nikakve sumnje da nisu preterali sa zahtevom. Poredjenja radi, to je otprilike polovina opstine Loznica. Slozices se valjda da na tom podrucju nece biti moguce poljoprivredna proizvodnja. Cak ako neko svesno odluci da truje sopstvene ukucane, kako ce on te svoje kruske prodati nekom drugom? Da li bi ti kupio voce i povrce koje raste na par kilometara od postrojenja za preradu rude litijuma? Zbog toga se predvidja da ce velik broj ljudi na tom podrucju ostati bez sadasnjeg izvora prihoda. Kad oni napuste ova sela, morace to da ucine i oni malobrojni koji nisu direktno vezani za poljoprivredu, jer sa bitno smanjenim brojem stanovnika i oni ostaju bez infrastrukture. Odatle procena o 19000 ljudi. Toliko ih sada zivi na podrucju uticaja rudnika. Onog koji optimisticki obecava 900 radnih mesta, pri cemu ne kaze o kakvim radnim mestima se radi i koliko clanova porodice ce svako od njih moci da hrani.
-
Nije 1000 nego max 900, prema samom Rio Tintu. Takodjer, po njihovim procenama, trebalo bi raseliti oko 19000 ljudi koji trenutno zive na podrucju koje se planira za rudnik, a ciji opstanak na tom prostoru bi na ovaj ili onaj nacin bio ugrozen. To nisu pusta sela u kojima su ostali samo stari, naprotiv. Macva nije pasivan kraj kao neki drugi delovi Srbije i ex yu. Znaci, iselis grdne ljude koji su se tu bavili ne bas ekstenzivnom poljoprivredom, sravnis sa zemljom kuce, okucnice, stale, hladnjace, skole, prodavnice… Unistis plodnu zemlju zbog rudnika, i onda dovedes neke pionire da sve to ponovo osvajaju kao nekada Divlji zapad. Odakle ce oni doci i kakvi bi to ljudi trebalo da budu? I sta s onih 19000? Stvarno, jesi li ti ozbiljan 😀?
-
Na sajtu Rio Tinta kazu da se planira oko 1000 radnih mesta dugorocno, plus jos oko 1000 u vreme izgradnje rudnika. Od toga 90% treba da bude domaca radna snaga. Meni to ne izgleda narocito impozantno, a ne vidim ni o kojim profilima se tu radi. Posebno mi je problematicno to sto se ovde ne radi o fabrici na obodu grada, u koju zaposleni mogu da dodju biciklom ili gradskim prevozom, pa nisam sigurna da li ce u okolini (koju ce prethodno raseliti) naci ono sto traze, za ono sto su spremni da ponude. Ili ce i oni morati da potegnu do Vijetnama? Nista o tome ne znamo, niti nesto osim ove okvirne brojke (koja moze da bude manja, nikako veca) postoji na sajtu Rio Tinta. Eto ti samo jedan aspekt problema, a ne radi se o zelenim livadama. Sta kazes na to? Kakvu sansu za razvoj, osim 900 vrlo upitnih radnih mesta ti tu vidis?
-
Ograda je samo provizorno naslonjena na vrata. Mogu i da je preskoce i da je sruse, ali nisu ni pokusale. Najzanimljivije je sto su se, i kad smo na neko vreme sklonili ogradu, sve tri ponasale kao da je i dalje tu. Tek posle nekih pola sata se Charli ohrabrio da predje u Telmin i Janinin deo stana, ali onda je dobio rezanje, pa smo prekinuli eksperiment. Sledeci izazov ce biti da pokusamo da ih spojimo u istom prostoru. Njima je ocigledno dobro i ovako, ali meni malo tesko da preskacem ogradu svaki put kad idem u kuhinju ili kupatilo 😀.
