Jump to content

Rio Tinto - ekologija i/ili revolucija


Diogen

Recommended Posts

6 minutes ago, KfJ said:

 

Na ovom pretpostavljanom grafiku vidi se Srbija u svetlo plavom kako od 2025 prvo stidljivo, a zatim krupnim koracima grabi da premosti 

zjapeci jaz izmedju nade i realnosti. Kopace se mahnito i preko plana, dok ne budu prvo vadili mesavinu jadarita i blata, a zatim samo blato.

 

Posle ide ona legenda kako su oholi srpski patuljci kopali preduboko i sve syebali.

 

 

Ma ne treba rudnik, jer nema vise Alije Sirotanovica koji je trazio od Druga Tita vecu lopatu.

 

422603_383461525004502_1183515731_n.jpg?

51 minutes ago, Milenko Puzigaca said:

A, pa to isto kao ekspert Nestorović. Onda mora da je tačno, čim svoje ekspertize sipaju sa televizija u Srbiji. Još ako uz pozadini prikažu one srednjoškolce u Čačku što se spontano i nicim izazvani bune protiv eksploatacije litijuma, da se naježiš. Nikako sve to nije stavka za spisak "sve ono zbog čega nije šteta umreti" :roflmao:

 

Kada vidim Nestorovica odmah bi povratio. :classic_ninja:

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

5 hours ago, DJ_Vasa said:

Jeftino politikantstvo, što važi i za tzv. opoziciJonare. Ovi prvi, ako su dosledni, treba da traže i slično po pitanju TENT-a, Bora, Majdanpeka, Kostolca, Smedereva ili Pančeva. Ne verujem da iz dotičnih mesta potiče miris cveća. Ovi drugi se nešto baš i nisu istakli u ekologiji, bilo dok su bili vlast, bilo dok su opozicija. Jedini izuzetak su patkari, koji su po tom pitanju predlagali da se naplaćuje taksa za ulaz automobilom u centar grada, mada s tim i ne bi izvukli baš mnogo glasova. Hajde da se ne lažemo - i tzv. ekolozima je u centru delovanja jeftin populizam u kombinaciji sa smešnim politikantstvom. Ne sporim da imaju pravo da traže zaštitu Jadra, ali malo je licemerno da ni rečju ne spominju postojeće zagađivače.

 

Ovo je argumentacija poput one kad kažu za silovanu ženu koja prijavi silovanje posle godinu, dve. tri, što nije rekla odmah, sad se setila, mnogi bi dodali i, kad je već silovana jednom, sad mogu da se ređaju svi, punim pravom.

Prošle Subote protesti su održani na pedesetak lokacija, nisu svi zbog rio Tinta, to jeste povod, organizatori ga ističu kao ključno, trenutno akutno pitanje, najjeftinije je njega rešiti sada a ne kad katastrofa već nastane, ekološka organizacija "Tvrđava" iz Smedereva, koja je i ranije organizovala proteste, pisala peticije, prijave, tužbe, podržava proteste protiv otvaranja rudnika, ali cilj im je rešavanje zagađenja u Smederevu. Eno, u Temerinu su najavili i konkretno za naredni period, blokada farme svinja koja ispušta fekalije na otvoren prostor i širi nesnosan smrad, bilo je ranijih godina i u Boru nekih protesta, pominjao je i Arsenije da se stanje nešto poravilo pod pritiskom, bojim se da je samo privremeno. 

Jasno je da ekološka svest nije savršeno razvojena čak ni kod učesnika protesta, ali je jasno i da se sprečavanjem otvaranja rudnika neće zaustaviti zivot, naprotiv, zatvaranjem TENTa, pored onog socijalnog pitanja, šta sa deetinama hiljada zaposlenih na kopovima, transportu, proizvodnji, prenosu, preradi jednog dela otpada, šta za struju, nove elektrane se grade godinama, manjak struje, koja se dobrim delom koristi i za grejanje, neracionalno, ali bi zamena u 90% slučajeva značila aktivuranje stotine hiljada ložišta, na ugalj, drva, mazut, lož ulje, da ne pominjem stare gume i plastiku.

 

Da sam u poziciji da razmišljam o nekakvom biznisu na duge staze, uložio bih pare u zaštitu izvorišta pitke vode i izgradio punionice, biće voda skupla od litijuma.
Čitao sam da su neki od izvora u Vrnjaćkoj Banji presahli zbog bušenja i gradnje uz stručni nadzor kakav bi imali i u Jadru, glavni za nadzor provereni član SNS, uvek lojalan vođi. Kad dođe do katastrofe onda gazda kaže, pa šta, i u Americi je izginulo stotine i hiljade ljudi na gradnji Huverove gradnje, železnice, moramo i mi da računamo na gubitke u borbi za progres.

Do juče sam na ovom forumu slušao kako su za sve krivi građani, oni su birali svoje predstavnike i oni su ti koji ćutke trpe teror svake vrste, e sad kad su se građani pobunilui, kad polako postaje verovatna i mogućnost da se vlast uruši ili da pukne na izborima, sad je to rulja, ulica, šta hoće ti klinci, što ne puste mudre starce da se bore za svoju budućnost, šta će deci budućnost.

 

Nešto o struci. Veruje li neko da prodaja Instituta Jaroslav Černi nema veze sa rudnikom Jadar. Možda neko i veruje, ali neko veruje i u deda Mraza. Kažu da je institut radio istraživanja i da je ocenui da bi vode u jadru bile ugrožene i da je posle toga ekspresno prodat jedinom ponuđaču, firmi bliskoj SNSu, višestukom pobedniku na tenderima na kojim nije bilo drugih učesnika.

