Jump to content

Epidemija koronavirusa (Covid-19 / SARS-Cov2) - dnevne aktuelnosti iz zemlje i sveta


djole
Message added by Eddard

Dragi forumaši, molimo vas da u vreme ove krize ostanemo prisebni i racionalni i da pisanjem na ovoj temi ne dođemo u situaciju da naudimo nekome. Stoga:

 

- nemojte davati savete za uzimanje lekova i bilo kakvu terapiju, čak i ako ste zdravstveni radnik - jedini ispravni put za sve one koji eventualno osećaju simptome je da se jave svom lekaru ili na neki od telefonskih brojeva koji su za to predviđeni.

- takođe - ne uzimajte lekove napamet! Ni one proverene, ni one potencijalne - obratite se svom lekaru!

- nemojte prenositi neproverene informacije koje bi mogle nekoga da dovedu u zabludu i eventualno mu načine štetu. Znamo da je u moru informacija po pitanju ove situacije jako teško isfiltrirati one koje su lažne, pogrešne ili zlonamerne, ali potrudite se - radi se o zdravlju svih nas. Pokušajte da informacije sa kojekakvih obskurnih sajtova i sumnjivih izvora ne prenosite. Ili ih prvo proverite pre nego što ih prenesete.

- potrudite se da ne dižete paniku svojim postovima - ostanimo mirni i racionalni.

- aktivno propagiranje naučno neutemeljenih (između ostalih i antivaxxerskih) stavova i pozivanje na nevakcinisanje bazirano na njima nećemo tolerisati.

 

Budimo dostojanstveni u ovoj krizi, ovakve situacije su ogledalo svih nas. 

Hvala na razumevanju.

 

Vaš tim Vox92

Vakcinacija  

193 members have voted

  1. 1. Da li ste vakcinisani protiv Coronavirus-a i kojom vakcinom?

    • Pfizer/Biontech
    • Sinopharm
    • Sputnik V
    • Moderna
    • AstraZeneca/Oxford
    • Johnson & Johnson
    • Nisam i ne želim da se vakcinišem
    • Nisam još sigurna/an da li ću se vakcinisati
    • Preležao/la sam Covid-19, pa čekam da vidim da li i kada ću da se vakcinišem


Recommended Posts

23 hours ago, erwin said:

 

700 dolara košta lek za terapiju jednog pacijenta, a planira se deset miliona terapija do kraja godine, dakle nažalost neće biti ni širokodostupno ni jeftino u skorije vreme.

 

Quote

Through the agreement, if molnupiravir receives Emergency Use Authorization (EUA) or approval by the U.S. Food and Drug Administration (FDA), Merck will receive approximately $1.2 billion to supply approximately 1.7 million courses of molnupiravir to the United States government. Merck has been investing at risk to support development and scale-up production of molnupiravir and expects to have more than 10 million courses of therapy available by the end of 2021.

https://www.merck.com/news/merck-announces-supply-agreement-with-u-s-government-for-molnupiravir-an-investigational-oral-antiviral-candidate-for-treatment-of-mild-to-moderate-covid-19/

  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

 

Bio na kontroli, doktorka je zadovoljna, a i ja sam. Nemam temperaturu 3 dana, pregled pluća i srca ne ukazuje ni na kakve probleme, upale, trombove... saturacija dobra. Nastavlja se terapija uz neke korekcije, detalje ne pratim ja nego sin i žena, moje je da pijem šta mi daju.😉

Neki parametri su još uvek uvećani, d-dimer, CPR ali se ne može utvrditi tačan uzrok, dokrorka veruje da je posledica operacije, da će se to vremenom svesti na normalne vrednosti. Do sledeće kontrole, za nedelju dana, uradiću CT grudnog koša i ponovo analize krvi.

 

Jedno laičko pitanje, za @zoran59 ako je tu ili dtuge znalce, koliko je snimanje skenerom, magnetnom rezonancom opasno, koja učestalost. Ove godine sam radio 2X MR glave, 3 puta CT glave i biće 2 X CT grudnog koša i još jedna MR do kraja godine?

  • Like 16
Link to comment
Share on other sites

 

Quote

Premijerka Ana Brnabić izjavila je da je epidemiološka situacija "katastrofalna" i da je jedini izlaz vakcinacija, navodeći da će se Krizni štab za borbu protiv korone sastati iduće sedmice.

„Da uvedemo sada restriktivne mere smirilo bi se i imali bi ponovo katastrofalnu situaciju. Jedini način je vakcinacija i podrška čitavog našeg društva procesu vakcinacije. Država je svoj posao uradila na najbolji način“, rekla je Brnabić.

 

 

Edited by erwin
Link to comment
Share on other sites

Quote

Grujičić: Bolnice preopterećene, apel građanima da se vakcinišu

Direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju Kliničkog centra Srbije Danica Grujičić izjavila je danas da su bolnice preopterećene i apelovala na sve građane koji to do sada nisu učinili da se vakcinišu protiv kovida.

Urgentni centar (u Beogradu) izuzetno je opterećen, neurohirurgija radi sa samo dve sale, Prva hirurška takođe sa prepolovljenim kadrom zato što jednostavno nema anesteziologa, oni su uglavnom u Batajnici i u kovid bolnicama, rekla je Grujičićeva za RTS.

„Čekam Torlak za vakcinu, neka puste više tu torlakovu vakcinu, mislim da ćemo se svi vakcinisati, zato što u narodu i u mojoj generaciji postoji veliko poverenje u tu instituciju“, rekla je Grujičićeva.

