Jump to content

Sreca (World Happiness Report 2024) stanuje i u Srbiji


Selina

Recommended Posts

Juce je objavljena najnovija statistika o (ne)srecnim drzvama i njihovim stanovnicima.

Ispitivanja su vrsena u 155 drzava ovog sveta, prva mesta kao i uvek zauzimaju Skandinavci,

i prva je vec godinama Finska, a zadnja nesrecnici iz recimo Avganistana, Jemena, Konga.

Ja sam bila zblanuta ( i jos uvek sam) videvsi da su Kosovo i Srbija srecne zemlje, Kosovo jos vise

od Srbije, a Srbija mnogo vise od recimo Hrvatske, Grcke, Portugalije.

 

Srecnici ( u prvih deset drzava) zive u Izraelu, a nasrecnici u Gazi.

 

Kosovo je na rang listi na mestu 29, a Srbija 37.

 

Italija, Japan, Portugalija, Grcka, Hrvatska  vise su medju "igrali su u sporednim ulogama".

 

Osecaj srece kod Finaca ( i Skadinavaca an zeneral) objasnjava se socijalnom politikom tih drzava,

poverenjem u vladu, politiku, demokratiju, ali kako je moguce da smo mi u Srbiji srecni ljudi?

 

Ovde je u linku ceo izvestaj i tu su sve nabrojane drzave.

 

https://happiness-report.s3.amazonaws.com/2024/WHR+24.pdf

 

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

7 hours ago, Selina said:

Juce je objavljena najnovija statistika o (ne)srecnim drzvama i njihovim stanovnicima.

Ispitivanja su vrsena u 155 drzava ovog sveta, prva mesta kao i uvek zauzimaju Skandinavci,

i prva je vec godinama Finska, a zadnja nesrecnici iz recimo Avganistana, Jemena, Konga.

Ja sam bila zblanuta ( i jos uvek sam) videvsi da su Kosovo i Srbija srecne zemlje, Kosovo jos vise

od Srbije, a Srbija mnogo vise od recimo Hrvatske, Grcke, Portugalije.

 

Srecnici ( u prvih deset drzava) zive u Izraelu, a nasrecnici u Gazi.

 

Kosovo je na rang listi na mestu 29, a Srbija 37.

 

Italija, Japan, Portugalija, Grcka, Hrvatska  vise su medju "igrali su u sporednim ulogama".

 

Osecaj srece kod Finaca ( i Skadinavaca an zeneral) objasnjava se socijalnom politikom tih drzava,

poverenjem u vladu, politiku, demokratiju, ali kako je moguce da smo mi u Srbiji srecni ljudi?

 

Ovde je u linku ceo izvestaj i tu su sve nabrojane drzave.

 

https://happiness-report.s3.amazonaws.com/2024/WHR+24.pdf

 

 

Ovakva istraživanja , mislim da mogu biti zanimljivo štivo za ćaskanje ne i za stvaru sliku koliko su ljudi srećni i kako su raspoređeni. Prvo imamo veoma različite kriterijume i definicije sreće, drugo i sami , svako za sebe teško može da da konačnu ocenu da li je srećan ili ne, da li se oseća srećnim ili ne, menja se to malte ne iz dana u dan.Dobrmožda bi vredelo uporediti kolika je stopa suiida u "srećnim zemljam a kolika u "nesrećnim", zatim koliko je depresivnih , koliko narkomana , alkoholičara. Nekad, pre pola veka Švedska je imala najviši standard u Evropi i njveću stopu samoubistava, moj jedini susret sa fincima bio je u tdašnjm Lenjingradu 1972. Petak uveče puni restoran mladih ljudi ispijaju votke na ex, dok ne padnu bukvalno pod sto, onda ih konobari hvataju za ruke i noge i iznose na ulicu, dalje ih preuzima policija.Nemalo smo se iznenadili kad smo čuli da se ne radi o Rusima nego o Fincima koji piju ko RUsi. čim dođe vikend masovno dolaze u Lenjingrad, blizu im je i jeftino, opijaju se do besvesti prespavaju u policiji, eventualno plate neku kaznunedeljom popodne dse vraćaju zadovoljni provodom. Ne znama loliko je to trajalo ti ljudi su očito činilo ono što žele, zadovoljni što to mogu, žalili su domaće koji ne samo što nemaju para za toliko alkohola nego ih ne puštaju u restorane i ako imaju para, mogu da čekaju satima da uđu kad se oslobodi neko mesto a uvek prednost za ulazak imaju stranci.Naravno i mi smo se smatrali srećnicima jer kao klinci maturanti sedimo u luksuznom restoranu u carskom gradu kok pred ulazom čekaju profesori, inženjeri, junaci socijalističkog rada.