 

Uostalom, investitor je dužan da pruži dokaze da redovi, od istraživanja do iskopavanja, ekstrakcije, deponovanja otpada, transporta imputa i gotovih proizvoda, rukovanje otpadom i nusproizvodima neće ugroziti životnu sredinu, život i zdsravlje ljudi koji ostaju da žive u neposrednoj blizini. Tu ne postoji pretpostavka nevinosti, ne moram ja da dokažem da će vode , bunari i reke biti zatrovani nego su oni dužni da dokažu da neće, dokazi moraju biti malo čvršći od: "Neće, majke mi".

 

 

Edited by Div
slova
  • Like 9
Link to comment
Share on other sites

8 hours ago, DJ_Vasa said:

 

Jeste da nisam kompetentan da govorim o jadaritu, ali me čudi što ti ekolozi ni reč da prozbore o TENT, Boru, Smederevu ili Pančevu. Činjenica je da RT praktično ništa ne radi u ovom trenutku, a činjenica je i da ovi drugi rade punom parom.

 

Ovo nije tacno. Itekako se cesto govori  i o drugim ekoloskim problemima u Srbiji. Rio Tinto je trenutno u fokusu jer je lakse spreciti nego leciti, ali ja sam fascinirana koliko malih lokalnih ekoloskih pokreta ustvari ima u Srbiji. Daleko od toga da su svi posveceni Rio Tintu, ali ono sto ih je ovom prilikom ujedinilo i ucinilo vidljivim je bio Zakon o ekspropriaciji, a on se tice svih. Sta god vlast rekla, pokusaj da se taj zakon onako preko noci i na kvarnjaka donese, jeste bio zbog Rio Tinta, ali to bi otvorilo vrata pakla i za mnoge druge stvari. Zato je to ujedinilo ove pokrete, mnoge politicke stranke i gradjane. Ali blokade na lokalu su imale veoma razlicite zahteve. Ako sam ja odavde to upratila, cudi me da ti nisi.

Edited by vilhelmina
  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

Nemam sta da dodam na argumentaciju protiv angazovanja RT koju su naveli neki ucesnici na ovoj temi,  ja bih se osvrnula na  pravnu, zakonsku stranu ove i svih drugih stranih investicija: 

Zasto se kriju ugovori drzave sa stranim firmama koje imaju dozvole za istrazivanja i eksploataciju? Koliko ja pratim desavanja, ni jedan niko nikad video nije, nedostupni su i strucnoj javnosti i medijima. Da li su ih videli poslanici koji o njima donose zakone? Ono sto pomenuti mogu jedino da vide su posledice tih i takvih ugovora. 

Zasto redovno izostaju ozbiljne javne rasprave o brojnim izmenama zakona koje su izvrsene od 2012 godine? Izmenjen je zakon o rudarstvu, referendumu, eksproprijaciji a pre nekoliko dana i  uredba o protokolu naucnog istrazivanja timova nasih i stranih istrazivaca u kojoj je pisalo da vojska odlucuje o cemu moze da se istrazuje i kome ce rezultati istrazivanje biti dostupni? Uredba je doneta pa posle 3 dana povucena, na obe odluke je potpis pretsednice vlade!? Mozda sam ja paranoicna ali mi je vrlo zanimljiv odabir delatnosti, sve ima neke veze sa rudarstvom? 

Razumem da ja, osvedoceni pripadnik "fukare" kada je ova tema u pitanju - nista ne razumem pa bih volela da mi se to objasni: 

Zasto se krse postojeci zakoni o javnim raspravama (o temama za koje je predvidjeno ucesce  struke ali i "fukare") i zasto se lex spacijalisima (Bg na vodi)  i skoro pa tajnim radnjama menjaju zakoni? 

 

Ako sam mojim glupim pitanjima uvredila neciju inteligenciju, izvinjavam se.

 

 

 

 

 

 

 

Edited by Pletilja
  • Like 4
Link to comment
Share on other sites

21 minutes ago, Pletilja said:

Zasto se kriju ugovori drzave sa stranim firmama koje imaju dozvole za istrazivanja i eksploataciju? Koliko ja pratim desavanja, ni jedan niko nikad video nije, nedostupni su i strucnoj javnosti i medijima.

Juče videh u nekim vestima da je potpisan ugovor o gradnji solarnih elektrana, ako se dobro sećam ukupne snage nekoliko megavata, nešto malo manje od TENTa, sa nekom američkom firmom, na dve lokacije, jedna je negde u Bačkoj. Ne kaže se ništa o kakvom je ugovoru reč, početku gradnje ili izradi idejnog plana, pa ne možemo znati da li je u pitanju predizborna patka ili još jedan tajni dogovor, a danas čiram o projektu vrednom 2,8 milijardi eura koji je zaključen sa kineskom firmom o izgradnji kanalizacione mreže (što reče Rambo Amadeus, najznačajnije društvene mreže) i postrojenja za prečišćavanje vode i nekoliko regionalnih deponija. Projekti ekološko poželjni, ali ko može verovati da se radi o najboljim lokacijama, respektabilnim firmama, najboljim ponudama.

Jedno laičko mišljenje, te solarne elektrane zauzimaju velike površine, loše utiču na živi svet, najočiglednije na ptice, ali su verujem nužno zlo, nije li onda racionalnije graditi ih na jalovištima rudnika, tamo gde je živi  svet već uništen.