Institut Torlak proizvodi rusku vakcinu protiv kovida Sputnjik V.

Kada je reč o Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije, Grujičićeva je rekla da, uprkos povećanom broju novih slučajeva zaraze korona virusom, oni nisu prestajali sa radom, da lečenje onkoloških pacijenata nije zapostavljeno i da se dnevno na Institutu ozrači oko 360 pacijenata.

https://www.danas.rs/drustvo/grujicic-bolnice-preopterecene-apel-gradjanima-da-se-vakcinisu/

Edited by erwin
  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

Quote

Miles Babbage

Kako dokazati da neki novi lek funkcioniše, i da je siguran? Pa, uradi se dvostruko slepa studija, kontrolisana placebom, koju nadgleda nezavisni konzilijum stručnjaka. Taj konzilijum ima široke moći, i može da naredi zaustavljanje studije iz raznih razloga: zbog neželjenih nuspojava (što skoro uvek znači da lek nikada neće izaći na tržište), zbog neefikasnosti (nema znakova da lek pomaže), ili zbog tehničkih problema u izvršavanju studije. 
Ali postoji i jedan pozitivan razlog za zaustavljanje studije: zaustavljanje ZBOG EFIKASNOSTI. Naime, ako se brzo pokaže da lek pomaže i spasava živote, i da nema znakova značajnih neželjenih nuspojava, postaje nemoralno davati placebo ljudima u okviru studije. Studija se zaustavlja, i svi se prebacuju na lek. 
To se upravo danas desilo sa molnupiravirom u studiji dejstva protiv kovida [1]. Ovo znači da je na putu *prvi lek koji izgleda zaista deluje protiv virusa*, i koji se može uzeti oralno, kao tableta. 
Dizajn studije je jednostavan. Regrutovani su ljudi koji su dobili dijagnozu kovida kroz pozitivne testove (zatim dodatno potvrđene drugim testom), i koji imaju makar jedan ozbiljan faktor rizika (>60 godina starosti, gojaznost, dijabetes, ili srčane bolesti). Svima su date četiri tablete na dan, tokom pet dana; pacijenati koji su slučajno sortirani u tretman grupu su dobili molnupiravir, ostali su dobili inertne tablete. 
U trenutku zaustavljanja studije, u placebo grupi je bilo 377 osoba. Od njih je 14.1% završilo u bolnici, i osmoro je umrlo. U tretman grupi je bilo 385 ljudi, od kojih je 7.3% završilo u bolnici, i među kojima nije bilo nijedne smrti. Ovo je daleko najveća efikasnost od svih lekova koji su primenjeni protiv kovida do sada. Oko 50% redukcija u hospitalizacijama, plus potpuni nedostatak smrtnih slučajeva od virusa! 
Očekuje se da će podaci biti podneti FDA i EMA za hitnu potvrdu u toku sledećih par nedelja, i moguće je da će lek postati široko dostupan do kraja godine, ili tokom ranih meseci 2022. 
***
Pre nego što se suviše oduševite, malo kišnih oblaka koje treba imati u vidu. 
Ovo je prva studija, broj pacijenata je relativno mali, i očekivanja moraju biti u skladu sa time. Molnupiravir će verovatno značajno smanjiti učestalnost teške bolesti i hospitalizacije, ali skoro je sigurno da neće baš stoprocentno štititi od smrti. 
Važniji problem sledi iz mehanizma dejstva: molnupiravir je lek iz klase nukleotidnih analoga. Šta ovo znači?
Kada se vaša ćelija deli, ona mora da iskopira svoju DNK, tako da obe ćerke-ćelije dobiju po jednu kopiju. DNK se sastoji od pojedinačnih nukleotida, onih čuvenih "slova" A, T, C, i G. U vašim ćelijama jedan određeni protein, DNK polimeraza, hvata ta pojedinačna "slova" i uklapa ih u novi DNK niz, prepisujući DNK iz majke-ćelije. Ovo prepisivanje je visoko kontrolisan proces, sa mnogo pauza, korekcija, i čak pokreta unazad kojima se kopirane informacije brišu pa ponovo pišu ispočetka - jer je za naš organizam od ključne važnosti da se DNK iskopira bez grešaka. Greške u kopiranju su veliki uzrok raznih bolesti, uključujući tu i rak [2].
Virusi takođe imaju svoje polimeraze, pomoću kojih kopiraju sopstveni genom, što je neophodno za virusnu replikaciju. Ali za razliku od nas, oni imaju drugačije prioritete: njima je važno da se što brže razmnože i proizvedu što više virusnih čestica. Ako neki od tih novoproizvedenih virusa sadrže ogromne greške zbog kojih propadnu, nije bitno, ima milion drugih koji će da odrade posao. Otud, virusne polimeraze ne proveravaju i ne popravljaju greške u "prepisivanju" sa istom pažnjom kao ljudske [3, 4]. 
I to predstavlja razliku koja se može iskoristiti za napad na virus. Naime, ako virusu "podmetnemo" nešto što izgleda kao nukleotid ali u stvari nije, nepažljiva virusna polimeraza može da ga ubaci u virusni genom; dok naša ljudska polimeraza primeti da tu nešto ne valja, i preskoči ga. Time broj mutacija u genomu virusa skače na neodrživo visok nivo: virus se razmnožava, ali ogromna većina novonastalih čestica je toliko izudarana mutacijama da nisu više sposobne za dalje razmnožavanje i procese zaraze. 
Mnogi naši antiviralni lekovi se zasnivaju na ovom principu - recimo aciklovir (koji se često koristi protiv herpesa), koji je nefunkcionalni analog guanina (slova "G"). Ili AZT, lek protiv side, koji je analog timidina (slova "T"). 
Ali tu onda nalećemo i na opasnost: mada naša polimeraza u većini slučajeva primećuje problmatičan nukleotid, to ne znači da je on potpuno bezopasan. Da li ga odbija odmah, ili ga prvo ugradi u DNK pa onda ispravlja? Da li ga ugradi u DNK a da to i ne primeti, i tek kasniji sistemi za popravku grešaka moraju da uskaču i rešavaju problem? 
Zavisi od toga koliko je ovaj lažni nukleotid hemijski sličan onim pravim, i od toga zavise i nuspojave. Aciklovir je, recimo, jako dobro tolerisan, i siguran je čak i za trudnice. Ali AZT ima ogromne nuspojave (mučnina, problemi sa krvnom slikom, sa jetrom, itd.), jer dovodi do problema i zastoja u replikaciji raznih vrsta ljudskih ćelija. Otud, pitanje "koliko i kako ovo utiče na ljudsku DNK replikaciju" ostaje centralno. 
Kod nas je sad tokom Delta talasa dosta široko davan favipiravir, takođe analog nukleotida, koji ima dosta snažne mutagene efekte (pogotovo ne sme da se koristi u trudnoći, jer izaziva teške poremećaje kod novorođenčadi). Zbog mutagenog potencijala, nije odobren za korišćenje u UK i SAD; tamo gde ga ima, prodaje se na osnovu dozvole za korišćenje koju je dobio u Japanu. 
Molnupiravir je analog citidina (slovo "C"), i originalno je bio ciljan za lečenje teških oblika gripa, ali je razvoj išao sporo zbog toksikoloških problema. Drugi analozi nukleotida slični molnupiraviru su naleteli na probleme uzrokovane visokim nivoima mutacija u ljudskim ćeijama, pošto naša polimeraza nije uspevala da ih dovoljno dobro prepozna kao pogrešne. Kompanija Pharmasset je pokušala razvoj, pa zatim odustala zbog problema povezanih sa mutagenezom. 
Ovo je bilo i predmet skandala prošle godine: Dr. Rik Brajt (vrlo poznat imunolog i stručnjak za javno zdravlje) je od 2016. do 2020. bio direktor BARDA (Biomedical Advanced R&D Authority), američke državne organizacije koja nadgleda najnaprednije korake u biomedicinskoj nauci. On je 2020. dao ostavku zbog Trampove katastrofalne politike prema koronavirusu... ali je u ostavci takođe pomenuo da se protivi daljem razvoju molnupiravira (tada poznatog kao EIDD-2801), jer je smatrao da je to politički motivisano ulaganje novca u razvoj leka koji ima male šanse da izađe na tržište [5]. 
E, sad. Podaci su podaci [1, 6], i može se ispostaviti da je Brajt prosto pogrešio u svojoj proceni potencijala koga molnupiravir imao. Ali mutageneza je nešto što mora da se pažljivo posmatra i prati. U svakom slučaju, bez dosta dodatnih istraživanja, ovo ostaje lek za rizične grupe i za one kod kojih bolest krene u lošem pravcu. Svakako apsolutno ne sme da se koristi kod trudnica ili kod žena koje mogu ostati trudne tokom perioda korišćenja. 
Još jedan dodatni problem predstavlja dostupnost. Merck očekuje da će do kraja godine proizvesti oko deset miliona doza molnupiravira. Cena još uvek nije jasna. Tako da ostaje da se vidi gde će ovaj lek biti dostupan, kada će doći na tržište u kojoj količini, i po kojoj ceni...
Ukupno rečeno, ovo je i dalje vrlo dobar razvoj stvari. Ovo je lek na koga mogu da se oslone imunokompromitovani ljudi, stariji, i oni koji ne mogu da prime vakcinu iz medicinskih razloga. Svakako je dobro imati još jednu strelu u arsenalu koga možemo koristiti protiv kovida. Ali... pažljivo, i polako, ovo nije bez negativnih strana i ograničenja.

