Jump to content

[USA] SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE - unutrašnja politika i uticaj na svetska kretanja


McCarthy

Recommended Posts

49 minutes ago, 𝓑𝓪𝓫𝔂 said:

 

Hvala ti sto si od svojih 6 postova odvojio(la) vreme za objasnjenje, dok cak na istoj ovoj strani gde je tvoj post stoje svi ostali koji imaju tok razgovora. 

 

Naravno da niko ne misli na 'evropski zdravstveni sistem' nego da se misli na nacin osiguravanja gradjana gde svi imaju zdravstveno osiguranje, ako ne besplatno (nista nije besplatno) onda uz male nadoknade. 

 

 

 

 

Mala nadoknada bi bila 1000 evra za jedan bracni par ( oboje rade), a cekanje na kardiologa ili pneumologa je u medjuvrdemenu

i 6 meseci. Nego, sto ja ne smem da imam misljenje i stav ako imam samo 6 postova? Ima neko pravilo kada i kako neko sme da

se javi?

  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

4 hours ago, Selina said:

Mala nadoknada bi bila 1000 evra za jedan bracni par ( oboje rade), a cekanje na kardiologa ili pneumologa je u medjuvrdemenu

i 6 meseci. Nego, sto ja ne smem da imam misljenje i stav ako imam samo 6 postova? Ima neko pravilo kada i kako neko sme da

se javi?

 

Mislis da se sa privatnim osiguranjem ne ceka na red? Ok...

 

Niko nije rekao da ne smes da imas misljenje, nego je upadica cisto kontre radi o temi o kojoj se ustvari niko nije bavio. 

Link to comment
Share on other sites

9 hours ago, Helena said:

Ja mogu da razumem tačno šta se pita i ti ljudi tačno shvataju pitanje...ja sam bila ponosna Jugoslovenka, volela sam staru državu, u njoj sam se zaljubila i udala.Srce bi mi uvek zaigralo na "Hej Sloveni" i za mene ne postoji lepša himna na svetu.

Pa dobro, jel iko ikad izneo nešto konkretno, kako bi to u praksi izgledalo i bilo održivo?

Bukvalno nigde nisam ništa pročitala sem da zdravstveni sistem treba da se menja...

 

Dali ste veoma lep primer zbog čega jedna od najeminentnijih agencija za ispitivanje javnosti već četvrt veka postavlja to pitanje Amerikancima, a mogao bih da pridodam jedan manje bitan primer i sigurno plastičniji, svakako ne u nameri da zabašurim vaš koji ima plemenitu notu.

 

Budući da sam bio savremenik i gledao sezonu Crvene zvezde kada je postala prvak Evrope u fudbalu, na pitanje da li sam "izuzetno ponosan" navijač Crvene zvezde bez dileme bih odgovorio potvrdno, s obzirom na to da sam svojim očima svedočio da je tim za koji navijam, uz Steauu, jedini iz istočne Evrope ostvario takav uspeh, a u bivšoj Jugoslaviji je po tome unikatan.

 

Takođe razumem i mlađe navijače Crvene zvezde koji su kasnije počeli da navijaju i nisu bili svedoci osvajanja titule šampiona Evrope, koji možda i ne bi izabrali odgovor "izuzetno ponosan" jer empirijski drugačije pristupaju svemu tome... Pa ne moraju da budu "izuzetno ponosni" kad klub za koji navijaju u vreme njihovog navijanja nije učinio ništa toliko izuzetno.

 

Zato mi je jasan koren tog generacijskog jaza u SAD, gde stariji od 55 godina natpolovično, sa 55 odsto, izražavaju "izuzetnu ponos" što su Amerikanci, dok svaka sledeća generacija sve više snižava taj procenat i deklarativno oseća manji ponos.

 

Jednostavno, kao što se vi sećate Jugoslavije, koja više čak i ne postoji, tako se i stariji Amerikanci sećaju svoje države koja je bila znatno drugačija u odnosu na onu koju procenjuju mlađe generacije, i na koju referišu vlastite emocije. 

