Jump to content

Welfare state - državni paraziti i individualci...


Down With The Sickness

Recommended Posts

Evo sta je i sta pokriva Pflegeversicherung:

 

The exact type and value of the benefits you receive depend on your personal situation, including any pension or other benefits you are receiving, and which care grade you have been allocated. Your long-term (Pflegeversicherung) care benefits might include:

  • Mobile care (ambulante Pflegesachleistung).
  • Long-term care allowance (Pflegegeld), up to 901 euros per month.
  • Support allowance (Entlastungsbetrag), up to 125 euros per month.
  • Home care assistance (i.e. care service or individual carer), up to 1.995 euros per month.
  • Subsidies for home modifications, up to 4.000 euros per project.
  • Free nursing care courses for relatives.
  • Care advice (Pflegeberatung) for individuals and their relatives.
  • (For those requiring full-time institutional care) inpatient care allowance for care-related costs (not accommodation or meals), up to 2.005 euros per month.
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, ObiW said:

Ne kad si kriticno bolestan, nego kada si zdrav (relativno) ali ne mozes sam da zivis, treba ti pomoc. Recimo ako te dohvatila demencija.

 

Shvatio sam. Mislio sam konktretno na recimo mozdani. Drzace te par nedelja i poslati kuci, bez obzira koga tamo imas ili nemas da ti pomogne. Opet kazem, stvarno ne znam nista o tome, ali sumnjam da ce to biti neka nega, vise neke povremene posete. Popricacu sa nekim, bas me zanima.

 

Sto se demencije tice, tu je tek mrka kapa. Vidjam ih u mojoj zgradi, osim ako nemaju Filipinku koja o njima brine, a hiljade ih je ovde na tom poslu ..... doduse odbija se od takse.

 

Nesto mi se i ne svidja ova tema :classic_angry:, jel doslo do toga da o tome pricamo :classic_biggrin:

Edited by Denis Jasharevic
Link to comment
Share on other sites

Pa ja sam nedavno o tome slušao od tog personal investment čoveka koji je pričao o različitim načinima investiranja za penziju i to je bila jedna od tema (uvek imaj na raspolaganju keš za to, bio je savet) i sveže mi je to još uvek, pa sam zato i napisao. 

Link to comment
Share on other sites

20 minutes ago, ObiW said:

Pa ja sam nedavno o tome slušao od tog personal investment čoveka koji je pričao o različitim načinima investiranja za penziju i to je bila jedna od tema (uvek imaj na raspolaganju keš za to, bio je savet) i sveže mi je to još uvek, pa sam zato i napisao. 

 

Izvini ne pratim te ..... imaj kesh za sta? Ne shvatam.

Link to comment
Share on other sites

4 hours ago, ObiW said:

 

I da dodam... vi imate negu starih lica ukljucenu u zdravstveno, mi to nemamo. To je 100 hiljada dolara godisnje.

 

Nemamo, proverio. To je na nivou provincija i ako se kvalifikujes i kada dobijes mesto u domu za negu tih lica posto ima waiting lista, nedovoljni kapaciteti provincija ce ti platiti mesecno do 1850 dolara sto je ujedno i cena nekog cumeza gde ubacuju po 4 korisnika u jednu sobu. Strasno.

 

 

3 minutes ago, ObiW said:

pa da imas pare za long term care, ako zatreba. drugim recima nemoj sve u stocks, bonds, real estate, zlato, bitcoin...

 

Aha, okay, da, naravno .........

 

 

Edited by Denis Jasharevic
Link to comment
Share on other sites

24 minutes ago, ObiW said:

pa da imas pare za long term care, ako zatreba. drugim recima nemoj sve u stocks, bonds, real estate, zlato, bitcoin...