 

https://www.facebook.com/groups/scienceinserbia/posts/4493271740721815/?__cft__[0]=AZUDSnCYqOvwK8A5CYHgybM78jWh12N95gNqgNH1calEGPFiYxvDknzvVeMtRBTkbixClw846Q7n5_WJn_46ew37H53Pt57Ot-jd9fcLXgXk8_i102lP_57Sxb_-RFP4lMlH0TpUOLY8WhqnRLO6LmbG&__tn__=%2CO%2CP-R

 

Edited by erwin
  • Like 4
Link to comment
Share on other sites



 

Jedno laičko pitanje, za [mention=20]zoran59[/mention] ako je tu ili dtuge znalce, koliko je snimanje skenerom, magnetnom rezonancom opasno, koja učestalost. Ove godine sam radio 2X MR glave, 3 puta CT glave i biće 2 X CT grudnog koša i još jedna MR do kraja godine?


MR nije opasan. CT jeste već zračenje, pogotovo grudkog koša, ali jbg, tu treba odvagati dobit vs. korist. Ako mora, mora. Dok se neka leukemia ili tumor od zračenja CT-om razviju, ako se uopšte i pojave prođe sigurno 10-15 i više godina.
  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

Miles Babbage
Kako dokazati da neki novi lek funkcioniše, i da je siguran? Pa, uradi se dvostruko slepa studija, kontrolisana placebom, koju nadgleda nezavisni konzilijum stručnjaka. Taj konzilijum ima široke moći, i može da naredi zaustavljanje studije iz raznih razloga: zbog neželjenih nuspojava (što skoro uvek znači da lek nikada neće izaći na tržište), zbog neefikasnosti (nema znakova da lek pomaže), ili zbog tehničkih problema u izvršavanju studije. 
Ali postoji i jedan pozitivan razlog za zaustavljanje studije: zaustavljanje ZBOG EFIKASNOSTI. Naime, ako se brzo pokaže da lek pomaže i spasava živote, i da nema znakova značajnih neželjenih nuspojava, postaje nemoralno davati placebo ljudima u okviru studije. Studija se zaustavlja, i svi se prebacuju na lek. 
To se upravo danas desilo sa molnupiravirom u studiji dejstva protiv kovida [1]. Ovo znači da je na putu *prvi lek koji izgleda zaista deluje protiv virusa*, i koji se može uzeti oralno, kao tableta. 
Dizajn studije je jednostavan. Regrutovani su ljudi koji su dobili dijagnozu kovida kroz pozitivne testove (zatim dodatno potvrđene drugim testom), i koji imaju makar jedan ozbiljan faktor rizika (>60 godina starosti, gojaznost, dijabetes, ili srčane bolesti). Svima su date četiri tablete na dan, tokom pet dana; pacijenati koji su slučajno sortirani u tretman grupu su dobili molnupiravir, ostali su dobili inertne tablete. 
U trenutku zaustavljanja studije, u placebo grupi je bilo 377 osoba. Od njih je 14.1% završilo u bolnici, i osmoro je umrlo. U tretman grupi je bilo 385 ljudi, od kojih je 7.3% završilo u bolnici, i među kojima nije bilo nijedne smrti. Ovo je daleko najveća efikasnost od svih lekova koji su primenjeni protiv kovida do sada. Oko 50% redukcija u hospitalizacijama, plus potpuni nedostatak smrtnih slučajeva od virusa! 
Očekuje se da će podaci biti podneti FDA i EMA za hitnu potvrdu u toku sledećih par nedelja, i moguće je da će lek postati široko dostupan do kraja godine, ili tokom ranih meseci 2022. 
***
Pre nego što se suviše oduševite, malo kišnih oblaka koje treba imati u vidu. 
Ovo je prva studija, broj pacijenata je relativno mali, i očekivanja moraju biti u skladu sa time. Molnupiravir će verovatno značajno smanjiti učestalnost teške bolesti i hospitalizacije, ali skoro je sigurno da neće baš stoprocentno štititi od smrti. 
Važniji problem sledi iz mehanizma dejstva: molnupiravir je lek iz klase nukleotidnih analoga. Šta ovo znači?
Kada se vaša ćelija deli, ona mora da iskopira svoju DNK, tako da obe ćerke-ćelije dobiju po jednu kopiju. DNK se sastoji od pojedinačnih nukleotida, onih čuvenih "slova" A, T, C, i G. U vašim ćelijama jedan određeni protein, DNK polimeraza, hvata ta pojedinačna "slova" i uklapa ih u novi DNK niz, prepisujući DNK iz majke-ćelije. Ovo prepisivanje je visoko kontrolisan proces, sa mnogo pauza, korekcija, i čak pokreta unazad kojima se kopirane informacije brišu pa ponovo pišu ispočetka - jer je za naš organizam od ključne važnosti da se DNK iskopira bez grešaka. Greške u kopiranju su veliki uzrok raznih bolesti, uključujući tu i rak [2].
Virusi takođe imaju svoje polimeraze, pomoću kojih kopiraju sopstveni genom, što je neophodno za virusnu replikaciju. Ali za razliku od nas, oni imaju drugačije prioritete: njima je važno da se što brže razmnože i proizvedu što više virusnih čestica. Ako neki od tih novoproizvedenih virusa sadrže ogromne greške zbog kojih propadnu, nije bitno, ima milion drugih koji će da odrade posao. Otud, virusne polimeraze ne proveravaju i ne popravljaju greške u "prepisivanju" sa istom pažnjom kao ljudske [3, 4]. 