 

Edited by Nek grmi jako
Link to comment
Share on other sites

22 minutes ago, Nek grmi jako said:

 

Dali ste veoma lep primer zbog čega jedna od najeminentnijih agencija za ispitivanje javnosti već četvrt veka postavlja to pitanje Amerikancima, a mogao bih da pridodam jedan manje bitan primer i sigurno plastičniji, svakako ne u nameri da zabašurim vaš koji ima plemenitu notu.

 

Budući da sam bio savremenik i gledao sezonu Crvene zvezde kada je postala prvak Evrope u fudbalu, na pitanje da li sam "izuzetno ponosan" navijač Crvene zvezde bez dileme bih odgovorio potvrdno, s obzirom na to da sam svojim očima svedočio da je tim za koji navijam, uz Steauu, jedini iz istočne Evrope ostvario takav uspeh, a u bivšoj Jugoslaviji je po tome unikatan.

 

Takođe razumem i mlađe navijače Crvene zvezde koji su kasnije počeli da navijaju i nisu bili svedoci osvajanja titule šampiona Evrope, koji možda i ne bi izabrali odgovor "izuzetno ponosan" jer empirijski drugačije pristupaju svemu tome... Pa ne moraju da budu "izuzetno ponosni" kad klub za koji navijaju u vreme njihovog navijanja nije učinio ništa toliko izuzetno.

 

Zato mi je jasan koren tog generacijskog jaza u SAD, gde stariji od 55 godina natpolovično, sa 55 odsto, izražavaju "izuzetnu ponos" što su Amerikanci, dok svaka sledeća generacija sve više snižava taj procenat i deklarativno oseća manji ponos.

 

Jednostavno, kao što se vi sećate Jugoslavije, koja više čak i ne postoji, tako se i stariji Amerikanci sećaju svoje države koja je bila znatno drugačija u odnosu na onu koju procenjuju mlađe generacije, i na koju referišu vlastite emocije. 

 

 

Njihovi roditelji jednostavno nisu znali bolje. Kao sto ni mi nismo znali bolje i dicili i ponosili smo se Jugoslavijom bez nekog stvarnog osnova. 

Link to comment
Share on other sites

Svakako ne bih sebi dozvolio da se mešam u to da li je Helena znala za bolje i da li se ponosi Jugoslavijom sa ili bez osnova...

 

Ostavimo to Heleni, ona najbolje zna zbog čega je to napisala, kakve je emocije vežu za to razdoblje i na koji način evocira uspomene kada se seti tih dana... I kada kaže da je izuzetno ponosna na nešto tako, moja malenkost joj bez ikakve dvojbe veruje na reč.

 

Takođe, shvatam na šta ste mislili i mogu donekle da se složim i sa vama.

Edited by Nek grmi jako
Link to comment
Share on other sites

55 minutes ago, Nek grmi jako said:

 

Dali ste veoma lep primer zbog čega jedna od najeminentnijih agencija za ispitivanje javnosti već četvrt veka postavlja to pitanje Amerikancima, a mogao bih da pridodam jedan manje bitan primer i sigurno plastičniji, svakako ne u nameri da zabašurim vaš koji ima plemenitu notu.

 

Budući da sam bio savremenik i gledao sezonu Crvene zvezde kada je postala prvak Evrope u fudbalu, na pitanje da li sam "izuzetno ponosan" navijač Crvene zvezde bez dileme bih odgovorio potvrdno, s obzirom na to da sam svojim očima svedočio da je tim za koji navijam, uz Steauu, jedini iz istočne Evrope ostvario takav uspeh, a u bivšoj Jugoslaviji je po tome unikatan.

 

Takođe razumem i mlađe navijače Crvene zvezde koji su kasnije počeli da navijaju i nisu bili svedoci osvajanja titule šampiona Evrope, koji možda i ne bi izabrali odgovor "izuzetno ponosan" jer empirijski drugačije pristupaju svemu tome... Pa ne moraju da budu "izuzetno ponosni" kad klub za koji navijaju u vreme njihovog navijanja nije učinio ništa toliko izuzetno.