 

Širom Srbije niče najmodernija infrastruktura: Otkrivamo detalje velikog državnog projekta

 

Malo sam omanuo oko lokacija:

 

Priprema za prvu elektranu: Amerikanci žele da grade solarne panele širom Srbije

Edited by Div
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Ako cemo vec da sirimo temu na ostale ekoloske probleme i pokrete, razmisljala sam o tome sta je to sto ovu temu cini toliko vaznom za gradjane Srbije, pored onoliko drugih problema koji se olako prihvataju i s kojima se zivi bez veceg gundjanja. Dosla sam do toga da se radi o ruralnom poreklu mnogih ljudi i nekoj vrsti posebne osetljivosti na ”dedovinu”. Jeste da je to nesto sto ima i svoju mracnu stranu, u vidu stavova i ponasanja koje mi licno idu na zivce, ali u ovom slucaju se pokazalo pozitivnim. Ekoloske pokrete u svetu smo nekako navikli da percipiramo kao gradski hipsteraj koji nesto tripuje o povratku prirodi, a ne izlazi iz automobila i aviona. Da ne pominjem Gretu koja tek nema pojma o cemu govori. U Srbiji imamo nesto mnogo prizemnije, ali zato argumentovanije i jednako jako, ako ne i jace. Niko od srpskih ekologa ne bi spasavao svet, ali hoce da ujeda za svoje selo i dedinu njivu.

Dobro ili lose? Ne znam i ne bih da se sada opredeljujem. Ali pamtim pocetke pokreta Odbranimo reke Stare planine, onda kad se jos nije tako zvao, prakticno nije ni bio pokret vec grupa besnih ljudi iz Temske, sela kod Pirota. Ja sam tada bila odbornik u optinskoj skupstini i clan IO. Radilo se o izgradnji minielektrane na Temstici i pocelo je bas ovako kao s Jadrom. U toku neke dve godine (2000 do 2002) investitor tamo neometano vrsljao, ovi se prvo cudili, pa posle poceli da se bune, kad su izvori oko sela poceli da presusuju i druge cudne stvari da se desavaju. Bio je i jedan odbornik, tezak namcor, koji nas je redovno smarao s tim, a mi ga proglasavali protivnikom napretka, evo bas ovako kao neki sad ove iz Jadra. Covek bio uporan kao mazga i na kraju ipak ubedio vecinu nas da ribe ne mogu da plivaju dva kilometra kroz cev i da jednoj kravi nije dovoljna kanta vode nedeljno. Projekat je tada stopiran, ali deo postrojenja, sistema brana, koji je do tada izgradjen i danas remeti prirodni tok voda i cini da potoci presusuju, a na drugim mestima se stvaraju bujice. 

Posle je dosla Rakita, Cuta sa svojom ekipom, i ostalo je istorija. Daleko od toga da ekoloska svets u Srbiji pocinje i zavrsava s Rio Tintom.

  • Like 6
Link to comment
Share on other sites

9 hours ago, DJ_Vasa said:

Jeste da nisam kompetentan da govorim o jadaritu, ali me čudi što ti ekolozi ni reč da prozbore o TENT, Boru, Smederevu ili Pančevu.

 

9 hours ago, Darth Bane said:

TENT su najgore termoelektrane u Evropi (ali i tu treba biti oprezan jer njihovim zatvaranjem Srbija bi ostala bez struje!l) ali tim povodom nema protestal?!. 

 

9 hours ago, DJ_Vasa said:

Lepo je to što se bune protiv onoga što smatraju budućom pretnjom, al' niko da se isprsi za zahtevom da zatvore bar smederevsku železaru ili onaj otrov u Pančevu. Za njih je bar dokazano da prave veliko zagađenje.

 

9 hours ago, Darth Bane said:

Smederevo je vec druga prica. Vinogradarski kraj - mogli bi da zive od proizvodnje vina.

 

7 hours ago, DJ_Vasa said:

Ovi prvi, ako su dosledni, treba da traže i slično po pitanju TENT-a, Bora, Majdanpeka, Kostolca, Smedereva ili Pančeva.

 

:roflmao:

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

17 hours ago, Cyber said:

Da li bi neko bio rad i/li kadar da [mi] objasni da li postoji i u tom slucaju kakva razlika izmedju planiranog projekta u Srbiji i ovog dole? Da li je takva neka paralela relevantna, a ako ne – zasto? Radoznala sam a o tim stvarima nemam pojma; stavljanje u neki (relevantan) kontekst bi bilo od pomoci.

 

 

 

 

Mining Data Solutions

Mining technology

European metals

 

 

 

Probaću ukratko, pa ako te bude zanimao još neki detalj - o tom po tom, naravno ako budem znao odgovor.

 

Za oba projekta su potvrđene rezerve ruda i oba projekta su u fazi dobijanja dozvola i izrade studije o proceni uticaja na životnu sredinu. Za oba projekta je definisana tehnologija i u toku su ispitivanja prametara procesa na pilot- postrojenjima.

 

Projekat Jadar ima oko 150 miliona tona overenih rezervi rude i to je manje-više to, za sada ne postoje indicije da će na tom prostoru biti novih, značajnijih rezervi. Projekat Cinovec ima za sada overenih nešto preko 50 miliona tona rude, ali potencijalnih više stotina miliona tona i zbog toga se smatra najvećim ležištem litijuma u Evropi. Potencijalne rezerve se potvrđuju dodatnim istražnim radovima (uglavnom bušenjem).