I to predstavlja razliku koja se može iskoristiti za napad na virus. Naime, ako virusu "podmetnemo" nešto što izgleda kao nukleotid ali u stvari nije, nepažljiva virusna polimeraza može da ga ubaci u virusni genom; dok naša ljudska polimeraza primeti da tu nešto ne valja, i preskoči ga. Time broj mutacija u genomu virusa skače na neodrživo visok nivo: virus se razmnožava, ali ogromna većina novonastalih čestica je toliko izudarana mutacijama da nisu više sposobne za dalje razmnožavanje i procese zaraze. 
Mnogi naši antiviralni lekovi se zasnivaju na ovom principu - recimo aciklovir (koji se često koristi protiv herpesa), koji je nefunkcionalni analog guanina (slova "G"). Ili AZT, lek protiv side, koji je analog timidina (slova "T"). 
Ali tu onda nalećemo i na opasnost: mada naša polimeraza u većini slučajeva primećuje problmatičan nukleotid, to ne znači da je on potpuno bezopasan. Da li ga odbija odmah, ili ga prvo ugradi u DNK pa onda ispravlja? Da li ga ugradi u DNK a da to i ne primeti, i tek kasniji sistemi za popravku grešaka moraju da uskaču i rešavaju problem? 
Zavisi od toga koliko je ovaj lažni nukleotid hemijski sličan onim pravim, i od toga zavise i nuspojave. Aciklovir je, recimo, jako dobro tolerisan, i siguran je čak i za trudnice. Ali AZT ima ogromne nuspojave (mučnina, problemi sa krvnom slikom, sa jetrom, itd.), jer dovodi do problema i zastoja u replikaciji raznih vrsta ljudskih ćelija. Otud, pitanje "koliko i kako ovo utiče na ljudsku DNK replikaciju" ostaje centralno. 
Kod nas je sad tokom Delta talasa dosta široko davan favipiravir, takođe analog nukleotida, koji ima dosta snažne mutagene efekte (pogotovo ne sme da se koristi u trudnoći, jer izaziva teške poremećaje kod novorođenčadi). Zbog mutagenog potencijala, nije odobren za korišćenje u UK i SAD; tamo gde ga ima, prodaje se na osnovu dozvole za korišćenje koju je dobio u Japanu. 
Molnupiravir je analog citidina (slovo "C"), i originalno je bio ciljan za lečenje teških oblika gripa, ali je razvoj išao sporo zbog toksikoloških problema. Drugi analozi nukleotida slični molnupiraviru su naleteli na probleme uzrokovane visokim nivoima mutacija u ljudskim ćeijama, pošto naša polimeraza nije uspevala da ih dovoljno dobro prepozna kao pogrešne. Kompanija Pharmasset je pokušala razvoj, pa zatim odustala zbog problema povezanih sa mutagenezom. 
Ovo je bilo i predmet skandala prošle godine: Dr. Rik Brajt (vrlo poznat imunolog i stručnjak za javno zdravlje) je od 2016. do 2020. bio direktor BARDA (Biomedical Advanced R&D Authority), američke državne organizacije koja nadgleda najnaprednije korake u biomedicinskoj nauci. On je 2020. dao ostavku zbog Trampove katastrofalne politike prema koronavirusu... ali je u ostavci takođe pomenuo da se protivi daljem razvoju molnupiravira (tada poznatog kao EIDD-2801), jer je smatrao da je to politički motivisano ulaganje novca u razvoj leka koji ima male šanse da izađe na tržište [5]. 
E, sad. Podaci su podaci [1, 6], i može se ispostaviti da je Brajt prosto pogrešio u svojoj proceni potencijala koga molnupiravir imao. Ali mutageneza je nešto što mora da se pažljivo posmatra i prati. U svakom slučaju, bez dosta dodatnih istraživanja, ovo ostaje lek za rizične grupe i za one kod kojih bolest krene u lošem pravcu. Svakako apsolutno ne sme da se koristi kod trudnica ili kod žena koje mogu ostati trudne tokom perioda korišćenja. 
Još jedan dodatni problem predstavlja dostupnost. Merck očekuje da će do kraja godine proizvesti oko deset miliona doza molnupiravira. Cena još uvek nije jasna. Tako da ostaje da se vidi gde će ovaj lek biti dostupan, kada će doći na tržište u kojoj količini, i po kojoj ceni...
Ukupno rečeno, ovo je i dalje vrlo dobar razvoj stvari. Ovo je lek na koga mogu da se oslone imunokompromitovani ljudi, stariji, i oni koji ne mogu da prime vakcinu iz medicinskih razloga. Svakako je dobro imati još jednu strelu u arsenalu koga možemo koristiti protiv kovida. Ali... pažljivo, i polako, ovo nije bez negativnih strana i ograničenja.
 
