Jump to content

Zivot i standard u SFRJ


Amigo

Recommended Posts

1 minute ago, Angelia said:

Tad nismo imali traktor :classic_smile: Slika je iz 2014

 

Ja iskreno receno ne znam koji je model. Ima skoro 30 godina. Nemam pojma kako uspeva ali jos uvek radi i da najvise ces tih videti po kosmaju.

Kupili pola pola sa tetkom. Konacno otac nije morao da moljaka rodjake da obrade zemljiste... tako se to radilo dodje drugi techa pa poore a kad treba da se kopa mi svi kod njega u kopanje i branje, i skupljanje slame...kakva bre letovanja. Svako leto bila moba od kuce do kuce.

Ja te razumem, ipak znam kraj. Kosmaj, kao i celokupno zaleđe Beograda ima svoje specifičnosti. Kosmajska domaćinstva nemaju previše zemlje, i to jeste uvek na granici održivosti, + što ci celo leto ode na radove, to je stvarno bedak. Mene lično nije zapalo, kad je došlo "moje vreme" moji su već digli ruke od poljoprivrede, prešli u Sopot u varoš. Ali starijeg brata od strica zateklo da da leta i leta provodi u poljoprivrednim radovima. I stvarno je to neki drugi svet i drugi način života od onoga koji sam ja živeo. Sad se odužujem pomalo, pa se dohvatim i motike i voća i svega da makar izgleda pristojno.
Standard u gradovima i na Kosmaju sigurno nije bio isti nemoj da se zavaravamo. Mislim da je nekoh osamdesetih bilo konačno bolje i po obroncima Kosmaja, počela je masovna gradnja, vikendice su generisali neku potrošnju, deo se sigurno slivao po domaćinstvima, ali sve u svemu nije baš lak život, iako ima svojih prednosti i tu romantičnu stranu

Link to comment
Share on other sites

39 minutes ago, Angelia said:

 

 

 u Sumadijskim selima uobicajeno da budes i jedno i drugo?

Ma nemoj da zezas. Sto bi rekao Mladen Delic da li je to moguche?:classic_biggrin:

Sva sela u okolini Beograda su isto funkcionisala, zato se u septembru , oktobru islo na kolektivno bolovanje. Pola Velikog sela i Slanaca  je radilo u Minelu i GSP-u , zato smo se i patili svake jeseni sa prevozom, a objasnjenje je bilo guzve posto su djaci krenuli u skolu.

Link to comment
Share on other sites

Ali to sve nema veze bas sa YU, nego sa seoskim zivotom na manjem imanju bilo gde. Ja nisam bas neki fan prirode, mislim isli smo kao mlađi sa društvom na neke izlete ili nešto, ali iskreno, to je bilo da pobegnemo od roditelja i tamo pijancimo, a ne da se divimo prirodi, kao sto i sad idem da bih setao psa, a ne zbog prirode, ali na ovim slikama je sve lepo sredeno i odrzavano. Verovatno je i tada bilo. Plus, da nije tako bilo, nego da si rođena "sa srebrnom kasikom u dupetu" postoje velike sanse da bi zavrsila kao alkoholicar, ili gore. Pa stvarno :classic_smile:

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

48 minutes ago, mrd said:

@Amigo niko nije bio bogatiji od tebe u SFRJ.

 

Eto vidis kako si ti pametan i logicki rasudjujes :lol_2:

 

46 minutes ago, ters said:

Ti nisi imao licnog vozaca da te vozi ??? 

 

Normalno da sam imao, ali uzeo bas tada bolovanje da zavrsi jesenje radove :lol_2:

 

13 minutes ago, DJORDJE said:

Ma nemoj da zezas. Sto bi rekao Mladen Delic da li je to moguche?:classic_biggrin:

Sva sela u okolini Beograda su isto funkcionisala, zato se u septembru , oktobru islo na kolektivno bolovanje. Pola Velikog sela i Slanaca  je radilo u Minelu i GSP-u , zato smo se i patili svake jeseni sa prevozom, a objasnjenje je bilo guzve posto su djaci krenuli u skolu.