 

Zato mi je jasan koren tog generacijskog jaza u SAD, gde stariji od 55 godina natpolovično, sa 55 odsto, izražavaju "izuzetnu ponos" što su Amerikanci, dok svaka sledeća generacija sve više snižava taj procenat i deklarativno oseća manji ponos.

 

Jednostavno, kao što se vi sećate Jugoslavije, koja više čak i ne postoji, tako se i stariji Amerikanci sećaju svoje države koja je bila znatno drugačija u odnosu na onu koju procenjuju mlađe generacije, i na koju referišu vlastite emocije. 

 

 

Ja sam na primer ponosan na CZ što je osvojila KEŠ a nikako nisam ponosan na sebe što navijam za CZ. To nije nikvko postignuće u mom životu vredno toga da budem ponosan na sebe zbog toga. I to sam nasledio od roditelja.

Link to comment
Share on other sites

Da ne bismo kolege forumaše zamarali terminološkom gimnastikom, zna se na šta se misli kad se kaže "ponosni Amerikanac", "ponosni tata", "ponosni zvezdaš"...

 

Uostalom, Helena je to najbolje pojasnila u dva posta iznad, jasno staviviši u drugom  do znanja da ne želi da racionalizuje emociju koja joj je dragocena... I ja tu ne bih ništa dirao, a naročito joj ne bih spočitavao emotivne dragocenosti jer za to nemam kapacitete, niti mi razum to dopušta. 

 

Takođe je besmisleno da spočitavam vašem senzibilitetu nelagodu koja proističe iz pitanja Galupove ankete koje se ponavlja u Americi već četvrt veka. Naprotiv, poštujem da u tom procesu koga odlikuje dugogodišnja repeticija i tradicija, budući da se rezultati uvek objavljuju pred Dan nezavisnosti, nalazite nedostatke, kao što poštujem i Helenin odnos prema Galupovom pitanju o toj vrsti ponosa.

Edited by Nek grmi jako
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

On 6/30/2023 at 9:05 AM, DJORDJE said:

Iskreno ne znam o cemu govoris, valjda sam preskocio  neku diskusiju.

Izvini, propustio si diskusiju o tome pa je moj odgovor zvucao zbunjujuce. Uglavnom, bila sam banovana za "govor mrznje" jer se ne slazem sa zadnjim propisima za PC. Sad je I ovde usvojeno da ako se ne slazes sa institucijama, to je govor mrznje. 

Ja sam skontala promenu politike ovde jos kad je bilo dozvoljeno da me neko naziva rasistom, I fasistom, zato sto sam bela, ili zato sto se ne slazem da nacisti marsiraju kroz US.

 

Od tada sam se polako skinula sa ideje da ovde pricamo slobodno. I polako se odmakla se pisanja.

 

To se potrefilo sa RL zahtevom da provedem 4 nedelje na putu, plus neke druge stvari, da se selim.

 

Tako da, mozda se vratim, ali za sada, iskreno nisam zainteresovana.

 

Hvala svima, povremeno cu pogledati account, pa ako posaljete pp, odgovoricu za one koji nemaju moj tel ili email.

 

Ovaj vikend zato sto je praznik, imam vremena. Ostalo, cujemo se, to je 15 godina na ovom forumu za mene.

 

Pozdrav

Link to comment
Share on other sites

9 hours ago, Nek grmi jako said:

 

Uostalom, Helena je to najbolje pojasnila u dva posta iznad, jasno staviviši u drugom  do znanja da ne želi da racionalizuje emociju koja joj je dragocena... I ja tu ne bih ništa dirao, a naročito joj ne bih spočitavao emotivne dragocenosti jer za to nemam kapacitete, niti mi razum to dopušta. 