https://www.facebook.com/groups/scienceinserbia/posts/4493271740721815/?__cft__[0]=AZUDSnCYqOvwK8A5CYHgybM78jWh12N95gNqgNH1calEGPFiYxvDknzvVeMtRBTkbixClw846Q7n5_WJn_46ew37H53Pt57Ot-jd9fcLXgXk8_i102lP_57Sxb_-RFP4lMlH0TpUOLY8WhqnRLO6LmbG&__tn__=%2CO%2CP-R
 
Juče nabasah na bbc ili cnn u trenutku kad je izašla vest o ovom Merck-ovom leku i pomenuše da će kompanija dozvoliti proizvodnju generičkih lekova (kao aspirin što se pravi i kao kardiopirin, acetisal i slično). To znači da će moći u raznim delovima sveta da se proizvodi i prodaje po cenama koje mogu biti dostupne tamošnjim zdravstvenim fondovima.

Sent from my Redmi Note 7 using Tapatalk

  • Like 4
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, shonke said:

Juče nabasah na bbc ili cnn u trenutku kad je izašla vest o ovom Merck-ovom leku i pomenuše da će kompanija dozvoliti proizvodnju generičkih lekova (kao aspirin što se pravi i kao kardiopirin, acetisal i slično). To znači da će moći u raznim delovima sveta da se proizvodi i prodaje po cenama koje mogu biti dostupne tamošnjim zdravstvenim fondovima.

 

U pravu si.