 

Tip orudnjenja je različit, ako te zanima možemo kasnije u neke detalje oko geologije mada o tome već piše detaljno na linkovima koje si postavila za Cinovec, za Jadar isto može lako da se nađe.

 

U oba rudnika bi bila primenjena podzemna eksploatacija, planirani kapacitet za Jadar je oko 1,9 miliona tona rude godišnje, za Cinovec oko 1,7 miliona tona, tako da tu nema bitne razlike. Metode otkopavanja su različite, to nije previše bitno, ono što jeste je da se u projektu Jadar oko 30% jalovine vraća u rudnik, tj. vrši se zapunjavanje otkopa (backfilling). Za Cinovec to nije planirano.

 

Kad smo kod jalovine, s obzirom da je sličan kapacitet otkopavanja, slična je i količina jalovine koja se dobija na godišnjem nivou. U oba slučaja predviđeno je odlaganje suve jalovine, takozvanih pogača, što je ekološki povoljnija varijanta od klasičnih flotacijskih jalovišta. Razlika je u tome što bi se u Jadru 30% jalovine vraćalo u podzemne otkope. Takođe, razlikuje se i ukupna količina jalovine koja bi bila odložena za vek eksploatacije rudnika i tu bi bilo ukupno više jalovine u Jadru, pod uslovom da Cinovec ostane na inicijalnih 50 miliona tona rude i dvadesetak godina eksploatacije. Što se tiče prostora za smeštaj jalovine, za Cinovec se ne navodi gde je planirano (inače lokacija ležišta je na granici Češke sa Nemačkom), za Jadar je lokacija još uvek sporna jer je prvo Rio Tinto izmenio inicijalno predviđenu lokaciju i predvideo novu, bliže rudniku i bliže reci Jadar i na osnovu toga je izmenjen prostorni plan, da bi pre par dana da odluka o izmeni prostornog plana bila poništena.

 

Što se tiče tehnologije, osnovni princip u oba slučaja je da se otkopana ruda prvo usitnjava, zatim vrši koncentracija korisnih komponenti a zatim hemijsko - tehnološki tretmani da se iz koncentrata izdvoje konačni proizvodi. Osnovni principi su isti ali se detalji tehnologija značajno razlikuju. U Cinovecu bi se u procesu koncentracije koristila flotacija, u Jadru ne. U procesu flotacije se koriste reagensi, a reagensi su štetne i otrovne hemikalije. U Jadru bi se u procesu koristila sumporna kiselina, u Cinovecu hlorovodonična. U Cinovecu bi se za finalno izdvajanje litijum karbonata koristio proces prženja koncentrata na visokim temperaturama i kasnije luženje, u Jadru toga nema, što je ekološki povoljnije.

 

Uglavnom, može da se kaže da su projekti uporedivi po obimu, a da je tehnološki proces predviđen za Jadar nešto povoljniji ekološki. Razlika je što je Cinovec potencijalno nekoliko puta veće ležište od Jadra i što mu je lokacija u smislu blizine postojećih i planiranih fabrika baterija i automobila praktično savršena.

  • Like 5
  • Thanks 2
Link to comment
Share on other sites

4 hours ago, Div said:

Ovo je argumentacija poput one kad kažu za silovanu ženu koja prijavi silovanje posle godinu, dve. tri, što nije rekla odmah, sad se setila, mnogi bi dodali i, kad je već silovana jednom, sad mogu da se ređaju svi, punim pravom.

Prošle Subote protesti su održani na pedesetak lokacija, nisu svi zbog rio Tinta, to jeste povod, organizatori ga ističu kao ključno, trenutno akutno pitanje, najjeftinije je njega rešiti sada a ne kad katastrofa već nastane, ekološka organizacija "Tvrđava" iz Smedereva, koja je i ranije organizovala proteste, pisala peticije, prijave, tužbe, podržava proteste protiv otvaranja rudnika, ali cilj im je rešavanje zagađenja u Smederevu. Eno, u Temerinu su najavili i konkretno za naredni period, blokada farme svinja koja ispušta fekalije na otvoren prostor i širi nesnosan smrad, bilo je ranijih godina i u Boru nekih protesta, pominjao je i Arsenije da se stanje nešto poravilo pod pritiskom, bojim se da je samo privremeno. 

...

 

 

Malo je neprimereno porediti nekoga ko prolazi kroz psihičke traume i žive i zdrave politikante. Lepo je što su se organizovali za tu farmu svinja, ali mi se čini da su TENT ili Kostolac ipak malo veći problem.

 

 

Quote

Jasno je da ekološka svest nije savršeno razvojena čak ni kod učesnika protesta, ali je jasno i da se sprečavanjem otvaranja rudnika neće zaustaviti zivot, naprotiv, zatvaranjem TENTa, pored onog socijalnog pitanja, šta sa deetinama hiljada zaposlenih na kopovima, transportu, proizvodnji, prenosu, preradi jednog dela otpada, šta za struju, nove elektrane se grade godinama, manjak struje, koja se dobrim delom koristi i za grejanje, neracionalno, ali bi zamena u 90% slučajeva značila aktivuranje stotine hiljada ložišta, na ugalj, drva, mazut, lož ulje, da ne pominjem stare gume i plastiku.

 

Ako idemo tom logikom, šta ćemo sa mnogim koji će se potencijalno zaposliti pri ovom novom projektu. S jedne strane, postoji nezaposlenost, a s druge, postoje i potencijalni poslovi. Mogu da gledam na to i ovako - šta ima veze koliko je njih zaposleno u TENT-u ukoliko nas taj njihov posao ubija?