 

 

Amerikanci i te kako mogu da artikulisu razlog svog ponosa "Amerika je najbolja zemlja na svetu" To podrazumeva, najbogatiju, najslobodniju, sa najboljom i najvecom vojskom koja se pozrtvovano bori protiv raznih zala tipa komunizam i terorista... Uz to, naravno nesvesno, skoro jednako kao sto je bilo pod Titom, ide odredjen stepen indokrinacije od malih nogu koji vodi ka patriotizmu (osnovanom i ne) do nacionalizma (uvek racionalno neosnovanom). 

 

 

 

 

 

  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

13 hours ago, 𝓑𝓪𝓫𝔂 said:

 

Mislis da se sa privatnim osiguranjem ne ceka na red? Ok...

 

Niko nije rekao da ne smes da imas misljenje, nego je upadica cisto kontre radi o temi o kojoj se ustvari niko nije bavio. 

Ovde je tema USA, zdravstveno osiguranje igra veliku ulogu i izbornoj kampanji, ti kazes da se zeli neki evropski sistem

koji zapravo vec nekoliko decenija i ne postoji ili postoji da ljudi koji rade krvavo placaju zdravstvo jer pola stanovnika

nema nameru da radi i da uplacuje u isto, a ima sve privilegije i mogucnosti kao i ovi koji placaju 1000 dolara ili evra mesecno.

Kod izbora se ne radi o nekakvim ideologijama nego covek koji ide na izbore gleda da bira partiju koja ce imati razumevanja

za njegov zivot i njegove zelje pa i mogucnosti. I da, privatni osiguranici ne cekaju ni dan, ali zato uplacuju u zdravtsvo pola

svoje penzije, ako je ista uopste i toliko visoka. Sta mislis, od kud i zasto ovaj mali gadjanski rat u Francuskoj ovih dana?

Deo gradjana ima sve gratis, veci deo mora da rinta, a ne dobija nista, narocito ne besplatne stanove i infrastrukturu koja uz

to ide.

Link to comment
Share on other sites

10 minutes ago, Selina said:

Ovde je tema USA, zdravstveno osiguranje igra veliku ulogu i izbornoj kampanji, ti kazes da se zeli neki evropski sistem

koji zapravo vec nekoliko decenija i ne postoji ili postoji da ljudi koji rade krvavo placaju zdravstvo jer pola stanovnika

nema nameru da radi i da uplacuje u isto, a ima sve privilegije i mogucnosti kao i ovi koji placaju 1000 dolara ili evra mesecno.

Kod izbora se ne radi o nekakvim ideologijama nego covek koji ide na izbore gleda da bira partiju koja ce imati razumevanja

za njegov zivot i njegove zelje pa i mogucnosti. I da, privatni osiguranici ne cekaju ni dan, ali zato uplacuju u zdravtsvo pola

svoje penzije, ako je ista uopste i toliko visoka. Sta mislis, od kud i zasto ovaj mali gadjanski rat u Francuskoj ovih dana?

Deo gradjana ima sve gratis, veci deo mora da rinta, a ne dobija nista, narocito ne besplatne stanove i infrastrukturu koja uz

to ide.

 

 

https://worldpopulationreview.com/country-rankings/health-care-wait-times-by-country

 

Mozda nije bas potpuno tacna ali ko sto vidis cekanje postoji i u USA. Pa onda famozni copay, steta sto nisam sacuvao tekst o istom kad su pokusali da oderu lika za vestacki kuk a nisu znali da je taj penzos ceo zivot radio bas u osiguranju pa je lepo zahtevao sve racune i to dostavio novinarima, kakva je to kradja pre svega za titanijumske srafove...

 

Link to comment
Share on other sites

35 minutes ago, MeanMachine said:

 

 

https://worldpopulationreview.com/country-rankings/health-care-wait-times-by-country

 

Mozda nije bas potpuno tacna ali ko sto vidis cekanje postoji i u USA. Pa onda famozni copay, steta sto nisam sacuvao tekst o istom kad su pokusali da oderu lika za vestacki kuk a nisu znali da je taj penzos ceo zivot radio bas u osiguranju pa je lepo zahtevao sve racune i to dostavio novinarima, kakva je to kradja pre svega za titanijumske srafove...

