-
Posts
1,411 -
Joined
-
Last visited
Everything posted by vilhelmina
-
Strasno . U kojoj je fazi taj projekat, koliko je odmakao u odnosu na Jadar?
-
Ovde je izgleda potrebno pojasnjenje. Moguce je da Rio Tinto nista od dokumenata, istrazivanja i sl ne krije, ali u tom slucaju zato sto nista od toga ni nema. Dokumenti koje si kacio su Rio Tintov zahtev za odredjivanje obima studije i Resenje Ministarstva za zastitu zivotne sredine, kao odgovor na to. Fakat je da su u ovom prvom pobrojane zasticene vrste i stepen njihove zastite. Ali to je nesto sto vec postoji u drugim dokumentima, dakle nista oko cega je Rio Tinto trebalo specijalno da se potrudi. E sad, ono sto jeste pravi problem je to sto se u Srbiji ne radi pracenje tih populacija. Jednom je ustanovljeno da one na tom podrucju postoje, verovatno i u kakvom su stanju u tom trenutku bile, i to je bilo to. Ja zaista ne verujem da ce Rio Tinto da se cima oko toga da ustanovi trenutno stanje i da ga prati u toku najmanje tri godine, da bi mogao da se ustanovi trend. Tek to bi bilo nulto stanje za zivi svet; za nezivi su dovoljni i podaci uzeti u toku jedne godine (ono sto smo ranije pominjali). A bez toga nema ozbiljne studije uticaja na floru i faunu. I da se ne lazemo, to nije ni izvodljivo u onom vremenu i po onoj ceni koja bi bilo kome u ovom trenutku bila prihvatljiva. Ministarstvo je u svrhu pracenja stanja do sada svakako dobilo finih para od EU i sam bog zna na sta su ih potrosili. Zbog toga i tvrdim da u tom delu studija nema sanse da pruzi nesto vise od onog sto se vec zna - da te vrste tamo postoje i da su ugrozene. Studija moze dati neke procene promena u samom stanistu (kojima mozemo da verujemo ili ne, zavisice od onih koji budu ocenjivali studiju), ali kako ce to uticati na pomenute populacije, to ce tek vreme pokazati. Takva procena u ovom trenutku ne moze da se da, nema na osnovu cega. Takodjer mi se cini da ti, gledajuci iz svog ugla, previdjas jednu vaznu stvar, a to je obim radova. Ne znam koje je velicine taj planirani rudnik zlata na Crnom vrhu, ali kapiram da je sama tehnologija izdvajanja zlata iz rude opasnija od ove za litijum. Ta cinjenica je dovoljna da se trazi obustavljanje projekta, ali ako je u Jadru zahvaceno sire podrucje, ako se radi o vecim kolicinama iskopane rude, vecim kolicinama jalovine, intenzivnijem transportu itd, onda to ponistava cinjenicu da je sama tehnologija izdvajanja litijuma nesto manje opasna. Kao sto smo vec konstatovali, veoma kompleksan problem, delom i zbog dosadasnjeg nonsalantnog odnosa vlasti prema prirodi, tako da je sve ovo jedan veliki hazard. Jedno je taksativno pobrojati cime ce sve rudnik da ”obogati” okolne vode, zemljiste i vazduh, a nesto sasvim drugo dati tacnu procenu kako ce to dugorocno uticati na zivi svet. A za koji ni danas nismo sigurni u kakvom je stanju….. Znaci, zacarani krug u koji se vrlo rizicno upustati. I to vazi za sve lokacije po Srbiji na kojima se danas vrse istrazivanja i planira eksploatacija ruda. Danasnje trziste trazi nove materijale, one za ciju se proizvodnju tehnologije tek razvijaju. Naravno da svi obecavaju nesto turbo ekoloski, sto svet jos nije video. Ja si eto uzimam pravo da im ne verujem, i da se pitam mora li majkumu bas Srbija da bude ogledno polje za sve njih? Bas Srbija s onoliko nekompetentnom i korumpiranom vlascu, na svim nivoima?
