Jump to content

PRC - Kina - gigant u usponu ili copycat


Kronostime

Recommended Posts

Opa Đurđo 🙂 , ovo se neće svideti Putinu. S druge strane pošto Rusija slabi zbog ovog rata možda je ovo ustupak Kini za političku podršku koju im pružaju, hoću da kažem možda Rusija dobrovoljno predaje te zemlje Kini.

Link to comment
Share on other sites

Opa Đurđo [emoji846] , ovo se neće svideti Putinu. S druge strane pošto Rusija slabi zbog ovog rata možda je ovo ustupak Kini za političku podršku koju im pružaju, hoću da kažem možda Rusija dobrovoljno predaje te zemlje Kini.
Razmišljao sam i o tome....Možda se u nekim glavama mota scenario, da je Ukrajina zagrevanje pred konačnim obračunom sa Kinom. U toj varijanti nije isključeno "otvorenije" savezništvo RF i PRC. Najbolje bi bilo da svako gleda svoja posla, medjutim...

Послато са Redmi Note 9 Pro помоћу Тапатока

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...
  • 3 weeks later...
  • 3 weeks later...
  • 2 weeks later...

Kina ne uspijeva pokrenuti globalnu ekonomiju

Kriza nekretnina i smanjenje broja stanovnika negativno utječu na razvoj drugog najvećeg svjetskog gospodarstva.

To ima odjeka u cijelom svijetu – sve do Švicarske.

 

Spoiler

Kina je ove godine ponovno trebala postati svjetski pokretač rasta. No, uzlet na početku godine pokazao se kao bljesak. Kinesko gospodarstvo očito je izgubilo zamah u drugom kvartalu. Kineske su burze ove godine među najnižima.

Kineska vanjska trgovina doživjela je kolaps u lipnju. Prema Državnom zavodu za statistiku, izvoz je pao za više od 8 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Maloprodaja je bila tek neznatno veća u odnosu na prethodnu godinu koju su obilježili lockdowni, a čak je i pala prodaja automobila. Unatoč smanjenoj potražnji uzrokovanoj pandemijom, putnici su potrošili znatno manje novca tijekom tradicionalnog Festivala zmajevih čamaca u lipnju nego prije pandemije. Nezaposlenost mladih u drugom je tromjesečju dosegla novi rekord od 21 posto.

Proizvođačke cijene, odnosno cijene robe i repromaterijala franko tvornica, od listopada prošle godine padaju sve dublje u minus. To potiče strahove od deflacije, spirale cijena prema dolje koja je štetna za gospodarstvo. Potrošačke cijene od veljače padaju iz mjeseca u mjesec. Godišnja inflacija u lipnju je pala na nulu.

Pad proizvođačkih cijena u Kini imat će kratkoročni prigušujući učinak na inflaciju u SAD-u i Europi jer zapadne tvrtke i kućanstva mogu kupovati jeftinije.

S druge strane, spori rast utječe na gospodarstvo na Zapadu. Zemlje izvoznice robe poput Brazila i Australije bit će prve pogođene. Međutim, pogođeni su i izvoznici visokotehnološke robe ili tvrtke koje uvelike ovise o kineskoj građevinskoj industriji.

 

Švicarska ljetovališta moraju čekati turiste

Najnoviji razvoj također prigušuje nade švicarske turističke industrije. Centar za ekonomska istraživanja ETH Zurich predvidio je nagli porast noćenja u svibnju i to opravdao povratkom kineskih putnika.

Ali kriza je ugasila želju za putovanjima. Manje od upola manje Kineza trenutno putuje u turistička odredišta jugoistočne Azije poput Tajlanda nego prije pandemije. Interlaken, Engelberg, Luzern i druga popularna odredišta također će morati biti strpljiva.

Prema studiji Centra za ekonomska istraživanja ETH, oko jedne petine švicarskih industrijskih poduzeća umjereno do jako ovisi o ključnim inputima iz Kine. Ovisnost je najveća u elektroničkoj industriji, zatim u farmaceutskoj i kemijskoj industriji.

 

Mnoge švicarske industrijske tvrtke ulažu manje u Kinu

Kina je vrlo važno tržište za neke tvrtke. Grupacija luksuzne robe Richemont ondje ostvaruje gotovo 30 posto svoje prodaje. Tehnološka grupa ABB, proizvođač dizala Schindler, kemijske tvrtke Ems i Sika, specijalist za vijke Bossard, proizvođač tekstilnih strojeva Rieter i dobavljač poluvodiča iznose PDV između 10 i 20 posto.