 

To je opste pzonato, samo mi nije jasno da u porodici dvoje rade, plus prihodi od poljoprivrede, domace zivotinje, sir, kajmak, cvarci i nema se para da se kupi psenicno brasno.

Ti si covek sa iskustvom, nema gde nisi bio i koje nisi sve kafane posetio, a pamtis jos dalje od mene, pa eto da pojasnis malo, odakle onda ta sirotinja kada su i radili za platu i bavili se poljoprivredom, kao i oni gde je trebao Rio Tinto da kopa :lol_2:

Link to comment
Share on other sites

24 minutes ago, urosg3 said:

Ja te razumem, ipak znam kraj. Kosmaj, kao i celokupno zaleđe Beograda ima svoje specifičnosti. Kosmajska domaćinstva nemaju previše zemlje, i to jeste uvek na granici održivosti, + što ci celo leto ode na radove, to je stvarno bedak. Mene lično nije zapalo, kad je došlo "moje vreme" moji su već digli ruke od poljoprivrede, prešli u Sopot u varoš. Ali starijeg brata od strica zateklo da da leta i leta provodi u poljoprivrednim radovima. I stvarno je to neki drugi svet i drugi način života od onoga koji sam ja živeo. Sad se odužujem pomalo, pa se dohvatim i motike i voća i svega da makar izgleda pristojno.
Standard u gradovima i na Kosmaju sigurno nije bio isti nemoj da se zavaravamo. Mislim da je nekoh osamdesetih bilo konačno bolje i po obroncima Kosmaja, počela je masovna gradnja, vikendice su generisali neku potrošnju, deo se sigurno slivao po domaćinstvima, ali sve u svemu nije baš lak život, iako ima svojih prednosti i tu romantičnu stranu

Tako je, nemaju previse zemlje izmedju ostalog i zato sto je nacionalizovana (moji roditelji nisu taj slucaj), pa su neki koji su posle radili kod PKBa, ustvari radili na imanjima svojih roditelja, koji su presli u drzavno vlasnistvo.

Krajem 80tih je bilo bolje jer su nam dosli vikendasi malo brojnije.

Inace - podsetio si me zasto vidis toliko tih istih traktora. To je bila proizvodnja namenjena izvozu kad su uletele sankcije '92 ili 93 ne secam se. Pa je IMT ponudio te traktore seljacima na rate...i onda su svi kupovali.

 

18 minutes ago, DJORDJE said:

Ma nemoj da zezas. Sto bi rekao Mladen Delic da li je to moguche?:classic_biggrin:

Sva sela u okolini Beograda su isto funkcionisala, zato se u septembru , oktobru islo na kolektivno bolovanje. Pola Velikog sela i Slanaca  je radilo u Minelu i GSP-u , zato smo se i patili svake jeseni sa prevozom, a objasnjenje je bilo guzve posto su djaci krenuli u skolu.

:lol_2: Da taj rad. Kod nas nije bilo tako, zato sto su ljudi tesko nalazili tako grupno poslove, bili su rastrkani. Zato sto nema vecih fabrika ili slicno u blizini, u lokalu.

Zato su i bile mobe. Bilo je i onih koji su 100% stariji bili seljaci, a deca ima radila negde. 

Link to comment
Share on other sites

3 minutes ago, Amigo said:

odakle onda ta sirotinja kada su i radili za platu i bavili se poljoprivredom, kao i oni gde je trebao Rio Tinto da kopa :lol_2:

Veoma prosto Amigo, niskokvalifikovani poslovi, se nisu placali tako dobro za taj standard, pa se sa svim tim jedva prezivljavalo. Pogotovo sa troje dece, koji svakog septembra trebaju knjige. Ja vec objasnila, nema mnogo izbora poslova. Moj otac je samo par godina radio u BG, jer nije bilo prevoza - morao je da izabere ili radi u BG ili ne vidi porodicu. Tako da radis za malu platu.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

8 minutes ago, Amigo said:

 

To je opste pzonato, samo mi nije jasno da u porodici dvoje rade, plus prihodi od poljoprivrede, domace zivotinje, sir, kajmak, cvarci i nema se para da se kupi psenicno brasno.