Ne znam da li je tačno ili je nečija dosetka da u najsiromašnijim zemljama ima najmanje depresivnih, depresija je luksuz bogatih.

  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

Razgovaraju Nemac ,Francuz i Rud kad su najsrećmiji.

Kaže Nemac:

Najsrećniji sam kad petkom dobijm 1000 marak platu odem kući sednemo Greta i ja u mercedesa odemo do obližnj planine, provedemo vikend uz Pivo i kobasice.
Frncuz kaže:

Viken odemo Monika i ja u restoran , ‚naručimo kvalitetan sir i vrhunsko vino, pole odemo kući i vodimo ljubav , tad sam najsrećniji

RUS kažeDođem iz fabrike u kuću u predgrađu sneg do prozora, Nataša iznese boršč na sto večeramo, neko kuca ana vrata otvorim, dvojica u kožnim mntilima, jedan pita jeste li vi Ivan Ivanovič,  a ja nisam Ivn Ivanovič, tad sam najsrećniji.

Edited by Div
  • Like 4
  • Ha-ha 3
Link to comment
Share on other sites

Jeste da je sreća relativna stvar i da je neko sa sitnišem u džepu srećniji dok sluša muziku na plaži od nekoga sa hiljadama evra što cmizdri zbog kvaliteta piva, ali ovo sve deluje kao prodaja magle od tuđeg novca lepo upakovana u šareni celofan. Hajde da se mere zapremine dve flaše nečega, visina dve zgrade, dužina dve reke, brzina dva automobila ili nešto što je samerljivo, ali zaista ne znam kako se sreća meri. Ima i nekih budala, kao onih u Butanu, koji su izmislili i bruto nacionalnu sreću, ali nešto ih i nema u istraživanju, a čujem da se malo bave i etničkim čišćenjim i još ponekom svinjarijom.

 

Ne znam ni kako su ovi naši klinci dospeli tako visoko iako je bilo anketa po kojima većina studenata želi u inostranstvo. Računam da ne bi želeli u inostranstvo ako im je ovde već tako dobro, ili mi bar tako kaže osećaj za logiku.

 

Ovo deluje kao još jedna od gluposti za mlaćenje para, kao što su izbor Mr ili Miss Universe, izbor za najboljeg nastavnika na svetu, svetsko prvenstvo u tucanju uskršnjih jaja, ankete o najboljim turističkim destinacijama, najljubaznijim gradovima i tome slično. Sve je to intelektualno jeftina i finansijski skupa budalaština da bi sisači državne sise ili tuđeg novca mogli da kupe 'leba i mleka.

Link to comment
Share on other sites

Banalizuješ nešto što je legitimno istraživanje, iza kog stoje trud i rad istraživača koji su se za to školovali. Opet, sve zavisi od toga kako su operacionalizovali sreću - je li to generalni well-being tj. blagostanje ili nešto drugo, koje su skale uključene itd. Takođe kakvi su zapravo uzorci ispitanika, kapiram da su ih balansirali tj. imaju reprezentativne uzorke. Ne nalazim te informacije na ovom linku, možda mora da se uđe u svaki članak posebno (pošto vidim DOI-je).

