Jump to content

EVROPSKA UNIJA


McCarthy

Recommended Posts

21 minutes ago, Constantin said:

zašto se isti koš stavljaju Kina i Rusija, Iran pa i Saudijska Arabija i njima slične džamahirije, kao i balkanske vukojebine.

 

Eto prilike da zablistamo - čim se stavimo u društvo 4 jahača apokalipse. :classic_biggrin:

Te "balkanske vukojebine" su male mace jer su manje-više svetski nebitne osim samima sebi i zaista su daleko od zla 4 prvopomenute džamahirije (pravoslavno-komunističke, komunističke i 2 islamske)...

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

1 minute ago, fancy said:

 

Eto prilike da zablistamo - čim se stavimo u društvo 4 jahača apokalipse. :classic_biggrin:

Te "balkanske vukojebine" su male mace jer su manje-više svetski nebitne osim samima sebi i zaista su daleko od zla 4 prvopomenute džamahirije (pravoslavno-komunističke, komunističke i 2 islamske)...

Bravo...poenta :bravo:

Link to comment
Share on other sites

9 hours ago, Nek grmi jako said:

A kada je reč o tome ko je kome prihvatljiviji i zašto, to je već klizav teren na kome, po mojoj skromnoj proceni, nikada nećemo stići do konsenzusa.

Naš konsenzus je nebitan.

Bitne su neke suverene zemlje i njihov izbor sa kime će da sarađuju.

 Tu nije bitna ni Kina , ni Rusija .Bitna je Amerika i njeno vođenje spoljne politike.Ni manje , ni više.

 

Edited by sasa965
višak
Link to comment
Share on other sites

21 minutes ago, sasa965 said:

Naš konsenzus je nebitan.

Bitne su neke suverene zemlje i njihov izbor sa kime će da sarađuju.

 

Recimo Ukrajina. Suverena zemlja koja ima izbor sa kim ce da saradjuje.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

EU bi po meni definitivno trebala da postane i vojno-politicki jaca i ujedinjenija, samo mislim da je Makron izabrao pogresan trenutak da to naglasava, sto se onda tumaci kao slabljenje saradnje sa USA.

U odnosu na njenu ekonomsku i normativnu (mnoge stvari koje EU normira budu uskoro prihvacene kao standard u ostatku sveta, barem onog razvijenijeg) snagu, vojno-politicki je EU preslaba i jos uvek treba podrsku USA (sto je do sada bilo uglavnom isplativo).

European Union

European Parliament

Euroscepticism

 

Pogresne tvrdnje o EU ("ravne banane")

Euromyth

Ovo je jos detaljnije i bolje, direktno od EU (na zalost na nemackom).

EU-Mythen

10 Myths and Facts about EU Cohesion policy

The Top 10 European Union Myths Debunked

 

Ne mogu sada naci, ali pre godinu dana su izneli neke podatke da GB za odnos sa EU sada ima vise birokrata,

nego sto EU komisija ima za sve clanice.

 

 

 

 

Edited by Dragan
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Amigo said:

Zasto Svajcarska nece u EU?

Plase se

- da ce ih preplaviti stranci (a ionako nas je vec >25% stanovnistva stranaca; kada sam ja dosao bilo je 6 miliona stanovnika, a sada je 9 miliona, sto se primecuje veoma i u saobracaju i u drugim oblastima)

- da ce im pasti standard (recimo jedan aspekt, dodjes ovde radis 6 meseci i onda imas pravo na 70% plate ako ostanes nezaposlen, ili mozes da uzimas socijalno; do sada je to dobro funkcionisalo, ali ako bi doslo previse onih koji bi taj sistem iskoriscavali, ne bi se mogao duze odrzati u tom obliku)

- da nece moci vise sami da odlucuju o bitnim politickim stvarima

Do sada su imali neki bilateralne ugovore, davali su (kohezionu) milijardu godisnje, ali su zato imali pristup EU trzistu, sto EU vise nece,

pa se moraju nanovo nagoditi. Politicari nemaju neku viziju, tj. ne mogu da proguraju ni jednu verziju jer su i sami glasaci neodlucni.

Hteli bi i jare i pare.

Sa jedne strane svajcarska direktna demokratija je zaista fantasticna i ja mislim da ne samo da treba da bude sacuvana ovde, nego bi trebala da bude za ugled celom svetu, a pristup EU bi verovatno bio veliki zahvat u toj oblasti. Radi se i o jednom visestoletnom istorijskom razvoju, koji je postao deo nacionalnog identiteta i alergicnosti na vrhovne autoritete.

Sa druge strane, ako si clan EU imas uticaja na politiku i donosenje zakona (GB sada vise ne moze da kuka, iako su kao clan imali veliki, ako ne i neopravdano veliki uticaj na zakone, a sada nemaju nikakav).

