[USA] SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE - unutrašnja politika i uticaj na svetska kretanja

[Dragan]

Loud and clueless? How knowledge affects the worldview

The strongest foundation of facts appears to be people who place themselves slightly to the left or right of center - knowledge is increasingly thinning out at the edges.

Suvremene rasprave često se doimaju kao kolektivna utrka nizbrdo. Sudionici se nadjačavaju jureći prema provaliji na svojim ideološki pripremljenim strmim padinama. Krah dolazi, kraj je blizu - ali koji se kraj misli razlikuje se ovisno o taboru.

Vrijeme polikriza je i vrijeme sveznalica, onih glasova koji komentiraju apsolutno sve i radije propovijedaju svoju istinu u obliku parola. Ksenofobna desnica i identitetom ograničena ljevica su slične. Postoji još jedan element koji bi mogao ujediniti dva kraja političkog spektra: mnoge njihove mračne dijagnoze vremena i patentna rješenja koja iz njih proizlaze vjerojatno se temelje na klimavom znanju. Iako: Kao što je često slučaj, dijagnoza je složenija nego što je prikladno za grubi svestrani pregled.

Spoiler

Ekstremi s manje znanja

Psiholozi predvođeni Jonasom De Keersmaeckerom s belgijskog Sveučilišta u Ghentu proučavali su vezu između politički relevantnog znanja i ideološke orijentacije. Tko dobro zna, a kako to utječe na svjetonazor? Za svoju studiju objavljenu u časopisu “Scientific Reports”, istraživači su procijenili reprezentativne podatke od 63.544 ispitanika iz 45 zemalja. Pokazalo se da je na oba kraja političke arene, gdje brbljaju najglasniji desničari, razmjerno niža razina političkog znanja.

Najbolje su informirani oni koji su umjereno naginjali lijevo ili desno. Istraživači su uočili mali plićak u samom središtu političkog toka, ali i tu je znanje bilo prilično plitko.

Dakle, ekstremisti iz svih tabora su neznalice, a slaba sredina nezainteresirana? U svojoj publikaciji istraživači upozoravaju na paušalne prosudbe. Opisani obrazac može se pronaći prvenstveno, ali ne isključivo, u državama takozvanog Zapada, piše De Keersmaeckerov tim.

Razlike ovise o kulturi

Ova ravna M-krivulja opisana s dvije izbočine znanja lijevo i desno od sredine također se može vidjeti u podacima iz Švicarske. U drugim zemljama, međutim, znanstvenici su otkrili i druge obrasce. U sedam zemalja – uključujući Južnu Koreju, Irsku i Tursku – evaluacija nije pokazala povezanost između relevantnog znanja i političkih stavova. U zemljama poput Finske, Čilea ili Tajvana, podaci su pokazali linearni trend: znanje se kontinuirano povećavalo s lijeva na desno u prosjeku. A u Argentini, Brazilu i drugim zemljama bilo je upravo suprotno.

Zašto obrasci Zapada nisu vidljivi u svim zemljama? Istraživači tvrde da ono što je relevantno znanje i što se smatra ljevicom ili desnicom uvelike ovisi o kulturi. Ono što se smatra politički umjerenim u Južnoj Africi, na primjer, može biti ekstremno stajalište u SAD-u ili drugdje - i obrnuto.

Međutim, prema drugim studijama, ono što se čini neospornim je da su ekstremna mišljenja kod kuće na rubovima, koja su često u koliziji s takozvanom stvarnošću, ali koja svojim nositeljima daju sladak osjećaj superiornosti.

 

Ovo bi mogao biti način da se prevlada polarizacija u američkoj politici

Edward B. Foley gostujući je profesor prava na Sveučilištu Arizona, profesor ustavnog prava i direktor programa izbornog prava na Državnom sveučilištu Ohio.

Eric S. Maskin je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i profesor na Sveučilištu Harvard.

 

Izborni sustav onemogućuje trećem kandidatu da ima realne šanse. Našlo bi se rješenje.

Više nego ikad, ljudi u Sjedinjenim Državama nezadovoljni su svojim dvjema glavnim strankama, demokratima i republikancima: u nedavnoj anketi Gallupa, 63 posto ispitanika reklo je da je "potrebna glavna treća stranka" - najveći postotak ikada.

Ali budući da su glasači toliko polarizirani, većinski izborni sustav onemogućuje kandidatima trećih stranaka da postanu ozbiljna konkurencija, čak i ako bi mogli prevladati ideološke podjele.

 

Spoiler

Najjača tri

Varijacija kalifornijskog izbornog sustava mogla bi biti rješenje. To bi moglo omogućiti umjerenom kandidatu treće strane - koji nudi kompromis između političkih krajnosti - da uspješno uđe u utrku. Kao iu Kaliforniji, svi bi kandidati sudjelovali u nestranačkim predizborima. No, za razliku od kalifornijskog sustava, ne dva najjača, nego najjača tri kandidata bi bila primljena u konačno glasovanje.

Potom bi, posljednjeg dana izbora u studenom, birači birali između dva kandidata koji im se više sviđaju. Drugim riječima, glasovali bi između kandidata A i B, između A i C i između B i C, a pobjednik bi bio političar koji pobijedi oba svoja protivnika: A bi pobijedio ako bi A imao više glasova od B i više nego C prima.

Primjer Ohio

Da bismo vidjeli prednosti takvog sustava, možemo pogledati izbore za Senat u Ohiu 2022.: konačno glasovanje bilo je između republikanca JD Vancea, kojeg je podržao bivši predsjednik Donald Trump, i demokrata Tima Ryana, a pobijedio je Vance. Tradicionalno konzervativni aktualni predsjednik Rob Portman nije se ni natjecao na republikanskim predizborima jer je znao da će izgubiti od Trumpovog kandidata.

Ali zamislimo da je Ohio upotrijebio gore predloženi sustav tri najbolja kandidata: Portman bi se vjerojatno odlučio natjecati na nestranačkim predizborima (koji ne bi zahtijevali republikansku nominaciju), a konačni bi izbori vjerojatno bili između njega i Vancea. a Ryan se održao.

Slabosti metode

Portman bi vjerojatno dobio djelomične glasove između njega i Vancea (A protiv B) (recimo s 54 prema 46 posto), jer bi ga izabrali ne samo Trumpu kritični republikanci, već i neki nezavisni i demokrati . A protiv Ryana, mogao je iskoristiti sve prednosti popularnog senatora u konzervativnoj državi (i pobijediti s možda 60 do 40 posto). Pretpostavimo nadalje da je Vance pobijedio Ryana s oko 57 posto prema 43 posto, kao što je bio slučaj na stvarnim izborima: tada bi samo Portman pobijedila protiv oba protivnika - kao kandidat kojeg je većina glasača preferirala u odnosu na obje alternative.

Ova računica pokazuje koliko je neadekvatan trenutni izborni sustav u kojem Portman ne bi mogla preživjeti ni republikanske predizbore kojima je dominirao Trump. Ali također pokazuje slabosti kalifornijske metode "najjača dva", u kojoj bi samo Vance i Ryan vjerojatno prošli predizbore zbog stranačke polarizacije.

Zastoj donosi drugi krug izbora

Naravno, u našem izračunu pretpostavili smo da u glasovanju po parovima postoji većinski pobjednik (Portman u primjeru Ohija) koji pobjeđuje obojicu, jer i teorijske i empirijske studije sugeriraju da je to daleko najvjerojatnije.