 

Do pre 5-6 godina nisam morala da cekam na lekara specijalistu, sad moram jer su dosli milioni ( barem 3 miliona)

nekih novih ljudi koji sa prevodiocima idu kod lekara pa moram da cekam. Oni ne placaju nista , ja placam ( doduse poslodavac

i ja delimo tih 500-600 evra). Mi (po Evropi) ne znamo koliko bolnica naplacuje operacije ili koliko kosta hemoterapija,

MRT, samo znamo da nam iz godine u godinu povecavaju doprinose za zdravstvo ( ali i celu socijalu an zeneral).

Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, Selina said:

Ovde je tema USA, zdravstveno osiguranje igra veliku ulogu i izbornoj kampanji, ti kazes da se zeli neki evropski sistem

koji zapravo vec nekoliko decenija i ne postoji ili postoji da ljudi koji rade krvavo placaju zdravstvo jer pola stanovnika

nema nameru da radi i da uplacuje u isto, a ima sve privilegije i mogucnosti kao i ovi koji placaju 1000 dolara ili evra mesecno.

Kod izbora se ne radi o nekakvim ideologijama nego covek koji ide na izbore gleda da bira partiju koja ce imati razumevanja

za njegov zivot i njegove zelje pa i mogucnosti. I da, privatni osiguranici ne cekaju ni dan, ali zato uplacuju u zdravtsvo pola

svoje penzije, ako je ista uopste i toliko visoka. Sta mislis, od kud i zasto ovaj mali gadjanski rat u Francuskoj ovih dana?

Deo gradjana ima sve gratis, veci deo mora da rinta, a ne dobija nista, narocito ne besplatne stanove i infrastrukturu koja uz

to ide.

 

Gospode boze, kako si ti dosla/o do ovog zakljcka da ja to nesto kazem?!

Ne bih te vise zadrzavala... 

 

Link to comment
Share on other sites

Na Zapadu nista novo - rat se nastavlja.

Sto bi neki rekli, USA puna nezbrinutih mentalnih bolesnika (zar ih je tako puno? zasto im niko ne pomogne?),

sa zakonskim pravom da imaju automatsko oruzje (sto nije tako strasno u odnosu na woke posast, tj. mozda je to sve bas zbog wokenesa).

 

Police: 30 people shot, 2 dead in mass shooting at South Baltimore block party

 

 

 

 

  • Tuzno 2
Link to comment
Share on other sites

Kalifornija želi elektrificirati željezničku mrežu - uz pomoć Švicarske

Klimatska kriza prisiljava američke željeznice na postupno ukidanje dizelske tehnologije.

Tvrtka Petera Spuhlera želi izvući korist iz ovoga – i preuzeti vodeću ulogu.

 

Inženjeri u Silicijskoj dolini izrađuju robote s umjetnom inteligencijom, petljaju sa samovozećim automobilima i smanjuju vrijeme odziva na internetu za milisekunde. No, put do posla vraća je u iskonske dane željeznice. Zadimljene dizelske lokomotive tutnje tehnološkim uporištem zemlje.

Nigdje jaz između milijardi eura privatnih ulaganja u digitalnu budućnost i bijednih javnih sredstava za željeznice nije drastičniji kao ovdje. „U posljednjih pedeset do sedamdeset godina SAD je potpuno zanemario razvoj i namjerno postavio pogrešne ili drugačije prioritete“, rezimira Martin Ritter, direktor američkog poslovanja Stadler Raila.

...

Pad američkih željeznica bio je, međutim, ledeni čin sabotaže automobilske industrije, koja je, pod vodstvom General Motorsa, demontirala većinu javnog regionalnog i aglomeracijskog prijevoza 1950-ih. Cilj je otvoreno deklariran: subvencije treba rezervirati za izgradnju cesta. Automobil je postao američki ideal, dok su vlakovi i autobusi odbačeni kao "socijalistička prijetnja" osobnom prijevozu.