-
Itekako ima, ali nije bas prijatno u atmosferi gde ispadas zatucani zastupnik najretrogradnijih vrednosti ako kazes da rudniku u Jadru nije mesto. Nema tog argumenta koji ce te oprati od vrlo licnih napada i trpanja i isti kos s peracima murala Ratku Mladicu. Isto tako nema ni cinjenice koja se nece izvrnuti u svoju sustu suprotnost. Ovi ljudi koji se bune u Jadru, i svi oni koji se s njima solidarisu, na ovom topicu su predstavljeni kao protivnici razvoja i nekakvi zastitnici u razvijenom svetu davno prevazidjenog nacina zivota, porodicnih vrednosti u tumacenju Dveri i Zavetnika, i statijaznam. I onda ti odatle treba da zapocnes diskusiju, da objasnjavas da je ovde nesto drugo u pitanju, da pokusas da pricu odlepis od nivoa rudnik = razvoj, napredak i priblizavanje zapadnim vrednostima, a sve ostalo = otpor promenama i povladjivanje retrogradnom mentalitetu. Zasto se npr ta seoska domacinstva o kojima se ovde radi ne bi posmatrala kao mali porodicni biznisi cije pravo na postojanje i zastitu nije manje od onog jedne multinacionalne kompanije? Zasto se njihova borba za zdravu zivotnu sredinu ne bi posmatrala kao promovisanje zapadnih vrednosti, sto ona u osnovi jeste? I onda je argument koji treba pobijati da oni to rade na pogresan nacin, jer je pominjanje dedovine tako eksplicitan dokaz da se radi o zatucanim i neobrazovanim ljudima, da neki drugi dokaz tu i ne treba. Pa dobro, mozda da im predlozimo da to urade kao Portugalci, koji muce istu muku s litijumom, mada je u pitanju druga kompanija. Vidi dole kako to oni rade, a oni vec jesu Zapad, ne treba im dalje priblizavanje: Edit: Link za clanak odakle je slika.
-
Cerka treba pocetkom februara sa svojim mackom (Carli, 2 godine) da doseli kod mene i moje dve macke (Telma i Janin, 14), na sest nedelja, dok cekaju useljenje u novi stan. Ovog vikenda smo zapoceli upoznavanje. Jos nismo stigli dalje od frktanja i rezanja kroz zicu, ali situacija obecava. Bice to pocetak jednog velikog prijateljstva 😀:
-
To sto ti nazivas teorijama, pre ce biti razlicite perspektive, ali ako ti je bas stalo, neka budu i teorije. Kako god, ekologija kao nauka postoji tek od sezdesetih godina proslog veka, sto je malo kratko vreme da bi se govorilo o dominaciji jedne od njih pa zatim njenom odbacivanju i prihvatanju druge kao preovladjujuce. Istina je da obe perspektive postoje od kada postoji i koliko toliko naucni pristup posmatranju i proucavanju prirodnih pojava, davno pre uspostavljanja ekologije kao zasebne nauke. Te nakon razlicite perspektive niti odbacuju jedna drugu, niti se medjusobno iskljucuju. Istorija nase planete jeste stalna smena perioda s razlicitim uslovima za zivot na njoj, pa neko u tome moze da vidi sklad i harmoniju, a neko drugi haos i katastrofu. Meni licno je blizi ovaj prvi pristup, ali to ne menja cinjenice, vec samo nas pogled na njih i kako ih tumacimo. Upravo tako, i to su prirodne sukcesije. Na nekom podrucju se promene uslovi sredine, recimo nastupi duzi susni period, nekoliko uzastopnih ostrijih zima ili vec nesto, pa to stetno deluje na neke vrste, a pogoduje drugima. Posle par takvih godina, imaces izmenjen ekosistem. Ali ako susa ili hladnoca nije ekstremna, a najcesce nije, nece raspadnuti lesevi zivotinja lezati medju sasusenom vegetacijom, vec ce vrste kojima to ne prija prestati da se razmnozavaju, zivotinje ce delom migrirati, biljke ce razvijati otpornije fenotipove dubljeg korena, sitnijeg lisca… Vrste kojih do tada nije bilo ce poceti da osvajaju prostor. Tako to ide u prirodi, postepeno i u duzem periodu, i ja u tome vidim teznju balansu, sklad i harmoniju, nikako haos i katastrofu. Nesto sasvim drugo je stvarno prirodna katastrofa sirih razmera (vulkan, zemljotres…), ali to zaista nije cesto u prirodi. Samo pada u oci kad se vec desi. Da je cesce i rasprostranjenije, verovatno bi i cesce kretali od ameba, ali to ipak ne biva. Bez vila i jednoroga, ali balans postoji dok god se covek ne umesa, dune mu da negde baci atomsku bombu ili napravi rudnik sa sve postrojenjem za preradu rude u zivim svetom gusto naseljenom podrucju. A da je taj balans surov prema zivim jedinkama, jeste. I to ne u 95 vec u 100% slucajeva.