Ali moguće je da to nije slučaj. Pretpostavimo da bi Ryan tijesno pobijedio Portman, 51 prema 49 posto. Tada bi došlo do pat pozicije, jer bi svaki kandidat pobijedio jednog od svojih protukandidata, ali nijedan ne bi pobijedio oba zajedno. Tada bi bio potreban drugi krug izbora kako bi se odredio pobjednik. U tom bi slučaju dobra opcija bila imenovanje kandidata koji je izgubio s najmanjom razlikom. Pobjedu bi odnijela Portman, koju je Ryan u primjeru porazio za samo dva posto.

Načelo preferencijalnog glasanja

Netko bi se mogao zapitati zašto se konačni izbori jednostavno ne temelje na preferencijalnom glasovanju (kao što je već slučaj u Maineu i na Aljasci za izbore za Kongres). U takvom sustavu birači sortiraju sve kandidate prema tome koliko su im popularni. Ako većina glasača stavi kandidata na prvo mjesto po popularnosti, on pobjeđuje. Ako to nije slučaj, eliminira se kandidat kojeg je prvi stavio manji broj ljudi i to se ponavlja dok se ne postigne većina.

Ovaj pristup ima svoje prednosti. Ali on nije u stanju premostiti polarizaciju. U konačnim izborima s Vanceom, Portman i Ryanom, očekivalo bi se da će sustav preferencija imati snažnu stranačku pristranost, s Vanceom i Ryanom koji su češće stavljani na prvo mjesto nego Portman. Tako bi Portman bio prvi eliminiran, iako bi u osobnim okršajima porazio svakog od druge dvojice.

Politička stabilnost

Stranačka polarizacija postala je najveća prijetnja političkoj stabilnosti u Sjedinjenim Državama. Slabosti u sposobnosti Amerike da upravlja sobom sve više zabrinjavaju. Za rješavanje ovog problema potrebne su kreativne i pragmatične institucionalne reforme, a one bi se mogle provesti referendumima.

Gore predstavljeni izborni sustav “najjača tri” je nekomplicirana procedura koja ima smisla za većinu glasača. Nadalje, favorizirao bi umjerene političare ne nužno zato što su umjereni, već zato što imaju najjaču podršku javnosti. Na taj bi se način moglo suzbiti polarizaciju, ponovno ojačati politički centar i probuditi novu nadu za američku demokraciju.

 

No je li polarizirano društvo doista toliko loše? Sve dok se ljudi ne degradiraju i klevetaju, emocionalne rasprave nisu problem u demokraciji, kaže Ivo Scherrer, koji je u think tanku Pro Futuris pomogao razviti projekt “Let’s Talk” koji okuplja ljude sa što drugačijim mišljenjem. razgovor jedni s drugima.

Polarizacija postaje opasna kada se očituje u temeljnom odbacivanju ljudi koji misle, osjećaju i žive drugačije od vlastite skupine. “Tada se odbijanje može brzo pretvoriti u aroganciju i dovesti do stvaranja previše jednostavnih slika neprijatelja.”

Za njega postoje tri jasne crvene linije u demokraciji koje mogu promicati dehumanizaciju i neizravno poticati nasilje:

1. Okrivljavanje drugih ljudi za sve probleme društva i sugeriranje da bi sve bilo u redu da Grupa X ne postoji.

2. Klevetanje onih koji drugačije misle kao neprijatelja umjesto da ih se vidi kao političke protivnike i pregovaračke partnere s legitimnim interesima.

3. Stilizirajte demokratske rasprave u bitku.

Najbolji način za borbu protiv toksične polarizacije je razgovarati s ljudima koji misle drugačije i pitati se koja su ih iskustva oblikovala. “Često primjećujemo da unatoč različitim političkim pozicijama imamo više toga zajedničkog nego što mislimo”, kaže Scherrer.

 

Otrovna kultura rasprave u Švicarskoj još nije tako raširena kao u SAD-u, duboko podijeljenoj naciji. «U SAD-u jak većinski sustav u kombinaciji s jakom geografskom podjelom znači da na svakim izborima jedna strana pobjeđuje, a druga gubi. “Dakle, svaki izbori postaju egzistencijalna prijetnja drugoj strani koja preuzima vlast”, kaže Scherrer.

S druge strane, u Švicarskoj su na vlasti sve veće stranke, što donekle djeluje opuštajuće.

 

Kako se afirmirati protiv Trumpa

Samo dobri argumenti nisu dovoljni. Stručnjak objašnjava kako se još uvijek možete potvrditi u teškim raspravama.

 

Spoiler

Mnogi bi to ipak htjeli potisnuti: Ali otkako je Donald Trump pobjedom u nekoliko američkih saveznih država na Super utorak postao republikanski predsjednički kandidat, jedno je sigurno: Trump se vratio. Unatoč bezbrojnim glupim, hrabrim izjavama. Unatoč očitim lažima. Unatoč nekoliko kaznenih postupaka.

Kako se to moglo dogoditi? Titus Arnu je u svom eseju o gluposti prije četiri tjedna napisao o Trumpu: “Prikazivati ga kao kroničnog glupana bila je greška koju je čak i Barack Obama napravio na početku – to je upravo ono što Trump vjerojatno nije, unatoč svim svojim intelektualnim deficitima, on ima jedan snažan instinkt za moć i istančan osjećaj za raspoloženja.”

Sve je u redu. Ali s moje točke gledišta, puno je važnije nešto sasvim drugo: Trump je kao nitko drugi ovladao umijećem takozvanog "osnovnog govora". Govori kratkim rečenicama (manje od deset riječi), jednostavno (bez odnosnih rečenica), neoriginalno, polako i glasno. I govori iste rečenice. Iznova i iznova i iznova. Kvaliteta sadržaja? Sekundarna.

Bolji argument će na kraju pobijediti! Akademici to prvo uče u školi, a kasnije na sveučilištu. U stvarnosti, međutim, to je gorka pogreška. Populisti svih boja to dobro razumiju. Nažalost, ne mogu se pobijediti samo na argumentiranoj razini. Tko god pokuša, neminovno će doživjeti neuspjeh - u ovoj zemlji kao iu SAD-u.

To se udžbenički moglo vidjeti u predizbornom dvoboju Hillary Clinton i Donalda Trumpa. Za knjigu sam detaljno analizirao ovu stilski definiranu izbornu kampanju. Način na koji je Trump u tri velika TV sučeljavanja s Clinton uspio demontirati intelektualno daleko nadmoćnijeg protivnika od njega bio je majstorski i komunikacijski. Sadržaj je katastrofalan, ali metoda je prvoklasna. Od tada su bezbrojni populisti diljem svijeta kopirali njega i njegove komunikacijske metode.

 

Gutač datoteka protiv TV zvijezde

Prije nego što se okrenemo populistima u Europi, osvrnimo se na 2016. godinu: na prvoj debati 26. rujna na Long Islandu, Hillary Clinton se sjajno pokazala po tom pitanju. Nije slučajno što ju je tim za kampanju prozvao “krcalica dosjea”. U svakom trenutku možete pristupiti svim relevantnim detaljima. Trump, s druge strane, ima visoku scensku prisutnost - on već ima ogromno TV iskustvo - ali teško da ikada doseže Clintonovu razinu argumentacije.

Ipak, na kraju je čovjek s predugom kravatom taj koji može zabiti. To se može pokazati na primjeru teme financijske krize: Clinton formulira optužbu da je on osobno imao koristi od krize. Umjesto da opovrgne ovu tvrdnju ili se opravda, Trump pribjegava nečem puno jednostavnijem i daleko učinkovitijem. Šapne četiri riječi u mikrofon: "To se zove posao."