 

2 hours ago, vilhelmina said:

 

Ovo nije tacno. Itekako se cesto govori  i o drugim ekoloskim problemima u Srbiji. Rio Tinto je trenutno u fokusu jer je lakse spreciti nego leciti, ali ja sam fascinirana koliko malih lokalnih ekoloskih pokreta ustvari ima u Srbiji. Daleko od toga da su svi posveceni Rio Tintu, ali ono sto ih je ovom prilikom ujedinilo i ucinilo vidljivim je bio Zakon o ekspropriaciji, a on se tice svih. Sta god vlast rekla, pokusaj da se taj zakon onako preko noci i na kvarnjaka donese, jeste bio zbog Rio Tinta, ali to bi otvorilo vrata pakla i za mnoge druge stvari. Zato je to ujedinilo ove pokrete, mnoge politicke stranke i gradjane. Ali blokade na lokalu su imale veoma razlicite zahteve. Ako sam ja odavde to upratila, cudi me da ti nisi.

 

Ne znam gde se to često govori. Po Тњитерима? FeZbucima? Efekta tih naklapanja ima minimalno, za šta je dovoljno pročitati podatke o dnevnom zagađenju ili čak i apele hitne pomoći da se ne izlazi iz kuće. Zagađivači rade li rade, punom parom, a baš ih briga za FeZbuke i Тњитере. Nije ništa čudno što ima toliko pokreta jer je za osnivanje udruženja građana potrebno tri potpisa, osim ako nešto nije izmenjeno, i evo ti bar deset udruženja u svakom većem selu. Uostalom, i broj registrovanih političkih stranaka je veći nego u zemljama sa deset puta većom populacijom, ali višestranačje se malo drugačije manifestuje u praksi.

Link to comment
Share on other sites

34 minutes ago, DJ_Vasa said:

 

Ne znam gde se to često govori. Po Тњитерима? FeZbucima? Efekta tih naklapanja ima minimalno, za šta je dovoljno pročitati podatke o dnevnom zagađenju ili čak i apele hitne pomoći da se ne izlazi iz kuće. Zagađivači rade li rade, punom parom, a baš ih briga za FeZbuke i Тњитере. Nije ništa čudno što ima toliko pokreta jer je za osnivanje udruženja građana potrebno tri potpisa, osim ako nešto nije izmenjeno, i evo ti bar deset udruženja u svakom većem selu. Uostalom, i broj registrovanih političkih stranaka je veći nego u zemljama sa deset puta većom populacijom, ali višestranačje se malo drugačije manifestuje u praksi.

 

Ja nisam bila u Srbiji vise od dve godine, ali eto znam da je u gradu u kom zivis odrzan prvi skup pod nazivom Ekoloski ustanak jos aprila ove godine, kada Rio Tinto nije bio aktualan na nacin na koji je to danas.  Na skupu je ucestvovalo vise hiljada ljudi, a posto si ocigledno propustio, izvoli na youtube, pa gledaj. Mozes da izguglas i zahteve, ima ih 13 i odnose se na razne oblasti.

Ljudi koji su organizovali taj skup sve vreme (i pre i posle skupa), stalno su prisutni u onim medijima u koje im je omogucen pristup i koje ja uglavnom i pratim, plus drustvene mreze. Stvarno ne znam sta vise od toga ti ocekujes od njih. Da rese sve ekoloske probleme u zemlji ogrezloj u korupciji, s nepostojecim institucijama i zarobljenim medijima, koju vodi autoritarni i pohlepni rezim? 

Posao civilnog sektora nije da resava probleme, vec da na njih ukaze, da ih ucini vidljivima i ispostavi zahteve onima na vlasti. Ako informacije o njihovim aktivnostima redovno dolaze do mene ovako daleko od Srbije, onda bi mogle i do tebe. Pod uslovom da te zaista zanima ko su, sta i kako rade.

 

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

12 hours ago, Amigo said:

Prava anti-vakserska metodologija u vezi ovogo rudnika, minimiziranje koristi, prenaduvavanje stetnosti.

 

Tacno, samo sto za stetnost i korist od vakcina mogu da pogledam hiljadu peer-reviewed clanaka i da se tacno uverim koje su koristi a kakva je stetnost. Na toj temi kace se grafikoni levo i desno koji demonstriraju idiotizam antivakserskog pokreta. Da li imamo nesto takvo i u vezi sa ovom temom? Nije retoricko pitanje, stvarno me zanima postoje li konkretne brojke o stetnosti i koristi.

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Arsenije Pesic said:

 

Uglavnom, može da se kaže da su projekti uporedivi po obimu, a da je tehnološki proces predviđen za Jadar nešto povoljniji ekološki. Razlika je što je Cinovec potencijalno nekoliko puta veće ležište od Jadra i što mu je lokacija u smislu blizine postojećih i planiranih fabrika baterija i automobila praktično savršena.

 

Mislim da nije posteno na ovaj nacin porediti ova dva projekta, jer je jedan jos na nivou sta bi bilo kad bi bilo, dok se kod drugog preduzimaju aktivnosti kao da je vec u toku. To sto zvanicno nista nije pocelo u Jadru je samo bacanje prasine u oci zabrinutim gradjanima, ali ocigledno ne dovoljno da se ne vide kuce koje je Rio Tinto vec otkupio i kojima je skinut krov, da ne bi slucajno mogle ponovo da budu koriscene. Ima li toga u Ceskoj? Je li i tamo menjan prostorni plan opstine, jesu li sprovodjene ostale pripreme kao da je stvar vec gotova, samo na osnovu burazerskog dogovora i uz cvrsta uveravanja da ce biti sredjeno? 