Ti si covek sa iskustvom, nema gde nisi bio i koje nisi sve kafane posetio, a pamtis jos dalje od mene, pa eto da pojasnis malo, odakle onda ta sirotinja kada su i radili za platu i bavili se poljoprivredom, kao i oni gde je trebao Rio Tinto da kopa :lol_2:

Cuj, postojali su pasivni i razvijeni krajevi. Ti si odrastao u Bosni koja je ocigledno bila za nijansu nize od Slovenije, a Srbija je ipak bila provincija na Istoku.

Link to comment
Share on other sites

4 minutes ago, DJORDJE said:

Cuj, postojali su pasivni i razvijeni krajevi. Ti si odrastao u Bosni koja je ocigledno bila za nijansu nize od Slovenije, a Srbija je ipak bila provincija na Istoku.

 

Dobro neces da se kacis sa rajom, razumem. 

  • Like 1
  • Ha-ha 1
Link to comment
Share on other sites

46 minutes ago, Milenko Puzigaca said:

Ali to sve nema veze bas sa YU, nego sa seoskim zivotom na manjem imanju bilo gde. 

Ne, to ima veze sa nerazvijenim krajevima, gde nema prevoza, nema poslova ... dodatno na to idu manja imanja, i ne specijalno plodna. A takvih ima dosta, u Sumadiji u Makedoniji... ocigledno ne u Bosni jer tamo nisu imali vodu i kanalizaciju samo ako su bili skrti :classic_smile: Kosovo, Crna Gora - definitivno.

Ja sam se iznenadila kada sam prvi put videla sela u Slavoniji. Za Hrvatsku i Sloveniju stvarno ne znam koliko su imali nerazvijenih krajeva.

Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, Cyber said:

Kad sam kod cokolade, da napomenem da se pocetkom i sredinom 70-ih kad sam ja bila dete, u tadasnjem Centropromu koji se nalazio svuda, mogla kupiti Nestlé cokolada (koju sam ja tamanila) i Nestlé Nescafé (koju su pili odrasli). U Centropromu na Cvetnom trgu (prvi supermarket u Beogradu) se moglo kupiti maltene pticje mleko. 

 

Bilo je i toblerona 70tih, neko je kod nas imao licencu. Centroprom Cvetni trg, Beogradjanka, podzemni kod Doma omladine su bile elitne prodavnice u gradu i ogledalo grada. Da vidis kakva je bila ponuda u Cupriji, Paracinu i pre nestasica ili u Valjevu. Ako nista drugo narod koji tamo zivi sada ima bolju ponudu, to  sto nemaju gde da rade je druga prica.

Edited by DJORDJE
Link to comment
Share on other sites

57 minutes ago, mrd said:

@urosg3 Ferguson je izvanredan traktor. Kabina je IMT, nisu je uzeli po licenci

Sent from my SM-G998U using Tapatalk
 

Sad ste me zainteresovali pa cu da pitam koji je. Ali mislim da je IMT. Bili su nekad oni plavi ogroomni, mislim da je bilo mozda 2 u selu, ti su kupovani preko onih zelenih planova, imucnije porodice sa vise zemlje.

Inace ta kriza sa gorivom je kasnije uticala na promenu u okolini, vecina koja je prethodno uglavnom uzgajala psenicu, je presla na stocarstvo I vocarstvo. Pa se sejao kukuruz I jecam. Psenica sad samo za licne potrebe, I to malo jer su mogli da razmenjuju te zitarice za brasno, a I hleb je stigao u prodavnice.

Link to comment
Share on other sites

43 minutes ago, DJORDJE said:

Da vidis kakva je bila ponuda u Cupriji, Paracinu i pre nestasica ili u Valjevu. Ako nista drugo narod koji tamo zivi sada ima bolju ponudu, to  sto nemaju gde da rade je druga prica.