 

Jučerašnja vest:

Quote

The company said it is in ongoing discussion with other countries, including the UK, and has also agreed licensing deals with a number of generic manufacturers to supply the treatment to low and middle-income countries.

https://www.bbc.com/news/health-58764440

 

Saopštenje od 9.7:

Quote

As previously announced, Merck has entered into voluntary license agreements for molnupiravir with established Indian generics manufacturers. Merck has entered into these agreements to accelerate availability of molnupiravir in India and in other low- and middle-income countries (LMICs) following approvals or emergency authorization by local regulatory agencies.

https://www.merck.com/news/merck-statement-on-clinical-data-for-molnupiravir-generated-by-voluntary-license-partners-in-india/

 

  • Like 1
  • Ha-ha 1
Link to comment
Share on other sites

7 hours ago, zoe Bg said:

6412/19752/51

 

Na respiratoru 253

 

U bolnicama 6410

 

Današnja subota: 6412 od 19.752, tj. 32,5% pozitivnih

Prošla subota: 6192 od 19.407, tj. 31,9% pozitivnih

 

220 više pozitivnih na 345 više testiranih.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

14 minutes ago, erwin said:

 

Današnja subota: 6412 od 19.752, tj. 32,5% pozitivnih

Prošla subota: 6192 od 19.407, tj. 31,9% pozitivnih

 

220 više pozitivnih na 345 više testiranih.

Batali, sa ovim ne možeš ništa. Kosilica je čudo. Više puta sam entuzijastično pokušavao i ustanovio da za ove brojeve je izvor neka druga potreba svakako ne epidemiološka statistika.

Link to comment
Share on other sites

FWIW:

 

FAuYdP_XoAMGrP-?format=jpg&name=small

 

 

Presek je od 28.9, jer je tad bilo 6155 hospitalizovanih.

 

In other news:

 

Od 100.000 umrlih u SAD u zadnje vreme (ukupno preko 700.000), dosad je za manje od 3000 njih potvrđeno da su bili vakcinisani.

 

Quote

The United States government has not closely tracked the vaccination status of everyone who has been infected with the virus, but the Centers for Disease Control and Prevention has so far identified 2,900 people who were vaccinated among the 100,000 who died of Covid since mid-June.

https://www.nytimes.com/2021/10/01/us/us-covid-deaths-700k.html

Edited by erwin
  • Like 7
  • Thanks 2
Link to comment
Share on other sites

9 hours ago, erwin said:

 

Šta znači ovo:  " „Čekam Torlak za vakcinu, neka puste više tu torlakovu vakcinu, mislim da ćemo se svi vakcinisati, zato što u narodu i u mojoj generaciji postoji veliko poverenje u tu instituciju“, rekla je Grujičićeva. "

 

Pretpostavljam da je dr Grujičić vakcinisana iako govori i o sebi u množini  " mislim da ćemo se svi vakcinisati ". 

 

Pre neki dan sam pitala za te vakcine sa Torlaka, i izvinjavam se što nisam zapamtila ko mi je ovde dao odgovor da se vakcine samo pune na Torlaku..

 

Da li ona o tome nije informisana ili samo ponavlja kao i ostali članovi KrŠ da je vakcinacija jedino rešenje.

 

Nije komentarisala ni predlog Udruženja "Ujedinjeni protiv kovida" da je potrebno zatvaranje na 4 nedelje. 

 

Meni se ta žena ne dopada, baš, baš mi se ne dopada..možda je dobar lekar, ne znam..Ja se sećam i njene "avanture u politici"..

 

***

 

Moja sestra je dobro. Javila bi se da je i ona zaražena koronom. 

 

Mama i ja, do daljnjeg ( ako baš ne moramo ) ne mrdamo sa ovog kraja. I ovde imam sve kao i na Banjici ( apoteke, pet shopove, pijacu ).. 

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

  

50 minutes ago, Devojka Luke Razića said:

Šta znači ovo:  " „Čekam Torlak za vakcinu, neka puste više tu torlakovu vakcinu, mislim da ćemo se svi vakcinisati, zato što u narodu i u mojoj generaciji postoji veliko poverenje u tu instituciju“, rekla je Grujičićeva. "

 

Pretpostavljam da je dr Grujičić vakcinisana iako govori i o sebi u množini  " mislim da ćemo se svi vakcinisati ". 

 

Nije vakcinisana, preležala je, a u nekom intervjuu je izjavljivala da radi analizu na antitela svakog meseca. Inače stalno negira vrednost svega sa Zapada zato što se školovala u Rusiji. A Torlak zasad samo puni rusku vakcinu (s tim da ni te napunjene doze još nisu puštene u promet u Srbiji, zato je trenutno nestašica te vakcine), možda će je jednog dana i proizvoditi, ali to je na dugom štapu.

 

50 minutes ago, Devojka Luke Razića said:

Meni se ta žena ne dopada, baš, baš mi se ne dopada..možda je dobar lekar, ne znam..Ja se sećam i njene "avanture u politici"..