Za Clinton to ima isti učinak kao što često ima za intelektualne svađače: izbacuje je iz kolosijeka. Clinton je na Yaleu naučio kako proizvesti velike količine riječi, ali ne i kako svoje znanje rastaviti na kratke izjave. Osmijeh koji šalje u kameru oscilira između iritacije inteligentnijeg (Nevjerojatno je da imam posla s takvim tipom.) i zahtjeva za podrškom (Vidiš što on ne može, ne misliš tako i smiješno?). Zapravo, njezin je osmijeh u ovoj situaciji također izraz bespomoćnosti. Ako se uopće ne radi o argumentima – o čemu se onda radi?

Trump dva puta izbacuje iznimno duhovitu optužbu: “Nemate nikakav plan.” Clintonov odgovor: "Pisao sam o tome u knjizi, možete je nabaviti u knjižari." Bod za Trumpa. Jer ona se ne može opravdati pred nekim takvim.

Tada je Hillary Clinton naučila da u raspravama s populističkim tvrdolinijašima jednostavno ne možete pobijediti intelektualno, bez obzira na to koliko ste dobro pripremljeni. Gotovo se osjeća prisiljenom dokazati da su protivnikova apsurdna lažna predstavljanja u svakom detalju netočna.

 

Osnovni govor nasuprot visokom govoru

Dok Trump svoj osnovni govor koristi s velikim samopouzdanjem, ona sama ostaje zaglavljena u određenoj tvrdoglavosti na drugoj razini - takozvanom visokom govoru. Ovaj visoki govor dokaz je vašeg vlastitog specijalističkog znanja i osobne naobrazbe (čitaj Platona u originalu? Sjajan), logičan je, diferenciran, ima visoku razinu formulacijske snage i naravno originalan. U to smo vrijeme na satu njemačkog trenirali govor na visokom nivou, a na rubu eseja crvenom tintom uvijek je stajalo "Wh" ili "A". Ali čim netko prijeđe na osnovni govor u sukobu, visoki govor nema velike vrijednosti.

Ljudi s akademskim obrazovanjem redovito smatraju da je to namet. Svoje izgubljene argumente radije prikrivaju moralnim obezvrjeđivanjem druge strane: “Neću se spustiti na ovu razinu!” Za to postoji suglasnost među istomišljenicima. “Kad oni idu nisko, mi idemo visoko”, rekla je tadašnja prva dama Michelle Obama tijekom iste predizborne kampanje u SAD-u, slaveći svoju moralnu superiornost. Kad se drugi pozivaju na niže instinkte, još više pokazujemo što je pristojnost. Ali tako ne funkcionira suočavanje s populistima. Moral nije dovoljan!

I danas je teško podnijeti gledanje videa ovog duela na YouTubeu. Clinton se očito ne može natjerati da upotrijebi iste alate protiv svog protivnika koje Trump stalno koristi za postizanje bodova. Čak i kada kaže: “Mi u ovoj zemlji nemamo vodstvo. I, da budem iskrena, počinje s tajnicom Clinton”, pokušava ga opovrgnuti pedantnim nabrajanjem činjenica. A Trump? Nedirnuto je slušao Clintonovu opravdavajuću ariju, a zatim je jezgrovito izjavio: "Tipičan političarski govor - zvuči dobro, nikad ne funkcionira."

Što je toliko teško u spoznaji da se na protivnički osnovni govor ne može odgovoriti izuzetnim visokim govorom, već samo svjesno korištenim osnovnim govorom? Formula kao što je "Zvuči dobro - nikad ne radi" ima vlastitu umješnost. To je zapravo samo formula, ne argument, ne korisna informacija, svjetlosnim godinama daleko od suvislih rasprava, ali djelotvorna! Pogotovo kada se ponavlja. Tko, zaboga, zapravo sprječava prijatelje demokracije i branitelje vladavine prava da taktički koriste tako učinkovita sredstva?

Samo da ne bude nesporazuma: Basic Talk nije sam sebi cilj. Služi za povratak na stvarnu razinu argumentacije. To se ne postiže ignoriranjem osnovnog govora, već suprotstavljanjem istim sredstvima. Najprije se mora uspostaviti volja da se često sluša. Ne može se pretpostaviti. Ova veza kao da je Clintonu nekako promakla.

Kao što je poznato, biznismen Trump objektivno je bio sve samo ne konstantno uspješan, iako je to njegov PR uvijek drugačije prikazivao. Kada je rekao Clintonu da Sjedinjene Države treba voditi netko tko poznaje novac, Clintonu je to u početku bio izvrstan predložak. Trebala je samo glasno u kameru reći: “Već si šest puta bankrotirala”. To je bilo u redu. Jedan od rijetkih slučajeva kad je sama Clinton smislila osnovni govor - šest riječi.

 

Krivo, krivo, krivo

Što možete učiniti ako ste upravo primili takav gol? Pa, što kažete na još kraći osnovni govor? Sa samo jednom riječju? Trump ga ima. Njegov odgovor: "Pogrešno." No ovoga puta protivnica ne posustaje i ponavlja svoju izjavu. Trump odgovara: "Pogrešno." Iritirajuće, ona ostaje pri svojoj optužbi. Treći put može reći samo "pogrešno".

Najprije se morate držati toga. Optužba - "Lažna". – Optužba – “Pogrešno.” – Optužba – “Pogrešno.” I onda? Što radi protivnik koji je konačno stjerao Trumpa u kut? Odustanite od teme i pričajte o nečem drugom. Još jedan bod za Trumpa.

Na drugoj debati između Clintona i Trumpa u St. Louisu, Missouri, takozvanom sastanku u vijećnici, Trump je čak uspio poboljšati svoju tehniku: ovaj put je publika bila na pozornici i mogla je sama postavljati pitanja. Kad dođe pitanje za Clinton, ona prolazi pored Trumpa kako bi prišla osobi koja postavlja pitanje - što je svakako lijep znak poštovanja prema njoj.

Za Clinton, međutim, njezin ustupak ima neželjenu posljedicu: njezin je protivnik sada iza nje. A to znači da više ne može vidjeti kako se on ponaša na ekranu. Grimase, pogrdni pokreti rukama, razmetljiv smiješak – komunikacija putem pozicioniranja tijela u prostoru uključujući značajne geste i izraze lica. Stručnjaci to nazivaju "govorom o pokretu". I to može biti razorno. Iza Clintonove Trump izvodi političku koreografiju kojom dominira teritorijem. “Posjedovao ga je”, kako kažu u američkom show businessu. Ili "radio je u sobi", također izraz iz američkog engleskog.

 

Kao da su ti ljuske spale s očiju

Clinton je tek kasnije shvatila što je svojim nespretnim ponašanjem omogućila protivnici. Nakon izbornog poraza rekla je da su joj spale ljuske s očiju kada je ugasila zvuk dok je gledala raspravu. Move Talk je zapravo prirodni dio komunikacije. Ali mi – obrazovani kakvi jesmo – ponašamo se posvuda kao da su verbalnost i jezik ista stvar. I čineći to, stvaraju monstruoznu slijepu mrlju u političkoj raspravi. Onaj koji može biti vrlo opasan za demokracije. Pogotovo kada ta slijepa točka paralizira pobornike demokracije. Kada netko poput Hillary Clinton ne može koristiti Basic ili Move Talk u vlastitom interesu. Ili trenutno Trumpova unutarstranačka konkurentica Nikki Haley. On ga jednostavno naziva "Birdbrain". A inteligentna Haley? Ne može smisliti ništa usporedivo.