-
Problem je sto se ovde na obe strane radi o privatnoj svojini, ne znam gde ti nalazis samoupravljace. Ljudi koji su u vezi projekta Jadar najugrozeniji su vlasnici svojih parcela. Neki su ih kupili, neki nasledili, ali to je njihovo. Zasto bi njihovo pravo na raspolaganje sopstvenom imovinom bilo manje od Rio Tintovog? Valjda ne zato sto su im parcele manje? Isti princip bi trebalo da vazi za sve. I ne radi se samo o onima cije se parcele nalaze direktno u zoni planiranog rudnika, pa Rio Tinto pokusava da ih otkupi. Tu su i one koje se granice, a cija vrednost izgradnjom rudnika rapidno opada. Nekima zbog zagadjenja, drugima zbog narusenog pogleda, svima zbog transporta koji bi se izgradnjom rudnika intenzivirao, kada bi teski kamioni u oba pravca poceli da tutnje lokalnim putevima.
-
Pa nista onda, eto ti razloga zbog kojeg mamlaz Cuta ima poseban pik na strane kompanije. Ocigledno nije svejedno da li je u pitanju domaci ili strani investitor. Kome da ekoloski pokreti u ovom slucaju ispostave svoje zahteve, od koga da traze informacije, dokumentaciju, odgovornost?
-
Ne znam, evo ti mi kazi sta bi uopste mogle da budu ingerencije jedne takve grupe. Ako je sve to samo business as usual, Rio Tinto kupio neko tamo zemljiste i ceka dozvole da bi mogao da pocne da radi, cemu ikakve radne grupe, pa jos s diplomatskim predstavnicima? Znam da kineska ambasadorka uredno prati kineske investitore po Srbiji, ali mogla bih se zakleti da svedski ambasador ne prisustvuje pregovorima Volva u Bangkoku. Ko daje pare, to je verovatno jedna od poslovnih tajni Rio Tinta, ne mislis valjda da ja to znam. Mada tesko da je Svetska banka, jer ona daje savete i kredite drzavama za projekte na smanjivanju siromastva i slicno. Nikad nisam cula da kreditiraju jake multinacionalne kompanije, i nadam se da ni necu.
-
Zato sto su pritisci, a verovatno i ucenjivanja, veci i slozeniji u slucaju stranih kompanija, pa je i sansa lokalnih ekoloskih pokreta da na bilo sta uticu manja. U nekakvoj Radnoj grupi za implementaciju projekta Jadar, osim predstavnika institucija drzave Srbije, sede predstavnici Rio Tinta (cist sukob interesa, ali hajde), predstavnici ambasade Australije i Svetske banke. Prosto da se covek zapita da li tom Rio Tintu stvarno trebaju ovako jaki tutori za borbu protiv lokalnih mamlaza tipa Cute. Mislim, sta ce oni tu i na sta to lici?
-
Pogledala sam jos jednom linkove koje si kacio i otprilike je to ono sto sam i ranije znala. Nije to Rio Tintov greh, ali ako na jednom podrucju imas 140+ zasticenih vrsta, i ako si se potpisivanjem Bernske konvencije obavezao da stitis njihova stanista, onda tu ne moze rudnik i tacka. Ali naravno da pomenuta konvencija nije nikakvo sveto pismo. Samo onda treba jasno reci da se odustaje od potpisanog, platiti penale za to i ispostaviti racun Rio Tintu. Ne sumnjam da ce oni to platiti, a da i ne trepnu. Meni se licno taj scenario ne svidja, stavise uzasavam ga se. Ali ako je vecina gradjana Srbije jasno informisana i pristala na to, ko sam ja da im solim pamet s ove daljine? Samo da bude jasno o cemu se radi, da je opstanak tih vrsta i u sadasnjim uslovima ugrozen, te da nema govora da nastave da tu postoje u slucaju otvaranja rudnika. Inace, sta god ti o meni mislio, ja znam da su sumari i rudari u prilicno slicnom polozaju. Percepcija javnosti je cesto da su to neki inzinjeri trece klase, tek da se nakite nekakvom titulom, a da nicim ne doprinose drustvu, vec samo prave stetu, gde god da se pojave. Ne znam koliko puta sam objasnjavala, izmedju ostalog i na ovom forumu, da nije svaka seca sume njena devastacija. Cak ni lov nije puko ubijanje zivotinja (mada se time ni u ludilu ne bih bavila, osim sto sam ucestvovala u prebrojavanju divljaci i napisala nekoliko lovnih osnova), vec je to nacin da se brojnost populacija divljaci drzi na optimalnom nivou. Ipak me ovo sto se dogadja poslednjih godina ostavlja bez argumenata i vise ne mogu da branim neodbranjivo. Ulaskom jakih igraca u oblast sumarstva (a verujem i rudarstva, jer se takodjer radi o prirodnim resursima) kao