 

Gresis oko prostornog plana Loznice, jos jednog racuna bez krcmara ove vlasti. Jos nije povucen. Samo je glavni gazda rekao da to treba da se uradi, a kad ce ne zna se. Kao sto se ne zna ni kada ce ponovo biti aktiviran. I u tome jeste glavni problem - jedan svemocni covek koji u Srbiji odlucuje o svemu, koji vesto manipulise zastrasujucom masinerijom poslusnika koju je izgradio, i kojem zato normalan svet ne veruje ni kad kaze da je danas cetvrtak.

U tome ja vidim glavnu razliku.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

16 minutes ago, vilhelmina said:

 

Ja nisam bila u Srbiji vise od dve godine, ali eto znam da je u gradu u kom zivis odrzan prvi skup pod nazivom Ekoloski ustanak jos aprila ove godine, kada Rio Tinto nije bio aktualan na nacin na koji je to danas.  Na skupu je ucestvovalo vise hiljada ljudi, a posto si ocigledno propustio, izvoli na youtube, pa gledaj. Mozes da izguglas i zahteve, ima ih 13 i odnose se na razne oblasti.

Ljudi koji su organizovali taj skup sve vreme (i pre i posle skupa), stalno su prisutni u onim medijima u koje im je omogucen pristup i koje ja uglavnom i pratim, plus drustvene mreze. Stvarno ne znam sta vise od toga ti ocekujes od njih. Da rese sve ekoloske probleme u zemlji ogrezloj u korupciji, s nepostojecim institucijama i zarobljenim medijima, koju vodi autoritarni i pohlepni rezim? 

Posao civilnog sektora nije da resava probleme, vec da na njih ukaze, da ih ucini vidljivima i ispostavi zahteve onima na vlasti. Ako informacije o njihovim aktivnostima redovno dolaze do mene ovako daleko od Srbije, onda bi mogle i do tebe. Pod uslovom da te zaista zanima ko su, sta i kako rade.

 

 

U gradu u kome živim se dešava i sledeće:

- trećina grada nema normalnu kanalizaciju

- u mnogim naseljima gde ima prizemnih kuća nije prijatno proći tokom sezone grejanja, a ume da se stvori i lepa izmaglica od uglja ili šta već koriste za grejanje

- prolaze kamioni i gradski autobusi iz čijih sulundara se dimi k'o iz parne lokomotive u 19. veku

- možeš da ugaziš u pseće gov*nce i u strogom centru, a šanse se povećavaju sa udaljavanjem iz tog centra

- možeš da se nadišeš svežeg dizela iz automobila koji su u tinejdžerskom dobu ili su odavno zakoračili u punoletstvo

- možeš da se nadišeš mirisa „poljskog cveća” iz Pančeva, imamo i Vinču, mada i Smederevo nije baš toliko daleko

- možeš da se nadišeš i svežeg kerozina iz aviona koji nadleću gradska naselja

- možeš da pecaš zdravu ribu u Savi i Dunavu, u koje se bez problema izlivaju otpadne vode

- možeš da uživaš u ambroziji

- možeš i da pročitaš u Њикипедији o tome da je grad u kome živim najzagađeniji glavni grad u Evropi

 

Džabe su svi ti skupovi kad od njih nema 'leba. Što je najveći biser, i sami državni organi te upozoravaju da ne izlaziš napolje i da je vazduh lošeg kvaliteta. Nek se malo ugledaju na antivaksere kako šire propagandu i bez tih medija, a nisu im potrebne falš vesti da bi to postigli.

Link to comment
Share on other sites

6 minutes ago, vilhelmina said:

 

Mislim da nije posteno na ovaj nacin porediti ova dva projekta, jer je jedan jos na nivou sta bi bilo kad bi bilo, dok se kod drugog preduzimaju aktivnosti kao da je vec u toku. To sto zvanicno nista nije pocelo u Jadru je samo bacanje prasine u oci zabrinutim gradjanima, ali ocigledno ne dovoljno da se ne vide kuce koje je Rio Tinto vec otkupio i kojima je skinut krov, da ne bi slucajno mogle ponovo da budu koriscene. Ima li toga u Ceskoj? Je li i tamo menjan prostorni plan opstine, jesu li sprovodjene ostale pripreme kao da je stvar vec gotova, samo na osnovu burazerskog dogovora i uz cvrsta uveravanja da ce biti sredjeno? 

 

Krovove su sa kuća skidali sami vlasnici, jer su po ugovoru mogli da skinu i odnesu sve sa svojih imanja i nekretnina. Što se tiče projekta Cinovec i njihovog šta bi bilo kad bilo...

 

Quote

With the completion of the investment in April 2020, the project began the work programme. Geomet obtained an eight-year preliminary mining permit for the north-western part of the deposit in the same month. The permit completed the receipt of preliminary mining permits for 100% of the ore reserve. An updated preliminary feasibility study (PFS) for the project was completed in June 2019 and the partners will begin the definitive feasibility study. The project is in the second stage, which will involve testing the production process under pilot plant conditions.