 

Spoiler

Stadler ima koristi od činjenice da će svi vlakovi uskoro morati biti bez emisija

Tvrtka Petera Spuhlera vidi jedinstvenu priliku u SAD-u da unaprijedi elektrifikaciju željeznica sa snažne početne pozicije. U nadolazećim desetljećima dizelski će se vlakovi morati postupno ukidati jer više ne zadovoljavaju stroža ograničenja emisija.

Opseg ulaganja teško se može procijeniti. Međutim, budući da više od 99 posto putničkih vlakova još uvijek vuku dizelske lokomotive, ulaganja se mogu očekivati tijekom desetljeća.

Kalifornija počinje s elektrificiranom rutom od San Francisca preko Silicijske doline do San Josea i potencijalno kasnije prema glavnom gradu Kalifornije Sacramentu. Elektrifikacija pruge je uglavnom završena. Stadler je nedavno završio prve probne vožnje sa skladbama koje pod imenom "Kiss" djeluju i u Švicarskoj.

To je ogledni projekt za Stadler. Ovime švicarska tvrtka želi pokazati da je ispred konkurencije u SAD-u s tehnologijom koja je godinama prokušana u Europi. "Kalifornija postavlja mjerila za elektrifikaciju, regulaciju i financiranje", kaže Ritter. "Ovdje postavljamo novi standard za cijelu zemlju u smislu pouzdanosti, udobnosti i vremena."

Operativna tvrtka Caltrain u početku je od Stadlera naručila 19 kompozicija i može zamijeniti oko tri četvrtine dizelskih vlakova od 2024. godine. Novac za projekt vrijedan oko 2,4 milijarde dolara zasad nije dovoljan. Međutim, vrijeme je ključno jer će od 2030. u Kaliforniji moći prometovati samo vlakovi koji ne ispuštaju nikakve zagađivače. Ostale države slijede taj primjer u brzom slijedu.

 

Nepouzdane shaker čaše

Međutim, izgradnja i upravljanje vlakovima u SAD-u uključuje više sukoba nego u Europi. Putnički vlakovi tradicionalno se izrađuju od čelika. "Malo su staromodni", kaže Ritter. To je krajnje podcjenjivanje: američke željeznice su klimave i nepouzdane. Kolapsi na liniji Caltrain su legendarni.

Kad putnike koji čekaju zavaraju najavom da se zasad ne očekuje zamjenski vlak, ostaje samo odmahivanje glavom. Nije ni čudo da visokotehnološke korporacije u Silicijskoj dolini svaki dan pokupe tisuće zaposlenika iz njihovih domova privatnim luksuznim autobusima.

No ova prometna strategija ne može se održati s obzirom na klimatske ciljeve. Ritter kaže da Stadler stoga želi isporučiti iznimno udobne i pouzdane vlakove "prema europskim standardima". "Tako će mlađa generacija ponovno ići vlakom."

U SAD-u putnici u vlaku trebaju bolju zaštitu od sudara nego u Europi. Zato što su automobili veći i teži - a sudari su češći jer se zatvorene barijere jednostavno ignoriraju.

Prema Stadleru, to je jedini proizvođač u Sjevernoj Americi koji zadovoljava američke propise o "crashworthiness", odnosno da su automobili dovoljno ojačani da spriječe sudare. Stoga je Stadler izgradio prvi proizvodni pogon izvan Europe u SAD-u. Ovdje se moraju ispuniti pooštreni zahtjevi vlade "Made in USA". "Naše vlakove grade Amerikanci", kaže Ritter. "Uzimamo u obzir nacionalni ponos."

 

Vlakovi i autobusi kao "socijalistička prijetnja"

Što se tiče izgradnje željeznica, Švicarska se općenito smatra dobrom reputacijom. Američki putnici opetovano izvještavaju o impresivnoj točnosti i pouzdanosti švicarskih željeznica. I kažu da bi voljeli da Sjedinjene Države nisu propustile vezu s modernim željezničkim dobom.