struka nismo odgovorili na adekvatan nacin, ili jednostavnije receno, obrukali smo se. Pocelo je jos dok sam zivela u Srbiji, dakle pre skoro 20 godina, tako da nije da ne znam kako to ide. Sve ti se cini da drzis stvari pod kontrolom, a one ti sve vise i vise izmicu. Gledas korupciju oko sebe i verujes da u njoj ne ucestvujes, ali dovoljno je sto nista ne cinis i vec si deo toga. Racunas na neka tamo ministarstva, zavode, institute, sve one koji su iznad tebe sitnog izvrsioca, a tamo sve uhljeb do uhljeba. Mrak ti padne na oci kad vidis cega sve tamo ima. Zato vise ne verujem u mogucnost hepienda. Nijedan Rio Tinto nece pristati na vece troskove proizvodnje od neophodnih, bas kao sto se nijedan krupan igrac na trzistu tehnickog drveta nece mlatiti po sumi da bi posekao samo ona stabla koje mu je revirni inzinjer doznacio. On hoce sve i to uz minimalne troskove. Ne govorim o sitnim sumokradicama nego o stvarno jakim igracima. A svaki od njih ce znati kako da se dodvori lokalnom stanovnistvu. Napravice im put do kuce, obnovice crkvu i skolu ako je ima, zaposlice lokalno stanovnistvo, dace donaciju i opstini… Potpuno isti obrazac vidim i u ponasanju Rio Tinta, samo u mnogo vecem obimu. Sve je med i mleko dok se ne krene, a posle nema nazad. Kad krenu klizista i presuse izvori, obratite se vlastima. A to su obicno oni koji su vec bivsi i mozes im samo staviti soli na rep. Nista u dosadasnjem ponasanju Rio Tinta mi ne govori da ce ovaj put biti drugacije. Svi uslovi za buducu katastrofu su tu. Od netransparentnog projekta (slucajno, ili se samo pravimo nevesti?), preko sludjene javnosti do vlasti spremne da sve potpise i blagoslovi, i da pri tom ne pita mnogo. Napisao si ranije da verujes u snagu ekoloskih pokreta da sve aktere ove price nateraju na ozbiljnost i odgovornost. Kako, ako im se na svakom koraku osporava legitimnost i strucnost, ako se preispituje svaki njihov korak, ako se njihovi motivi stavljaju pod sumnju, ako se izvrgava ruglu sve sto kazu i urade? I da zavrsim ovako: onaj Cuta ne zna o mezofilnim bukovim sumama ni 1% onog sto ja znam, ali on ih je branio i odbranio tamo po Staroj planini, angazujuci pri tome autoritete iz naucne i strucne zajednice kojima ja samo mogu kapu da skinem, dok sam ja mudrovala po forumu i gledala svoja posla. Zato ce i u slucaju Jadra taj Cuta dobiti svu moju bezrezervnu podrsku. Ne on kao on, nego zajedno s ljudima koji stoje uz njega i koji kazu da Rio Tinto treba da napusti Srbiju.
-
PDF Politika - kritike, žalbe, predlozi, pohvale, pitanja
vilhelmina replied to A sad's topic in Politika
Znaci li ovo da bi bilo bolje da deo starog foruma nije presao na novi? Meni tako zvuci i prilicno sam sigurna da me osecaj ne vara. Ocigledno postoji grupa koja se i dalje percipira kao nepozeljna i remetilacka, po istim kriterijumima kao na starom forumu. Pa zasto ste ih, pobogu, uopste zvali na ovaj novi forum, neke i ubedjivanjem preko privatnih poruka?!? Ne moras da odgovaras ako ti je mrsko, naslucujem sta je bilo u pitanju. Odoh sad da istrazujem rude i jurim sopstveni rep. -
Naravno da se poznaje, kad sam godinama radila kao sam.ref. za privatne sume i zastitu zivotne sredine. Jeste bilo davno, ali ostalo je interesovanje za te stvari i zelja da se jos ponesto nauci, iako sada radim nesto drugo. U svakom slucaju ne guglam i ne pricam na pamet. Domaci propisi kao domaci propisi; tu k od kvaliteta nema. Za godinu dana se npr moze utvrditi kretanje podzemnih voda, i jos ponesto sto se ciklicno ponavlja svake godine, uglavnom u nezivoj prirodi, ali ne i stanje populacija zivog sveta. Studije koje se zasnivaju na nultom stanju baziranom na jednogodisnjem posmatranju bi u najboljem slucaju mogle da se zovu ”studija o uticaju na biotop” (staniste, nezivi deo ekosistema), ali nikako ovako kako se zove i sto navodi na pogresan trag. Slozices se valja da se radi o razlicitim pristupima. Ovo o cemu ti pricas su geoloske studije i iza njih ne bi stao nijedan biolog. Zato sto se odnose samo na nezivi deo zivotne sredine, a ne na zivotnu sredinu kao celinu.