 

Anyways, tebi možda deluje besmisleno, ali ovi rezultati svakako imaju praktičnu primenu. Mada imaju i one banalnije ankete o najboljim turističkim destinacijama.

Link to comment
Share on other sites

Stoje i nečije pare, ali to sad i nije toliko bitno.

 

U tekstu fali upravo to što kažeš, pa mi više liči na neki veseli tekstić sa jeftinih portala čiji novinari ne bi umeli da izveste ni o otvaranju kafića ispred redakcije. Ima tako vesti tipa da je otkriveno da je zdravo piti kafu, pa onda na istom mestu da nije, pa kako se prže jaja, kuva pasulj i tako to. Ako ništa drugo, ova poslednaj dva su korisne stvari za one koji vole da kuvaju.

 

I koja je praktična primena tih rezultata? Hoće li neko da ubedi Japance da im je bolje da čukaju u telefon dok se voze letećim vozom da bi bili srećniji od Vijetnamaca dok čekaju šaku pirinča? Teško.

 

Jes' da sam iz desete struke i da sam više praktičar, ali malo više cenim kad neko napiše članak o tome kako se bolje leči kijavica, glavobolja ili bol u grlu. Od toga bar ima neke vajde.

 

Hajde da se ne lažemo, mnoga ovakva istraživanja su samo sredstvo za uzimanje para i jeftin marketing. Treba na'raniti gladna usta sisača tuđih para širom sveta.

Link to comment
Share on other sites

Ja sam negde procitala da ovo istrazivanje radi grupa naucnika, ali i visoko pozicioniranih ljudi iz politike i biznisa, ima neke veze i univerzitet Columbia, a sve pod pokroviteljstvom UN i u cilju iznalazenja najboljih modela odrzivog razvoja. Tako nekako, ne trazi mi se opet clanak da proverim sta je tacno bilo. U tom smislu su i pitanja vezana za ljudska prava, demokratiju, socijalnu zastitu i slicno, a to u krajnjem slucaju znaci poverenje u drzavu. Kako se to na kraju prebacilo na licnu srecu, stvarno nemam pojma. Mislim da bi primerenije bilo govoriti o zadovoljstvu sopstvenim zivotom, perspektivi i percepciji smisla, a ne o licnoj sreci. 
U tom slucaju se ne treba cuditi rezultatima koje postizu skandinavske zemlje, ali bi se trebalo zabrinuti nad rezultatima USA i Kanade koje u ovim istrazivanjima stalno padaju, da ne govorim o rezultatima Srbije koji, i pored svega, rastu. Tu ja vidim znakove za uzbunu, posebno uz neke dodatne podatke koje sam negde pokupila, a sad se ne secam gde. Prema njima u USA su ”srecniji” stariji od mladjih, u Srbiji obrnuto. To se itekako moze tumaciti i iz toga svasta korisno izvuci. Pitanje je samo hoce li se neko time dalje baviti, ili ce sve ostati na nivou medijske atrakcije.

Sto se Svedske tice, ona se u odnosu na ranije godine popela sa sedmog na cetvrto mesto. Iz svakodnevnih razgovora s ljudima razumem to ovako: Iako se na sve strane gundja o razgradnji socijalnog sistema, ovde postoji svest da je i ovo sto jos uvek imamo daleko bolje od onog u cemu su u drugim zemljama ljudi prisiljeni da zive. Odatle i zadovoljstvo postojecim, rekla bih vise kao izraz straha da se i to ne izgubi. 
Takodjer bih mogla da zakljucim da rezultat svake od zemalja, u smislu popravljanja ili slabljenja pozicije na ovoj listi, treba posmatrati u njenom sopstvenom, a ne u globalnom kontekstu. Nije ovo nikakvo takmicenje medju zemljama, nego nacin da se u svakoj od njih pojedinacno prate trendovi. Tako ja ovo razumem i tako mi ima smisla. Visok stepen zadovoljstva vidim kao zelju vecine da se ocuva postojece, nizak kao zelju za promenom. 