Cenim da ce pre ili kasnije "morati" da udju u EU, jer su ipak u srcu Evrope. Neke stvari se vec sada prihvataju u hodu (uskladjivanje normi i zakona koje donese EU) bez velike buke.

EU ima naravno svojih mana, ali svaka drzava za sebe ne bi imala sansu da se suprostavi nadmoci ostalih velikih igraca (posebno Kine, jer od USA ne preti tolika opasnost, mada je naravno ekonomska konkurencija uvek prisutna).

Edited by Dragan
  • Like 3
  • Thanks 2
Link to comment
Share on other sites

5 hours ago, Dragan said:

EU bi po meni definitivno trebala da postane i vojno-politicki jaca i ujedinjenija, samo mislim da je Makron izabrao pogresan trenutak da to naglasava, sto se onda tumaci kao slabljenje saradnje sa USA.

U odnosu na njenu ekonomsku i normativnu (mnoge stvari koje EU normira budu uskoro prihvacene kao standard u ostatku sveta, barem onog razvijenijeg) snagu, vojno-politicki je EU preslaba i jos uvek treba podrsku USA (sto je do sada bilo uglavnom isplativo).

European Union

European Parliament

Euroscepticism

 

Pogresne tvrdnje o EU ("ravne banane")

Euromyth

Ovo je jos detaljnije i bolje, direktno od EU (na zalost na nemackom).

EU-Mythen

10 Myths and Facts about EU Cohesion policy

The Top 10 European Union Myths Debunked

 

Ne mogu sada naci, ali pre godinu dana su izneli neke podatke da GB za odnos sa EU sada ima vise birokrata,

nego sto EU komisija ima za sve clanice.

 

 

 

 

 

Treba imati na umu i situaciju u FRA trenutno. Makronu je bolje da o ovome pričaju Francuzi nego o promeni zakona u vezi sa Penzijama. NA ovome može još i da profitira.

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Klotzen said:

 

Treba imati na umu i situaciju u FRA trenutno. Makronu je bolje da o ovome pričaju Francuzi nego o promeni zakona u vezi sa Penzijama. NA ovome može još i da profitira.

Ne verujem da Francuze puno tangira sta on prica po svetu.

To je rekao bih vise njegova potreba za velicinom, sto je donekle i proizvod samog (centralizovanog) sistema u Francuskoj,

koji predsedniku daje velike ovlasti, sto je opet uslovljeno njihovom istorijom.

( Svajcarska na pr. nikad nije imala cara, kralja, pa cak ni samo jednog predsednika/premijera ! )

Sa jedne strane su ponosni na tu vrstu svoje demokratije (i siguran sam kada bi bio referendum da ne bi hteli menjati), sa druge strane kada predsednik iskoristi ovlasti koje su mu dali se bune. Da li je bio neki predsednik Francuske za cije vladavine nije bilo velikih ulicnih protesta ?

 

Neki cak tvrde da je to pravi primer demokratije, jer eto Francuzi svako malo strajkuju

(odnos strajkova FR:CH je 150:1 ; Usporedba dana štrajka u Europi ), a ja samo mislim da nisu sposobni da se dogovore, sto nanosi stetu celom drustvu.

Naravno da nije ok sto je "preskocio" parlament, ali reforme su neophodne, a cak ni Svajcarci vec decenijama ne uspevaju da izvrse neke neophodne reforme u vezi penzija. Ljudi su sve stariji, sto zaci da manje zaposlenih uplacuje za sve vise penzionera.

Iako Francuzi imaju valjda najkrace obavezno radno vreme i idu veoma rano u penziju, hteli bi isti standard i ocuvane privilegije.

 

Druga je prica, uslovi koje stvara sam kapitalizam, neravnopravnost raspodele i ideoloski jaz izmedju levaka i desnjaka, koji sprecava kompromise i moguca resenja, a za to nisu krivi samo politicari, vec i tako cenjeni demos.

Ovde ima jedna tema o samoj demokratiji - Rasprava o demokraciji

Moje misljenje pod istim nickom od strane 9.

 

PS

Najveci problem EU (pored opstih problema demokratiskih devijacija u samoj birokratskoj strukturi) je nehomogenost njenih clanica. Postoje velike razlike u terirorijalnim velicinama, broju stanovnika, ekonomskoj moci, politickim strukturama, istorijskim datostima, mentalitetu...

Sa druge strane, ako bi se sve dobro uklopilo to moze biti i izvor snage i stabilnosti.

 

Drugi problem, koji proizilazi iz prvog je "sebicnost" velikih - Nemacke, Francuske i Italije.