Da budemo sigurni, Trumpova komunikacijska strategija nije lijepa umjetnost. Ali svakako je učinkovit. Stoga ga često kopiraju – osobito populisti. Poznata njemačka predstavnica basic talka à la Trump je Alice Weidel. Kada je političarka AfD-a krajem 2022. u talk showu “Maischberger” pozvala na ukidanje sankcija Rusiji, upoznala je Marie-Agnes Strack-Zimmermann. Weidel daje lijepu osnovnu izjavu: "Njemačka je ovdje pod udarom topa!" (sedam riječi, impresivno), ali onda to ne ponavlja. Ubrzo nakon toga, FDP-ov političar Strack-Zimmermann lakonski je komentirao: "Ne znam kada ste u svom životu krivo skrenuli."

Četiri riječi duže, ali definitivno pogodak. Weidel opetovano slijedi učinkovit, ali besmislen osnovni govor: "Samo to moraš reći" (pet riječi) ili "To je tako" (čak i samo četiri). Ali kada zahtijeva hitne mirovne pregovore s Putinom, Strack-Zimmermann je baci na koljena rečenicom od tri riječi. Kad Weidel kaže Putinu nešto izbjegavajući, Strack-Zimmermann ju prekida: "Budi konkretan." Četiri puta. Uvijek istim tekstom. Živjeli, Strack-Zimmermann! Weigel zapravo ne može smisliti ništa drugo za reći i radije počinje s nečim drugim.

Gerhard Schröder također je znao dok je bio kancelar da vam nije uvijek potrebno dugo objašnjenje da biste postavili politički ton. Nikada se neće zaboraviti kako su ankete predviđale razoran poraz SPD-a u siječnju 2002. - a nemali broj u stranci je to argumentirao. Schröderu je trebala samo jedna rečenica da ponovno podigne raspoloženje: “Patke su debele u leđima”, bio je njegov odgovor – duhovit (ali i pomalo bahat).

Dakle, demokrati nisu fundamentalno bespomoćni. Samo morate koristiti pravo oružje. Na kraju, mala lekcija iz stvarnog života za početnike u Basic Talk-u: Što je tadašnji vicekancelar Olaf Scholz trebao reći kad mu je bavarski premijer odbrusio: “Ti nisi kralj Njemačke!” – to se dogodilo na premijerskoj konferenciji 2021. Odgovor a: “Želite li kratku digresiju o monarhiji i demokraciji?”; Odgovor b: dati informacije o političkoj percepciji općenito; Odgovor c: Obrazloženje o tome koliko je trenutni sastanak važan; ili odgovor d: samo reci "Ne" i ništa više. pogodi.

 

 

 

 

[Dragan]

Zaštita od otkaza i propisi poduzeća

Osim plaća i godišnjeg odmora, u SAD-u je drugačije nego u Njemačkoj i pitanje zaštite od otkaza. Za razliku od nas, u SAD-u nema zakona koji reguliraju raskid. Jednostavnim jezikom to znači da šef tvrtke može iskoristiti svoje pravo na otpuštanje zaposlenika u bilo kojem trenutku. Raskid je tada valjan s trenutnim učinkom.

Međutim, postoje iznimke od pravila zapošljavanja i otpuštanja. Međutim, oni ovise o razlogu predstojećeg prekida. Neki zaposlenici također su dovoljno susretljivi da o tome unaprijed obavijeste svog poslodavca.

Drugačija je situacija kada zaposlenik želi napustiti tvrtku. Ovdje mora poslati šefu pismenu izjavu dva tjedna prije planiranog zadnjeg dana. Međutim, ovaj propis može imati i drugačije vrijeme.

Ono što je važno je odredba kako je navedeno u ugovoru o radu. Ako želite sami otkazati, svakako se morate pridržavati ovog roka. Većina novih poslodavaca često traži potvrdu o radnom stažu ili nešto slično od starog poslodavca. Savršen prekid može otvoriti vrata novim prilikama za karijeru.

Ako bolje pogledate ove odredbe između poslodavca i zaposlenika u vezi s otkazom, moglo bi se na prvu pretpostaviti da poslodavac ima više prednosti zbog trenutnog učinka. No, tvrtke to čine samo iz sigurnosnih razloga kako bi spriječile da zaposlenik koji je otišao nije imao priliku nanijeti značajnu štetu tvrtki.

 

Each month, quit their jobs, according to the U.S. Bureau of Labor Statistics over four million people in the United States . That's an extraordinary number, as a look at the last 20 years shows. The phenomenon known as the Great Resignation has been around since the summer of 2021. The wave of terminations reached its peak in November 2021 with 4.5 million terminations. One of the main reasons for this development seems to be that many employees are no longer willing to accept the working conditions that they before the pandemic accepted . "I think the pandemic has caused many people to reevaluate their work and their priorities and consider what they want to do," said Elise Gould, senior economist at the Economic Policy Institute, in a statement to Business Insider. Service jobs such as fast food restaurants, mega markets, gas stations, warehouses and retail are particularly affected. Or as the taz puts it rather prosaically: everything “that is commonly called shit jobs”.

Edited March 10 by Dragan

[Selina]

12 hours ago, bohumilo said:

 

 

Sve američke vrednosti i institucije, sve na čemu je ta zemlja zasnovana - od slobode govora i naorižanja građana, slobode tržišta/kapitalizma pa nadalje - vrišti protiv svega iz pasusa iznad, i svega o čemu totalitarci maštaju. Amerika je, da iskoristim naslov jedne knjige, Začeta u slobodi, u nju je utkan antivirus, i zato je Amerika otvorena borba. Ne postoji drugo mesto na svetu gde je moguće da imigrant, svojom vizijom, briljantnošću i vrednoćom nezavisno zaradi toliko novca da KUPI najvažniji režimski informacioni kanal i obrne ga naglavačke, pretvori ga u najvažniji slobodni informacioni kanal na svetu. TO je, takođe, protivno svemu iz pasusa iznad, i svemu o čemu totalitarci maštaju. I ZATO je Amerika otvorena borba, pruža otpor zlu, rita se kao niko drugi na svetu*.

 

 

 

Ne postoji nigde ni skyline koji su ljudi slobodnom voljom i zeljom za novim, lepsim, pravili kao sto je to recimo slucaj

sa Njujorkjom. Svuda su velelepna zdanja pravljena, od piramida, do raznih dvorceva i katedrala po nalogu cara., kralja,

faraona, sultana. Trebalo bi samo pogledati kako su nastali univerziteti iz ivy league, sve su to ideje i zamisli pametnih ljudi,

kasnije zahvaljuljujuci filantropima i prosirivane, usavrsavane pa tako imamo da je sa americkih univerziteta dvestdavoje ljudi

dobilo Nobelovu nagradu, uglavnom za nauku.

[Angelia]

6 hours ago, Helena said:

Čekaj, nije kriminalno delo napišem na Tviteru da sve Jevreje treba proterati iz Amerike i da je Hitler radio dobro?

Te nijanse mi fale.

 

Mislim da ti fali osnova, a ne nijanse. Ne, nije kriminalno delo. Da jeste mnogo ljudi na Tviteru bi bilo u zatvoru. 

[DameTime]

6 hours ago, Helena said:

Čekaj, nije kriminalno delo napišem na Tviteru da sve Jevreje treba proterati iz Amerike i da je Hitler radio dobro?

Te nijanse mi fale.