  • Like 1
  • Thanks 2
Link to comment
Share on other sites

8 hours ago, DJ_Vasa said:

Stoje i nečije pare, ali to sad i nije toliko bitno.

 

U tekstu fali upravo to što kažeš, pa mi više liči na neki veseli tekstić sa jeftinih portala čiji novinari ne bi umeli da izveste ni o otvaranju kafića ispred redakcije. Ima tako vesti tipa da je otkriveno da je zdravo piti kafu, pa onda na istom mestu da nije, pa kako se prže jaja, kuva pasulj i tako to. Ako ništa drugo, ova poslednaj dva su korisne stvari za one koji vole da kuvaju.

 

Kakve veze pomenute teme imaju sa ovakvim istraživanjem?

 

8 hours ago, DJ_Vasa said:

 

I koja je praktična primena tih rezultata? Hoće li neko da ubedi Japance da im je bolje da čukaju u telefon dok se voze letećim vozom da bi bili srećniji od Vijetnamaca dok čekaju šaku pirinča? Teško.

 

Recimo da države imaju svest o tome kako stanovnici percipiraju svoje blagostanje, u skladu sa tim da li će imati neki odliv ili priliv stanovništva. Pa za svakog čoveka individualno koje su države sa visokim percipiranim blagostanjem (nek to bude operacionalizacija sreće, for the sake of discussion), ukoliko žele da se presele negde. Pa onda ovakvi podaci mogu biti osnova za kreiranje nekih socijalnih politika itd.

 

8 hours ago, DJ_Vasa said:

Jes' da sam iz desete struke i da sam više praktičar, ali malo više cenim kad neko napiše članak o tome kako se bolje leči kijavica, glavobolja ili bol u grlu. Od toga bar ima neke vajde.

 

To što ti navodiš je klasičan članak za Mondo portal ili Blic ženu, ovde ipak pričamo o nekoj formi naučnog članka.

Edited by DameTime
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

18 hours ago, Polivalentni Stevica said:

Pitali su takodje i mlade (do 30 godina) koja je najsrećnija zemlja na svetu.

Tu smo zauzeli treće mesto,iza Litvanije i Izraela.

Pa razmišljam,nije ni čudo.

Milion noćnih klubova,splavova,kockarnica,a 90% ljudi tih godina samo to i zanima.

 

Cak je UNO u svojoj studiji naveo bas Srbiju kao skoro pa i neverovatan primer da su ljudi do 30 treci po

osecaju sreci, a oni preko su na nekom pedesetom mestu.

Mladi u Izraelu su na drugom mestu, ali su stari na devetom ( recimo), ali ova razlika u Srbiji zaista

je neverovatna.

 

Ovde i nije zapravo sreca bila pitanje nego zadovoljstvo i sa licnim uspesima u zivotu, u porodicoi, medju

prijateljima, ali i sa politicarima, korupcijom u drustvu, zdravtsvom u drzavi i ima jos nekih silnih parametara.

 

Galup insitut radi ovo ispitivanje. i radi se o vrlo ozbiljnoj studiji, a rec happiness u psihologiji, filozofiji,

sociologiji ima znacenje reci zadovoljstvo.

DameTime to bolje od nas zna.

Na kraju mozemo da zakljucemo da su mladi ljudi u Srbiji vrlo srecni i Vucic tu nista nece menjati.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

9 hours ago, DJ_Vasa said:

Stoje i nečije pare, ali to sad i nije toliko bitno.

 

U tekstu fali upravo to što kažeš, pa mi više liči na neki veseli tekstić sa jeftinih portala čiji novinari ne bi umeli da izveste ni o otvaranju kafića ispred redakcije. Ima tako vesti tipa da je otkriveno da je zdravo piti kafu, pa onda na istom mestu da nije, pa kako se prže jaja, kuva pasulj i tako to. Ako ništa drugo, ova poslednaj dva su korisne stvari za one koji vole da kuvaju.