-
Mislim da si ovde nehotice identifikovao glavni problem. Nedostupnost informacija u ovom slucaju jeste veliki problem, bio i do sada, a tek ce da bude. Pominjao si ranije studiju uticaja na zivotnu sredinu kao uslov za dobijanje gradjevinske dozvole i uopste nastavka projekta. Ne znam da li znas, ali za bilo kakvu iole kvalitetnu studiju ove vrste, potrebno je prvo utvrditi nulto stanje. To je postupak koji traje najmanje tri godine; prve samo skrining, a onda bar dve pracenje stanja. To je zato sto biljne i zivotinjske populacije imaju svoju dinamiku, brojnost i stanje idu gore-dole zavisno od kojecega, pa treba utvrditi neki prosek. Nulto stanje koje bi se utvrdilo u toku samo jedne godine moze biti lazno i time bi i procene na osnovu njega bile pogresne. A i sam skrining je vrlo obiman i skup posao. Dakle, ta studija ce u najboljem slucaju sadrzavati podatke o eventualnim polutantima, ali ne i njihov uticaj na bilo sta, zato sto je nemoguce znati sta je to na sta ce ti polutanti uopste uticati. Sto se mene tice, bolje onda da takvu studiju ni ne pisu, nego da lepo kazu otvaramo rudnik, pa sta bude - bice. Nekome ce svakako biti za nauk.
-
Evo, prva cu priznati da sam dugo zivela u uverenju da je moja zemlja najlepsa na svetu, ima sume, planine, jezera, more… To je bilo u vreme Jugoslavije, naravno. Danas znam da ne samo da nije najlepsa, nego je mala (vazilo je cak i za Jugoslaviju) i prenaseljena (pisala sam o tome i ovde). Poneki lokalitet moze da oduzme dah, ali nema onih prostranstava na koja obicno mislimo kad govorimo o netaknutoj prirodi. Nista na prostoru Balkana vise nije netaknuto. Ipak, tu postoji retko bogat biodiverzitet, zbog polozaja, geografije, klime… I bas zato ga treba sacuvati. Rudnici nisu za takva mesta, jer remete daleko vise nego tamo gde postoje velika prostranstva bez ljudi, a s dovoljno ujednacenim uslovima za biljke i zivotinje da se izmeste i da kao vrste, pa i pojedinacne populacije, prezive. Zato se na takvim mestima i prave rudnici. Ne znam da li na svetu postoji slican primer kao ovaj pokusaj Rio Tinta da u jednom kultivisanom kraju pravi ovakvu vrstu rudnika, i da pri tome otkupljuje sitne parcele od ovolikog broja privatnih vlasnika. Ne tvrdim da nema, samo ja ne znam i verujem da je vrlo retko. Cak i kad bi korist za Srbiju od tog rudnika bila znacajna i trajna, a nije (trajna je samo steta), opet je pitanje da li je vredno toga. Pri tome ne govorimo samo o prirodi, vec i o socijalnom momentu i rizicima da projekat negativno utice na mnogo sire podrucje nego sto je planirano, i to na mnogo razlicitih nacina. Da sad ne nabrajam sve aspekte koji su ovde pominjani, daleko je to samo od lepe prirode. Ti si se ovde uhvatio samo tog pitanja, da li je ta priroda dovoljno lepa da je vredi cuvati. Ja mislim da nije, ali da je vredna zbog raznolikosti koja se golim okom bas i ne moze videti. Npr ne znam da li hrasta luznjaka ima istocnije odatle, mislim da ne. Bane se hvata ekonomske price, gosn