O tome sam pricala. Secam se kad su Kosovari (80tih) krenuli da stizu u okolinu, dosta njih su bili "primitivniji" od moje okoline. I ne, ne pricam o Albancima. Oni su mislili da smo mi extra bogati 😊

Sve to danas kad odem, sto rece Uros, izgleda romanticno.

 

Link to comment
Share on other sites

16 minutes ago, Angelia said:

Sad ste me zainteresovali pa cu da pitam koji je. Ali mislim da je IMT. Bili su nekad oni plavi ogroomni, mislim da je bilo mozda 2 u selu, ti su kupovani preko onih zelenih planova, imucnije porodice sa vise zemlje.

Inace ta kriza sa gorivom je kasnije uticala na promenu u okolini, vecina koja je prethodno uglavnom uzgajala psenicu, je presla na stocarstvo I vocarstvo. Pa se sejao kukuruz I jecam. Psenica sad samo za licne potrebe, I to malo jer su mogli da razmenjuju te zitarice za brasno, a I hleb je stigao u prodavnice.

Ako nije tajna koliko ste zemlje imali, bez ikakve zle namere. Mom su ujaku uzeli nekih 40 ari kada se gradilo Lesce i za to je dobio neku bedu od nadoknade, posto je zemlja bila pete kategorije ili tako nesto. Koja god da je kategorija bila raslo je voce. Sto je jos gore to je verovatno bilo 30% zemlje koju je imao, sto je tipicno za domacinstva po okolini Beograda. Oni su mogli da prezive sa malim posedom jer su tada robu prodavali po beogradskim pijacama, ali oni koji su bili daleko od grada nikako. Secam se da je jedno vreme nosio jagode za Rijeku, a koje je tok tek mucenje bilo. Natovari Olimpiju u petak uvece, da se vrati u ponedeljak za posao, a zarada po turi ni 100 maraka.

Link to comment
Share on other sites

55 minutes ago, DJORDJE said:

Ako nije tajna koliko ste zeml

 

je imali, bez ikakve zle namere. Mom su ujaku uzeli nekih 40 ari kada se gradilo Lesce i za to je dobio neku bedu od nadoknade, posto je zemlja bila pete kategorije ili tako nesto. Koja god da je kategorija bila raslo je voce. Sto je jos gore to je verovatno bilo 30% zemlje koju je imao, sto je tipicno za domacinstva po okolini Beograda. Oni su mogli da prezive sa malim posedom jer su tada robu prodavali po beogradskim pijacama, ali oni koji su bili daleko od grada nikako. Secam se da je jedno vreme nosio jagode za Rijeku, a koje je tok tek mucenje bilo. Natovari Olimpiju u petak uvece, da se vrati u ponedeljak za posao, a zarada po turi ni 100 maraka.

Na pocetku, moj otac je bio dodjos jer se upravo vratio iz "privremenog rada u inostranstvu" (ne u nemacku, nista half way za mog oca 😊on je otisao u Australiju, to je posebna prica zasto), moj otac je kupio, aj sad idem po secanju, mozda hektar (mislim da je 80 ari), bila je mala kuca blatnjara. On nije planirao da ostane, to je kupio za "porodicu" planirao je da se vrati u emigraciju. To je pre mog rodjenja, on je to izdelio na brata I sestru. On nije bas iz SR. Prosto sticaj okolnosti. Tu je upoznao moju majku, I bang-bum, mlada ljubav, ja sam rodjena, I zivela u podrumu te blatnjare do 7 godine, dok su oni pokusavali da izgrade kucu. Moja mama je lokalna. Techi, sestra sa mamine strane su uzeli par hektara,  nesto je vraceno, pa prodato...PKB.

 

Moj stric koji je sad pokojni je uvek zezao Tatu da je pre moje mame, zemlju samo video u saksiji, bio je gradsko dete. On je kasnije ulagao u kupovinu kako se moglo. Danas je to 2-3 hektara, iako smo u medjuvremenu prodavali I kupovali. Verovatno danas to vredi 500k evra, samo zato sto je postalo popularno.