-
Evo i moje price na temu ”dal’ je snijeg il’ su labudovi” 😀. Proslog leta se zateknem na Gran Canariji. Krenula sam prilicno na brzinu i nepripremljena, bilo posla preko glave. Tamo shvatim da necu moci dve nedelje s onom cumom od kose, em cupava, em neofarbana. Inace se farbam od ranih tridesetih, kad su naglo pocele da mi se pojavljuju sede. Prvo je bila samo kana, posle moja prirodna tamno smedja, a vremenom sve svetliji tonovi, kako je postajalo sve teze prikrivati sede. Tako na kraju nisam imala pojma kako moja prirodna kosa uopste izgleda. I tako idem jednog vrelog junskog dana po Maspalomasu, vlaga ogromna, znoj curi i potocima. U neko doba vec potpuno ocajna, ulecem u jedan frizerski salon, unisex, kao i vecina u gradu koji je poznat kao raj za homoseksualce. Posto niko ne govori engleski, nekako im objasnim da hocu kratko, sto krace. Prilazi mi momak s britvom u ruci i neverovatno sarmantnim osmehom. Da sam musko, onog trena bih presla u gejeve i zaljubila se u njega 😀. I tada pocinje carolija koja mi je, bez preterivanja, promenila zivot. U salon sam usla s poludugom kosom slepljenom od znoja, pri tome izraslom jedno dva centimetra od poslednjeg farbanja. Izasla sam s razigranim vrlo kratkim frajerskim cupercima u nekoliko nijansi sive, potpuno ocarana onim sto sam videla u ogledalu pre nego sto sam izasla na ulicu. Niz ulicu, nisam propustila nijedan izlog da se u njemu ne ogledam i obradujem novoj sebi. Ali navika je cudo i pogled vec trazi prodavnicu farbe za kosu. I tako, izlog za izlogom, i ja sve manje trazim farbu, a sve vise mi sazreva misao da se nikad vise necu farbati, jer mi konacno vise ne treba. Toliko sam sebi bila lepa, da nesto lepse vise nisam mogla da zamislim. Kuci u Stockholmu sam se odmah bacila u potragu za nekim ko ume da sisa nozem, da mi odrzava istu frizuru, a to uopste nije bilo lako. Napokon nadjoh jednu Iranku, kod koje sad redovno idem. I sad se priblizavam poenti. Ceo zivot sam mislila da cu biti hipi baka s dugim pletenicama. Uvrtela sam si tu sliku odavno u glavu, jos od trenutka kad sam shvatila da se moja mama i baka nisu rodile stare, dakle i mene ceka. Nervirale su me one njihove trajne i natapirane frizure, kao slemovi, ali to je tada bilo skoro pa obavezno. Sve drugo se smatralo neurednim i zapustenim. A ja bas nisam htela tako. Osim tih pletenica, bilo je jos kojecega sto sam sebi zacrtala za vreme kad budem starija. To je bilo otprilike sve ono za sta tada nisam imala para i vremena, a zelela sam. I sad mi se dogadja ono sto gore vise vas opisuje - sad mi se kojesta moze, ali vise to ne zelim. Npr ne raduje me vise kupovina odece. Najbolje se osecam u farmerkama, dzemperu i patikama, naravno u varijanti primerenoj mojim godinama, za koji dan 61. Leti moze neka haljina, tunika s bermudama ili tajtsovima, i to je otprilike sve od cega se sastoji moja garderoba. S posebnim naglaskom na patike, da mogu da hodam, a da me ne bole ovi ”cekic” nozni prsti, odavno sazreli za operaciju koju vec godinama odgadjam. Znaci, poenta 😀. U mladosti smo skloni da isprojektujemo sopstvenu buducnost na osnovu onog sto tada zelimo da radimo, a iz raznih razloga ne mozemo. Prihvatiti sebe u kasnijim godinama, znaci i prihvatiti da ponesto od tih snova nismo ostvarili, i da nikada necemo. Ne uvek sto nam je sudbina kleta, vec nekad i zato