Puzigaca govori o vise nego pozeljnom razbijanju zabokrecine uticajem sa strane (u nacelu podrzavam, ali ne i u pojedinostima 😀), mnogi pominju razvoj, radna mesta, infrastrukturu, angazovanje ostalih resursa. Svaka od tih prica, svaki aspekt ovog problema se moze argumentovati i s jedne i s druge strane. Ali ta diskusija nema smisla, jer je ovde bitna celina, ukupan dugorocni uticaj ovog projekta na drzavu Srbiju i njeno stanovnistvo. Mene to vraca na moju prethodnu pricu - Srbija je premala i pregusto naseljena (na stranu laprdanja o beloj kugi), uglavnom ruralna zemlja, da bi ovako veliki i sveobuhvatan projekat mogao da joj donese vise koristi nego stete. Previse je direktnih negativnih uticaja, plus njihova trajnost i potencijalni rizici, a premalo koristi, koja je uz to i kratkorocna. Tako ja mislim, ali naravno, tesko je ne zakaciti se za detalje, a onda sve sto se napise moze da se oznaci kao ”infantilna pricica”. Jos ako se i sagovornik etiketira i dezavuise, onda sve dobije drugaciji tok i smisao. Ali generalno, ova prica je previse kompleksna da bi se svodila na samo jedan aspekt, pa bila to priroda, ekonomija ili stagod.
-
Ne razumem svrhu ovakvog poredjenja dobiti od poljoprivrede s onom u eksploataciji litijuma. U slucaju Jadra zarada od litijuma ide Rio Tintu u odnosu 9:1 (9 delova njima, jedan ostaje u Srbiji). Rudna renta i porezi daju oko 30 miliona evra godisnje, i donose posao za oko 1000 ljudi (uracunati i Rio Tintovi strucnjaci, dakle nisu svi lokalci). Steta koju trpi lokalno stanovnistvo u vidu izgubljene egzistencije, kao ni steta na zivotnoj sredini nije uracunata, ali Rio Tintovi troskovi izgradnje rudnika jesu. Dakle, njihovih nekoliko stotina miliona eura godisnje su cista zarada, dok su 30 miliona koji ostaju u Srbiji vrlo upitni. Gde ovde iko moze da vidi racunicu ili cak nacionalni interes, koji su srpske vlasti unapred proglasile?
-
Znam da si pismen covek i da tebi ne bi trebalo objasnjavati nesto toliko ocigledno, ali posto je ovo forum, sledi odgovor. Otimanje zemljista od mora isusivanjem i gradnjom kanala i brana, je proces koji u Holandiji traje vec skoro 1000 godina. To je vise nego dovoljno vremena da se sav zivi svet prilagodi promenama, na isti nacin na koji stalne promene klime i ostalih uslova sredine dovode do prirodnih sukcesija, kada populacije pojedinih vrsta i citave biocenoze smenjuju jedna drugu, prilagodjavajuci se promenama u bitopu. Dakle, ”rasterivanje riba” je u holandskom slucaju bilo samo stilska figura, dok se u slucaju Rio Tinta radi o bukvalnom i vrlo konkretnom rasterivanju svega sto mrda, plus onog sto ima korenje, u roku od godinu ili dve. Znaci, krajnje nedovoljno za bilo kakvu adaptaciju na nove uslove zivota. Samo bezanija i spasavanje zive glave, pa kako se kome posreci.
-
I to sto kazes. Capiti parce okeana i rasterati ribe, ili capiti parce Macve i rasterati ljude i par zasticenih vrsta zivotinja i biljaka - u cemu je razlika, ako je uopste ima 😀?