 

Malo mi ipak smesno zvuci jer ..... nije mi poznat procenat Kanadjana blizu penzije koji nemaju nista od gore navedenog i uglavnom sve sto ce imati je neka ukupna penzija od nekih jebenih 700-800 US$. Ali je taj procenat sigurno debelo dvocifren. Dobro, parovi ce nekako i preziveti, ali singleovi kojih je sve vise ...... bice chupavo.

 

Hocu reci, malo su ti razmisljanja razmazena .... onako teksaski :classic_biggrin:. Sto je dobro za tebe naravno, ali nerealno za vecinu.

Edited by Denis Jasharevic
Link to comment
Share on other sites

On 2/22/2020 at 10:35 PM, Angelia said:

Ja sam vec rekla da mi US sistem najvise odgovara.

I navela sam ti predpostavke koje si napravila:

- da deca zavise od roditelja nakon 21

- da roditelji kasnije zavise od dece ili zavrse u krs uslovima

 

Ovo je link za moj prvi post na ovoj temi. Ne budi ti naredjeno, ali procitaj ga ponovo, pa ces videti da nigde nisam pravila pretpostavke o tome da deca u USA nakon 21 zavise od roditelja, vec sam pisala o tome da Svedjani ne mogu da zamisle da izdrzavaju decu nakon tog uzrasta. I to nije slucajno, nego po zakonu obaveza izdrzavanja prestaje kad omladinac napuni 21 ako se skoluje, a ako ne, onda vec kad napuni 18. Dakle, nisam spekulisala kako je u USA, vec sam pisala o zemlji koju poznajem jer u njoj zivim.

Ono sto je ipak opstepoznato o USA jeste da je jedna od ozbiljnijih obaveza roditelja da stednjom u vreme odrastanja deteta obezbede novac za njegovo kasnije skolovanje. Nisam sigurna da bas svi obave taj zadatak na najbolji moguci nacin i zato mislim da je time ogranicena mogucnost mladih da se osamostale. Znam i da USA pruza druge mogucnosti, u vidu kredita, stipendija itd, ali i dalje mislim da je besplatno skolovanje osnova slobode izbora mladih ljudi. Ako treba, mogu to i detaljnije da obrazlozim.

 

On 2/22/2020 at 10:35 PM, Angelia said:

 

Nisam ni ja pominjala mladje penzionere.Prosecna cena kostanja assisted living u US je $4,000 mesecno, iako imas jeftinije i skuplje varijante. Odakle ce to doci, pa iz razlicitih izvora,ako si pametno stedeo i investirao. Ali ja to definitivno ne bih nazivala krs uslovima.

 

Pretpostavljam da se za tih 4000 dolara moze dobiti neki prosecan standard, onakav kakav je ovde kod mene. S tim da to u swe kosta znatno vise (ali ne pojedinca, vec opstinu, pojedinac placa naknadu zavisno od visine sopstvenih prihoda!), ali i to je logicno, zbog manjih troskova poslovanja. Prema podacima s neta, to je ipak vise od prosecne plate u USA, pa nisam sigurna koliko ljudi to moze da si priusti, bar tamo negde posle 80 ili 85, zavisno od zdravlja. Pretpostavljam da nije nedostizno za ljude koji ceo radni vek provedu uz tu prosecnu platu, ali sigurno jeste za one koji rade za manje ili su kasnije dosli u USA, npr proveli pola zivota i radnog veka negde drugde.

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, vilhelmina said:

 

Pretpostavljam da se za tih 4000 dolara moze dobiti neki prosecan standard, onakav kakav je ovde kod mene. S tim da to u swe kosta znatno vise (ali ne pojedinca, vec opstinu, pojedinac placa naknadu zavisno od visine sopstvenih prihoda!), ali i to je logicno, zbog manjih troskova poslovanja. Prema podacima s neta, to je ipak vise od prosecne plate u USA, pa nisam sigurna koliko ljudi to moze da si priusti, bar tamo negde posle 80 ili 85, zavisno od zdravlja. Pretpostavljam da nije nedostizno za ljude koji ceo radni vek provedu uz tu prosecnu platu, ali sigurno jeste za one koji rade za manje ili su kasnije dosli u USA, npr proveli pola zivota i radnog veka negde drugde.