Sve veće geopolitičke napetosti između Zapada i Kine tjeraju tvrtke da revidiraju svoje strategije za Kinu. Prema studiji KOF-a, četiri od pet anketiranih tvrtki planiraju u budućnosti kupovati više inputa iz Europe, a dvije od pet žele proizvoditi više u Europi.

U istraživanju Švicarsko-kineske gospodarske komore 17 posto tvrtki izjavilo je da bi otkazalo investicije, a 26 posto ih je željelo odgoditi. Ali kinesko tržište ostaje važno s obzirom na svoju veličinu: više od polovice ispitanih drži se planiranih ulaganja.

A malo ih se i širi, poput Ems grupe. "Želimo udvostručiti našu posadu na gradilištu do 2024.", rekla je većinska dioničarka Magdalena Martullo-Blocher prošli petak.

 

Visoko zadužene tvrtke za nekretnine

Kriza nekretnina i dalje ima negativan učinak. Prema statističkim podacima, investicije u nekretnine pale su za oko 8 posto u prvoj polovici godine. Prodaja poslovnih nekretnina pala je za dobrih 5 posto. U drugom tromjesečju dobrih 18 posto uredskog prostora u Pekingu bilo je prazno, više nego u bilo kojem trenutku u trinaest godina. Cijene stanova stagniraju ili padaju u sve više gradova.

To je problem. Budući da su osiguranje za starost, socijalna pomoć, nezaposlenost i zdravstveno osiguranje nedostatni, kineska su kućanstva većinu svoje imovine uložila u nekretnine. Pad cijena je stoga otrov za raspoloženje potrošača i spremnost za ulaganje.

Nedavno je propala ovrha velikog građevinskog projekta u Shenzhenu. Tvrtka za nekretnine Shimao Group nije uspjela pronaći kupca za svoj projekt vrijedan 1,8 milijardi dolara -- unatoč velikom popustu.

Prezaduženi poduzetnici predstavljaju rizik za financijski sustav i lokalne vlasti. Jer oni su uglavnom odgovorni za kineski rast. Oni troše novac na infrastrukturu, stambene i druge projekte, osiguravajući postizanje ciljeva rasta središnje vlade u Pekingu. Osim toga, nagomilali su brda dugova, ali zbog krize mogu prodati manje građevinskog zemljišta i teško se financiraju.

 

Dugotrajna izloženost zbog smanjenja populacije

Osim akutnih problema na tržištu nekretnina, tu je i smanjenje stanovništva . Natalitet u Kini strmoglavo je pao od 2017.: Kineskinja u prosjeku rodi nešto manje od 1,2 djeteta. Stopa rađanja u Kini bila je najniža zabilježena prošle godine.

Ovo budi sjećanja na krizu u Japanu prije trideset godina. Krajem 1980-ih činilo se da je zemlja na dobrom putu da ekonomski prestigne SAD, jednostrano se oslanjala na rast ulaganja i izvoza potaknut dugom, a stanovništvo se počelo smanjivati. Ogromne neravnoteže u konačnici su dovele do pucanja mjehura nekretnina – i kao rezultat do desetljeća stagnacije.

Kineski sustav javnih financija manje je sklon financijskim krizama, no problemi bi mogli kočiti razvoj na duže vremensko razdoblje. Zemlja već sada ne raste puno brže od SAD-a ili Njemačke.

Dok je Kina rasla od 6 do 10 posto godišnje u deset godina prije pandemije, Međunarodni monetarni fond smatra da će to vjerojatno biti nešto više od 4 posto do 2027. i 3 posto nakon toga. Druge zemlje tada bi morale preuzeti ulogu motora rasta.

Neki od komentara citalaca.

 

"Kriza u Kini daleko je dramatičnija nego što je prikazano u ovom izvješću.

Evergrande je izgubio 72 milijarde eura u posljednje dvije godine i nalazi se na brdu dugova od 300 milijardi eura. I to nije loše samo za Evergrande, već postoji i 100 drugih developera nekretnina kojima ne ide puno bolje.

Pokrajinske vlade su većinu svog prihoda ostvarile prodajom zemljišta poduzetnicima. Nadalje, te su zemlje ulagale u vlastite investicijske mehanizme i prodavale obveznice s ciljem otplate obveznica dobiti od prodaje zemljišta. Ali nitko više ne kupuje zemlju na veliko. Nekoliko pokrajinskih vlada već je moralo pokleknuti u Pekingu i zatražiti povlačenje jer više ne mogu servisirati obveznice.