Prirodno je da svaki politicar gleda za dobrobit gradjana svoje drzave, ali ako ovi mocniji previse koriste svoju snagu, na racun interesa vecine malih, onda stvaraju pometnju u citavoj konstrukciji i sumnju u citav projekat.

 

Treci problem su autoritarne tendencije, poput onih u Madjarskoj (mozda i u Poljskoj i jos nekim drugim drzavama), koje potkopavaju same temelje EU (zato se nadam da ce uspeti "raskrinkati" i neutralisati krticu Orbana).

U svakom slucaju trebalo bi razviti sistem gde ne moze samo jedna drzava blokirati sve, a da opet male ne budu uvek "pregazene". Verovatno bi jedan "istocni" EU blok bio dobar kao ravnoteza "zapadnom".

Edited by Dragan
  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

Pitanje penzija nije samo ekonomsko pitanje, mora da se uzme u obzir i biologija.

Rijetki su ljudi koji mogu da efikasno rade poslije 65 godina, maksimum 15%, bez obzira bila to kancelarija ili fizicki rad u fabrici.

U stvari moje neko iskustvo, kada se dodje do 6 banki, ljudi su vec umorni od posla, oni znaju i imaju iskustvo, ali energija vise nije kao sto je bila, da ne govorim o entuzijazmu.

Znaci u skoroj buducnosti ljudi ce biti jos stariji, sto ne znaci i zdraviji, pa ce onda produzivati da se radi do 70.

Evo ja sam poceo da primam jedan dio penzije, jer se to u Kanadi moze sa 60, ali tamo u tim papirima kaze, ako cekas do 70 :lol_2: onda ces imati odprilike 50% vecu penziju.

I dalje radim, jer se moze, placam porez na tu mizeriju :ajme:, jer su drzavne penzije zaista mizerne, i nadam se da cu mozda docekati i pravu penzije sa 65.

E sad za to cijelo vrijeme o pricama da ekonomija ne moze da podrzi penzionisanje sa 65, pojedinci imaju stotine milijardi, sto ce reci, nesto nije u redu sa preraspodjelom ili poreskim sistemom ili uopste se penzijskim sistemom.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

34 minutes ago, Amigo said:

Pitanje penzija nije samo ekonomsko pitanje, mora da se uzme u obzir i biologija.

Rijetki su ljudi koji mogu da efikasno rade poslije 65 godina, maksimum 15%, bez obzira bila to kancelarija ili fizicki rad u fabrici.

U stvari moje neko iskustvo, kada se dodje do 6 banki, ljudi su vec umorni od posla, oni znaju i imaju iskustvo, ali energija vise nije kao sto je bila, da ne govorim o entuzijazmu.

Znaci u skoroj buducnosti ljudi ce biti jos stariji, sto ne znaci i zdraviji, pa ce onda produzivati da se radi do 70.

Evo ja sam poceo da primam jedan dio penzije, jer se to u Kanadi moze sa 60, ali tamo u tim papirima kaze, ako cekas do 70 :lol_2: onda ces imati odprilike 50% vecu penziju.

I dalje radim, jer se moze, placam porez na tu mizeriju :ajme:, jer su drzavne penzije zaista mizerne, i nadam se da cu mozda docekati i pravu penzije sa 65.

E sad za to cijelo vrijeme o pricama da ekonomija ne moze da podrzi penzionisanje sa 65, pojedinci imaju stotine milijardi, sto ce reci, nesto nije u redu sa preraspodjelom ili poreskim sistemom ili uopste se penzijskim sistemom.

Slazem se sa time sto pises. Pitanje je koje bi bilo resenje, jer cim dirnes u kapitalisticki sistem (a njemu su ti problemi imanentni), ne znam kako je u Kanadi, ali u USA odmah vicu komunista/socijalista (pogrdno) i plase se da ce da im bude ugrozen njihov way of life (coca cola i big mac), makar su nedostaci tog "divljeg" kapitalizma ("slobode") vise nego ocigledni.

Sa druge strane nesto bolje od tog trulog kapitalizma nemamo, jer u velikoj meri to odgovara sadasnjem nivou razvoja ljudi, njihovoj pohlepnosti, zavisti, pozudi, egoizmu, zelji za dominacijom... jednom recju odlikama tri nize cakre.

 

Put kojim idu drzave Zapadne Evrope (Norveska, Svedska, Danska, Svajcarska ...) mi se cini dosta dobar - solidne demokratske strukture, socijalna drzava, visok stupanj obrazovanja i politicke svesti.

To je naravno vezano i za jake ekonomije, ali nije samo to. Nadam se daljem razvoju, koji sigurno nece biti niti lak, niti brz,

posebno uz demografske probleme koji slede, imigracioni problem, energetski, ekoloski...