sto to vise ne zelimo. Je li to starost? Jeste, pa sta? Sto rekla Seka Sablic jednom prilikom, to je kad te napusti zelja da putujes, da se napijes, da se zaljubis… Ono, ne mora bas sasvim, ali niko me vise ne bi naterao da spavam u vreci na doku u Pireju, pa makar nista vise od sveta ne videla. Ma ni rani jutarnji letovi vise ne dolaze u obzir; samo posle deset, da na aerodrom stignem naspavana i bez stresa, eto dokle se doslo. Ili da me neko ubedi da popijem casu viska, pa da me posle boli glava, nema sanse. O ljubavi da ni ne pricam, i koliku bi mi tek to inkomodaciju sada donelo 😀. Ali nije to da vise nista ne zelim, naprotiv. Samo je to otprilike sve suprotno od onog sto sam ranije zelela, ponekad i ono cega sam se uzasavala. Nista vise avantura, samo sigurnost i izvesnost. Znaci setnje, labudovi, kafa radije za poneti pa u neki parkic ili pored vode, nego u nekom fancy kafeu… I vecera radije iz moje rerne i uz tv, nego u skupom restoranu. Gosti dobrodosli, ali da se ne zadrzavaju predugo. Svuda podji, kuci dodji itd. I iznad svega zdravlje. Ko je na to mislio dok je bio mlad?
-
Alo, geotermalne vode koje se vec koriste i tek ce se koristiti za proizvodnju energije (ne zaboraviti da Nemacka ima zabranu izgradnje nuklearnih elektrana koju ce tesko skinuti!), sad ce se samo usput filtrirati da se dobije nesto litijuma. Na konto toga ce otvoriti par fabrika baterija, za koje ce im onda faliti sirovine. Vec sada se zna da je ovaj postupak koji se planira u Nemackoj cist, ali skup i neisplativ. Ali Srbija nije preko sveta i eto resenja. Pa zasto se inace Angela Merkel onako zlurado smeskala kad su je novinari u Srbiji pitali za litijum? Valjda je smislila kako ce da dovuce konkurenciju nemackoj firmi koja eksploatise litijum u sopstvenoj zemlji? Ova prica postaje sve prljavija. Mogu se pisati floskule o napretku i razvoju, ali stvar je vrlo prozirna. Nemackoj svaka cast. Uvek su bili korak ispred svih, zato su i uspesni. Ali nije njihovo da brinu o kvalitetu zivotne sredine u Srbiji. U Nemackoj se svakako ne planira iskopavanje cvrste rude i jalovista puna arsena. Tamo gde se planira, neka brinu lokalne vlasti, a ako one nece, onda gradjani sami. Sto rekao gosn Puzigaca, tako treba. I tako ce i da bude.
-
Bitna razlika izmedju Rio Tinta i ostalih ekoloskih problema koje Srbija nesumnjivo ima je taj sto ovi potonji vec postoje, a steta od Rio Tinta se jos uvek moze spreciti, bas kao i ona od ostalih novih rudnika koji su u planu, ali jos nisu realizovani. Srbija je jednostavno premala za toliko zagadjenje. Postojece fabrike bez filtera, toplane na ugalj i mazut, divlje i kobajagi uredjene deponije, kao i postojeci rudnici su vec tu i za sada se ne moze uciniti vise nego da se na njih skrene paznja, sto se i radi. Nisu svi ekoloski pokreti koji se ovde kritikuju nastali zbog Rio Tinta, daleko od toga. Vecina je postojala od ranije, neki zbog malih hidrocentrala, drugi zbog devastacije suma, treci zbog zagadjenog vazduha, cetvrti zbog divlje gradnje u zasticenim podrucjima, peti zbog reka zakrcenih plasticnim i drugim otpadom… Oduzi se post, a jedva sam pocela nabrajanje. Sve su to neki entuzijasti kojima se okolina uglavnom rugala i ismejavala ih, svodila na nivo jogi letaca, najelo se pa pobesnelo, svasta se o njima moglo cuti, a ni ovaj topic ih ne stedi. Zasto ne