Zbog krize nekretnina pokrajinske vlade gube prihode, milijuni stanova su u izgradnji i neće biti dovršeni. U Kini je uobičajeno platiti 100% kupoprodajne cijene investitoru. Milijuni ljudi sada imaju hipoteke koje treba servisirati, ali ne mogu koristiti svoju imovinu jer ona trune kao ljuštura. Tome pridonosi cjelogodišnja politika 1 djeteta. 1 dijete mora uzdržavati 2 roditelja i 4 djeda i bake, a budući da su svi željeli nasljednika i nasljednika, a ženski fetusi su pobačeni u izobilju, nedostaje 30-50 milijuna žena u kohortama za udaju."

 

"

Čini se da "vrhovni vođa" Xi Jingping doista ima sposobnost stjerati Kinu do zida u srednjem roku.

Čudesni uspon Kine u proteklih četvrt stoljeća velikim se dijelom temelji na dugu. S 297,2% prijavljenog BDP-a, kineski ukupni dug države, nefinancijskih poduzeća i privatnih kućanstava sada je veći nego u SAD-u s 255,6% ili EU s 250,6% prema BIS-u na kraju 2022.

Državni dug iznosi samo 77,7%, ali dug nefinancijskih poduzeća od 158,2% također bi trebao imati neki skriveni državni dug koji se vrti sa svim polu-javnim tvrtkama.

Osim toga, postoje opravdane sumnje nisu li brojke kineskog BDP-a uljepšavane naviše i to već dobrih 15 godina, što se onda također s vremenom gomila.

Potaknuti su kapitalnim ulaganjima koja su ponekad iznosila više od 40% BDP-a, od čega oko 30% u stanogradnju, gdje je, ovisno o procjenama, još uvijek prazno između 70-100 milijuna stambenih jedinica, kao i potpuno neisplativ infrastrukturni prestiž Svojstva. S padom cijena nekretnina kriza u najvećem svjetskom nekretninskom balonu će se zaoštriti.

A sada se stanovništvo više ne igra i kreće u "rođendanski štrajk", valjda i zato što su mnogi izgubili perspektivu.

Koliko god se Kina činila inovativnom i progresivnom, tamo se dosta stvari gradi na pijesku i sada, polako ali sigurno, kao da je došlo vrijeme obračuna."

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

6 hours ago, Dragan said:

Kina ne uspijeva pokrenuti globalnu ekonomiju

Kriza nekretnina i smanjenje broja stanovnika negativno utječu na razvoj drugog najvećeg svjetskog gospodarstva.

To ima odjeka u cijelom svijetu – sve do Švicarske.

 

  Hide contents

Kina je ove godine ponovno trebala postati svjetski pokretač rasta. No, uzlet na početku godine pokazao se kao bljesak. Kinesko gospodarstvo očito je izgubilo zamah u drugom kvartalu. Kineske su burze ove godine među najnižima.

Kineska vanjska trgovina doživjela je kolaps u lipnju. Prema Državnom zavodu za statistiku, izvoz je pao za više od 8 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Maloprodaja je bila tek neznatno veća u odnosu na prethodnu godinu koju su obilježili lockdowni, a čak je i pala prodaja automobila. Unatoč smanjenoj potražnji uzrokovanoj pandemijom, putnici su potrošili znatno manje novca tijekom tradicionalnog Festivala zmajevih čamaca u lipnju nego prije pandemije. Nezaposlenost mladih u drugom je tromjesečju dosegla novi rekord od 21 posto.

Proizvođačke cijene, odnosno cijene robe i repromaterijala franko tvornica, od listopada prošle godine padaju sve dublje u minus. To potiče strahove od deflacije, spirale cijena prema dolje koja je štetna za gospodarstvo. Potrošačke cijene od veljače padaju iz mjeseca u mjesec. Godišnja inflacija u lipnju je pala na nulu.

Pad proizvođačkih cijena u Kini imat će kratkoročni prigušujući učinak na inflaciju u SAD-u i Europi jer zapadne tvrtke i kućanstva mogu kupovati jeftinije.

S druge strane, spori rast utječe na gospodarstvo na Zapadu. Zemlje izvoznice robe poput Brazila i Australije bit će prve pogođene. Međutim, pogođeni su i izvoznici visokotehnološke robe ili tvrtke koje uvelike ovise o kineskoj građevinskoj industriji.