 

"У стварности, међутим, запослени у скоро свим земљама одлазе у пензију раније: у Савезној Републици Немачкој, мушкарци су се пензионисали 2020. са просечном старошћу од 63,1 године, жене са 63,2 године.

Насупрот томе, Французи са 60,4 године, а жене са 60,9 година су отишли у пензију"

 

Dobar artikel o penzijama u Evropi - Љутњу због пензије на 64 године у Француској - пензиони системи у Европи у поређењу

 

Просечно недељно радно време стално запослених у земљама Европске уније (ЕУ-27) у 2021.

Francuska je na 23. mestu

 

"Према француском закону, законско радно време недељно је 35 сати (или 1.607 сати годишње)."

 

"Колико сати је 100% у Швајцарској?

Ниво запослености од 100% у принципу одговара 42 сата недељно или 2184 сата бруто годишње."

 

Пензијска реформа Француске и њени изузеци (napisano 2013.)

Било са 50, 45 или чак 40 година: више од 100 професионалних група ужива посебна права у француском пензионом систему и понекад им је дозвољено да прерано подигну своје пословичне ноге. Ни садашња пензиона реформа не напада ове прописе. Већина Француза мисли да је ово неправедно.

 

Spoiler

Француски машиновођа може да оде у пензију са 50 година, војник од каријере може да испусти пиштољ са 45, а париска оперска плесачица може да подигне ноге са 40 година. Они су међу више од 100 професионалних група у Француској које уживају посебна пензиона права. Првобитно су уведени за посебно тешке активности. Ова посебна пензија – под називом „Регимес специаук“ – утиче на око 500.000 запослених и више од милион пензионера. Француска традиција на коју пензиона реформа не утиче. Друштвени научник Францис Кесслер објашњава позадину:

„Посебни фондови постојали су пре општег пензионог фонда, који је основан 1945. године. Неки од ових специјалних фондова више не могу сами да се финансирају, тако да постоји систем „паи-ас-иоу-го“. Општи пензијски фонд суфинансира посебне фондове.”

Ово све више постаје проблем. Француски пензиони фондови су празни. Дефицит би могао да порасте на више од 20 милијарди евра до 2020. ако не буде темељне реформе. Социјалистичка влада жели да продужи периоде доприноса за општу пензију и да постепено повећава пензионе доприносе. Али то неће бити довољно да се запуши пензиона рупа. Финансијски стручњак Франсоа Ленгле:

„Кључно питање, које би свакако изазвало буру негодовања, јесте реформа посебне пензије. То погађа државне службенике, али и запослене у државним компанијама, попут оних у железничкој компанији СНЦФ или електроенергетском гиганту ЕдФ. Док нормални запослени одлазе у пензију у просеку са 62 године, они који су привилеговани посебним пензијама одлазе у пензију у просеку са 55 година.”

Конзервативне владе су више пута покушавале да укину ове пензијске привилегије, које датирају из 17. века. Краљ Луј КСИВ је првобитно увео пензију за рибаре који више нису могли да раде. Синдикати желе да се држе традиције посебних пензија. Они су торпедовали све досадашње покушаје темељних реформи - великим протестима као 1995. или 2007. Недавно је председник Саркози успео да специјалну пензију на папиру мало прилагоди јавном сервису. Али привилегије заправо нису укинуте. Конзервативна опозиција око посланика УМП Беноиста Аппаруа позива на акцију да се предузме одмах.

„Направили смо прве кораке. Почели смо да прилагођавамо године доприноса различитих система. Ипак, у Француској и даље постоје посебна права. Сада је крајње време за прилагођавање система. Влада мора да делује. То је такође питање правде.”

Полицајци, ватрогасци, железничари и контролори летења могу не само раније да оду у пензију, већ у просеку уживају и већу пензију. Ово је делимично због основе обрачуна: за посебне пензије се користи плата за последњих шест месеци, а за општу пензију последњих 25 година. Неправедно, каже већина Француза, показало је истраживање. Али прошлост је показала да су посебне пензије буре барута. Зато социјалистичка власт радије држи руке даље од ње. И наставља да субвенционише пензионе привилегије – са више од шест милијарди евра годишње.

 

 

 

Edited by Dragan
Link to comment
Share on other sites

17 minutes ago, Dragan said:

Slazem se sa time sto pises. Pitanje je koje bi bilo resenje, jer cim dirnes u kapitalisticki sistem (a njemu su ti problemi imanentni), ne znam kako je u Kanadi, ali u USA odmah vicu komunista/socijalista (pogrdno) i plase se da ce da im bude ugrozen njihov way of life (coca cola i big mac), makar su nedostaci tog "divljeg" kapitalizma ("slobode") vise nego ocigledni.