 

A to znači da su odavno prošli "šta bi bilo kad bi bilo" fazu. Ne znam za prostorni plan i kako tačno ide taj proces u Češkoj, ali pozicija mu je verovatno značajno povoljnija nego Jadru, to sam malopre zaboravio da dodam. Šire područje na kom se nalazi rudnik je industrijsko, istorijski i rudarsko, nalazi se na nekih 800 m nadmorske visine i nema većih rečnih tokova u blizini. Mada će i tamo nečija dedovina morati da se otkupi. Jadar je u pitomini, u tradicionalno poljoprivrednom kraju i tu je uvek mnogo teže i komplikovanije otvoriti rudnik.

 

6 minutes ago, vilhelmina said:

 

Gresis oko prostornog plana Loznice, jos jednog racuna bez krcmara ove vlasti. Jos nije povucen. Samo je glavni gazda rekao da to treba da se uradi, a kad ce ne zna se. Kao sto se ne zna ni kada ce ponovo biti aktiviran. I u tome jeste glavni problem - jedan svemocni covek koji u Srbiji odlucuje o svemu, koji vesto manipulise zastrasujucom masinerijom poslusnika koju je izgradio, i kojem zato normalan svet ne veruje ni kad kaze da je danas cetvrtak.

U tome ja vidim glavnu razliku.

 

Jeste povučen, danas.

Link to comment
Share on other sites

4 minutes ago, DJ_Vasa said:

 

Ako do sada nisam bila jasna, da pojasnim.

Upravo ovo je to sto baca sumnju na sve aktivnosti Vlade Srbije vezane za Rio Tinto, a svakako ih ne preduzimaju na svoju ruku, nego u dogovoru, a lako moguce i uz izvesnu naknadu.

Dakle, opstinski odbornici su ti koji donose odluku i to ne bi smelo da bude ovako formalno. Predsednik republike, bez ikakvih nadleznosti po ovom pitanju, donese i objavi odluku u petak ili subotu, a pajaci iz opstinske skupstine u ponedeljak dignu ruke i to je to, bez ikakve rasprave.

Ljudi, da li shvatate koliko je to strasno?!? Prozivela sam u toj Srbiji i devedesete i pocetak dvehiljaditih, ali ovako nesto niti sam videla, niti mogla da zamislim. Za Severnu Koreju znamo da se tako radi, ali pobogu, u mucenoj Srbiji!

 

@Arsenije Pesic Jesi na ovu instituciju mislio onomad? Mislim, razumem ja da je meni lako da popujem iz dijaspore, a da se ljudima u Srbiji, ukljucujuci tebe, zuri da konacno negde krenete. Ali ovo ne vodi napred, nego samo nazad i jos dublje, i to krupnim koracima. 

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

11 hours ago, DJ_Vasa said:

 

Nije na to mislio, već na način argumentacije. Mnogo mi realnije deluje ono što piše Arsenije, njega bar znamo sa foruma.

 

 

Jeftino politikantstvo, što važi i za tzv. opoziciJonare. Ovi prvi, ako su dosledni, treba da traže i slično po pitanju TENT-a, Bora, Majdanpeka, Kostolca, Smedereva ili Pančeva. Ne verujem da iz dotičnih mesta potiče miris cveća. Ovi drugi se nešto baš i nisu istakli u ekologiji, bilo dok su bili vlast, bilo dok su opozicija. Jedini izuzetak su patkari, koji su po tom pitanju predlagali da se naplaćuje taksa za ulaz automobilom u centar grada, mada s tim i ne bi izvukli baš mnogo glasova. Hajde da se ne lažemo - i tzv. ekolozima je u centru delovanja jeftin populizam u kombinaciji sa smešnim politikantstvom. Ne sporim da imaju pravo da traže zaštitu Jadra, ali malo je licemerno da ni rečju ne spominju postojeće zagađivače.

 

Ko kaze da ljudi nisu trazili da se obustave masovni zagadjivaci, nego se zaboravilo, a naravno da je bilo bezuspesno isto kao sto ce i ovo biti. Ovi, politicari, zato i jeste politicko pitanje, su vec stvar odradili, prodali i rasprodali i jedino sto im srecu kvari su ljudi na ulici. Ali nije da ne nedostaje spinera da prica eto kako vlast zeli ekonomsku dobit (koju je valjda isto zelela kada je razne kombinate podelila i razna zemljista, a ekonomsku dobit osetili samo oni licno sto ce se desiti i u ovom slucaju), a narod je glup, nece u rudnik, eto posla... 

 

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, Arsenije Pesic said:

 

Probaću ukratko, pa ako te bude zanimao još neki detalj - o tom po tom, naravno ako budem znao odgovor.

 

Za oba projekta su potvrđene rezerve ruda i oba projekta su u fazi dobijanja dozvola i izrade studije o proceni uticaja na životnu sredinu. Za oba projekta je definisana tehnologija i u toku su ispitivanja prametara procesa na pilot- postrojenjima.

 

Projekat Jadar ima oko 150 miliona tona overenih rezervi rude i to je manje-više to, za sada ne postoje indicije da će na tom prostoru biti novih, značajnijih rezervi. Projekat Cinovec ima za sada overenih nešto preko 50 miliona tona rude, ali potencijalnih više stotina miliona tona i zbog toga se smatra najvećim ležištem litijuma u Evropi. Potencijalne rezerve se potvrđuju dodatnim istražnim radovima (uglavnom bušenjem).

 

Tip orudnjenja je različit, ako te zanima možemo kasnije u neke detalje oko geologije mada o tome već piše detaljno na linkovima koje si postavila za Cinovec, za Jadar isto može lako da se nađe.