 

Nije krivično delo, sem ako ne živiš u Srbiji i pišeš protiv AV, ili si državljanka Izraela koja ne podržava ono što radi IDF. Oni hapse. 

 

E sad, govor mržnje je generalno protiv pravila korišćenja svake društvene mreže, tako da takvi tvitovi/profili mogu biti prijavljeni i trebalo bi da reaguju. 

 

[Angelia]

14 minutes ago, DameTime said:

 

Nije krivično delo, sem ako ne živiš u Srbiji i pišeš protiv AV, ili si državljanka Izraela koja ne podržava ono što radi IDF. Oni hapse. 

Ne lupati gluposti dok gomila ljudi u Izraelu protestuje na ulici. Ako pozivas na intifadu moze da ti se pojavi policija na vratima.

 

14 minutes ago, DameTime said:

E sad, govor mržnje je generalno protiv pravila korišćenja svake društvene mreže, tako da takvi tvitovi/profili mogu biti prijavljeni i trebalo bi da reaguju. 

 

Ne, nije, ili bolje receno kazu da jeste. Ta pravila se primenjuju selektivno. Ne pratim Tviter ali cini mi se da je Musk sada vise otisao ka primeni zakona. 

[DameTime]

6 minutes ago, Angelia said:

Ne, nije, ili bolje receno kazu da jeste. Ta pravila se primenjuju selektivno. Ne pratim Tviter ali cini mi se da je Musk sada vise otisao ka primeni zakona. 

 

Očigledno.

[40Wins]

 

Evo jedne za nase pravedne socijaliste. 

[Helena]

2 hours ago, Angelia said:

Mislim da ti fali osnova, a ne nijanse. Ne, nije kriminalno delo. Da jeste mnogo ljudi na Tviteru bi bilo u zatvoru. 

Evo da se složim, ali meni je fascinantnoj kako ti iz posta uzimaš pitanje na koje ćeš odgovoriti, a ostala ignorišeš.

I iz ovog smetlarnika od države ne mogu da zamislim bogatu državu koja nema osnovno zdravstveno, i gde operacija slepog creva košta 18.000 ili ušivanje prsta 6000.

Dokle je država država, a kad počinje da vam zadire u spavaće sobe?

Zašto se sudi Asanžu, on nije nikakva osoba iz vojske ili politike?

Jel on nema slobodu govora?

A tek patos ton o komadima krpe ofarbanima u nekakve boje i nazvanim zastavom i osnivanju Amerike kao bezgrešnom (proveriću i korigovati post)?

Pitati Indijance šta bi rekli o tome, Afrikance silom dovedene etc

Kako stoji stvar sa ljudskim pravima, jel oni važe samo za Amerikance ili su univerzalna?

 

Zaista ne mogu da zamislim da mogu da odem u Lidl i kupim porodično pakovanje od dve poluautomatske puške i osam pištolja od 49.99.

Što se pak tiče zadnje karikature, na Tviteru sam videla fotku gde se električno vozilo puni dizel agregatom.

 

*provereno-rečenica glasi: po nazivu knjige, Amerika je začeta u slobodi.

[robespierre]

52 minutes ago, Helena said:

Što se pak tiče zadnje karikature, na Tviteru sam videla fotku gde se električno vozilo puni dizel agregatom.

 

U USA se električno vozilo puni iz različitih izvora proporcionalno ovim procentima:

 

 

Evropa:

 

 

Elektroenergetski sektor Evrope generiše za oko 20% manje energije iz fosilnih goriva, pa su u tom pogledu električna vozila trenutno ''karbonski neutralnija'' u Evropi negu u USA.

 

 

Edited March 10 by robespierre

[Helena]

Ma to je tviter, možda je i montaža, nije mi bilo ni ozbiljno odgovarati na karikature 

[Darth Bane]

1 hour ago, Helena said:

Evo da se složim, ali meni je fascinantnoj kako ti iz posta uzimaš pitanje na koje ćeš odgovoriti, a ostala ignorišeš.

I iz ovog smetlarnika od države ne mogu da zamislim bogatu državu koja nema osnovno zdravstveno, i gde operacija slepog creva košta 18.000 ili ušivanje prsta 6000.

Dokle je država država, a kad počinje da vam zadire u spavaće sobe?

Zašto se sudi Asanžu, on nije nikakva osoba iz vojske ili politike?

Jel on nema slobodu govora?

A tek patos ton o komadima krpe ofarbanima u nekakve boje i nazvanim zastavom i osnivanju Amerike kao bezgrešnom (proveriću i korigovati post)?

Pitati Indijance šta bi rekli o tome, Afrikance silom dovedene etc

Kako stoji stvar sa ljudskim pravima, jel oni važe samo za Amerikance ili su univerzalna?

 

Zaista ne mogu da zamislim da mogu da odem u Lidl i kupim porodično pakovanje od dve poluautomatske puške i osam pištolja od 49.99.

Što se pak tiče zadnje karikature, na Tviteru sam videla fotku gde se električno vozilo puni dizel agregatom.

 

*provereno-rečenica glasi: po nazivu knjige, Amerika je začeta u slobodi.

A zasto se sudi Trampu? Zbog silovanja koje je navodno pocinio pre 30 godina?!?!?!? To sve vase komunjare rade i Asanzu i Trampu - sve iz iste branse! Zato Tramp hoce da vrati Ameriku gde je i bila i da ponovo postane ono sto je nekoc bila!  Bastion slobode! 

[Helena]

4 minutes ago, Darth Bane said:

A zasto se sudi Trampu? Zbog silovanja koje je navodno pocinio pre 30 godina?!?!?!? To sve vase komunjare rade i Asanzu i Trampu - sve iz iste branse! Zato Tramp hoce da vrati Ameriku gde je i bila i da ponovo postane ono sto je nekoc bila!  Bastion slobode! 

Ako se Asanžu sudi zbog navodnog silovanja, pozdravljam.

Ako mu se sudi zbog vikiliksa, ne podržavam

Trano je običan lopov, ovo za silovanje nisam ni znala.

Naravno da treba da mu se sudi, ako mu se sudi, može očekivati da se u Americi nazre taj bastion slobode.

 

A što naše komunjare, nije mi jasno, šta mi imamo sa Tranpom uopšte?

 

[Smrtokapa]

8 hours ago, Darko said:

Brate, kada ćeš ti van Srbije? Suviše pametno misliš za prosečnog Srbendu, šta te drži još tamo?

 

Mi komunjare često propuštamo prilike, kako ove za preseljenje tako i neke iz drugih oblasti života.

 

[Darth Bane]

4 minutes ago, Helena said:

Ako se Asanžu sudi zbog navodnog silovanja, pozdravljam.

Ako mu se sudi zbog vikiliksa, ne podržavam

Trano je običan lopov, ovo za silovanje nisam ni znala.

Naravno da treba da mu se sudi, ako mu se sudi, može očekivati da se u Americi nazre taj bastion slobode.

 

A što naše komunjare, nije mi jasno, šta mi imamo sa Tranpom uopšte?

 

Nemate nista sa Trampom ali imate sa onima koji su protiv Trumpa. Onima sto mu namestaju igre i kradu izbore! 

[ters]

17 hours ago, bohumilo said:

Naprotiv, oni upravo kidišu na taj sistem i razgrađuju tu civilizaciju, pale američke gradove i američke zastave, jurišaju na američke vrednosti i slobode, pokišavaju da potčine građane svojoj anticivilizacijskoj, kolektivističkog i državističkoj ideologiji. I ne samo sada već od 1917. godine, ideološki tvorci i ikone ovog sadašnjeg maoizma su su bivši komunistički teroristi a današnji uvaženi univerzitetski profesori poput Bila Ajersa ili Anđele Dejvis - sovjetske i DDRovske džumare čiji mural stoji na BLM trgu.