 

I koja je praktična primena tih rezultata? Hoće li neko da ubedi Japance da im je bolje da čukaju u telefon dok se voze letećim vozom da bi bili srećniji od Vijetnamaca dok čekaju šaku pirinča? Teško.

 

Jes' da sam iz desete struke i da sam više praktičar, ali malo više cenim kad neko napiše članak o tome kako se bolje leči kijavica, glavobolja ili bol u grlu. Od toga bar ima neke vajde.

 

Hajde da se ne lažemo, mnoga ovakva istraživanja su samo sredstvo za uzimanje para i jeftin marketing. Treba na'raniti gladna usta sisača tuđih para širom sveta.

Celu sam studiju stavila u linAk nadajuci se da ce da ce neko da ga otvori. Mnogo je nadugacko i nasiroko sa desetak raznih tabela,

ali i objasnjenjem ko, zasto i kako pravi ovo ispitivanje.

Link to comment
Share on other sites

10 hours ago, DameTime said:

Banalizuješ nešto što je legitimno istraživanje, iza kog stoje trud i rad istraživača koji su se za to školovali. Opet, sve zavisi od toga kako su operacionalizovali sreću - je li to generalni well-being tj. blagostanje ili nešto drugo, koje su skale uključene itd. Takođe kakvi su zapravo uzorci ispitanika, kapiram da su ih balansirali tj. imaju reprezentativne uzorke. Ne nalazim te informacije na ovom linku, možda mora da se uđe u svaki članak posebno (pošto vidim DOI-je).

 

Anyways, tebi možda deluje besmisleno, ali ovi rezultati svakako imaju praktičnu primenu. Mada imaju i one banalnije ankete o najboljim turističkim destinacijama.

Ovo je jedna od stranica u linku:

 

 

 

1. GDP per capita is in terms of Purchasing Power Parity (PPP) adjusted to constant 2017 international dollars, taken from the World Development Indicators (WDI) by the World Bank (version 23, metadata last updated on September 27, 2023). See Statistical Appendix for more details. GDP data for 2023 are not yet available, so we extend the GDP time series from 2022 to 2023 using country-specific forecasts of real GDP growth from the OECD Economic Outlook No. 113 (June 2023) or, if missing, from the World Bank’s Global Economic Prospects (last updated: June 6, 2023), after adjustment for population growth. The equation uses the natural log of GDP per capita, as this form fits the data significantly better than GDP per capita. 2. The time series for healthy life expectancy at birth are constructed based on data from the World Health Organization (WHO) Global Health Observatory data repository, with data available for 2005, 2010, 2015, 2016, and 2019. To match this report’s sample period (2005-2023), interpolation and extrapolation are used. See Statistical Appendix for more details. 3. Social support is the national average of the binary responses (0=no, 1=yes) to the Gallup World Poll (GWP) question “If you were in trouble, do you have relatives or friends you can count on to help you whenever you need them, or not?” 4. Freedom to make life choices is the national average of binary responses to the GWP question “Are you satisfied or dissatisfied with your freedom to choose what you do with your life?” 5. Generosity is the residual of regressing the national average of GWP responses to the donation question “Have you donated money to a charity in the past month?” on log GDP per capita. 6. Perceptions of corruption are the average of binary answers to two GWP questions: “Is corruption widespread throughout the government or not?” and “Is corruption widespread within businesses or not?” Where data for government corruption are missing, the perception of business corruption is used as the overall corruption-perception measure. 7. Positive affect is defined as the average of previous-day affect measures for laughter, enjoyment, and doing interesting things. The inclusion of doing interesting things (first added for World Happiness Report 2022), gives us three components in each of positive and negative affect, and slightly improves the equation fit in column 4. The general form for the affect questions is: Did you experience the following feelings during a lot of the day yesterday? See Statistical Appendix 1 for more details. 8. Negative affect is defined as the average of previous-day affect measures for worry, sadness, and anger.