priznati, i sama sam dugo verovala da je zagadjenje cena razvoja koja se mora platiti, kad ide tele nek ide i uze, posle cemo na to misliti. Sad znam da ne moze tako, jer je steta od takvog razmisljanja nepopravljiva. Pristajanje da se i onaj deo Srbije koji jos nije deponija i jaloviste, prikljuci onom vec devastiranom i unistenom, bitno smanjuje sansu da se problemi ikada rese. Time se ne priblizava, nego se udaljava od razvijenog i uredjenog sveta. Zato, neka Rio Tinto bude ta prelomna tacka na kojoj ce se kola slomiti. Bar cemo jos uvek imati kola i moci cemo da ih popravljamo. Tim pre sto rudnik u Jadru otvara vrata i za desetine drugih, slicnih, a svi oni prete da ta kola koja vec klize prema ambisu, gurnu preko ivice, pravo u provaliju, a onda vise nema kola i nema sta da se popravlja. Zato tu treba stati i reci dosta. Kamo lepe srece da se to uradilo i ranije, ali posto nije, ne znaci da i sada ne treba. Vecina ekoloskih pokreta tako postavlja stvari. Zato mnogi od njih privremeno stavljaju u stranu svoje lokalne probleme i prikljucuju se pokretu protiv Rio Tinta. Tako ce imati siru podrsku kad i njihovi problemi dodju na tapet. Umrezavanje je cudo, sta god se zeli postici. A to sto se uz njih slepaju i razni antivakseri, kvazi ratni veterani i ko zna kakva fukara, to je vec nuzno zlo, i ne umanjuje vaznost onog sto sami ekolozi rade. Bar ako nismo zlonamerni, pa trazimo dlaku u jajetu i bilo kakav razlog da ih dezavuisemo.
-
I ja sam ranije napisala, a evo mi sad i potvrde, da ti ustvari ne mislis da je rudnik dobar sam po sebi, nego ti se dopada ideja da jedno zlo pobedi i iskoreni drugo, znaci da to zlo zavlada umesto ovog za koje ti smatras da trenutno vlada. Ali zlo je i jedno i drugo, jesam li dobro razumela? Nemam sta da zamerim legitimnosti takvog stava, osim sto mi je malo upitno s eticke strane. Zato sto je zlo za koje se ti zalazes ipak samo rudnik, a ovo kojem bi on trebalo da doaka zivi ljudi, mnogi od njih potpuno neduzni. Ali mi je drago sto se slazemo da projekat Jadar, ovako kako je zamisljen, dovodi u pitanje opstanak svega zivog na tom prostoru. Misljenja nam se razlikuju samo oko toga da li je to pravda i da li tako treba.
-
Cccc, ovo je bilo nisko 😀. Iz clanka Rio Tinta citirao si, ni vise ni manje, izjavu Ane Brnabic, a ovako izgleda da je sam medij izvor informacije koju si gore kvotovao. Ne, nema zakona koje obavezuje Srbiju da omoguci eksploataciju samo zato sto je istrazivanje dalo pozitivan rezultat. Postoji mogucnost, sam Rio Tinto je tako nesto nagovestio, da tuze Srbiju na osnovu bilateralnog sporazuma o zastiti investicija izmedju nje i Velike Britanije. Samo meni logika kaze da se to moze odnositi samo na investiciju vezanu za istrazivanje, jer samo za nju postoji validan ugovor. Sve ostalo je na dugackom stapu, a to sto je Rio Tinto otisao mnogo koraka dalje, otkupljujuci zemljiste i radeci druge pripreme, molim lepo, rizik poslovanja za koji iskljucivo sami treba da snose posledice. Tako je to u kapitalizmu, i Rio Tinto to zna. Ali ovde su pokusali da prave deal s jednim hibridnim rezimom, oslanjajuci se na burazerske dogovore s korumpiranim vlastodrscima, pa ce sad to nesto da ih kosta. Ali ne sekiram se ja za njih, nece propasti, iako ce kad tad morati da se pomire s cinjenicom da ce morati da napuste Srbiju praznih saka.