 

Švicarska ljetovališta moraju čekati turiste

Najnoviji razvoj također prigušuje nade švicarske turističke industrije. Centar za ekonomska istraživanja ETH Zurich predvidio je nagli porast noćenja u svibnju i to opravdao povratkom kineskih putnika.

Ali kriza je ugasila želju za putovanjima. Manje od upola manje Kineza trenutno putuje u turistička odredišta jugoistočne Azije poput Tajlanda nego prije pandemije. Interlaken, Engelberg, Luzern i druga popularna odredišta također će morati biti strpljiva.

Prema studiji Centra za ekonomska istraživanja ETH, oko jedne petine švicarskih industrijskih poduzeća umjereno do jako ovisi o ključnim inputima iz Kine. Ovisnost je najveća u elektroničkoj industriji, zatim u farmaceutskoj i kemijskoj industriji.

 

Mnoge švicarske industrijske tvrtke ulažu manje u Kinu

Kina je vrlo važno tržište za neke tvrtke. Grupacija luksuzne robe Richemont ondje ostvaruje gotovo 30 posto svoje prodaje. Tehnološka grupa ABB, proizvođač dizala Schindler, kemijske tvrtke Ems i Sika, specijalist za vijke Bossard, proizvođač tekstilnih strojeva Rieter i dobavljač poluvodiča iznose PDV između 10 i 20 posto.

Sve veće geopolitičke napetosti između Zapada i Kine tjeraju tvrtke da revidiraju svoje strategije za Kinu. Prema studiji KOF-a, četiri od pet anketiranih tvrtki planiraju u budućnosti kupovati više inputa iz Europe, a dvije od pet žele proizvoditi više u Europi.

U istraživanju Švicarsko-kineske gospodarske komore 17 posto tvrtki izjavilo je da bi otkazalo investicije, a 26 posto ih je željelo odgoditi. Ali kinesko tržište ostaje važno s obzirom na svoju veličinu: više od polovice ispitanih drži se planiranih ulaganja.

A malo ih se i širi, poput Ems grupe. "Želimo udvostručiti našu posadu na gradilištu do 2024.", rekla je većinska dioničarka Magdalena Martullo-Blocher prošli petak.

 

Visoko zadužene tvrtke za nekretnine

Kriza nekretnina i dalje ima negativan učinak. Prema statističkim podacima, investicije u nekretnine pale su za oko 8 posto u prvoj polovici godine. Prodaja poslovnih nekretnina pala je za dobrih 5 posto. U drugom tromjesečju dobrih 18 posto uredskog prostora u Pekingu bilo je prazno, više nego u bilo kojem trenutku u trinaest godina. Cijene stanova stagniraju ili padaju u sve više gradova.

To je problem. Budući da su osiguranje za starost, socijalna pomoć, nezaposlenost i zdravstveno osiguranje nedostatni, kineska su kućanstva većinu svoje imovine uložila u nekretnine. Pad cijena je stoga otrov za raspoloženje potrošača i spremnost za ulaganje.

Nedavno je propala ovrha velikog građevinskog projekta u Shenzhenu. Tvrtka za nekretnine Shimao Group nije uspjela pronaći kupca za svoj projekt vrijedan 1,8 milijardi dolara -- unatoč velikom popustu.

Prezaduženi poduzetnici predstavljaju rizik za financijski sustav i lokalne vlasti. Jer oni su uglavnom odgovorni za kineski rast. Oni troše novac na infrastrukturu, stambene i druge projekte, osiguravajući postizanje ciljeva rasta središnje vlade u Pekingu. Osim toga, nagomilali su brda dugova, ali zbog krize mogu prodati manje građevinskog zemljišta i teško se financiraju.

 

Dugotrajna izloženost zbog smanjenja populacije

Osim akutnih problema na tržištu nekretnina, tu je i smanjenje stanovništva . Natalitet u Kini strmoglavo je pao od 2017.: Kineskinja u prosjeku rodi nešto manje od 1,2 djeteta. Stopa rađanja u Kini bila je najniža zabilježena prošle godine.

Ovo budi sjećanja na krizu u Japanu prije trideset godina. Krajem 1980-ih činilo se da je zemlja na dobrom putu da ekonomski prestigne SAD, jednostrano se oslanjala na rast ulaganja i izvoza potaknut dugom, a stanovništvo se počelo smanjivati. Ogromne neravnoteže u konačnici su dovele do pucanja mjehura nekretnina – i kao rezultat do desetljeća stagnacije.