  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

9 hours ago, DJ_Vasa said:

Jes' da sam iz desete struke i da sam više praktičar, ali malo više cenim kad neko napiše članak o tome kako se bolje leči kijavica, glavobolja ili bol u grlu. Od toga bar ima neke vajde.

 

Vasa je odlučio da ovde bude u fazonu:

 

 

----------------------------------------------------------------------------------

 

Imam tezu da je sreća obrnuto srazmerna svesnosti, što delimično može da objasni pojedine rezultate.

 

Kad se pogleda Srbija, uklapamo se u trendove regiona centralne i istočne Evrope - stari su znatno nesrećniji od mladih i postoji veliki porast u percepciji sreće u odnosu na prethodno istraživanje od pre 10-15 godina. Ističemo se po tome što smo još ekstremniji u tim trendovima, pa smo tako, hvala Vučiću, prvi u pozitivnoj promeni percepcije sreće. Sve nam dobro ide osim Bugari, oni su na drugom mestu tako da smo u dobrom društvu.

 

Neki od zanimljivih i manje zanimljivih odgovora na pitanje zašto je percepcija sreće kod mladih u Srbiji visoka (Instagram anketa, nereprezentativni uzorak):

- glasala samo SNS omladina

- nisu razumeli pitanje

- noćni život i druženje su dobri, to je mladima bitno

- produžena adolescencija

- ljudi se raduju malim stvarima (ah, romantika :classic_smile:)

  • Like 3
  • Love 1
Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, DameTime said:

Recimo da države imaju svest o tome kako stanovnici percipiraju svoje blagostanje, u skladu sa tim da li će imati neki odliv ili priliv stanovništva. Pa za svakog čoveka individualno koje su države sa visokim percipiranim blagostanjem (nek to bude operacionalizacija sreće, for the sake of discussion), ukoliko žele da se presele negde. Pa onda ovakvi podaci mogu biti osnova za kreiranje nekih socijalnih politika itd.

 

Ma bez brige, imaju oni te podatke, a to rade bezbednosne službe ili vlast plati za istraživanje da im sutra neko ne bi izašao na ulice. Ja i bez gledanja u te podatke mogu da ti kažem da će odavde odliv stanovništva biti povelik, da će oni što preskaču zidove, plivaju ili se lome po planinama i dalje ići tamo gde ima $$$ i da ne očekujem neku navalu 'nesrećnih Francuza' u 'srećni' Meksiko.

2 hours ago, DameTime said:

To što ti navodiš je klasičan članak za Mondo portal ili Blic ženu, ovde ipak pričamo o nekoj formi naučnog članka.

 

Mislio sam na ono što pišu lekari, ne kojekakvi novinarčići.

 

1 hour ago, Smrtokapa said:

Neki od zanimljivih i manje zanimljivih odgovora na pitanje zašto je percepcija sreće kod mladih u Srbiji visoka (Instagram anketa, nereprezentativni uzorak):

 

Pa šta ćeš, nekome je najveće zadovoljstvo da pije pivo ispred zadruge, a nekome vino uz obalu mora.

 

Link to comment
Share on other sites

U knjigama o epistemologiji/teoriji saznanja/filozofiji nauke (npr. ovde, jedna od najboljih) se ovakva istraživanja uzimaju baš za primer besmislenosti predviđanja bez dobrog objašnjenja fenomena o kome je reč, bez dobrog teorijskog frejmvorka - tj. pogrešnosti tzv. "instrumentalizma" (odnosno "bihejviorizma", kao njegove instance u psihologiji). Oni pitaju ljude da zamisle skalu ("The Cantril Ladder") od 0 do 10, gde je 0 najgori za njih zamislivi život, 10 najbolji, i da se smeste gde misle da su oni tu. Ali, naravno, potpuno je jasno da su to nesamerljive veličine, da je sasvim moguće da je neko ko je zaokružio 3 u SVAKOM smislu srećniji od nekoga ko je zaokružio 8, ali ko ne možeda zamisli mnogo bolji život nego što mu je sada.