Posto ne znam kakav je vama standard, ne bih znala da ti kazem.

A to ovde zavisi od usluga koje hoces i geografske pozicije, tako da to negde moze da bude luxsuzna varijanta, a negde ti treba Medicaid. 

Ne funkcionise to kao u Swe, ovde je to privatan biznis.

Pa usluge koje nude (izabrala sam totalno random mesto u NJ):

Apartment Features

  • Bathroom with walk-in shower
  • Wall-to-wall carpeting
  • State-of-the-art emergency response system
  • Individually controlled AC/heating system
  • Bed-making, trash removal, housekeeping and linen services

Weekly housekeeping
·         Linen service
·         24-hour staffing
·         Full maintenance
·         Scheduled transportation services
·         Exercise gym with programming
·         Full-service Beauty Salon and Barber Shop
·         Private dining room
·         Concierge services
·         Library

And More…

 

A ako te interesuje kome je dostupno, evo ti podaci za Floridu:

  • The median annual cost for care for a private room in an assisted living facility is $48,000
  • Medicaid, which covers health care costs for low-income individuals, pays for approximately 60 percent of all long-term care spending.
  • Accounting for about 40 percent of total expenditures on nursing centers, Medicaid's payments cover the care of more than half of all nursing home residents.

Znaci izuzetno dostupno.

Link to comment
Share on other sites

10 hours ago, vilhelmina said:

 

Ono sto je ipak opstepoznato o USA jeste da je jedna od ozbiljnijih obaveza roditelja da stednjom u vreme odrastanja deteta obezbede novac za njegovo kasnije skolovanje.

Samo da se vratim na ovo. Vecina ljudi u US krece da stedi za decje skolovanje vec negde u razdoblju bebe ili toddler - to je takva kultura, nije obaveza.

Izmedju ostalog mogu da stede jer ne daju od plate u razne socijalne fondove (ne placaju za tudju decu, osim u nekim ogranicenim stvarima). Ta kultura se podrzava da je takva stednja oslobodjena poreza.

 

Razlicite vrste stednje se podrzavaju, kako bi se smanjilo kasnije oslanjanje na drzavu (ili drustvo). Oni koji se isticu individualno, su nagradjeni raznim beneficijama. Deca se podsticu da se od 18-19 godina osamostale.

 

Ne vidim kako im se ogranicava izbor, ali vidim da se smanjuje vreme studiranja, jer jednostavno nema razloga produzavati ga.

Link to comment
Share on other sites

Mi nismo štedeli za college! Međutim, moji ipak otišli, prete da hoće da rade i neke post-grad degrees. Neka se veseli narod. :)
Šta da se radi, da nisu išli na više škole ne bih znao da jednosoban u SB košta $1,750 mesečno. :)
Ima raznih pretax colledge fondova, koje je moguće odbijati od tax i na taj način spuštati tax bracket.

Sent from my LM-G710VM using Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

53 minutes ago, mrd said:

Mi nismo štedeli za college! Međutim, moji ipak otišli, prete da hoće da rade i neke post-grad degrees. Neka se veseli narod. 🙂
Šta da se radi, da nisu išli na više škole ne bih znao da jednosoban u SB košta $1,750 mesečno. 🙂
Ima raznih pretax colledge fondova, koje je moguće odbijati od tax i na taj način spuštati tax bracket.

Sent from my LM-G710VM using Tapatalk
 

Moj je odlucio da ostane duze sa mamom, ali vec prica o odseljavanju.

 

Nisam ni ja stedela za koledz, tek prosle godine sam otvorila plan, vise za tax incentive nego sto sam znala da ce koristiti.

Ispalo da sad koristimo.