 

Ja sam otisla iz sela sa 15 godina u BG, ali su oni tesko ziveli I ja sam pocela da radim sa 17. Moji roditelji imaju nas 3 I svi smo u emigraciji. Oni su ulagali u nas

 

Radila sam ja pijacu sa dedom, med, kajmak...etc. Uros zna gde, pricali smo onako usput jer smo tu iz istog kraja. Nista od ovog nije nemoguce proveriti.

 

I sto bi ja pricala takvu pricu?

Edited by Angelia
Link to comment
Share on other sites

Kuca blatnjara gde sam ja zivela prvih 7 godina postoji I danas, soba u kojoj sam odrasla postoji I danas. Skola u koju sam Isla postoji I danas. Na moju srecu,  uciteljica koja me ucila 4 godine, i koja je ucila moju majku je jos uvek ziva, prezivela covid. 

Link to comment
Share on other sites

Svojevremeno me @vilhelminaoptuzila da sam neki snob jer je ona radila kao cistacica, I da zbog trenutne pozicije ja nju gledam kao nesto nize. To je potpuno suludo, moja majka je bila cistacica oko 8-12 godina, I ja sam joj zahvalna za to. Ono sto sam ja  danas, je proizvod mnogih dogadjaja.

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Angelia said:

Kuca blatnjara gde sam ja zivela prvih 7 godina postoji I danas, soba u kojoj sam odrasla postoji I danas. Skola u koju sam Isla postoji I danas. Na moju srecu,  uciteljica koja me ucila 4 godine, i koja je ucila moju majku je jos uvek ziva, prezivela covid. 

Ma zivelo se tesko. 

Moji roditelji oboje sa srednjim skolama, oboje radili puno radno vreme, plus baba imala penziju, ja bio jedinac - pa se ipak jedva sastavljao kraj s krajem .

Ovi sto danas " motaju kablove" zive bolje nego tada prosecna porodica. 

Nego ljudi zaboravljaju. Ili mozda na forumu ima mnogo privilegovanih: potomci generala I komunistickih funkcionera- foteljasa?! 

To je onda "drugi padez". 

  • Thanks 1
  • Ha-ha 1
Link to comment
Share on other sites

18 minutes ago, Darth Bane said:

Ma zivelo se tesko. 

Moji roditelji oboje sa srednjim skolama, oboje radili puno radno vreme, plus baba imala penziju, ja bio jedinac - pa se ipak jedva sastavljao kraj s krajem .

Ovi sto danas " motaju kablove" zive bolje nego tada prosecna porodica. 

Nego ljudi zaboravljaju. Ili mozda na forumu ima mnogo privilegovanih: potomci generala I komunistickih funkcionera- foteljasa?! 

To je onda "drugi padez". 

 

Eto, ja nisam iz tih tvojih privilegovanih stavki, pa ne dozivljavam Jugu kao neki uzas od zivota. 

 

A ti sto motaju kablove... pa njihovu teskocu ti ne osecas na svojoj kozi, pa je lako praviti poredjenje.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, Angelia said:

Sad ste me zainteresovali pa cu da pitam koji je. Ali mislim da je IMT. Bili su nekad oni plavi ogroomni, mislim da je bilo mozda 2 u selu, ti su kupovani preko onih zelenih planova, imucnije porodice sa vise zemlje.

Inace ta kriza sa gorivom je kasnije uticala na promenu u okolini, vecina koja je prethodno uglavnom uzgajala psenicu, je presla na stocarstvo I vocarstvo. Pa se sejao kukuruz I jecam. Psenica sad samo za licne potrebe, I to malo jer su mogli da razmenjuju te zitarice za brasno, a I hleb je stigao u prodavnice.