 

Problem je, naravno, što ne postoji dobra naučna teorija, dobro objašnjenje fenomena "sreće". Potpuno jednako kao što urođenički stanovnici nekih melanezijskih ostrva koje su američki vojnici korisitli kao baze u WWII nisu imali dobru teoriju toga zašto ovima pada hrana i namirnice s neba (nisu znali ništa naravno, o ratu, Americi, Japanu, avionima, vojnoj logistici itd) pa su pokušali da oni privuku "dobra sa neba" kopiranjem spoljnih manfestacija ponašanja američkih trupa - od drveta su pravili oružje koje su videli, kontrolne tornjeve, komunikaciona sredstva, itd - ali, gle čuda, to nisu bile stvari koje su privlačile avione sa namirnicima, jer to nije dobro objašnjenje tog fenomena. Ovo se zove Kargo kult. Ovakva istraživanja su, takođe, kargo kultovi. (Ali to su i mnoge druge stvare, recimo program razvoja Srbije - zasnovan u potpunosti na kopiranju spoljnih manifestacija bogatijih društava - je kargo kult (i ovaj "do 2027", ali i generalno))

Edited by bohumilo
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

4 minutes ago, Eddard said:

Vasa boomer 😅.

 

Da pitamo Gen Z šta misli o istraživanju, @DameTime?

 

Osim što ja nisam Gen Z, 1996. godište 😛 

 

Morala bih detaljnije da pogledam metodologiju da bih više komentarisala, kad uhvatim vremena ovih dana.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, Eddard said:

Vasa boomer 😅.

 

Ja zapravo spadam u generaciju X po toj podeli. Uvek moram da gledam kako su natrpali ta slova jer mi je lakše da se orijentišem po decenijama.

 

Inače, ja sam se takvim sisačima tuđe sise koji istražuju prodaju belih bubrega za one prave nauzimao para i znam ih sasvim dobro. Gomila lezileba koji bez muljanja ne bi uspeli da se zaposle kao menadžeri stada, tj. ne bi ni dve ovce uspeli da sačuvaju. Svojevremeno su i ovde angažovali mnoge da odrade posao i odradili su ga pošteno, ali krajnji rezultati su uglavnom bile neke gluposti koje ničemu ne služe. Evropljani su dušu dali za takve stvari, dok kod Amerikanaca ima bar malo ozbiljnosti.

 

Evo kako to funkcioniše kad se muzu evropske pare: veliki debeli Evropljanin dođe da traži radnu snagu, što dobije, a na kraju su svi srećni. Radna snaga je dobila pare o kojima može da sanja u normalnim okolnostima, veliki debeli Evropljanin ima rezultate koji formalno nešto znače i šalje povoljan izveštaj u Brisel. Oni tamo su zadovoljni i nastavljaju da plaćaju velikom debelom Evropljaninu za uspešno menaĐovanje među urođenicima, urođenici srećni jer im je neko dao pare, evropski lovan je srećan jer je oslobođen poreza i sve je lepo.

 

Jeste da imam i bolje klijente, ali ovi su toliko smešni da moram da ih spomenem.

Link to comment
Share on other sites

Ja sam se relativno skoro vratio iz Srbije i namrgodjenih ljudi na ulicama je vise nego u Kurosavinim filmovima o samurajima. Usao sam jednom u Maxi, zena mi odvali nogu kolicima i samo produzi dalje, ni majku da mi opsuje , a ne da se izvini, ne bih da smaram o iskustvima pri voznji. Imam utisak da je 90% stanovnistva hronicno nadrndano, mozda je i to znak srece...

 

  • Like 2
  • Ha-ha 2
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...