Pad američkih željeznica bio je, međutim, ledeni čin sabotaže automobilske industrije, koja je, pod vodstvom General Motorsa, demontirala većinu javnog regionalnog i aglomeracijskog prijevoza 1950-ih. Cilj je otvoreno deklariran: subvencije treba rezervirati za izgradnju cesta. Automobil je postao američki ideal, dok su vlakovi i autobusi odbačeni kao "socijalistička prijetnja" osobnom prijevozu.

 

Čekajući Stadler Rail baterijske vlakove

Sedamdeset godina i jedna klimatska kriza kasnije, plima se počinje okretati. Paket ulaganja Bidenove vlade od gotovo 900 milijardi dolara posebno promiče projekte obnovljive energije i prometa, uključujući željeznice. Stadler ima izravnu korist od toga, budući da je američka vlada prošle godine popunila praznine u projektu Caltrain . Uz to, velike su subvencije države, gradova i županije.

Ovo također omogućuje željezničkoj tvrtki Sonoma-Marin Area Rail Transit (Smart) da modernizira jako zanemarenu željezničku liniju u gradska područja sjeverno od San Francisca. Pametni šef Eddy Cumins kaže da je Stadler prioritet kao dobavljač novih elektrificiranih vlakova. Razlog: Stadler trenutno razvija prvi bežični vlak prikladan za SAD.

"Ne mogu postaviti nadzemne vodove", kaže Cumins. "Preskupo je, a lokalno stanovništvo nikada neće prihvatiti nadzemne vodove." Osobito starija populacija nikada nije u potpunosti odustala od otpora željeznici, koja je subvencionirana i do 90 posto. Za njih je željeznica relikt 20. stoljeća.

Nezaboravna su ljutita pisma uredniku i smrdljivi prsti ispruženi prema putnicima vlaka kada je željeznica 2017. godine konačno proradila. Danas Smart još uvijek pokreće dizelske lokomotive - uostalom najmanje zagađuju, kako Cumins naglašava.

 

Promovirajte željeznice modelom mikrotranzita

No od 2030. u Kaliforniji se više ne smiju nabavljati dizelske lokomotive, a najkasnije do 2047. sve dizelske kompozicije moraju biti povučene iz prometa. Kao i drugi željeznički operateri, ovo već prisiljava Smart da planira prijelaz na električne vlakove.

Zato Cumins ne samo da želi naručiti baterijske vlakove, već također želi implementirati model mikrotranzita za putnike u vlaku. Električni minibusevi dolazili bi po njih kod kuće i vozili ih na željeznički kolodvor, što bi povećalo korištenje vlaka i rasteretilo sve zakrčenije ulice.

Kalifornija nije samo lider u elektrifikaciji željeznica. Prva testiranja sa Stadlerovim vodikovim vlakovima planirana su u San Bernardinu. Ritter se nada da će se koristiti na Olimpijskim igrama 2028. u Los Angelesu. Direktor Stadlera je uvjeren da će ga slijediti i druge države. „Došlo je do renesanse željeznice. Gradovi u Coloradu, Utahu, Arizoni ili Texasu žele se preorijentirati. Oni žele sustav gradskog prijevoza koji ispunjava njihove zahtjeve za kvalitetom zraka i kvalitetom života.”

 

 

Link to comment
Share on other sites

Inflacija u SAD-u pada na 3%, ali će kamatne stope nastaviti rasti

Rast cijena u Sjedinjenim Državama osjetno je usporio u posljednjih 12 mjeseci.

Ali Fed pozorno promatra i još je daleko od toga da pooštri monetarnu politiku.

 

Spoiler

Inflacija u Americi vrtoglavo pada. U lipnju je pao na 3%, nakon 4% u svibnju. Ovo je u srijedu objavilo američko ministarstvo rada. Očekivano je 3,1%. U travnju je još uvijek iznosio 5%. Prije godinu dana - u lipnju 2022. - dosegnuo je četrdesetogodišnji maksimum od 9,1%.

Dobra slika uglavnom je posljedica nižih cijena energije (–16,7% na godišnjoj razini), posebno benzina (–26,5%). Prije godinu dana cijene energije naglo su porasle, dijelom i zbog potresa na međunarodnim energetskim tržištima izazvanih izbijanjem rata u Ukrajini.  