 

Kada je pao zločinački režim u DDR-u građani su nahrupili u zgrade Štazija i tamo zatekli nepregledne nizove prostorija punih zapečaćenih numerisanih staklenih tegli, koje su sadržale parčiće tkanine. Vremenom je oktriveno da su tkanine bile impregnirane znojem uzetim ispod pazuha muških i sa butina ženskih građana (oko 2% stanovništva je radilo za Službu, i oko 5% svih lekara), da bi ih kasnije, u slučaju nužde, psi tragači mogli slediti.

 

Sve američke vrednosti i institucije, sve na čemu je ta zemlja zasnovana - od slobode govora i naorižanja građana, slobode tržišta/kapitalizma pa nadalje - vrišti protiv svega iz pasusa iznad, i svega o čemu totalitarci maštaju. Amerika je, da iskoristim naslov jedne knjige, Začeta u slobodi, u nju je utkan antivirus, i zato je Amerika otvorena borba. Ne postoji drugo mesto na svetu gde je moguće da imigrant, svojom vizijom, briljantnošću i vrednoćom nezavisno zaradi toliko novca da KUPI najvažniji režimski informacioni kanal i obrne ga naglavačke, pretvori ga u najvažniji slobodni informacioni kanal na svetu. TO je, takođe, protivno svemu iz pasusa iznad, i svemu o čemu totalitarci maštaju. I ZATO je Amerika otvorena borba, pruža otpor zlu, rita se kao niko drugi na svetu*.

I ZATO je svaki palanački šitholinac priključen u tu borbu - od Korbina preko Grete do lokalnog samoupravljača koji 2 godine nosi evre, pršutu i rakiju doktorima da ga malo poguraju na listi čekanja za operaciju (koja je, je li tako, "univerzalno džabe"), ali najviše ga boli "genocid nad Indijancima" (o kojima ne zna ništa) i skupoća zdravstvenog osiguranja američkog građanina (koji tu istu operaciju koju samoupravljač čeka 2 godine rutinski zakaže za sutra ako mu zatreba) - i konsterniran Amerikom i američkim ritanjem i bezpresedentnim uspehom i šansom koju ona nudi za svakoga ko izbegne maoistički majndest, i ultimativno kartom za dugoročnu budućnost čovečanstva koju jedino Amarika nudi. Štazijevske sobe nude toplotnu smrt čovečanstva - koja ne mora doći od direktnog zločina već od neke od prepreka koju čovečanstvo nije uspelo da preskoči jer nije imalo dovoljno znanja i bogatstva za to.

 

 

Nasumicne etikete kako neko razgradjuje civilizaciju, pali gradove i zastave ne cine ovaj tekst nikakvim argumentom - jedini ucesnik u politickom zivotu koji je pozvao na upotrebu sile protiv USA je Trump, dok se Biden i ostali demokratski politicari nisu upustali u takve aktivnosti. Izjednacavanje stihijskog pokreta za ljudska prava,u kojima su pojedinci presli granice zakona, sa totalitarnim rezimom koji ti je srcu prirastao, i koji smatras superiornim u odnosu na  "kastristicki rezim" ,  je isti takav pokusaj i najblaze receno je neposten. 

 

A sada da se vratimo I na segmentaciju populacije po etnickom porijeklu kojom se bavis da bi dokazao nedokazivo - da je zivotno ocekivanje u USA ispred svih drugih drzava, pa makar se morao baviti mentalnom gimnnastikom i traziti 4.-tu generaciju siromasnih Svedjana koji su naselili Ameriku.  Poredjenje ocekivanog zivotnog vijeka tog parametra tokom godina za citavu populaciju USA i Kanade ( i u prvoj polovni dvadesetog vijeka je USA imala znacajno vecu populaciju crnaca), i veoma intersantna tacka u vremenu od kada rezultati Kanade i USA sistematski razlikuju - a ti pogodi sta se desilo 1960 (hint - nije povecanje useljavanja Svedjana u Kanadu):

 

 

 

 

Edited March 10 by ters

[zoran59]

1 hour ago, Helena said:

.................................

I iz ovog smetlarnika od države ne mogu da zamislim bogatu državu koja nema osnovno zdravstveno, i gde operacija slepog creva košta 18.000 ili ušivanje prsta 6000.

................................

 

On 3/9/2024 at 6:50 AM, zoran59 said:

.......................

Meni sa BCBS osiguranjem je dostupno sve i odmah, a oni bez osiguranja idu u tzv. "javne bolnice" (tj, placene iz budzeta).

......................

 

Helena, pokusacu da malo pojasnim, a i da se nadovezem na sopstveni post.

 

Prvo, totalna je zabluda da Amerikanci bez zdravstvenog osiguranja ne mogu do lekara. Mogu, cak i beskucnici ili ilegalni imigranti, samo im je izbor suzen.

Po zakonu, niko ne sme da odbije/ne primi hitan slucaj. Onesvestenog coveka iz saobracajke hitna sluzba vozi u najblizu bolnicu. Prvo mu treba pomoci, a tek kasnije cemo brinuti o placanju. Ako ima osiguranje, racun ide tamo, ako nema - dobice ga na svoju adresu.

 

Malo je drugacije kod slucajeva koji nisu hitni. Privatna (for profit) institucija moze da odbije pacijenta koji nema osiguranje. Ali svaka county (ne znam kako bih preveo, valjda "opstina," "kotar" ili tako nesto) ima javnu bolnicu ("public hospital") koja je po samoj definiciji non-profit i pripada svim gradjanima, pa zakonski ne sme da odbije nikoga. Zato jer je finansirana iz budzeta koji porezom pune svi gradjani. Cak i beskucnik koji kupi vrecicu cipsa je platio porez na promet ("sales tax").

I javna bolnica ima troskove i naplacuje usluge. Kao i u privatnoj, racun ide na adresu osiguranja ako ga pacijent ima, a na njegovu kucnu adresu ako ga nema. Najcesce, nece ga platiti.

Ali zdravstvena usluga mu jeste dostupna!

 

Eh, a onda to dovodi do lancane reakcije koja sjebe (izvini za vulgarnost) ekonomiju. Neplaceni racun ce registrovati kreditni biro, pacijentu ce pasti kreditni rejting, banke nece ni da ga pogledaju, pa ispadne da covek ne moze da kupi kucu ili kola jer je pre dve godine slomio nogu a nije bio osiguran.

To je nesto sto protivnici univerzalnog zdravstvenog osiguranja ne vide.

 

Pisao sam nesto na Gerijatriji, pre nekog vremena sam se razboleo i poceo da kasljem krv, zavrsio na intenzivnoj i na respiratoru, proveo tri nedelje u bolnici. Tada nisam pisao o detaljima, pa cu ovde. Dobio sam uvid u racun. Te tri nedelje, sa svim intervencijama i uslugama, su kostale okruglo 145 000 $. Od toga, platio sam oko $1500 (ima sitnica koje osiguranje ne pokriva), a ostalo je platilo osiguranje.

Neko drugi, bez osiguranja, bi se u istoj situaciji zdravstveno proveo kao i ja, ali bi ostao 145000 $ duzan. Razlika? Imam kreditnu karticu, placam racune, putujem itd. a on nema karticu, banke mu ne veruju i puno manje sudeluje u ekonomskom zivotu. A ekonomski zivot podrazumeva placanje poreza, punjenje budzeta - na dobrobit svih nas!