-
Klimatske promjene, zagađenje i uništavanje životne sredine
vilhelmina replied to ...'s topic in Društvo
Kad su energija, i uopste resursi u pitanju, pozeljno je da zemlja bude ili velika i retko naseljena, ili bogata, a najbolje oboje. Srbija nije nista od toga. U Norveskoj kada napravis hidroelektranu na jednoj brzoj i kratkoj reci, skoro nista nisi poremetio. Ljudi ionako nema, nema ni riba, a ptice koje su se mozda tu gnezdile, mogu da se izmeste na sledecu stenu i nastave da koriste iste resurse hrane i ostalog sto im treba. Srbija je ruralna zemlja, mnogo ljudi zivi izvan velikih gradova. Ostali zivi svet se nekako rasporedio izmedju ljudskih naselja i koegzistira s ljudima na nacin na koji ne moraju tamo gde postoji siri prostor. U Srbiji gde god da pravis elektranu, kopas rudnik ili koristis druge resurse, nekome moras da ozbiljno poremetis zivot, a zivotinje nemaju gde da se sklone, nego moraju da nestanu. U Srbiji biljke i zivotinje imaju male areale, ispremesane i izukrstane medjusobno i s ljudskim naseljima. U tome je bogatstvo, ali i ogranicavajuci faktor kad je u pitanju proizvodnja energije i koriscenje resursa. Mogao bi post i kod Rio Tinta, a moze i ovde. Ista je prica. -
Tacno, my bad. Druga je kompanija, ali ista ta strategija, ocito popularna u tim krugovima. Znaci, malim koracima prema cilju, potpuno netransparentno i uz oslanjanje na korumpirane lokalne vlasti. Ali sad ce i Rio Tinto 😀. Citam da ulaze u posao s litijumom u Argentini vredan skoro 1 mlrd dolara. Taman toliko manje za Srbiju, bas lepo.
-
Zato sto nije fabrika cipela, za koju je normalno da nece objaviti kakve modele ce izbaciti za sledecu sezonu, nego se radi o prirodnim resursima i znacajnom negativnom uticaju na zivotnu sredinu. Da bi se napravila ona famozna studija uticaja na zivotnu sredinu, bas nista od tih planova ne moze da ostane tajna. E bas zato tu studiju necemo videti vrlo dugo, verovatno nikad. Kad se studija zavrsi, ona se odnosi na taj obim proizvodnje i nijedan drugi. Svako eventualno prosirenje znaci sve ispocetka, od prostornog plana do studije, pa tek onda gradjevinske i druge dozvole. A ako si bacio pogled na one karte nadleznih ministarstava, onda si video koliko je podrucje za sada namenjeno samo i iskljucivo ispitivanjima. Pa nece oni to raditi iz hobija i od dugog vremena, nego da bi se danas-sutra prosirili. I sto bi se sad mlatili s nekakvim studijama, pa za koju godinu jovo- nanovo? Bolje ovako kao u Argentini, i da im je Vucic ziv, zdrav i jos dugo na vlasti. Ako je to tebi dobro, onda jedino da i tebi pozelim to isto. Ali posto u Srbiji jos uvek ima mnogo ljudi do kojih mi je stalo - Rio Tinto, mars sa Drine i iz Srbije! Sto dalje, to bolje.
-
To nisu karte s kojima je izasao Rio Tinto. To je Prostorni plan podrucja posebne namene…, javni dokument koji je izradilo ministarastvo i usvojili Kebara, Langura & co. Na osnovu tog dokumenta je donet i onaj Prostorni plan opstine Loznica koji je kasnije povucen. Rio Tinto je vec trazio izmenu ovog plana jer zele da jaloviste prebace na drugu lokaciju. Tako ce to do kraja ici: uredba o izmeni uredbe, pa jos jedna, pa opet izmena… I nista od toga nije uradio Rio Tinto. Oni su samo lepo pitali, podneli zahtev, zalepili taksene marke i ni za sta nikada nece biti krivi. Njihovi poslovni planovi, mape, faze 1, 2, 3…, konacna resenja… ce ostati njihova poslovna tajna, koju nece deliti s javnoscu Srbije. I nikad oni nece izaci s kompletnim zahtevom, nego su krenuli od malog, pa ce kasnije traziti jos i jos, a vlast ce donositi uredbu za uredbom. Bez javne rasprave i bez uvida javnosti. Tako je do sada islo, i to je taj modus operandi koji Rio Tinto primenjuje; zato im i ne verujem i zato se brinem. Uostalom, tako je islo i u Argentini, gde se stiglo mnogo dalje nego u Srbiji. Bez studije o uticaju na zivotnu sredinu (obecana jos pre tri godine, i nista), bez kompletnih dozvola, ali nikad krseci bilo sta. Mic po mic, tiha voda brege valja. Kad zatreba dozvola za sledeci korak, zatrazi se i dobije, pa onda do sledeceg… A vlast sve odobrava, jer kad smo dotle stigli, kako sad da skocimo sebi u stomak? To je nacin rada Rio Tinta; radi se korak po korak, i niko ne zna sta je sledeci. Nijedan nije preveliki, samo manje izmene prethodnog, nista vredno uznemiravanja javnosti. Dok ne bude prekasno i vise nema nazad. Ako se to desilo u Argentini, na osnovu cega da se u Srbiji ocekuje nesto drugo?