 

U oba rudnika bi bila primenjena podzemna eksploatacija, planirani kapacitet za Jadar je oko 1,9 miliona tona rude godišnje, za Cinovec oko 1,7 miliona tona, tako da tu nema bitne razlike. Metode otkopavanja su različite, to nije previše bitno, ono što jeste je da se u projektu Jadar oko 30% jalovine vraća u rudnik, tj. vrši se zapunjavanje otkopa (backfilling). Za Cinovec to nije planirano.

 

Kad smo kod jalovine, s obzirom da je sličan kapacitet otkopavanja, slična je i količina jalovine koja se dobija na godišnjem nivou. U oba slučaja predviđeno je odlaganje suve jalovine, takozvanih pogača, što je ekološki povoljnija varijanta od klasičnih flotacijskih jalovišta. Razlika je u tome što bi se u Jadru 30% jalovine vraćalo u podzemne otkope. Takođe, razlikuje se i ukupna količina jalovine koja bi bila odložena za vek eksploatacije rudnika i tu bi bilo ukupno više jalovine u Jadru, pod uslovom da Cinovec ostane na inicijalnih 50 miliona tona rude i dvadesetak godina eksploatacije. Što se tiče prostora za smeštaj jalovine, za Cinovec se ne navodi gde je planirano (inače lokacija ležišta je na granici Češke sa Nemačkom), za Jadar je lokacija još uvek sporna jer je prvo Rio Tinto izmenio inicijalno predviđenu lokaciju i predvideo novu, bliže rudniku i bliže reci Jadar i na osnovu toga je izmenjen prostorni plan, da bi pre par dana da odluka o izmeni prostornog plana bila poništena.

 

Što se tiče tehnologije, osnovni princip u oba slučaja je da se otkopana ruda prvo usitnjava, zatim vrši koncentracija korisnih komponenti a zatim hemijsko - tehnološki tretmani da se iz koncentrata izdvoje konačni proizvodi. Osnovni principi su isti ali se detalji tehnologija značajno razlikuju. U Cinovecu bi se u procesu koncentracije koristila flotacija, u Jadru ne. U procesu flotacije se koriste reagensi, a reagensi su štetne i otrovne hemikalije. U Jadru bi se u procesu koristila sumporna kiselina, u Cinovecu hlorovodonična. U Cinovecu bi se za finalno izdvajanje litijum karbonata koristio proces prženja koncentrata na visokim temperaturama i kasnije luženje, u Jadru toga nema, što je ekološki povoljnije.

 

Uglavnom, može da se kaže da su projekti uporedivi po obimu, a da je tehnološki proces predviđen za Jadar nešto povoljniji ekološki. Razlika je što je Cinovec potencijalno nekoliko puta veće ležište od Jadra i što mu je lokacija u smislu blizine postojećih i planiranih fabrika baterija i automobila praktično savršena.

Kada se govori o Cinovec vs Jadar, treba reci da je sadrzaj LiO2 u lezistu Cinovec 0.65 posto a u Jadru 1.86 posto. To znaci da bi Jadar imao mnogo bolju ekonomiku.

Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, DJ_Vasa said:

 

Malo je neprimereno porediti nekoga ko prolazi kroz psihičke traume i žive i zdrave politikante. Lepo je što su se organizovali za tu farmu svinja, ali mi se čini da su TENT ili Kostolac ipak malo veći problem.

 

 

 

Ako idemo tom logikom, šta ćemo sa mnogim koji će se potencijalno zaposliti pri ovom novom projektu. S jedne strane, postoji nezaposlenost, a s druge, postoje i potencijalni poslovi. Mogu da gledam na to i ovako - šta ima veze koliko je njih zaposleno u TENT-u ukoliko nas taj njihov posao ubija?

 

 

 

Jači argument protiv protesta ima Ana Brnabić, kaže jedna baka nije stigla na ručak.
Ljudi kojima se na prepad oduzima imovina, prisilno se raseljavaju, takođe doživljavaju teške psihičke traume, nekad i sa smrtnim ishodom.

A, radma mesta u rudniku, neko ko je 50 godina poljoprivrednik u zemlju ide samo jednom. njegova deca imaju malo bolji izbor, naprednija poljoprivreda, školovanje, Nemačka, sve je bolje od rudnika.

  • Like 4
Link to comment
Share on other sites

5 minutes ago, Arsenije Pesic said:

edit: @vilhelmina

 

Što, pa lokalna skupština je uradila tačno ono što je lokalno stanovništvo tražilo, ne? Gde ćeš bolji primer rada institucija? Još ih i predsednik ohrabrio u tome. Gledaj Skandinavijo i uči šta su institucije.

 

Nadam se da se salis 😀.

Demokratija su procedure, samo beskrajno postovanje ubitacno dosadnih procedura, i nista drugo.

I to jednako u slucaju donosenja i povlacenja prostornog plana, kao i u slucaju sklapanja ugovora, davanja saglasnosti na ovo i ono, kontrole postovanja propisa u vezi transporta i koriscenja sumporne kiseline, you name it…

Ovi se sapleli na prvom koraku; sta da se ocekuje ubuduce?

Da bar Rio Tinto nema takvu losu reputaciju, pa da se nadas da ce bar oni raditi po nekim opstim standardima. Iz ciste navike, ako ni zbog cega drugog. Ali i tu mrka kapa. Oni ce raditi kako im je najjeftinije, sta god to znacilo i koliko god stetno po okolinu bilo, a ovi nasi ce im sve aminovati i zmuriti na oba oka, ako treba.

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...