Kineski sustav javnih financija manje je sklon financijskim krizama, no problemi bi mogli kočiti razvoj na duže vremensko razdoblje. Zemlja već sada ne raste puno brže od SAD-a ili Njemačke.

Dok je Kina rasla od 6 do 10 posto godišnje u deset godina prije pandemije, Međunarodni monetarni fond smatra da će to vjerojatno biti nešto više od 4 posto do 2027. i 3 posto nakon toga. Druge zemlje tada bi morale preuzeti ulogu motora rasta.

Neki od komentara citalaca.

 

"Kriza u Kini daleko je dramatičnija nego što je prikazano u ovom izvješću.

Evergrande je izgubio 72 milijarde eura u posljednje dvije godine i nalazi se na brdu dugova od 300 milijardi eura. I to nije loše samo za Evergrande, već postoji i 100 drugih developera nekretnina kojima ne ide puno bolje.

Pokrajinske vlade su većinu svog prihoda ostvarile prodajom zemljišta poduzetnicima. Nadalje, te su zemlje ulagale u vlastite investicijske mehanizme i prodavale obveznice s ciljem otplate obveznica dobiti od prodaje zemljišta. Ali nitko više ne kupuje zemlju na veliko. Nekoliko pokrajinskih vlada već je moralo pokleknuti u Pekingu i zatražiti povlačenje jer više ne mogu servisirati obveznice.

Zbog krize nekretnina pokrajinske vlade gube prihode, milijuni stanova su u izgradnji i neće biti dovršeni. U Kini je uobičajeno platiti 100% kupoprodajne cijene investitoru. Milijuni ljudi sada imaju hipoteke koje treba servisirati, ali ne mogu koristiti svoju imovinu jer ona trune kao ljuštura. Tome pridonosi cjelogodišnja politika 1 djeteta. 1 dijete mora uzdržavati 2 roditelja i 4 djeda i bake, a budući da su svi željeli nasljednika i nasljednika, a ženski fetusi su pobačeni u izobilju, nedostaje 30-50 milijuna žena u kohortama za udaju."

 

"

Čini se da "vrhovni vođa" Xi Jingping doista ima sposobnost stjerati Kinu do zida u srednjem roku.

Čudesni uspon Kine u proteklih četvrt stoljeća velikim se dijelom temelji na dugu. S 297,2% prijavljenog BDP-a, kineski ukupni dug države, nefinancijskih poduzeća i privatnih kućanstava sada je veći nego u SAD-u s 255,6% ili EU s 250,6% prema BIS-u na kraju 2022.

Državni dug iznosi samo 77,7%, ali dug nefinancijskih poduzeća od 158,2% također bi trebao imati neki skriveni državni dug koji se vrti sa svim polu-javnim tvrtkama.

Osim toga, postoje opravdane sumnje nisu li brojke kineskog BDP-a uljepšavane naviše i to već dobrih 15 godina, što se onda također s vremenom gomila.

Potaknuti su kapitalnim ulaganjima koja su ponekad iznosila više od 40% BDP-a, od čega oko 30% u stanogradnju, gdje je, ovisno o procjenama, još uvijek prazno između 70-100 milijuna stambenih jedinica, kao i potpuno neisplativ infrastrukturni prestiž Svojstva. S padom cijena nekretnina kriza u najvećem svjetskom nekretninskom balonu će se zaoštriti.

A sada se stanovništvo više ne igra i kreće u "rođendanski štrajk", valjda i zato što su mnogi izgubili perspektivu.

Koliko god se Kina činila inovativnom i progresivnom, tamo se dosta stvari gradi na pijesku i sada, polako ali sigurno, kao da je došlo vrijeme obračuna."

 

Pošto poznaješ jezik, a ja ne smem da se oslonim na google....pogledaj i uporedi, možda grešim ,ali nekako mi je ovaj članak, na prvi pogled Gegensatz.....a i nisam baš nešto ekonomista, ti ćeš to bolje ...

 

https://blaubahn.com/2023/06/cinin-dis-ticareti-16-7-trilyon-yuana-ulasti/cinin-dis-ticareti-16-7-trilyon-yuana-ulasti/

Link to comment
Share on other sites

11 hours ago, Constantin said:

Pošto poznaješ jezik, a ja ne smem da se oslonim na google....pogledaj i uporedi, možda grešim ,ali nekako mi je ovaj članak, na prvi pogled Gegensatz.....a i nisam baš nešto ekonomista, ti ćeš to bolje ...