 

Ti plavi, ogromni, su verovatno IMR, mada su se dosta dugo držali i Zetori iz pedesetih godina. Ne znam za tu rasprodaju IMT traktora iz devedesetih, po mom sećanju najmasovnija kupovina traktora je bila sedamdesetih, prve generacije gastarbajtera se već stabilizovala, slala ušteđevinu kući, još je bilo često da samo jedan ćlan domaćinstva ide u pečalbu, ostali rade ne zemlji, elem, krajem sedamdesetih bili su popularni krediti na osnovu deponovanih deviza, daš, recimo, 5000 maraka u depozit na 3 godine, dobiješ kredit u duplo većem iznosu, vrednost 10.000 maraka ali u dinarima, otplaćuješ krdit sa kamatom od 12% godišnje pri inflaciji od 25-30%, na kraju otplate dobiješ svojih 5000 nazad, tako se roba dobijala relativno jeftino, naravno, trebalo je imati za depozit i moći otplaćivati rate prvih godinu-dve.


Kod mene, već tada se videlo da se ne isplati seljaku da seje pšenicu, kad je proda po tadašnjim otkupnim cenama teško da može da pokrije i troškove, slično je bilo i sa kukuruzom. Zašto su ih, onda sejali? Pričali su mi neki rođaci, komšije... Sejem pšenicu da bi imao leba, za svaki slučaj, još je bilo ljudi koji se sećaju da su u vreme rata ljudi davali porodično zlato, nakit, za pola džaka brašna. Drugo, pšenica se požnje u julu, još ima vremena za drugu setvu, kukuruza za zelenu masu, kornišona, kupusa, graška.. Kukuruz se isplatilo sejati ako se koristi za hranu sopstvene stoke, živine, pa se prodaje mleko, sir, jaja. Sve je to zahtevalo neprekidni rad, i leti i zimi, naporno je ali se živelo, uz mašine lakše nego uz ralo i volove.

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Angelia said:

Svojevremeno me @vilhelminaoptuzila da sam neki snob jer je ona radila kao cistacica, I da zbog trenutne pozicije ja nju gledam kao nesto nize. To je potpuno suludo, moja majka je bila cistacica oko 8-12 godina, I ja sam joj zahvalna za to. Ono sto sam ja  danas, je proizvod mnogih dogadjaja.

 

Nije nikad bio problem u poslu kao takvom vec u stavu ko ti je kriv kad ne umes bolje, a sanse su svud oko tebe. I da podsetim, ja sam to ipak radila s fakultetskim obrazovanjem u Svedskoj dvehiljaditih. Cinjenica je da dvoje ljudi bez obrazovanja u Srbiji osamdesetih nije moglo da zivi ne znam koliko komotno, ali bre Andjo, ti napravi od svega toga ceo film o teskom zivotu gorstaka s neke planine u nekoj nedodjiji. 

 

Ako bas hoces, znam kako se zivelo u pasivnim krajevima, odlazila sam kod rodbine u Pirot. Moj ujak je ziveo u drvenoj kuci na kraju grada, bivsoj tabani (kozari), koju su im oduzeli nakon rata. Ostavili im samo taj deo u kojem su ziveli. Dole je bio zemljani pod i neka vrsta supe sa svim i svacim, plus u jednom delu od dasaka napravljena klonja. Na sprat su vodili drveni basamaci, nakrivljeni i skripavi kao i pod na celom tom spratu gde se zivelo. Gore tavan gde su se susile koze, prsute i peglane kobasice, a u dvoristu bunar. Ujak je imao cetvoro dece, svi su zavrsili fakultete. Ta deca su isla svake godine na more, kod tetke, tj kod nas. Za to vreme smo ih uvek vozili u Kastela da se vide s drugaricama koje su letovale u odmaralistima Tigra i Prvog Maja. A kod njih u kuci, u toj rusevnoj tabani, se bogovski jelo i u tom delu niceg nije falilo. Cak su i nama slali pakete u Split s kavurmom, susenicama i kobasicama. Kupalo se u drvenom koritu i ves se prao u reci, ali mog ujaka nisu mogli da isteraju odatle ni za koje pare. Cak mu je i socijala visila za vratom jer nije hteo da menja tu tabanu za stan u zgradi iako mu je sve vreme nudjeno. 