-
Ne moze niko jer je to jedna od milion stvari koju Rio Tinto krije kao zmija noge. Isto kao i brojne studije koje postoje uredno izlistane na njihovom sajtu, ali koje nijedan novinar, nijedna NGO nije uspela da dobije na uvid, a mnogi su trazili. Ljudi koji zive u tom kraju, i koji prate situaciju od pocetka, znaci mnogo godina unazad, kazu da se pocetkom otkupa zemljista govorilo o malom rudniku, svega oko 20 hektara. Kako je istrazivanje napredovalo, tako su rasli i apetiti, pa u ovom trenutku Rio Tinto na svom sajtu govori o 400 hektara, ali na osnovu onog sto traze da otkupe, ipak se radi o 600 ha. I tu jos uvek govorimo o pilot projektu, prostoru koji je potreban da se instalira onih 40 kontejnera opreme koji vec stoje spremni da krenu na put od Australije do Srbije. U medjuvremenu, istrazivanja napreduju na vise mesta i pitanje konacne povrsine nije zatvoreno. Zanimljivo je takodjer da Rio Tinto, kad hoce da istakne vaznost projekta i koliku ce korist to doneti Srbiji, govori o jednom od top 10 rudnika u svetu, po velicini i prihodu. Kad hoce da umiri uznemirenu javnost, onda je to malecki rudnik, ma skoro da ga necete ni primetiti. Znaci Bane, nista od mape, i to uopste nije slucajno.
-
Ne znam gde ti tu vidis demagogiju? Jeste, ima u Srbiji jos prirode osim Jadra. To sto si pobrojao je samo mali deo. Ja samo kazem da je ekosistem Jadra zauvek izgubljen ako se tamo otvori rudnik i da je to nenadoknadiva steta. Neke jedinke iz nekih populacija ce uspeti da se izmeste i opstanu u siroj okolini rudnika, ali vecina nece jer populacije iste vrste, cak i ako ih ima u okolnim podrucjima, imaju tacno onoliku brojnost koliku postojece staniste omogucava. Nece se sismisi iz okoline malo zgurati da naprave mesta za ove iz Jadra, ne funkcionise priroda tako. Ali ne bi me iznenadilo da u sledecem reklamnom spotu Rio Tinta vidim kako tovare zivotinje u kamione i satro ih preseljavaju na drugo mesto. Ili kako poribljavaju ono sto ostane od reka, postavljaju hranilista za srne ili kakve im jos ludosti mogu pasti na pamet.
-
Ne moze to ovako, Puzigaca. Ne mozes zivotinje zatvoriti u zooloske vrtove, a drvece strpati u botanicke baste i reci da si ih sacuvao. Da bi se citav taj ekosistem sa svim vrednim i zasticenim biljkama i zivotinjama sacuvao, treba ti jos jedan Jadar, s potpuno istim uslovima, a nemas ga. Ili vidre, ili rudnik. Ne moze oboje i tu treba biti sasvim jasan. Ljude mozes seliti okolo i objasnjavati im da je to dobro za njih, pa ako ti poveruju, poverovali su. Divlje zivotinje i sumsko drvece, zbunje i zeljasto bilje su ili tamo gde jesu, ili ih nema.
-
Pa da, to se tako zvalo i ranije, pa zasto ne i sada. Ali sustina ostaje 👍.