-
A ne, prica na ovom topicu je da ljudi zele da tako i dalje bude, dakle da nema rudnika da bi se sacuvalo koliko toliko cisto zemljiste, voda i vazduh. Ne kazu da nesto treba ili ne treba, nego da oni nesto hoce, zahtevaju. Svako od njih, pojedinacno. Meni je to bitna razlika. Ovo takodjer nije nicija prica na ovom topicu. Ovde se govori da Rio Tinto nije humanitarna organizacija, nego mocna i bogata multinacionalna kompanija, a to znaci da je jedino interesuje sopstveni profit (citaj: srpski zivalj je ne interesuje, ni njegovo unistavanje, a ni spasavanje). Tu nema nista cudno i nenormalno, to je priroda njihovog posla. Priroda posla srpskih vlasti bi trebalo da bude da obezbede da interesi Rio Tinta ne ugroze interese gradjana Srbije. Eh ali posto ovi potonji tom poslu pristupaju krajnje neodgovorno, onda ima i toliko protivnika ovog projekta i na forumu, a i u srpskoj javnosti. Od Rio Tinta se niti moze, niti treba ocekivati da imaju u vidu dugorocni interes ljudi koji na tom podrucju zive. Znaci nikakve sile zlog kapitalizma itd, samo prosta logika stvari. Alternative su pozeljne, ali nisu u svakom trenutku neophodne. Niko u tom Jadru, niti u Srbiji, ipak ne umire od gladi. Razvoj u samo jednom aspektu nije dobar, ako to vodi nazadovanju i propadanju u svim drugim, a posebno u zdravstvenom. Ovo sto ti citas kao narativ Dveri, ja ipak ne nalazim na ovom topicu. Trudimo se da damo argumente, a i da cujemo druge. Oni dolaze iz raznih izvora, pa i nekih koji su toliko udaljeni od Dveri koliko samo mogu biti. Ako neko ko je blizak Dverima kaze da je projekat Rio Tinto los, ja necu samo zbog toga reci da je dobar. Isto mozes reci i za Vucica, da se neslaganje s Dverima pokazuje tako sto ga branis samo zato sto ga oni napadaju. Daleko bilo.
-
Pismen si covek, pa razdvoji narativ dveri i zavetnika (porodicne vrednosti, da se plodimo i mnozimo, sinove za vojsku da spremamo, pa da vratimo kosovo…), od normalne price o zastiti prirode i kulture. Jer i ta prica ima vrlo zapadnjacki pristup - sebican sam i ne dam svoju privatnu svojinu da mi neko po njoj pravi rudnike; i hocu da znam da je mi je voda iz cesme bezopasna po zdravlje, a vazduh bez cestica kojima tamo nije mesto. Gde ces racionalnijeg pristupa? I sta je tu dverski i zavetnicki?
-
@Angelia Razumem brigu, i sama sam je nedavno prosla kad su mi cerka i zet bili bolesni. I verujem da smo svi ovde na topicu kad tad prosli kroz slicno, mnogi i kroz znatno gore. Dosta nas iz Evrope je pisalo i o tome kako nema pristupa lekaru dok god covek ne zapadne u neko akutno stanje, gusenje i sl, a i onda opet samo visesatno cekanje na hitnoj pomoci. Ipak (a ovo je najvaznije!), nikad nisam cula da je neko nastradao zbog toga, ako ne racunamo ljude po starackim domovima na samom pocetku pandemije. Ali zaista niko mlad i zdrav, kao taj tvoj momcina. Jedino sto sad mogu da ti savetujem jeste da dises duboko, mislis pozitivno, mazis ga i pazis makar i kroz odskrinuta vrata, i cekas da prodje. Jer proci ce sigurno, i to bez posledica, verovatno i bez potrebe za lekarom.