 

https://blaubahn.com/2023/06/cinin-dis-ticareti-16-7-trilyon-yuana-ulasti/cinin-dis-ticareti-16-7-trilyon-yuana-ulasti/

Nisam ni ja ekonomista i osim sto pratim vesti i pomalo trgujem na berzi, sigurno ne mogu dati neku fundamentalnu analizu.

Clanak koji navodis je veoma konfuzan. Izgleda kao neki prevod prevoda u kome se nesto bitno izgubilo.

Osim toga svi ostali clanci na tom sajtu izgledaju kao placena reklama za KInu.

 

"In den ersten fünf Monaten des Jahres stieg Chinas Außenhandelsvolumen jährlich um 4,7 Prozent und erreichte 16 Billionen 770 Milliarden Yuan. Nach den heute von der Allgemeinen Zollverwaltung veröffentlichten Daten erreichte Chinas Import- und Exportvolumen im Zeitraum Januar bis Mai 4,7 Billionen 16 Milliarden Yuan, ein Anstieg von 770 Prozent im Vergleich zum gleichen Zeitraum des Vorjahres."

 

"У првих пет месеци ове године, спољнотрговински обим Кине порастао је за 4,7 одсто годишње, достигавши 16 трилиона 770 милијарди јуана. Према подацима које је данас објавила Генерална управа царина, кинески обим увоза и извоза достигао је 4,7 билиона 16 милијарди јуана у периоду јануар-мај, што је 770 одсто више (?) у односу на исти период прошле године."

 

Globalno gledano KIna je napravila ogromni ekonomski pomak, najvise zahvaljujuci jeftinoj radnoj snazi, investicijama Zapada, kradji i kopiranju Zapadnih tehnologija i izvozu (najvise u USA).

Istovremeno taj ekonomski razvoj nije pratio drustveni razvoj.

Kina je ostala, ili jos vise postala, jedna diktatura i mada su je mnogi videli kao alternativu i dokaz da diktature mogu biti uspesne, dosta je toga trulo ispod povrsine.

Znaci sa jedne strane imamo izvesne uspehe - ekonomski razvoj, bolji standard, brojniji srednji sloj, razvoj izvesnih tehnologija, a sa druge strane niz sistemskih problema - ugnjetavanje manjina (a manjine tamo se mere u milionima), socijalna nesloboda, velika zagadjenost vazduha, vode i zemljista (u sluzbi brzeg ekonomskog razvoja; mada izgleda da ulazu napore da se "zelenizuju"), ogromni, ekonomski neisplativi i nerezonski projekti (posebno u gradjevinarstvu) radi drzavne kozmetike i kroz to lanac dugova.

Ukratko se moze reci da je Kina "div na staklenim nogama". Nevolja je sto bi njegov pad prouzrokovao probleme sirom sveta.

 

Problemi koji su na vidiku - Zapad se iz strateskih i sigurnosnih razloga delimicno povlaci iz Kine (manje ulaganja, vise domace proizvodnje, zabrana prodaje Kini strateskih firmi, premestanje produkcije u neke druge azijske drzave, borba za resurse), kineski srednji sloj nije vise voljan raditi za male pare kao do sada (delimicno zbog vecih prohteva, a delimicno zbog ekonomskog pritiska koji oseca), gradjevinski sektor je jedan veliki balon koji ce kad tad da pukne, demografski imaju problem jer je stopa radjanja veoma niska, korumpirana, kruta i nesposobna partijska struktura, koja ocuvanje vlasti stavlja na prvo mesto.

 

Usled svih tih problema ne bi me iznenadilo ako bi uskoro poceli neki rat, jer nema niceg boljeg za skretanje paznje sa unutrasnjih problema od spoljasnjeg neprijatelja i domacih izdajnika, kao i podgrevanje nacionalizma.

 

Export svakako raste, ali treba imati u vidu da su usled korone prethodne godine bile katastrofalne i da je neki predvidjeni rast GDP od 3-4% sjajan za mnoge drzave Zapada, ali veoma slab i nedovoljan za Kinu, koja je ranije imala duplo veci, pa cak i dvocifreni rast.

 

China: Exporte von Juni 2022 bis Juni 2023

У јуну 2023. из Народне Републике Кине извезено је робе у вредности од око 283,2 милијарде америчких долара.

Вредност извоза смањена је за око 45,1 милијарду долара у односу на јун 2022.