 

Jedino rjesenje koja ja vidim je da se veci procenat od plate izdvaja za penzije, jer ljudi ne mogu da rade poslije 65-te, niti te radnike zele da zaposle, Npr firma bankrotira i ko je vec preko 55, nece niko da ga zaposli, a tesko je i preko 50 naci posao, da ne govorim za koji predju 60.

Pa ja sam sebe ne bi zaposlio :lol_2:

  • Ha-ha 2
Link to comment
Share on other sites

15 minutes ago, Constantin said:

Ima li podataka sa koliko godina u penziju idu rudarii, vozači ?

Nisam nasao na nem/eng a fr mi bas i ne ide. U svakom slucaju nije tako jednostavno kao "zli Makron, vara narod".

Evo kako izgleda za masinovodje - Превремена пензија у 52: Француски "железничари" ускоро ће морати без својих луксузних специјалних пензија (pisano 2019.)

Посебни посебни прописи омогућавају многим Французима да оду у луксузну превремену пензију.

Без реформе, систем прети да се уруши.

 

Spoiler

Десетине хиљада људи поново су јуче демонстрирали у Француској против пензионе реформе коју Емануел Макрон жели да представи данас. Главна поента реформе је већ позната: повлашћене пензије 42 професије ће бити пребачене у општи пензијски фонд. То значи крај „специалистичких режима“. Посебно су погођени железничари, који су изгубили две „историјске“ привилегије.

Прво, старосна граница за одлазак у пензију: возачи мотора одлазе у пензију са 52 године, контролори са 57 година. Поређења ради: старосна граница за пензионисање у Француској је 62 године. С друге стране, висина пензије: она је у просеку 2.636 евра месечно за француску железничку компанију СНЦФ, у поређењу са 1.472 евра за остатак Француске. Ови други такође плаћају више од половине пензија СНЦФ-а својим порезима.

Важан разлог за високе СНЦФ пензије је начин на који се обрачунавају: последњих шест месеци пре пензионисања су одлучујући. Током овог периода, они који су погођени често добијају кратко унапређење само да би им угодили. У приватном сектору, с друге стране, пензије се обрачунавају на основу 25 „најбољих“ година.

Макрон сада жели да елиминише ову несклад са системом бодова који је распрострањен у Европи. Сви пензионери треба да добију исту вредност за сваки уплаћени евро. Корисници „специјалних режима“, који укључују не само железничаре, већ и државне службенике, наставнике, запослене у струји и болницама, као и адвокате, морнаре и оперске играче, оштро се противе. Зато што имају највише да изгубе.

Пољопривредници би победили, породице би изгубиле

Као што је то често случај у Француској, многи примаоци нормалних пензија такође одбијају реформу у анкетама. Они се плаше индиректних недостатака. Зато што им и даље иде веома добро у европском поређењу.

Њихова законска (62) и реална старосна граница за одлазак у пензију (61,4) су неколико година испод европског просека. Пензије у Француској су, пак, знатно изнад европског просека: износе 71 одсто ранијих прихода. У Немачкој је 50 одсто. То кошта, посебно зато што Французи живе у просеку 22,7 година након одласка у пензију – знатно дуже од осталих Европљана.

Сви ови бројеви се разликују у зависности од статистике. Али закључак остаје исти: већина Француза би финансијски изгубила реформом. Осим ако се садашња старосна граница за пензионисање од 62 године не подигне - али Макрон је то искључио.

Председник такође тврди да се пензије неће смањивати по новом бодовном систему. Синдикати то у потпуности демантују: По њиховом мишљењу, радни век за пуну пензију ће се пре или касније повећати. Стручњаци верују да ће реформа створити бројне губитнике поред неколико победника - као што су фармери -: нижи државни службеници, запослене жене и породице са више деце.

Синдикати страхују да ће реформа генерално довести до "изједначавања". Прилагођавање пензија навише у односу на пензије СНЦФ-а би, међутим, потпуно покварило систем. Без реформе, пензијски дефицит Француске достигао би преко 17 милијарди евра до 2025. године.

 

9 minutes ago, Amigo said:

 

Jedino rjesenje koja ja vidim je da se veci procenat od plate izdvaja za penzije, jer ljudi ne mogu da rade poslije 65-te, niti te radnike zele da zaposle, Npr firma bankrotira i ko je vec preko 55, nece niko da ga zaposli, a tesko je i preko 50 naci posao, da ne govorim za koji predju 60.

Pa ja sam sebe ne bi zaposlio :lol_2:

Da, a onda se zaposleni bune sto im se toliko oduzima, a poslodavci kazu - pa to nam se uopste ne isplati.

Ovde su podigli te procente i sto si stariji to se vise uplacuje, pa ipak izgleda da ni to nije dovoljno i uz to dodatno odbija poslodavce da zaposle starije (cak >40 god), jer moraju vise da placaju za njih.