 

Danica Grujičić, 2.10.2021. na RTS-u (sam kraj gostovanja):

Quote

"Šta je bio problem kod kovida po mom dubokom ubeđenju: Pojavila se nova bolest. Za mene je to apsolutno - nemam ni dan-danas dileme da je to biološko oružje. Pojavila se nova bolest. Ništa nismo znali o njoj. Pojedinci su dozvoljavali sebi da vrlo autoritativno govore jedne nedelje jedno, druge nedelje drugo, treće nedelje treće, umesto da su ćutali i sačekali da vidimo o čemu se radi i zato je izgubljeno poverenje."

https://www.rts.rs/page/stories/sr/Коронавирус/story/3134/koronavirus-u-srbiji/4535049/koronavirus-onkologija.html

 

Danica Grujičić, 29.2.2020. na svom FB profilu:

Quote

Korona virus se pojavio u Kini i tamo je epi centar zararaze, trenutno je zaraženo nešto preko 83 000 smrtnost ovog virusa je oko 3%.
...
Da li je KORONA virus toliko opasan, NIJE! Dakle trenutno nije ništa opasniji od običnog virusa sezonskog gripa, čak je blaži i manju stopu smrtnosti ima.

https://www.facebook.com/danicagrujicickcs/videos/1908634265938135/?__tn__=%2CO-R

 

Tom prilikom je rekla i da je u pitanju biološko oružje usmereno protiv Kineza:

 

 

:puke:

 

A pritom je i najbolja drugarica s Nestorovićem, redovno serdarovojvodišu:

 

uVDKaB3.jpeg

 

· 

Quote

Даница Грујичић 11. јун 2020.  

Veliki Čovek, veliki lekar i veliki prijatelj dr BANE NESTOROVIĆ! Definitivno jedan, od najboljih dečijih pulmologa na ovim prostorima i šire. Često zaboravljamo sva dela nekih ljudi i spremni smo da ih osudimo i kada pogrešimo nismo spremni da se izvinimo. Neki su osuđivali Baneta u početku epidemije, na kraju kada se ispostavilo da je bio u pravu  malo ko je spreman od tih ljudi da prizna grešku. Svako od nas ko se susreo sa teškim bolestima kod dece gledali smo da pošaljemo Banetu, ceo život je radio mnogo i zato je iza sebe ostavio armiju ljudi kojima je pomogao. Drago mi je da je danas zasluženo jedan od najomiljenijih lekara. Sećam se 90ih koliko je u onim najgorim mogućim uslovima radio dan noć i nema čoveka kome nije pomogao ako su mu se obratili, kada dođete do njega nije bilo važno da li imate uput ili ne, gledao je svakom da pomogne. Zato su mi je bilo jako ružno što su neki dali za pravo sebi da ga napadaju. Kakva god da su vremena i iskušenja ne smemo da dozvoljavamo sebi da sudimo drugima tako lako i da zaboravljamo šta su sve oni uradili! Drago mi je da je naša zemlja iznedrila ovakve doktore!

https://www.facebook.com/danicagrujicickcs/posts/2013093915492169?__cft__[0]=AZXlJppPPWN1cUW-NSiv0_FGMw4Flz1hFa6EHqwNeYh7m-RycFuY57xV0bE173WBQ_iUKQDh1dAToZ1lIgedtliXP8nxBYj-wi7siQc-_BEGrEEhTaqdA2kCFMkgzU7Rm6A&__tn__=%2CO%2CP-R

 

Nestorović, 5.7.2020:

Quote

 

Hoće li dr Darija Kisić Tepavčević u novoj vladi biti ministar zdravlja, kao što kažu neke kladionice?

"Mislim da je ona dobar kandidat. Ona je kompletan lekar. Darija je bila odličan student i ima besprekornu karijeru na fakultetu. Pisala je radove, učestvovala na seminarima i radila na obrazovanju. Volim da vidim da dobri studenti budu na najvišim pozicijama. Zanimljivo je, iako možda ne deluje tako u javnosti, da su se naša mišljenja najčešće podudarala na sednicama kriznog štaba. Ipak, najviše bih voleo da ministarka zdravlja bude Dana Grujičić. Ona je moj favorit za sve. Energična je, operativna, odličan lekar i ima integritet."

 

https://mondo.rs/Info/Srbija/a1344951/Branimir-Nestorovic-najnovije-vesti-Nestorovic-i-Vucic.html

Edited by erwin
  • Like 2
  • Thanks 2
Link to comment
Share on other sites

Ma ona otkrila drustvene mreze pa vrsi samopromociju, nista novo. Davno sam rekao da nije u vinklu. Svi je hvale kao velikog strucnjaka, ali i pored toga mnogi koje je spasila su u fazonu da je "malo luda". Ne ferma je niko preterano kad krene sa zaverama, problem je sto je nasla dobar medijum da ih siri, kao i drugar joj.

 

Sto se tice podataka o vakcinisanima, tako nesto sam i ocekivao i ranije pisao (naravno, pausalno, posto nismo imali brojeve), drago mi je sto ih sada imamo.

Link to comment
Share on other sites

4 hours ago, Sunshine State said:

Sta ocekivati od obicnog sveta, ako su nam (neki) lekari ovakvi? 

 

Dodatni problem je sto ove dve spodobe, Nestorovic i Grujicicka, vaze za posebno dobre lekare, koji su spasili mnoge. Pitam se da li je i to sasvim tacno, ili se radi o dvoje karijerista koji su dosli do pozicija moci s kojih odlucuju o zivotu i smrti. Kad nekom dijagnostikuju rak u Srbiji, sigurno mu je bolje da ga posalju kod Grujicicke koja ce mu jednim pozivom telefonom obezbediti sva moguca snimanja i terapije, pa su i sanse za uspeh velike. Istovremeno, neki lekar u lokalnoj bolnici, koji koristi potpuno iste protokole diagnostike i lecenja, moze samo da pise upute na koje ce odgovor stici za koji mesec ili dva. Do tada njegov pacijent moze i da umre, a Grujicickin ce da ozdravi. Da li to znaci da je ona bolji lekar od onog lokalnog, ili su joj samo dostupniji resursi? Isto to i za Nestorovica. Sta je nekom detetu s astmom mogao da ponudi on, a sta njegov kolega u lokalnoj ambulanti? Neko moze i da kaze da se ovo dvoje naslo na tim pozicijama zahvaljujuci svojoj strucnosti i znanju. U tom slucaju su jedinstven slucaj u Srbiji, gde se na takve pozicije uvek dolazilo na osnovu nekih drugih kriterijuma.