173891-blank-754.png

 

China: Importe von Juni 2022 bis Juni 2023

У јуну 2023. у Кину је увезено робе у вредности од око 214,7 милијарди америчких долара.

У поређењу са јуном 2022. године, кинески увоз је опао за око 16,2 милијарде америчких долара.

173887-blank-754.png

Edited by Dragan
Link to comment
Share on other sites

Kineski izvoz je u maju pao za 7.4% , u junu za 12.4%. To su zvanicni podaci.

 

https://apnews.com/article/china-trade-exports-inflation-economy-456e8dc91682d3cd0c1f16132cacfb99

 

Sa druge strane, svi ekonomski podaci dolaze od partije pa mnogi sumnjaju u njih. Postoje misljenja da je kineski gdp laziran i da je u stvari 60% od zvanicno objavljenog. Takodje se sumnja i u broj stanovnika i da u Kini zapravo zivi 1.28 milijarde stanovnika.

Edited by ras kass
Link to comment
Share on other sites

Chinas Gesamtimporte und -exporte sind in den ersten fünf Monaten des laufenden Jahres im Vergleich zum Vorjahr um 4,7 Prozent auf 16,77 Billionen Yuan RMB (etwa 2,2 Billionen Euro) gestiegen. Dies geht aus den Statistiken des chinesischen Hauptzollamtes hervor, die am Mittwoch veröffentlicht wurden.

Den Statistiken zufolge beliefen sich die Importe und Exporte der zentralen und westlichen Regionen Chinas im gleichen Zeitraum zusammen auf 3,06 Billionen Yuan RMB (etwa 402 Milliarden Euro), was einem Anstieg von 7,6 Prozent gegenüber dem Vorjahreszeitraum entspricht.

Link to comment
Share on other sites

Ne vidim da Apple odustaje od proizvodnje u Kini, a i Elon Musk poprilicno ulaze u fabriku tamo.

O ostalim IT proizvodjacima hardvera da ne pricamo.

Jednostavno, stekli su know-how, imaju odlicnu bazu kvalifikovanog osoblja + studenata svih profila, mogu da proizvedu bilo sta jeftinije od drugih u svetu....

Sve to ih cini veoma konkurentnim i ne treba ih podcenjivati.

:default_coffee:

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

51 minutes ago, Olosh iz Junkovca said:

Samo jos da klepe Tajvan i puna shaka brade

Zasto bi to radili?

Niti im ide u korist, a vremena imaju na pretek da mogu da cekaju.

Izgradnjom vestackih ostrva na najprometnijem pomorskom putu cime poprilicno imaju kontrolu nad istim to im je suvisni korak.

Imajuci to u vidu i stopu razvoja - vreme radi za njih i Indijce, sto nerado priznaju na Zapadu gledano na evrocentricnu sliku sveta.

:default_coffee:

Link to comment
Share on other sites

Pa nisam ja rekao da je Tajvan deo Kine, nego oni trabunjaju o tome. Kad priznaju Tajvan, druga prica. 
Sto se tice Indije, ona nema mnogo veze sa Kinom. I to je naravno diktatura, 

ali ne tako surova, gde se zivot coveka toliko ne vrednuje. 
Ukratko, daleko im lepa kuca

Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, Olosh iz Junkovca said:

Pa nisam ja rekao da je Tajvan deo Kine, nego oni trabunjaju o tome. Kad priznaju Tajvan, druga prica. 
Sto se tice Indije, ona nema mnogo veze sa Kinom. I to je naravno diktatura, 

ali ne tako surova, gde se zivot coveka toliko ne vrednuje. 
Ukratko, daleko im lepa kuca

Nisi ti rekao, to je ucinio POTUS Richard Nixon jos onomad `70tih. Valjda verujemo jednom POTUS-u i vodji slobodnog sveta?

:default_coffee:

Link to comment
Share on other sites

12 hours ago, Olosh iz Junkovca said:

Pa nisam ja rekao da je Tajvan deo Kine, nego oni trabunjaju o tome. Kad priznaju Tajvan, druga prica. 

Tajvan je Kina, ali je i Kina Tajvan :classic_biggrin: Tajvanci jesu Kinezi, ali oni koji su prebegli u Tajvan posle gubitka borbe sa komunjarama. Nisu etnički druga grupa ili drugi narod itd, tako da je situacija malo drugačija od ostalih konflikta. 