Edited by Dragan
Link to comment
Share on other sites

5 minutes ago, Dragan said:

Da, a onda se zaposleni bune sto im se toliko oduzima, a poslodavci kazu - pa to nam se uopste ne isplati.

 

Ma ko pita zaposlene, kod mene u firmi je obavezno izdvajanje u grupni penzijski plan, 4% od plate i te pare se skupljaju idu u stokove, sto je takodje kockanje na neki nacin, i nemogu te pare da dignem prije 65, a kada ih dignem onda opet na to platim porez.

 

5 minutes ago, Dragan said:

Ovde su podigli te procente i sto si stariji to se vise uplacuje, pa ipak izgleda da ni to nije dovoljno i uz to dodatno odbija poslodavce da zaposle starije (cak >40 god), jer moraju vise da placaju za njih.

 

Pravilnije bi bilo da se za penziju pocne izdvajati sto ranije, kad ostaris vise nema vreman dovoljno da se skupi neka crkavica.

Link to comment
Share on other sites

8 hours ago, Dragan said:

PS

Najveci problem EU (pored opstih problema demokratiskih devijacija u samoj birokratskoj strukturi) je nehomogenost njenih clanica. Postoje velike razlike u terirorijalnim velicinama, broju stanovnika, ekonomskoj moci, politickim strukturama, istorijskim datostima, mentalitetu...

Sa druge strane, ako bi se sve dobro uklopilo to moze biti i izvor snage i stabilnosti.

 

Drugi problem, koji proizilazi iz prvog je "sebicnost" velikih - Nemacke, Francuske i Italije.

Prirodno je da svaki politicar gleda za dobrobit gradjana svoje drzave, ali ako ovi mocniji previse koriste svoju snagu, na racun interesa vecine malih, onda stvaraju pometnju u citavoj konstrukciji i sumnju u citav projekat.

 

Treci problem su autoritarne tendencije, poput onih u Madjarskoj (mozda i u Poljskoj i jos nekim drugim drzavama), koje potkopavaju same temelje EU (zato se nadam da ce uspeti "raskrinkati" i neutralisati krticu Orbana).

U svakom slucaju trebalo bi razviti sistem gde ne moze samo jedna drzava blokirati sve, a da opet male ne budu uvek "pregazene". Verovatno bi jedan "istocni" EU blok bio dobar kao ravnoteza "zapadnom".

Edited 7 hours ago by Dragan

 

Odličmo, mada ne i kompletno, ne može se dati kompletna analiza u nekoliko rečenica, oa ni u disertaciji na stotinu strana, jer dok se analiza napravi, prikupe podaci, definišu slabe tačke, ponude bolja rešenja, okolnosti se promene, svet je u procesu neprekidnog kretanja. Meni se čini da je evropa bila homogenija, mislim na onaj zapadni deo, dok je bila "samo" ekonomska zajednica neho posle proširenja i stavljanje u prvi plan politike kao cilja i osnove zajedništva. Može se naći mnoštvo primera sebičnosti najjačih, ali svejedno su najjači neto finansijeri zajednice, kako reaguje biračko telo u holandiji ili nemačkoj kad mu se oredoči sa koliko para finansira neke korumpirane vlade u, takoreći, itdržavanim zemljama, a koje imaju mogućnost da blokiraju odluke koje su rezultat želje većine, i većine dtžava i većine stanoništva, a da pritom ničim ne ugroževaju stvarne, legitimne interese te, pobunjene, države.

EU nije našla dobar sistem odlučivanja, konsensus je dobar ali ga treba čuvati za mali broj, izuzetno značajnih pitanja, treba razdvojiti pitanja o kojima se donosi odluka na nivou zajednce i koliko su obavezne sve članice da ih primene, odnosno kolio su članice autonomne.

Moje mišljenje je da nehomogenost članica može i treba da bude prednost EU, hoće li se tako i realizovati zavisi od veštine vodećih grupacija, partija, pa i pojedinaca. Sigurno je daje bilo laše definisati buduću strukturu odnosa i odlučivanja dok je bilo 12 članica i manje pritisaka sa strane, nego sada kad ih je 27 sa stečenim ili dobijenim pravima kojih se niko ne odriče tako lako.

 

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

19 hours ago, Dragan said:

Slazem se sa time sto pises. Pitanje je koje bi bilo resenje, jer cim dirnes u kapitalisticki sistem (a njemu su ti problemi imanentni), ne znam kako je u Kanadi, ali u USA odmah vicu komunista/socijalista (pogrdno) i plase se da ce da im bude ugrozen njihov way of life (coca cola i big mac), makar su nedostaci tog "divljeg" kapitalizma ("slobode") vise nego ocigledni.