Krajem osamdesetih sam i sama otisla da zivim u vrlo pasivan kraj, u predgradje Dimitrovgrada, u kucu delom od blata, delom od nepecene cigle. U novijem delu je bilo i kupatilo, gradjeno jos ranih sedamdesetih i vec prilicno pohabano. Ne bi bio problem jer je bilo funkcionalno, da se moj svekar ikad naucio da pusti vodu, ali nije. U toj kuci mi se i cerka rodila. Ali ni tu se nije oskudevalo ni u kakvoj hrani, taman posla, ni tada ni u vreme odrastanja mog bivseg. I on je kao dete redovno isao na more, u odmaraliste lokalne firme u kojoj su mu radili roditelji. Oni su, kao i svi tada, bili ono sto se zvalo polutani, pa pola leta na selo da se pomogne u poljoprivredi, a pola na more. To selo sam i sama imala priliku da posetim, primitivno do bola. Zapanjilo me sto ni poljske klozete nisu imali. Leti se islo u sumu, a zimi se koristio jedan cosak na zemljanom podu u kuci, koji se cistio snegom i pepelom iz sporeta. Odatle su roditelji mog bivseg kasnih pedesetih dosli u Dimitrovgrad i sagradili onu kucu. I mnogi su uradili kao oni; sam grad pre njihovog dolaska prakticno nije ni postojao. Zavrsavale se vecernje skole i zaposljavalo u fabrici, gde su se dobijali i stanovi, ili krediti za kuce; oboje nije moglo, pa ko je sta izabrao. E sad, ako su i oni bili burzuji i netipicni za to vreme i sfrj, onda stvarno ne znam…

 

I pre dimitrovgradske avanture, imala sam priliku da dve godine zivim u kuci od blata i bez kupatila; pisala sam o tome. S drugaricom iz Splita sam treci i cetvrti razred gimnazije isla u Livnu, jer je u Bosni kasnije pocela reforma skolstva. Mogle smo da imamo sobu u boljoj kuci, ali onda s gazdama, a nama se svidjalo da budemo same. Bez konkurencije, najlepse dve godine mog zivota. 

 

O redovima i nestasicama mozes da pricas sta hoces, ali ja dobro pamtim to vreme. Bilo je ponekad redova, ali ne cesto. Znam da su neke opstine u Srbiji delile bonove, ali kod mene toga nije bilo. Jos manje su nas decu slali da dzedzimo po redovima. Majka je kupovala kafu i slicno kad bi nasla, i naravno, pravila nepotrebne zalihe. Ali nikada niceg nije falilo. Cikoriju smo pili i cigare motali za vreme sankcija i kasnije bombardovanja, nikada pre toga. Niti smo pravili sapun, niti smo isli strokavi. Restrikcije struje su bile retke i kratkotrajne. Zapamtila sam svaku, jer sam onda morala peske na dvanaesti sprat. I u Svedskoj su u jednom periodu naftne krize bili bonovi za gorivo i restrikcije struje, cudna mi cuda. Znaci, smanji malo dozivljaj. Mozes pisati o svojim secanjima, svi ti verujemo i nije problem. Vecina nas ovde je imala bolji start u zivotu od tebe, ali mi jesmo prosek za to vreme i tu zemlju, a ti nisi. Zato nemoj tome ucitavati nesto cega nije bilo, jer ta prica o crnoj nemastini stvarno zvuci potpuno nerealno. Naravno da je postojalo, postoji i danas, cak i u razvijenim zemljama. Ali kao izuzetak, ne kao pravilo. I nije odraz sredine, nego spleta okolnosti u kojima se neke porodice nadju. Samo tako mogu da citam tvoju pricu, i iako verujem da je potpuno istinita, smeta mi sto pokusavas da je predstavis univerzalnom za to vreme i Jugoslaviju 70-ih i 80-tih. To veze s nekakvim prosekom i istinom nema.

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

8 hours ago, Angelia said:

Ne, to ima veze sa nerazvijenim krajevima, gde nema prevoza, nema poslova ... dodatno na to idu manja imanja, i ne specijalno plodna. A takvih ima dosta, u Sumadiji u Makedoniji... ocigledno ne u Bosni jer tamo nisu imali vodu i kanalizaciju samo ako su bili skrti :classic_smile: Kosovo, Crna Gora - definitivno.