-
Nikakav armagedon se nece desiti, bar ne u smislu da ljudi pocnu masovno da umiru, drvece se susi, ribe potpuno nestanu iz reka, pacovi se prvo prenamnoze, pa posle i oni pocrkaju… Takav scenario ima samo u filmovima o raznoraznim danima posle. Ali ovde se ne radi o necem tako lako vidljivom, jer se nista strasno nece desiti preko noci. Recimo da Rio Tinto stvarno primeni neku novu tehnologiju, bitno cistiju i bolju od svih dosadasnjih. Recimo da one tone koncentrovane sumporne kiseline stvarno mogu da se koriste na bezbedan nacin i da nista od toga ne dospe u okolinu. Recimo da su nesto naucili iz prethodnih blamaza, da im je jako stalo da operu obraz i da ce uraditi sve sto je do njih. Pre svega da ce obezbediti jaloviste, tako da ne bude direktnog i vidljivog curenja, po cenu sopstvenog smanjenog profita. Tesko mi je sve to da zamislim, ali neka za ovu priliku bude. Ipak, ostaje problem samog iskopavanja i njegov dugorocni uticaj na okolinu. To je onaj najproblematicniji deo, koji se ne vidi odmah, ali koji ostaje zauvek. Svako rudarenje ima takve posledice, i ljudi s bioloskog fakulteta su utvrdili da se izvesne promene u odnosu na siru okolinu jos uvek mogu naci u okolini davno napustenih rudnika iz srednjeg veka! To je samo jedna zanimljivost, s kojom se bez problema zivi. Ali (!) ranije tehnologije nisu omogucavale da se prodre tako duboko u zemljinu koru. Sada ce Rio Tintove busilice ici do ranije nezamislivih dubina i na povrsinu zemlje izvlaciti ono sto je u toj kori pohranjeno i cemu nema mesta na povrsini, jer je samo po sebi toksicno za zivi svet, cak i bez bilo kakve prerade. To je i sam litijum, a pre svega arsen. Arsen se vec nalazi u dubokim podzemnim vodama, u kolicinama koje su veoma stetne za zdravlje i opstanak zivog sveta. U Bangladesu vec imaju ozbiljan problem s tim, WHO i mnogi drugi su oko toga angazovani, jer se u potrazi za pijacom vodom za onoliko stanovnistvo otislo preduboko u zemlju. I u nekim delovima Srbije postoji problem arsena u pijacoj vodi na gornjoj granici dozvoljenog, povremeno i znatno preko toga. Kakav onda efekat moze da se ocekuje kad se zemlja em izbusi i time narusi vodni rezim, em se ogromne kolicine rude koja sadrzi arsen iznesu na povrsinu? Kratkorocno mozda nikakav, ali dugorocno poguban. Da je arsen kancerogen, da izaziva mutacije gena i da se preko placente prenosi s majke na plod u razvoju, to znamo. Znamo i da se cestice arsena prenose i vazduhom, da mogu da dospeju veoma daleko i zagade vodu i zemljiste na vrlo sirokom podrucju. Ostaje da se sabere dva i dva, i zaustavi ovaj projekat, jer eksploataciji litijuma nije mesto u gusto naseljenom podrucju. Kratkorocno se sve moze obezbediti i sanirati, tako da kolicine arsena u vazduhu, i pre svega u vodi, ne budu visestruko povecane u odnosu na prirodne i dozvoljene. Ali dugorocna izlozenost relativno malo povecanim vrednostima, u krajnjoj liniji ima jednako poguban efekat kao kratkorocno izlaganje vecim dozama. Sav taj arsen treba da prodje kroz bubrege ljudi koji tamo zive, i to se ne moze izbeci, koliko god sigurne tehnologije kopanja i prerade se primenjivale.
-
Uticaj doktora i filozofa na sveopšti bazd
vilhelmina replied to Milenko Puzigaca's topic in Društvo
Ne vredi, Puzigaca, dzaba se trudis. Nikad me neces ubediti da si los covek. Fali u tvom pisanju ona fina nota rafinisanog zla, koju neki forumasi tako vesto uspevaju da provuku kroz svoje postove, a da ipak zvuce pristojno, mnogo pristojnije od tebe. Ti to ne mozes jer u tebi tog zla prosto nema, pa kakve god gadarije napisao, ja ti nista ne verujem. A nije da te ne uzimam zaozbiljno, naprotiv. Samo iz tih tvojih stilskih vratolomija gde se sve neko mamuza, gazi, sutira i dobija po nosu, ja citam samo iskrenu zelju dobrog coveka da njegovo okruzenje postane bolje mesto za zivot. E sad, sto ti je malo cudan nacin izrazavanja te zelje, pa dobro, to je tvoj stil. Tako da ti ne vredi da se trudis da me razuveris, nisi taj zlobni namcor kakvim se predstavljas i gotovo. -
U novoj fabrici Northvolt i Skellefteå, Svedska, jucer je simbolicno proizvedena prva litijumska baterija za elektricne automobile. Proizvodnja ce se prema planu nastaviti i u 2022 s tim da ce fabrika raditi punim kapacitetom tek kada bude potpuno zavrsena 2025 godine. U toku izgradnje fabrike u 2021 svedski Zavod za zastitu na radu je od raznih Northvoltovih podizvodjaca naplatio skoro pola miliona evra samo na osnovu kazni za nezakonito koriscenje uglavnom inostrane radne snage. To onako usput, tek da se vidi kako odgovorna drzava postupa. I ne, niko od njih nije pobegao da radi u Srbiji, gde su takve kazne nezamislive. Platili i nastavili da rade. Nije mi poznato odakle pomenuta fabrika nabavlja repromaterijal, ali iz EU svakako ne jer tu za sada ne postoji nijedan rudnik litijuma. Rezerve svakako postoje i svojevremeno se on proizvodio i u neposrednoj okolini istog ovog Skellefteå, nekad kao glavni, nekad kao nusproizvod, ali vise ne, niti ima planova da se ta proizvodnja nastavi. Ali zato proizvodnja baterija moze. Znaci to cemu se Vucic nada i cime zamajava narod, baterije, elektricni automobili, viskos tehnologija, to moze macku o rep da okaci. Nema nista od toga. Srbiji samo rudnik, a ostalo vec razgrabljeno.