-
Do negde razumem otpor koji ljudi osecaju pri koriscenju izraza koji bude emocije i koji su vremenom dobili novi sadrzaj, iako nisu promenili sustinu. U nasim glavama su to i dalje strasne, nezamislive stvari koje se dogadjaju drugim ljudima, u drugim vremenima, nikako nama, danas i ovde. Ali nece se srusiti svet ako se istini pogleda u oci i prizna realnost: Genocid nije samo ono sto smo nekad mislili da jeste. Ne moraju da postoje pisani planovi za istrebljenje vece grupe ljudi na osnovu etnicke ili druge pripadnosti. Dovoljna su (ne)dela kao ono u Srebrenici; to jeste genocid. Ropstvo nije samo Kunta Kinte u lancima na nekom brodu na oceanien, ili Bety na plantazi pamuka. To je i kada vijetnamskom radniku uskratis relevantne informacije pre potpisivanje ugovora, kad ga tako na prevaru odvedes na rad u stranu zemlju, kad ga tamo zastrasis da bi cutao, kad ga drzim u nehumanim uslovima i kad mu uduzmes pasos da ne bi mogao da ode i prijavi te vlastima ili medijima; to jeste ropstvo. Kolinijalizam (ne treba mu ono neo, kao sto ni ropstvu ne treba atribut ”moderno”) nije samo kad dodjes s vojnom silom u neku zemlju i ostanes tamo par vekova izrabljujuci je i ne obaziruci se na posledice. Kolonijalizam je i kad iskoristis manjak demokratije i visak korupcije u jednom delu sveta i krenes lokalnom stanovnistvu da otimas resurse i ostavljas toksicni otpad, sve pod firmom nekakvih ugovora i uz skupe advokate, koji ce ih u slucaju potrebe braniti do zadnje kapi tudje krvi. Da bi to uradio, ne moras da budes nikakva imperija, ne moras cak ni drzava. Dovoljno je da si mocna kompanija i da si novcem obezbedis da vrsljas po nekoj zemlji, dok se lokalne vlasti prave gluve i slepe; to jeste kolonijalizam, a ti se hvataj za sta god hoces.
-
Jos malo cinjenica pred kojima se ne bi smele zatvarati oci, a koje se nece naci u opisu tehnoloskog procesa i biznis planu rudnika: Biljke i životinje kojima Rio Tinto piše smrtnu presudu Kada se govori o zagadjenju, obicno se misli na kolicinu stetnoh jedinjenja koja ce stici ili nece stici do beogradskih cesmi, ili bar na smanjene prinose kukuruza zbog pojave neke do tada nepoznate bolesti, ali sta cemo s ovim? Ko ce intervjuisati vidre da ih pita kako im je, ko ce brojati sismise i jelenke? Nije to ”infantilna pricica”, kako je uvazeni kolega pre par strana nazvao moje pisanje, nego najava ozbiljnog ekoloskog poremecaja nesagledivih razmera. Bez vidri i sismisa se mozda moze, ali bez njih valja racunati na prenamnozenje nekih manje pozeljnih vrsta. Moze se i bez hrasta luznjaka i bele topole, ali sta onda biva s rezimom podzemnih voda? Jedan poremecaj ekoloske ravnoteze vuce drugi i to se ne moze kontrolisati. Ako rudnik jednog dana proradi, mogu Rio Tinto i sve srpske institucije svakodnevno da uzorkuju vodu i zemljiste, ali oni ce samo registrovati kolicine jedinjenja opasnih za ljude i eventualno neke kultivisane biljke. To je daleko od dovoljnog da se sacuva bioloska ravnoteza zive i nezive prirode koja u ovom trenutku postoji u Jadru i okolini, a svaki iole ozbiljniji poremecaj te ravnoteze se kad tad vrati coveku, na ovaj ili onaj nacin. Rudnik litijuma na jednom ovako kompleksnom podrucju uvek tome vodi i zato je najbolje da ne postoji.
-
Zato sto se budala prilikom inkriminisane pijanke hvalila kako se nije vakcinisala i nece, a nakon par dana je ipak bio dovoljno posten da pozove i javi da je pozitivan. Tako da ne ostaje ni trunka sumnje kako se desilo. Zet inace radi od kuce i generalno su oboje pazljivi. Inace, oboje su tokom jucerasnjeg dana vec bili znatno bolje, pa racunam da prolazi. Tri dana ne tako strasnih simptoma, ali briga je i te kako bila prisutna. Ali slucaj je vise nego recit i poucan. Dakle, radilo se o pravom, direktnom, bliskom kontaktu. Momci su bili pijani i nema sumnje da je bilo galame, smejanja i unosenja u lice. Ja imam vise kolega s kojima sam boravila u istoj prostoriji i koji su se kasnije iako vakcinisani zarazili, ali meni nista. Pri cemu ja na poslu vrlo ozbiljno pazim na distancu, ne jedem s ostalima vec u svojoj kancelariji, nosim masku u prevozu, prodavnici i kucnim posetama klijentima, iako je niko u swe ne nosi itd. Do sada me je to zastitilo, a sad je tu i treca doza.