 

Tako, nije problem sto naoko sitnica kosta mnogo. Problem je kako se taj trosak rasporedjuje iutice na sve ostalo. Tu se, verujem, USA zeznula i vecina evropskih drzava to bolje radi.

 

 

 

[Smrtokapa]

6 minutes ago, Darth Bane said:

Nemate nista sa Trampom ali imate sa onima koji su protiv Trumpa. Onima sto mu namestaju igre i kradu izbore! 

 

Istina, moj drugar koji je bio zaposlen u ogranku Dominiona u Beogradu je dobijao preteće mejlove iz SAD od Trampovaca ludaka koji su šerlokholmovskom gugl pretragom došli do otkrića da je on mastermind koji stoji iza izborne krađe.

[Smrtokapa]

18 hours ago, bohumilo said:

Ovo nije tačno, sasvim je moguće da NE postoji ni jedna grupa "koja kvari poređenje" u tom smislu - tj. koja je izuzetak od pravila da ima duži životni vek u Americi nego u "đedovini" - a da ukupan životni vek u toj zemlji ne bude prvi na listi. Npr. prosečni život na planeti zemlji je 72 godine. Zamisli sada da postoji druga planeta na koju ko se god preseli dobije još 5 godina života. Ako se svi zemljani tamo presele, SVI će živeti duže nego na matičnoj planeti, ali će prosečni životni vek biti tek oko 77 godina, što je daleko od prvog mesta na "staroj" zemlji. I koliko znam takav je slučaj sa Amerikom, ako postoji neki izuzetak možeš ga zapisati.

 

Naravno, ovo je teoretski moguće, recimo da imamo činiju kupusa, činiju mesa i činiju pirinča, a onda uzmemo druge tri činije hranljivijeg kupusa, hranljivijeg mesa i hranljivijeg pirinča i napravimo sarmu. Ovakva sarma bi i dalje imala manje proteina po gramu od onog prvobitnog manje kvalitetnog mesa.

 

Zašto sam napisao teoretski: zato što ovom analizom gde se segmentiraju etničke grupe praktično pokušavamo da analiziramo delove skuvane sarme kako bismo je poredili sa onim što je u činijama, ta sarma se dugo kuvala u melting pot-u, pirinač je upio masnoću koju je meso pustilo, neko je usred kuvanja ubacio i parče slanine u lonac itd.

 

Evo na primer (većini ovdašnjih forumaša poznat) čovek po imenu Frenk Kaminski, sa kim bismo njega poredili, da li sa stanovnicima Poljske ili stanovnicima Srbije, ili bismo ga izostavili, u kom slučaju bi se postavilo pitanje zašto ga nema u statistici. I tako dalje.

 

Ta statistika koju pominješ je svakako zanimljiva, ali pre je za neku rubriku "jeste li već čuli da" (ili za neobavezno mačevanje na forumu ) nego za analizu iz koje se zaista može nešto ozbiljno zaključivati. Ako bismo već segmentirali stanovništvo, ima mnogo više smisla praviti podele na osnovu imovinskog stanja, obrazovanja i tome slično, pa onda takve segmente porediti sa odgovarajućim segmentima iz države X.

Edited March 10 by Smrtokapa

[Angelia]

2 hours ago, Helena said:

Evo da se složim, ali meni je fascinantnoj kako ti iz posta uzimaš pitanje na koje ćeš odgovoriti, a ostala ignorišeš.

I iz ovog smetlarnika od države ne mogu da zamislim bogatu državu koja nema osnovno zdravstveno, i gde operacija slepog creva košta 18.000 ili ušivanje prsta 6000.

Dokle je država država, a kad počinje da vam zadire u spavaće sobe?

Zašto se sudi Asanžu, on nije nikakva osoba iz vojske ili politike?

Jel on nema slobodu govora?

A tek patos ton o komadima krpe ofarbanima u nekakve boje i nazvanim zastavom i osnivanju Amerike kao bezgrešnom (proveriću i korigovati post)?

Pitati Indijance šta bi rekli o tome, Afrikance silom dovedene etc

Kako stoji stvar sa ljudskim pravima, jel oni važe samo za Amerikance ili su univerzalna?

 

Zaista ne mogu da zamislim da mogu da odem u Lidl i kupim porodično pakovanje od dve poluautomatske puške i osam pištolja od 49.99.

Što se pak tiče zadnje karikature, na Tviteru sam videla fotku gde se električno vozilo puni dizel agregatom.

 

*provereno-rečenica glasi: po nazivu knjige, Amerika je začeta u slobodi.

Mmm da okay... ne mogu pomoci sa zabludama i neznanjem. Sednes lepo pa knjige, malo istorija, malo pravo, ekonomija... ne uci se to na drustvenim mrezama. A posto si pomenula "smetlarnik drzavu" ja bi se posvetila opravljanju te u kojoj zivim, pre nego da se bavim pravom I istorijom Amerike. Pogotovo ako ne znas osnovne cinjenice o tim temama.  

Ja za to krivim drustvene mreze, sto gomila ljudi ponavlja parole koje su negde culi, I smatraju da im je po tome misljenje relevatno. 

[zoran59]

1 hour ago, Darth Bane said:

A zasto se sudi Trampu? Zbog silovanja koje je navodno pocinio pre 30 godina?!?!?!? To sve vase komunjare rade i Asanzu i Trampu - sve iz iste branse! Zato Tramp hoce da vrati Ameriku gde je i bila i da ponovo postane ono sto je nekoc bila!  Bastion slobode! 

 

 

Bane, pomalo me je sramota da odgovorim - ispasce da te uzimam za ozbiljnog sagovornika, a ti to nisi.

 

Trumpu se sudi zbog vec dokazanog lopovluka, a jos deo treba da se dokaze na sudu/pravno, mada je ocigledan.

 

Silovanje smo resili. Odlucila je gradjanska porota (dakle, ne demokratski politicari).

Prevaru smo resili. On jeste, sudskom presudom, prevarant. Ostaje, nakon zalbe, pitanje koliko i kada ce platiti - ali prevarant jeste.

 

Citiram iz tvog posta, "Tramp hoce da vrati Ameriku gde je i bila." Da. Hoce da je vrati da bude rasisticka. Da bude kapitalisticka kao u knjigama koje su pisali Charles Dickens i Somerset Maugham (izvini, znam da si neinformisan i nisi nista procitao pa ne znas o cemu pisem) umesto da se u unapredi u moderni kapitalizam (socijaldemokratiju) kao napredna Skandinavija.

 

Opet citat iz tvog posta: "zasto se sudi Trampu?" Pa jebiga, zato sto je osumnjicen za mnoga krivicna dela. 91 komada...

 

U americkom pravnom sistemu, odluku o pokretanju pravnog procesa ne donose politicki protivnici nego nasumicno odabrana porota sastavljena od gradjana ("grand jury"). Dakle, vise porota (deseci gradjana) su zakljucili da ima dovoljno indicija da se pokrene krivicni proces.

 

A ti se pitaj zasto se to nije desilo ni jednom predsednickom kandidatu u citavoj istoriji USA.

[Helena]

1 hour ago, Angelia said:

Mmm da okay... ne mogu pomoci sa zabludama i neznanjem. Sednes lepo pa knjige, malo istorija, malo pravo, ekonomija... ne uci se to na drustvenim mrezama. A posto si pomenula "smetlarnik drzavu" ja bi se posvetila opravljanju te u kojoj zivim, pre nego da se bavim pravom I istorijom Amerike. Pogotovo ako ne znas osnovne cinjenice o tim temama.  