Sa druge strane nesto bolje od tog trulog kapitalizma nemamo, jer u velikoj meri to odgovara sadasnjem nivou razvoja ljudi, njihovoj pohlepnosti, zavisti, pozudi, egoizmu, zelji za dominacijom... jednom recju odlikama tri nize cakre.

 

Put kojim idu drzave Zapadne Evrope (Norveska, Svedska, Danska, Svajcarska ...) mi se cini dosta dobar - solidne demokratske strukture, socijalna drzava, visok stupanj obrazovanja i politicke svesti.

To je naravno vezano i za jake ekonomije, ali nije samo to. Nadam se daljem razvoju, koji sigurno nece biti niti lak, niti brz,

posebno uz demografske probleme koji slede, imigracioni problem, energetski, ekoloski...

 

"У стварности, међутим, запослени у скоро свим земљама одлазе у пензију раније: у Савезној Републици Немачкој, мушкарци су се пензионисали 2020. са просечном старошћу од 63,1 године, жене са 63,2 године.

Насупрот томе, Французи са 60,4 године, а жене са 60,9 година су отишли у пензију"

 

Dobar artikel o penzijama u Evropi - Љутњу због пензије на 64 године у Француској - пензиони системи у Европи у поређењу

 

Просечно недељно радно време стално запослених у земљама Европске уније (ЕУ-27) у 2021.

Francuska je na 23. mestu

 

"Према француском закону, законско радно време недељно је 35 сати (или 1.607 сати годишње)."

 

"Колико сати је 100% у Швајцарској?

Ниво запослености од 100% у принципу одговара 42 сата недељно или 2184 сата бруто годишње."

 

Пензијска реформа Француске и њени изузеци (napisano 2013.)

Било са 50, 45 или чак 40 година: више од 100 професионалних група ужива посебна права у француском пензионом систему и понекад им је дозвољено да прерано подигну своје пословичне ноге. Ни садашња пензиона реформа не напада ове прописе. Већина Француза мисли да је ово неправедно.

 

  Hide contents

Француски машиновођа може да оде у пензију са 50 година, војник од каријере може да испусти пиштољ са 45, а париска оперска плесачица може да подигне ноге са 40 година. Они су међу више од 100 професионалних група у Француској које уживају посебна пензиона права. Првобитно су уведени за посебно тешке активности. Ова посебна пензија – под називом „Регимес специаук“ – утиче на око 500.000 запослених и више од милион пензионера. Француска традиција на коју пензиона реформа не утиче. Друштвени научник Францис Кесслер објашњава позадину:

„Посебни фондови постојали су пре општег пензионог фонда, који је основан 1945. године. Неки од ових специјалних фондова више не могу сами да се финансирају, тако да постоји систем „паи-ас-иоу-го“. Општи пензијски фонд суфинансира посебне фондове.”

Ово све више постаје проблем. Француски пензиони фондови су празни. Дефицит би могао да порасте на више од 20 милијарди евра до 2020. ако не буде темељне реформе. Социјалистичка влада жели да продужи периоде доприноса за општу пензију и да постепено повећава пензионе доприносе. Али то неће бити довољно да се запуши пензиона рупа. Финансијски стручњак Франсоа Ленгле:

„Кључно питање, које би свакако изазвало буру негодовања, јесте реформа посебне пензије. То погађа државне службенике, али и запослене у државним компанијама, попут оних у железничкој компанији СНЦФ или електроенергетском гиганту ЕдФ. Док нормални запослени одлазе у пензију у просеку са 62 године, они који су привилеговани посебним пензијама одлазе у пензију у просеку са 55 година.”

Конзервативне владе су више пута покушавале да укину ове пензијске привилегије, које датирају из 17. века. Краљ Луј КСИВ је првобитно увео пензију за рибаре који више нису могли да раде. Синдикати желе да се држе традиције посебних пензија. Они су торпедовали све досадашње покушаје темељних реформи - великим протестима као 1995. или 2007. Недавно је председник Саркози успео да специјалну пензију на папиру мало прилагоди јавном сервису. Али привилегије заправо нису укинуте. Конзервативна опозиција око посланика УМП Беноиста Аппаруа позива на акцију да се предузме одмах.

„Направили смо прве кораке. Почели смо да прилагођавамо године доприноса различитих система. Ипак, у Француској и даље постоје посебна права. Сада је крајње време за прилагођавање система. Влада мора да делује. То је такође питање правде.”