 

Naravno da je lakse kad krenes 20 godina ranije, ali nije problem.

Link to comment
Share on other sites

Kada govorimo o welfare state, pitanje je zasto bi jedna drzava obezbedjivala besplatno obrazovanje kada sa informacinom tehnologijama i Internetom danas skoro svako moze da se obrazuje i to skoro pa besplatno? Osnovno i srednje obrazovanje komotno moze da se prebaci u tu sferu, donekle i fakultetsko (recimo drustvene nauke, ono sto sam ja na fakultetu ucio se moze naci na netu i to cak sa boljim objasnjenjima i dodatnom literaturom). Pritom ogroman broj ljudi sada cim zavrsi fakultet krene da radi nesto drugo sto ima daleko vece potencijale za bolju zaradu, a to sto rade su naucili manje vise sami,  svakako uz pomoc drugih ako govorimo o praksi i slicnom, posto u svakom zanatu i nauci treba da postoji mentor koji usmerava osobu i prenosi svoje znanje i iskustvo. Sadasnji obrzovni sistem to ne neguje, ne postoji mentorstvo, ni u osnovnim ni srednjim skoloma, ni na fakultetima, vec se svodi na vojnicku obuku i stancanje diploma kako bi se svetu pokazalo da drzava ima n% visoko obrazovanog stanovnistva.

 

Sa druge strane kada govorimo o zdravstvu, tu vec ima smisla govoriti o nekom obliku minimalne welfare drzave koja bi podrzavala zdravstveno one koji nemaju dovoljno novca da priuste sebi zdravstveno osiguranje. Sa druge strane ostatak stanovnistva bi imao izbor da sebe zdravstveno osigurava privatno ukoliko nisu zadovoljni drzavnim zdravstvom.

 

Slicno sa penzijama i stednjom, ne treba sve gurati u jednu drzavnu penzijsku instituciju i ocekivati da ce ona za 50 godina obezbediti penzije koje zelite.

Treba uvek imati na umu ono don't put all your eggs in one basket, to se isto moze preneti na drzavu. Nemojte sve zdravstvene usluge, obrazovanje i socijalnu zastitu ubaciti u jednu korpu, jer ne do bog ako ta korpa dozivi krah, a iz istorijskog iskustva znamo da se to ikako desavalo i sasvim je za ocekivati da ce se desiti, jer ne postoji taj centralizovani sistem tako dobro dizajniran da je otporan na krahove i da nije fragilan, jer po prirodi veliki broj sistema jesu fragilni, narocito vestacki dizajnirani sistemi, raspadaju se, a koliko dugo ce biti otporni zavisi od adaptivne funkcije i toga jesu li centralizovani ili decentralizovani. Cini se da ogroman broj ljudi to ne shvata kada razmisljaju o drzavnim institucijama i zagovaranja besplatnog ovog i onog, da te institucije nisu vecne i izdrzljive, da mogu da prestanu da postoje i da se raspadnu a zajedno sa tim i ogroman broj ljudi. Otud taj pristup cuvanja jaja u razlicitim korpama jeste mudar i manje rizican potez.

Link to comment
Share on other sites

7 hours ago, Veshtodel said:

Sa druge strane kada govorimo o zdravstvu, tu vec ima smisla govoriti o nekom obliku minimalne welfare drzave koja bi podrzavala zdravstveno one koji nemaju dovoljno novca da priuste sebi zdravstveno osiguranje. Sa druge strane ostatak stanovnistva bi imao izbor da sebe zdravstveno osigurava privatno ukoliko nisu zadovoljni drzavnim zdravstvom.

 

Pa to ti je otprilike US zdravstveni sistem. Imas Medicare, i Medcaid, ono zlu ne trebalo, za one koji ne mogu da priuste bolje osiguranje.

Isto tako je i penzioni sistem. Niko ne ocekuje da vecina zivi od te drzavne penzije.