Ja za to krivim drustvene mreze, sto gomila ljudi ponavlja parole koje su negde culi, I smatraju da im je po tome misljenje relevatno. 

Ne znam tačno kad su te postavili za moderatoru, a i ne vidim ti oznaku...ono ko će o čemu da diskutuje.

Moja opažanja su moja opažanja, Ameriku sigurno ne čine sve sami načitani ljudi, čak i ti ne odaješ taj vajb, plus su parole nekako tvoj stil.

Uglavnom pitam i uglavnom od tebe ne dobijam odgovor.

Tvoji odgovori su

-Idi u drugu državu

-sredi svoju državu

-idi sa ove teme

Slabo je to Anđo za "nekoga ko se razume u tematiku".

 

[Helena]

2 hours ago, zoran59 said:

 

 

Helena, pokusacu da malo pojasnim, a i da se nadovezem na sopstveni post.

 

Prvo, totalna je zabluda da Amerikanci bez zdravstvenog osiguranja ne mogu do lekara. Mogu, cak i beskucnici ili ilegalni imigranti, samo im je izbor suzen.

Po zakonu, niko ne sme da odbije/ne primi hitan slucaj. Onesvestenog coveka iz saobracajke hitna sluzba vozi u najblizu bolnicu. Prvo mu treba pomoci, a tek kasnije cemo brinuti o placanju. Ako ima osiguranje, racun ide tamo, ako nema - dobice ga na svoju adresu.

 

Malo je drugacije kod slucajeva koji nisu hitni. Privatna (for profit) institucija moze da odbije pacijenta koji nema osiguranje. Ali svaka county (ne znam kako bih preveo, valjda "opstina," "kotar" ili tako nesto) ima javnu bolnicu ("public hospital") koja je po samoj definiciji non-profit i pripada svim gradjanima, pa zakonski ne sme da odbije nikoga. Zato jer je finansirana iz budzeta koji porezom pune svi gradjani. Cak i beskucnik koji kupi vrecicu cipsa je platio porez na promet ("sales tax").

I javna bolnica ima troskove i naplacuje usluge. Kao i u privatnoj, racun ide na adresu osiguranja ako ga pacijent ima, a na njegovu kucnu adresu ako ga nema. Najcesce, nece ga platiti.

Ali zdravstvena usluga mu jeste dostupna!

 

Eh, a onda to dovodi do lancane reakcije koja sjebe (izvini za vulgarnost) ekonomiju. Neplaceni racun ce registrovati kreditni biro, pacijentu ce pasti kreditni rejting, banke nece ni da ga pogledaju, pa ispadne da covek ne moze da kupi kucu ili kola jer je pre dve godine slomio nogu a nije bio osiguran.

To je nesto sto protivnici univerzalnog zdravstvenog osiguranja ne vide.

 

Pisao sam nesto na Gerijatriji, pre nekog vremena sam se razboleo i poceo da kasljem krv, zavrsio na intenzivnoj i na respiratoru, proveo tri nedelje u bolnici. Tada nisam pisao o detaljima, pa cu ovde. Dobio sam uvid u racun. Te tri nedelje, sa svim intervencijama i uslugama, su kostale okruglo 145 000 $. Od toga, platio sam oko $1500 (ima sitnica koje osiguranje ne pokriva), a ostalo je platilo osiguranje.

Neko drugi, bez osiguranja, bi se u istoj situaciji zdravstveno proveo kao i ja, ali bi ostao 145000 $ duzan. Razlika? Imam kreditnu karticu, placam racune, putujem itd. a on nema karticu, banke mu ne veruju i puno manje sudeluje u ekonomskom zivotu. A ekonomski zivot podrazumeva placanje poreza, punjenje budzeta - na dobrobit svih nas!

 

Tako, nije problem sto naoko sitnica kosta mnogo. Problem je kako se taj trosak rasporedjuje iutice na sve ostalo. Tu se, verujem, USA zeznula i vecina evropskih drzava to bolje radi.

 

 

 

Ja ne mogu da shvatim to (zadnju rečenicu)-to nisu stvari betonirane, to su stvari koje se mogu popraviti, kao i zakoni o oružju.Generelno imam utisak da to zapravo odgovara svima i tranpistima i ovim drugima.

Zakon o rasi/rasizmu se rešio, razne druge stvari, ali ovo pa nikako.

@Darth Baneevo Bane, časna reč, od srca vam želim Tranpa, bez imalo ironije.

Kad je svet u banani, nek je makar veselo.

[𝓑𝓪𝓫𝔂]

Just now, Helena said:

Ja ne mogu da shvatim to (zadnju rečenicu)-to nisu stvari betonirane, to su stvari koje se mogu popraviti, kao i zakoni o oružju.Generelno imam utisak da to zapravo odgovara svima i tranpistima i ovim drugima.

Zakon o rasi/rasizmu se rešio, razne druge stvari, ali ovo pa nikako.

@Darth Baneevo Bane, časna reč, od srca vam želim Tranpa, bez imalo ironije.

Kad je svet u banani, nek je makar veselo.

 

Naravno da svima odgovara. Svaki izbori vrte iste probleme i prebacuju lopticu tih problema sa jedne na drugu stranu, obecavaju resenja... a resenja nikad i imali su milion prilika. 

Drzava funkcionise tako sto najbogatiji sloj amerike, korporacije i pojedinci salju ogromne pare za kampanje da bi izgurali svoje kandidate. Onda na scenu stupaju lobisti koji guraju pare tim kandidatima da izglasaju zakone koji njima odgovaraju. Obecanja ostaju i dalje kao loptica, jedni vicu 'eto hteli smo ali nam ne daju' i tako od izbora do izbora... Sto se vise kapitala sliva u mali procenat populacije, to je veca moc tog procenta i bukvalno je nepovratno, osim da ih demoliraju po sudovima, sto ce tesko da se desi jer svako delo ima svoj neki kanal nedostupan ostalima (to je ono sto kazu, svi su jednaki samo su neki malo vise jednaki). 

[Angelia]

1 hour ago, Helena said:

Ne znam tačno kad su te postavili za moderatoru, a i ne vidim ti oznaku...ono ko će o čemu da diskutuje.

Moja opažanja su moja opažanja, Ameriku sigurno ne čine sve sami načitani ljudi, čak i ti ne odaješ taj vajb, plus su parole nekako tvoj stil.

Uglavnom pitam i uglavnom od tebe ne dobijam odgovor.

Tvoji odgovori su

-Idi u drugu državu

-sredi svoju državu

-idi sa ove teme

Slabo je to Anđo za "nekoga ko se razume u tematiku".

 

Nemam pojma odakle ti ideja da sam duzna da ti odgovaram na besmislena pitanja? Ne znas sta je po Ustavu sloboda govora, ne znas za sta je Asanz optuzen, ne znas zasto je amerikancima bitna zastava, istoriju ne znas... I sad hoces da me propitujes jer ti imas misljenje. Ne znam na osnovu cega, ali ok, nastavi da ga imas. Ja nisam uciteljica u osnovnoj skoli, pa da moram da odgovaram na pitanja.

Mozda da si rekla da se ne slazes sa Asanzovom optuzbom jer: a b c argumenti pa da razgovaramo o nijansama. Recimo da si probala da povuces paralelu sa Pentagon papers...

 

Ovako hvala ali ne.