Raduje i mjesečna usporedba. Povećanje troškova najma je obuzdano, cijene hrane su nepromijenjene, a cijene rabljenih automobila lagano padaju nakon oštrog rasta u posljednja dva mjeseca. Cijene zrakoplovnih karata značajno padaju nakon oštrog rasta.

 

Solidna potrošnja

To znači da se cilj od 2% inflacije, prema kojemu je zadala američka središnja banka, čini dosegnutim. Osim toga, zarade poduzeća imaju tendenciju oporavka kada inflacija padne ispod 4%. U isto vrijeme, potrošači u SAD-u i dalje su čvrsti stup najvećeg svjetskog gospodarstva, zahvaljujući povećanju realnih plaća.

Procjenjuje se da je div online maloprodaje Amazon zaradio gotovo 13 milijardi dolara na svom Prime Dayu ovog tjedna, što je 11% više nego 2022. Malo je vjerojatno da će američko gospodarstvo pasti u recesiju 2023., kao što se strahovalo početkom godine. S obzirom na ova kretanja, bikovsko tržište dionica moglo bi se nastaviti od početka godine.

Može li Fed jednostavno držati kamatne stope na 5% koje je sada dosegao i gledati kako najstroža monetarna politika od 1980-ih gura inflaciju dalje naniže dok gospodarstvo i dalje prede?

 

Dugoročno inflatorno

Nažalost, to nije tako jednostavno. Budući da je temeljna inflacija, koja isključuje nestabilne cijene energije i hrane, još uvijek tvrdoglava. Pao je samo na 4,8% u lipnju sa 5,3% u svibnju – očekivanih 5%. Fed se posebno usredotočuje na ovu mjeru – i još je daleko od Fed-ovog cilja od 2%.

Ni temeljna inflacija se možda neće smanjiti na zdravije razine u korisnom vremenskom okviru, zbog brojnih čimbenika. I sam predsjednik Feda Jerome Powell nedavno je rekao da bi borba protiv ove tvrdoglave temeljne inflacije mogla trajati godinama.

Zato što razdvajanje gospodarskih sfera oko SAD-a i Kine, premještanje i jačanje opskrbnih lanaca, sve veće naoružavanje u pozadini ukrajinskog rata i pretvorba mnogih gospodarstava u obnovljive izvore energije obično imaju inflacijski učinak.

Uz to, uz nezaposlenost na gotovo povijesno niskoj razini, u SAD-u kronično nedostaje osoblja, pokazalo je ponovno prošlotjedno najnovije izvješće o tržištu rada. Zbog toga plaće trenutno rastu brže od inflacije. Poduzeća će vjerojatno prenijeti veće troškove plaća preko viših cijena, što bi moglo spriječiti daljnji pad inflacije.

 

Rizik se povećava

Dakle, Fed još ima posla i svjestan je toga. Powell i Co. koriste svaku priliku da objave da bi tržište ove godine trebalo očekivati još dva povećanja kamatnih stopa od po 25 baznih bodova. To bi tada podiglo ključnu kamatnu stopu na 5,5%.

Tržište je već odredilo povećanje kamata za sljedeći sastanak 26. srpnja. Ključna kamatna stopa tada bi već dosegla 22-godišnji maksimum. Najavljeni drugi korak nije uračunat u cijenu s obzirom na ugodne podatke o inflaciji.

Ali što dulje Fed drži više kamatne stope kako bi se borio protiv tvrdoglave temeljne inflacije, to je veći rizik da će uvjeti financiranja postati toliko strogi za američke tvrtke da će početi stezati remen i otpuštati osoblje.

Solidna potrošnja tada bi mogla pretrpjeti udarac i američko bi gospodarstvo zapravo moglo kliznuti u recesiju. Ostaje za vidjeti hoće li tada prestati stalna inflacija zbog opisanih potencijalno dugoročnih inflatornih čimbenika. U svakom slučaju, burza bi se vjerojatno puno prije toga pretvorila u tržište medvjeda.

 

 

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...