 

Obrazovanje ovde ima svojih manjkavosti, ali nije bas stancanje diploma. Ili bolje receno - mozes da prepoznas koje su stancane, a gde dobijes kvalitet.

Link to comment
Share on other sites

14 hours ago, Veshtodel said:

Kada govorimo o welfare state, pitanje je zasto bi jedna drzava obezbedjivala besplatno obrazovanje kada sa informacinom tehnologijama i Internetom danas skoro svako moze da se obrazuje i to skoro pa besplatno? 

 

Da li bi ti isao da se lijecis kod nekoga ko se obrazovao preko interneta i sam sebi dao titulu doktora.

Poseban problem zamjene skole sa internetom je vjerovatnoca stvaranje sociopata.

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

8 hours ago, Amigo said:

 

Da li bi ti isao da se lijecis kod nekoga ko se obrazovao preko interneta i sam sebi dao titulu doktora.

Poseban problem zamjene skole sa internetom je vjerovatnoca stvaranje sociopata.

 

Daleko veci procenat sociopata, psihopata i dece sa raznim traumama zbog vrsnjaskog nasilja i mentalnog nasilja nastavnika imas u skolama i slicnim vojnicki skrojenim sistemima koji teraju ljude i decu da se na silu druze i provode vreme sa nekim sa kim ne zele, sto trigeruje njihovo antisocijalno ponasanje.

 

Cak da se skola zameni sa internetom, nece doci do stvaranja antisocijalnog ponasanja, posto ce se deca druziti i igrati sa osoboma iz svoje blizine ili na bilo koji drugi nacin, onako kako bioloski uslovljena ljudska drustvenost odredjuje.

 

Dakle, nisi ti socijalno bice zato sto su te u skoli tome naucili, vec zato sto si po prirodi takav, kao i 95% ljudi.

 

Uostalom sociopatija ima genetske preduslove kao i veliki broj slicnih poremecaja licnosti, recimo varijacije nekih gena koji uticu na proizvodnju serotinina i noradrenalina i generalno razvoj mozga, jos kad se tome doda da sociopatiju uglavnom pojacavaju traume iz detinjstva (ergo vrsnjascko nasilje pored porodicnog) dobijes ovo sto sam gore napisao. U svakoj populaciji imas odredjeni stalni % sociopata i psihopata kao sto imas odredjeni % osoba sa depresivnim, bipolarnim i anskioznim poremecajima, a to nije tako jer nisu isli u dobru svetlu skolu i slusali nastavnike, vec zato sto statisticka raspodela gena koji dovode do takvih poremecaja utice na to, a tako je bilo kroz celu istoriju covecanstva. To ce se u buducnosti mozda najbolje resavati kroz genetsku modifikaciju, ali svakako i zamenom sadasnjih obrazovnih institucija novim.

 

A sto se tice lekara, nije ovde poenta u njima i poslovima koji zahtevaju visoko strucnu naucnu obuku (samim tim i vecu cenu na trzistu), vec u poslovima koji realno danas ne zahtevaju fakultetsku diplomu, a visoko su placeni kao sto su recimo menadzeri, marketari, programeri, dizajneri, ucitelji, nastavnici itd. i gde svako moze da nauci o tome preko neta i uz pomoc nekog seniora i osobe koja moze da prenese potrebno znanje, a ne preko fakulteta. Isto se to odnosi na osnovno i srednje obrazovanje za koje nema potrebe da postoji ovako kao sto je sada skrojeno. Otud sam napisao ovako:

 

Quote

Osnovno i srednje obrazovanje komotno moze da se prebaci u tu sferu, donekle i fakultetsko (recimo drustvene nauke...