-
Aha, evo nasli smo nesto sto gosn Puzigaci smeta, bas lepo. Znamo i zasto, petarde mu plase psa. I onda ne bi imao nista protiv da Savo organizuje demonstracije protiv toga. Moze i Levijatan da se pridruzi, i oni su zastitnici zivotinja. Neko bi doduse mogao da ima primedbu na to sto se demonstrira oko neceg toliko nebitnog, jer on nema psa i ne voli ih. Tudji psi mu smetaju vise nego petarde jer one puknu jednom u tih par dana, a psi kake cele godine. Onda bi se taj setio kako je u evropskim gradovima, prsti na sve strane, plus gomila ljudi na ulicama, opste veselje. I onda bi gosn Puzigaci rekao da lepo izvoli na selo ili i sumu ako mu je do mira i tisine, i da drzi tu dzukelu dalje od parkova gde se deca igraju, plus da mu ne remeti mir i blokira saobracaj zbog takve nebitne sitnice kao sto je par petardi u novogodisnjoj noci. A gde je tek zarada na svoj toj pirotehnici. Da nije gosn Puzigaca neki antiglobalista kojem smeta sto ljudi rade i na tome zaradjuju? Osim toga, ja sam ove petarde kupila za svoje sopstvene pare i sad cu da ih ispucam pred Puzigacinim prozorom, sta mi moze? Sebicnjak jedan, vazniji mu njegov pas od svih nas koji hocemo da se zabavljamo i necemo da nas on u tome ogranicava, ni tim svojim demonstracijama, ni kad pucamo petarde. Cuj, mi mu ometamo miran san, a ne smeta mu sve ono sto nama smeta, evo recimo taj Savo i njegove demonstracije. Pa to je gore od nasih petardi! Mozda bi gosn Puzigaci bilo lakse da ovako posmatra i sve one koji protestuju protiv Rio Tinto i divlje industrijalizacije uopste. Znaci, kao sebicnjake koji bi da disu cist vazduh i bas ih briga sto neko od te fabrike leba jede. Kao individualce kojima je jedino bitno da im ovce pasu na cistoj livadi i zabole ih za napredak i razvoj. Kao privatne vlasnike sopstvenih imanja koji nece da im iko tu remeti mir jer sta je par petardi za novu godinu prema svakodnevnom miniranju? Kao egoiste koji hoce da njihova deca piju cistu vodu i bas ih briga sta piju oni u Zrenjaninu ili gdegod. Kao namcore koje ne interesuje nista osim sopstvene guzice, ma zabole ih sta drugi hoce, bitno da je njima dobro. Nece rudnik u komsiluku, pa makar svi drugi pocrkali od gladi. On ima svoje imanje i na njemu proizvodi hranu za sebe, ne tice ga se sta ce drugi da jedu i da li ce uopste imati nesto. Zar ne bi ovakav stav prijao nasem gosn Puzigaci? Ne vidim da se bitno razlikuje od njegovih zivotnih stavova, pa zato mislim da bi mogao da mu bude sasvim prihvatljiv. Da li se varam?