Ja sam se iznenadila kada sam prvi put videla sela u Slavoniji. Za Hrvatsku i Sloveniju stvarno ne znam koliko su imali nerazvijenih krajeva.

 

Bosna je bila zvanicno nerazvijena Republika, i u njoj su definitivno postojale ogromne razlike u uslovima zivota izmedju razlicitih dijelova - ali u prosjek ulazi i zemljani pod u kuci i zemljani teniski teren iza kuce... O vecim gradovima se vodilo racuna kao i u drugim dijelovima zemlje, a pasivni krajevi su manje vise svi (sa izuzetkom Zapadne Hercegovine) ili imali svog lokalnog prvoborca koji im je dovlacio struju, asfalt i vodu, ili su bili "mjesto od znacaja za revoluciju" pa su dobijali infrastrukturu pred dolazak drzavnog vrha za jubileje NOB.  (I da dodam - finansirano uglavnom iz sredstava koja su izdvajana sredstva za razvoj na federalnom nivou)

 

Sa druge strane naseljenost u BiH je bila takva je vecina stanovnistva skoncentrisana u 4-5 relativno malih regija (Sarajevo-Zenica, Banjaluka, Tuzla-Doboj, Mostar- Capljina, Bihac, Semberija), dok je kamenjar veoma rijetko naseljen - i sve to utice na prosjeke... Jednostavno dalje od glavnih pravaca, je ides ides pa selo....I tim selima nije bilo jednostavno, ali to je opet sve u svemu relativno mali broj u odnosu na  ukupnu populaciju. 

 

Link to comment
Share on other sites

7 hours ago, Angelia said:

Sad ste me zainteresovali pa cu da pitam koji je. Ali mislim da je IMT. Bili su nekad oni plavi ogroomni, mislim da je bilo mozda 2 u selu, ti su kupovani preko onih zelenih planova, imucnije porodice sa vise zemlje.

Inace ta kriza sa gorivom je kasnije uticala na promenu u okolini, vecina koja je prethodno uglavnom uzgajala psenicu, je presla na stocarstvo I vocarstvo. Pa se sejao kukuruz I jecam. Psenica sad samo za licne potrebe, I to malo jer su mogli da razmenjuju te zitarice za brasno, a I hleb je stigao u prodavnice.

 

Rakovica 65, proizvod DMB-a, to je koštalo skoro duplo više nego IMT, ali je i toliko brže radilo posao. Naravno, onom ko je mogao da ga priušti. 65 konja su to, eeejjj... :classic_biggrin:

 

 

traktor-rakovica_slika_O_15442645.jpg

 

 

 

Postojao je i model 75 od 75 konjskih snaga sa 4x4 pogonom i drugačijom prednjom maskom, ali taj je išao samo za izvoz. Ovde ga je mogao imati samo neko sa debelom vezom.

 

img_1498.jpg?w=563&h=422

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Stiletto said:

Rakovica 65, proizvod DMB-a, to je koštalo skoro duplo više nego IMT, ali je i toliko brže radilo posao. Naravno, onom ko je mogao da ga priušti. 65 konja su to, eeejjj...

 

DMB (21. maj Beogead) je proizvodio motore za ZAstavu i za neke građevinske mašine, ne znam da li i za traktore, mislim da je IMR pravio kompletne traktore, pre ovih modele Rakovica pravili su licencno traktore Landini.

 

zadrug10.jpg

Link to comment
Share on other sites

10 minutes ago, Div said:

 

DMB (21. maj Beogead) je proizvodio motore za ZAstavu i za neke građevinske mašine, ne znam da li i za traktore, mislim da je IMR pravio kompletne traktore, pre ovih modele Rakovica pravili su licencno traktore Landini.

 

zadrug10.jpg

 

Jes' vala, IMR, a ne DMB.

 

Nemam pojma zašto prezupčih.

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...