 

Dakle, donekle i fakultetsko, nisam napisao sve fakultete na internet i obrazovanje lekara preko interneta. Iz tog razloga nema potrebe za besplatnim obrazovanjem, to je bukvalno bacanje para u vatru i propustanje prilika da se dete i student obrazuje na daleko jeftiniji i bolji nacin. Za ove gore navedene pozicije imas ogroman % ljudi koji su to postali bez fakulteta i kao sto imas % ljudi koji je nakon 4-5 godina studiranja postao razocaran kada je shvatio da je 1) njihova diploma na poslednjem mestu uslova za prijem na posao 2) da su iskustvo i socijalne i komunikacione vestine daleko bitnije za poslodavce i HR sektor nego diploma i 10tke u indeksu, 3) znanje koje su stekli na fakultetu je zastarelo i sada malo znaci ili nije adekvatno za obavljanje posla 4) da postoje bolje placeni poslovi koji se mogu samostalno nauciti (recimo covek jedva zavrsio pravni fakultet, mucio se godinama, pa posle trazio posao i nije mogao naci, a onda sticajem prilika krenuo da radi za startup kao product manager, pozicija koja veze nema sa pravom). Daleko je to sire i kompleksnije od toga ''da li bi isao kod lekara koji se obrazovao preko neta''.

 

A ako te vec zanima odgovor, NE, ne bih isao kod samoproklamovanog lekara, a ima takvih koji su zavrsili i doktorske studije pa propisuju pacijentima da se lece homepatijom, travama, akupunkturama, bionergijama i slicnim pseudonacnim opasnim metodama, zato sto su ili 1) zlonamerni i pohlepni 2) nisu dobro nauceni na fakultetima o naucnoj metodologiji i sta sme, a sta ne sme da se propisuje pacijentima. A to moze da rese samo drugacije dizajnirane obrazovne institucije, ne besplatno obrazovanje ergo povecanje poreza i uzimanje para od obicnog coveka i SMB-a (posto korporacije i onih top bogatih skoro nikad nece placati veci porez od onog koji ne zele, jer su mocni i mogu da lobiraju kod zakonodavca i imaju mogucnost da eksploatisu svoje radnike i da premestaju svoje firme u poreske rajeve ili gde god im se cefne, ako budu mogli, premestice i na Mars). O tome se radi.

Edited by Veshtodel
Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, Veshtodel said:

programeri


Moram samo da napisem ovo iako nisam programer.

 

Za najslozenije softvere koji predstavljaju aproksimaciju vrlo slozenih matematickih modela potrebni su ljudi koji imaju prakticno znanje i razumevanje visoke matematike.

 

Takodje i za razumevanje primene odredjenih matematickih modela u pojedinim oblastima potrebno je tehnolosko znanje. To donekle moze da se usavrsava kroz posao, ali skupljeno znanje na studijama koje se cini zaboravljenim u malom mozgu olaksava. 

To se sa NETa ne uci. Ko to moze on jeste genijalan, ali par genijalaca ne moze da drzi cele industrije. Oni ostaju u R&D najcesce i ne odlaze u sasvim prakticne vode.

Edited by Plavi Golub
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

On 2/25/2020 at 9:51 AM, Veshtodel said:

Kada govorimo o welfare state, pitanje je zasto bi jedna drzava obezbedjivala besplatno obrazovanje kada sa informacinom tehnologijama i Internetom danas skoro svako moze da se obrazuje i to skoro pa besplatno? Osnovno i srednje obrazovanje komotno moze da se prebaci u tu sferu, donekle i fakultetsko (recimo drustvene nauke, ono sto sam ja na fakultetu ucio se moze naci na netu i to cak sa boljim objasnjenjima i dodatnom literaturom).

 

zanimljivo pises (navodis na razmisljanje, a to je odlicno). medjutim dijete od 6 godina nije sposobno samostalno pohadjati 1. razred od kuce preko interneta. sto se pak novaca tice, nekada su, u bogatim gradjanskim porodicama, a posebno u vremenima kada osnovno obrazovanje nije bilo obavezno, postojale guvernante. njih je trebalo platiti iz vlastitog dzepa. 