Полицајци, ватрогасци, железничари и контролори летења могу не само раније да оду у пензију, већ у просеку уживају и већу пензију. Ово је делимично због основе обрачуна: за посебне пензије се користи плата за последњих шест месеци, а за општу пензију последњих 25 година. Неправедно, каже већина Француза, показало је истраживање. Али прошлост је показала да су посебне пензије буре барута. Зато социјалистичка власт радије држи руке даље од ње. И наставља да субвенционише пензионе привилегије – са више од шест милијарди евра годишње.

 

 

 

Sta bi Francuzi rekli za mog kolegu. 69 godina zivota i 54 godine rada. I jos uvijek radi.

Link to comment
Share on other sites

4 hours ago, koca popovic said:

Sta bi Francuzi rekli za mog kolegu. 69 godina zivota i 54 godine rada. I jos uvijek radi.

Ima i obrnutih primera, ima dosta "visokih kadrova" koji su dobili otkaz ili stavljeni u neko mirovanje sa nekih 60 godina (i onda penzija sa 62 jer niko nece da ih zaposli tako matore) a njima se radi medjutim problem je sto su to uglavnom uspesni ljudi koji vuku ogromne plate a to se firmi ne isplati, jeftinije im je da zaposle nekog mladjeg a takodje sposobnog kog ce da placaju upola. Mislim da ce ceo penzioni sistem uskoro morati da se menja

Link to comment
Share on other sites

4 hours ago, koca popovic said:

Sta bi Francuzi rekli za mog kolegu. 69 godina zivota i 54 godine rada. I jos uvijek radi.

 

Svaka mu cast, to je zdrav covjek. Ja ne bih nikada ogranicavao do kada neko zeli da radi.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

11 minutes ago, ciao said:

Ima i obrnutih primera, ima dosta "visokih kadrova" koji su dobili otkaz ili stavljeni u neko mirovanje sa nekih 60 godina (i onda penzija sa 62 jer niko nece da ih zaposli tako matore) a njima se radi medjutim problem je sto su to uglavnom uspesni ljudi koji vuku ogromne plate a to se firmi ne isplati, jeftinije im je da zaposle nekog mladjeg a takodje sposobnog kog ce da placaju upola. Mislim da ce ceo penzioni sistem uskoro morati da se menja

Da se mora mijenjati penzioni sistem u Fr. slazem se. Ako je tacno ono sto je izlozio @Dragan onda Fr ima ogroman problem. U Norge se u penziju ide sa 67 g. Nije davno uvedeno. Ali pocinje da se suska o 70 g kao nova granica za odlazak u penziju. Ovdje se najranije za sada ide u penziju sa 62 g i 40 g radnog staza. Ali sistem je takav da sto duze radis, veca ti je i penzija. Primjer moj. Ja trazio penziju sa 62 i ladno dobio odbijenicu. Razlog imao bih vrlo nisku penziju za Norveske prilike, 150000 kr na godisnjem nivou. A vec sa 65 trebao bih da imam 300 000 kr , a sa 70 g 360 000 kr. Strahovito velike razlike priznat ces. Ali ja kao neko sa veoma losim odsenom ( procjenom) koliko cu da zivim ne ide mi u prilog da cekam toliko dugo ponziju. Moja zamisao je da jedan period uzmem penziju i da istovremeno radim 100% ( to mogu po zakonu ). Tako je uradilo vise mojih kolega. Ovdje su veoma cijenjeni stariji vozaci autobusa . Volio bih da cujem kakve argumente protiv vozaca preko 60 imaju neki forumasi koji su negativno pisali o vozacima preko 60. Ne bih da se ubjedjujem sa nekim oko voznje ali to je moj teren. Na tom polju imam argument za sve sto tvrdim. Specijalno za starije vozace. To su najbolji vozaci koji se mogu naci. Mala pomoc u razmisljanju, u voznji teskih vozila ne odlucuje vrijeme reakcije nego planiranje voznje. Kome nije jasno o ceme se radi neka me slobodno pita.

Link to comment
Share on other sites

5 minutes ago, Amigo said:

 

Svaka mu cast, to je zdrav covjek. Ja ne bih nikada ogranicavao do kada neko zeli da radi.

Da ti odmah kazem svi vozaci teskih vozila zavise od zdravlja. Sa  mojim diabetisom 2 ja moram da dodjem sa novim ljekarskim uvjerenjem. Tu je jos mnogo zdravstvenih problema kojih moramo da vodimo racuna. Imam ja vise kolega koji rade na ovaj nacin. Njegov stil zivota je da radi nesto, u dodatkuima dupla primanja. Ja ne mogu da razumijem nase ljude da im je najvisi cilj otici u penziju i lezati kuci. Isto tako moja primanja nisu neka i stalno mi fali novca. Ne znam kako ljudi zive sa dosta manjim primanjima ( licno sam ustanovio u mom primjeru duplo manje). Ali eto neka bude da ja nisam svoj po tom pitanju

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...