Link to comment
Share on other sites

20 hours ago, Olosh iz Junkovca said:

Pa nisam ja rekao da je Tajvan deo Kine, nego oni trabunjaju o tome. Kad priznaju Tajvan, druga prica. 
Sto se tice Indije, ona nema mnogo veze sa Kinom. I to je naravno diktatura, 

ali ne tako surova, gde se zivot coveka toliko ne vrednuje. 
Ukratko, daleko im lepa kuca

 

Po čemu je Indija diktatura?!?

 

To što zapad pizdi jer Indusi gledaju svoj interes pa sarađuju sa svima ako im odgovara ne znači da su diktatura.

 

Inače, Nikson je hteo da baca atomske bombe po Indiji braneći vojnu diktaturu zapadnog Pakistana koji je krenuo u intelektualni genocid istočnog Pakistana.

 

I nikad Amerika nije rekla sorry zbog toga ali bi htela da je Indija sluša 🤣

Edited by MeanMachine
  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

8 hours ago, Darko said:

Tajvan je Kina, ali je i Kina Tajvan :classic_biggrin: Tajvanci jesu Kinezi, ali oni koji su prebegli u Tajvan posle gubitka borbe sa komunjarama. Nisu etnički druga grupa ili drugi narod itd, tako da je situacija malo drugačija od ostalih konflikta. 

Malo je to komplikovanije, kao i obično. 🙂 Većina Tajvanaca jesu Han Kinezi, ali isto tako preci većine nisu došli sa Kuomintangom 1949, već su živeli i pre toga na ostrvu. Tajvanci žive u de fakto posebnoj državi još od tad (i u vrlo različitom društvenom sistemu i uređenju) i moglo bi se reći da su do sada u velikoj meri razvili svoj poseban nacionalni identitet.

 

 

Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, Smrtokapa said:

Malo je to komplikovanije, kao i obično. 🙂 Većina Tajvanaca jesu Han Kinezi, ali isto tako preci većine nisu došli sa Kuomintangom 1949, već su živeli i pre toga na ostrvu.

Hvala. U stvari još je više komplikovanije ako me sećanje služi, znam da je bilo nekih problema sa originalnim stanovništvom ostrva i pridošlica iz Kine ali se ne sećam detalja. 

Link to comment
Share on other sites

10 hours ago, MeanMachine said:

 

Po čemu je Indija diktatura?!?

 

To što zapad pizdi jer Indusi gledaju svoj interes pa sarađuju sa svima ako im odgovara ne znači da su diktatura.

 

Inače, Nikson je hteo da baca atomske bombe po Indiji braneći vojnu diktaturu zapadnog Pakistana koji je krenuo u intelektualni genocid istočnog Pakistana.

 

I nikad Amerika nije rekla sorry zbog toga ali bi htela da je Indija sluša 🤣

 

Zapad može samo da trlja ruke zbog Modija jer Modi sarađuje sa njima više nego bilo ko drugi otkad su dobili nezavisnost. PRoblem je što on ide putem Putina i postupno ukida demokratske institucije u zemlji. Od 2016. su u padu na svim indeksima koji mere demokratičnost a od 2019 taj pad postaje drastičan. Vlada pokušava neke reforme ali očigledno je to samo za javnost jer se situacija samo pogoršava. Ja ih ne bih još uvek proglašavao za diktaturu, na kraju krajeva ispred nas su 🙂 ali nisu ni daleko. Od Rusije su miljama bolji tako da definitivno nisu ušli u te vode.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Modiju se cesto prebacuje saradnja sa Rusima a Indusi ustvari gledaju samo da prodju najbolje za svoje novce. Npr kupuju oni od zapada vojnu tehniku, sa Francuskom su bas u ozbiljnim dilovima, sto je jos jedan razlog da Modija pljuju Anglosaksonci 😄

 

Naravno da Modi nije cvecka i da verovatno gleda da se ucvrsti samo tako ali da Indija vodi izuzetno pametnu spoljnu politiku to stoji i tu mu se nista zameriti ne sme. Pri tome Sovjeti/Rusi su ih ozbiljno zaduzili 1971, ja sam mislio da je patka da je Nikson stvarno razmatrao da koristi atomsko oruzje u odbrani rezima koji sprovodi genocid kad ladno lik to sam priznao. Valjda kad je to rekao niko nije ocekivao da ce Indija biti bitan faktor jednog dana.

 

Inace u tom regionu bas i ne cveta demokratija pa bih ipak rekao da je i ovakva Indija solidno ispred komsiluka.

 

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...