 

srednja skola / internet nastava, moguce je. barem privremeno, kao sto vidimo iz ovog primjera:

 

https://www.gaudeamus.hr/gaudeamus/mjere-opreza-zbog-pojave-koronavirusa/

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

On 2/25/2020 at 9:51 AM, Veshtodel said:

Kada govorimo o welfare state, pitanje je zasto bi jedna drzava obezbedjivala besplatno obrazovanje kada sa informacinom tehnologijama i Internetom danas skoro svako moze da se obrazuje i to skoro pa besplatno? Osnovno i srednje obrazovanje komotno moze da se prebaci u tu sferu, donekle i fakultetsko (recimo drustvene nauke, ono sto sam ja na fakultetu ucio se moze naci na netu i to cak sa boljim objasnjenjima i dodatnom literaturom).

Gde će da nauče da čitaju i pišu? Preko interneta teško.

Učenje na daljinu nije ništa novo, niti epohalno, ali samostalno učenje preko interneta, posebno u osnovnoj i srednjoj školi je prvenstveno neizvodljivo, pa čak da je i izvodljivo totalno je van svakog rezona. Samo bi stvorio generacije i generacije mladih zombija sa mozgom punih nepotrebnih ili pogrešnih informacija.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

34 minutes ago, Plavi Golub said:


Moram samo da napisem ovo iako nisam programer.

 

Za najslozenije softvere koji predstavljaju aproksimaciju vrlo slozenih matematickih modela potrebni su ljudi koji imaju prakticno znanje i razumevanje visoke matematike.

 

Takodje i za razumevanje primene odredjenih matematickih modela u pojedinim oblastima potrebno je tehnolosko znanje. To donekle moze da se usavrsava kroz posao, ali skupljeno znanje na studijama koje se cini zaboravljenim u malom mozgu olaksava. 

To se sa NETa ne uci. Ko to moze on jeste genijalan, ali par genijalaca ne moze da drzi cele industrije. Oni ostaju u R&D najcesce i ne odlaze u sasvim prakticne vode.

 

Isto tako za najslozenije softvere i servise trebaju UX dizajneri koji poznaju kognitivnu psihologiju, neuropsihologiju, human-computer interaction, computer science i mnogo drugih oblasti poput Dona Normana i Jacoba Nielsena, pa opet 90% dizajnera radi i kreira softvere i aplikacije koje obican covek moze lepo da koristi bez fakulteta i sticenjam znanja preko neta, Udemy-ija, raznih design fondacija i organizacija koje pruzaju kurseve i instrukcije eksperata za recimo $100. 

 

Isti slucaj za marketere i menadzere koji da bi resili neke kompleksne probleme na koji naidju trebaju da imaju znanja jednog doktora nauka, a opet imamo na celu uspesnih kompanija i brendova ljudi koji ni ne nemaju fakultet. 

 

A i opet se vrlo lako moze ispostaviti da taj jedan senior koji zna kako da resi neke probleme i ima PhD u computer science, prenese svoje znanje juniorima, bilo za dzabe bilo za pare, kao sto se i desava.

 

Da bude jasno, ja nisam spomenuo da ne treba da postoje univerziteti i fakulteti koji nude ucenje vrlo slozenih znanja i da se svi problemi sveta mogu resiti tutorijalima sa neta. Visoku strucni poslovi i naucni rad zahtevaju PhD i visoka znanja i to je sasvim ok.

 

Ja sam samo spomenuo da osnovno i srednje obrazovanje, kao i neka fakultetska znanja mogu da se nauce preko interneta, te da nema potrebe za besplatnim obrazovanjem jer ga samo trziste ne zahteva. Da bi neko opstao na trzistu i ziveo dobar zivot, ne treba mu fakultet. Ko hoce da se bavi R&D, naukom i slicnim, ima fakultet za to i doktoriranje slozenih studija.

 

 

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...