Toliko u turbo dobrim lekarima, jedinstvenim i neponovljivim. Uverena sam da je i ogromna vecina drugih lekara mogla da postane jednako dobra i postovana u svom poslu, da su im bile date iste mogucnosti kao ovima. Ali oni onda ne bi koristili taj kredit kod obicnih ljudi da ih danas ovako truju svojim nakaradnim stavovima i teorijama zavere. A antivakseri ne bi imali nijedan domaci autoritet da se na njega pozovu, nego bi morali da se drze izvora na engleskom, koji uglavnom ne razumeju. Cenim da bi to podiglo stepen vakcinacije za bar 20%.

  • Like 8
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

20 minutes ago, vilhelmina said:

 

Dodatni problem je sto ove dve spodobe, Nestorovic i Grujicicka, vaze za posebno dobre lekare, koji su spasili mnoge. Pitam se da li je i to sasvim tacno, ili se radi o dvoje karijerista koji su dosli do pozicija moci s kojih odlucuju o zivotu i smrti. Kad nekom dijagnostikuju rak u Srbiji, sigurno mu je bolje da ga posalju kod Grujicicke koja ce mu jednim pozivom telefonom obezbediti sva moguca snimanja i terapije, pa su i sanse za uspeh velike. Istovremeno, neki lekar u lokalnoj bolnici, koji koristi potpuno iste protokole diagnostike i lecenja, moze samo da pise upute na koje ce odgovor stici za koji mesec ili dva. Do tada njegov pacijent moze i da umre, a Grujicickin ce da ozdravi. Da li to znaci da je ona bolji lekar od onog lokalnog, ili su joj samo dostupniji resursi? Isto to i za Nestorovica. Sta je nekom detetu s astmom mogao da ponudi on, a sta njegov kolega u lokalnoj ambulanti? Neko moze i da kaze da se ovo dvoje naslo na tim pozicijama zahvaljujuci svojoj strucnosti i znanju. U tom slucaju su jedinstven slucaj u Srbiji, gde se na takve pozicije uvek dolazilo na osnovu nekih drugih kriterijuma.

Toliko u turbo dobrim lekarima, jedinstvenim i neponovljivim. Uverena sam da je i ogromna vecina drugih lekara mogla da postane jednako dobra i postovana u svom poslu, da su im bile date iste mogucnosti kao ovima. Ali oni onda ne bi koristili taj kredit kod obicnih ljudi da ih danas ovako truju svojim nakaradnim stavovima i teorijama zavere. A antivakseri ne bi imali nijedan domaci autoritet da se na njega pozovu, nego bi morali da se drze izvora na engleskom, koji uglavnom ne razumeju. Cenim da bi to podiglo stepen vakcinacije za bar 20%.

I u cemu se razlikuje u odnosu na neke najbolje doktore u svetu? Naravno da ako imas para odes kod najboljeg doktora koji garantuje da ce ti obezbediti vrhunske preglede, itd it d. Ovi sto nemaju oni idu kod manje poznatih doktora, dobiju i oni tretman, ali da su isli kod tog poznatog tretman bi bio bolji ali i skuplji.

Razumem ja da ste vi ostrasceni nasom situacijom u Srbiji, ali malo stvarno preterujete. Sad ne valja ni sto je rekla da cekaju Torlak vakcinu pa da se svi vakcinisemo, ne razumem stvarno. 

 

Link to comment
Share on other sites

8 minutes ago, Tomiprunet said:

I u cemu se razlikuje u odnosu na neke najbolje doktore u svetu? Naravno da ako imas para odes kod najboljeg doktora koji garantuje da ce ti obezbediti vrhunske preglede, itd it d. Ovi sto nemaju oni idu kod manje poznatih doktora, dobiju i oni tretman, ali da su isli kod tog poznatog tretman bi bio bolji ali i skuplji.

Razumem ja da ste vi ostrasceni nasom situacijom u Srbiji, ali malo stvarno preterujete. Sad ne valja ni sto je rekla da cekaju Torlak vakcinu pa da se svi vakcinisemo, ne razumem stvarno. 

 

 

Au naopako, ako kod Nestorovica i Grujicicke idu samo oni koji mogu da ih plate. Nadam se da ipak nije toliko lose i da kod nje moze da stigne i neko s plicim dzepom, u slucaju da mu svastika poznaje onu koja radi na salteru odeljenja pored Grujicickinog.

Ali da pustimo i nju i one njene kolege koji isti posao, u istoj toj Srbiji, rade pomocu stapa i kanapa, jer im nije dostupna oprema i ostali resursi kojima ona raspolaze. I da se zadrzimo na njihovom doprinosu vakcinaciji. Ako ona kaze da treba cekati Godoa, dakle rusku vakcinu za koju niko ne zna kad ce i hoce li uopste, onda je ona direktno rekla ”ljudi, nemojte se vakcinisati drugim vakcinama; nisam ni ja, niti cu, a ja znam stvari koje vi ne znate”. Kako sad zvuci, a?

  • Like 2
  • Thanks 2
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...