Jump to content

Klimatske promjene, zagađenje i uništavanje životne sredine


...

Recommended Posts

1 hour ago, Klotzen said:

Nije norveški losos ozloglašen nego sve ribe koje se uzgajaju u tim veštačkim uslovima. Ali takva riba je i dalje 10 puta zdravija od piletine, svinjetine i teletine koja takođe imaju sve te iste loše osobine zbog sličnog načina uzgajanja kao i taj losos.

 

Kod nas je norveški losos jeftiniji od ovih što su kao divljaci. Norveški je oko 1300-1500 dok divljak ide i do 2200. Sasvim ok obzirom na razliku u kvalitetu.

Ako mislis na divlji losos, njega je gotovo nemoguce kupiti. Ako je samo toliko skuplji onda je to prevara. Divlji losos se i ne lovi komercijalno, jer ga i nema toliko. Sezona lova lososa je od 01.06 do 31.08 . Dozvole su veoma skupe. A ova cijena od 1300-1500 dinara je prevelika. Ovdje kod mene se prodaje od 7 do 10 eura po kilu cijela sa izvadjenom utrobom, svjeze. I da, treba da se zna da je samo Svajcarska skuplja od Norveske u Evropi.

Link to comment
Share on other sites

Stavio sam "kao divljak" jer tako ljudi govore ali realno nema tu niko pojma ni odakle je ni kako se uzgaja losos osim ako radnja ne napiše to. U Metro-u je jasno obeležen taj norveški losos i tamo je najjeftiniji. Ostali nam možda isto prodaju taj isti losos samo deru sa cenama.

 

Inače ima i lososa divljaka, još uvek se love ali pada udeo na tržištu u odnosu na ove uzgajane jer je velika zarada sa tim farmama a sve manji profit za ribare.

Link to comment
Share on other sites

14 hours ago, Klotzen said:

Ali takva riba je i dalje 10 puta zdravija od piletine, svinjetine i teletine koja takođe imaju sve te iste loše osobine zbog sličnog načina uzgajanja kao i taj losos.

Kako se ovo meri?

Edited by sasa965
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Tomiprunet said:

Covece, ono pile na farmi bar izgleda normalno. Lososi se raspadaju zivi od gljivica i ko zna cega jos.

Gdje si ti vidio ribu da se raspada a da se prodaje?. Ti kad ga lijepis onda ga lijepis bas zestoko. Objasni nam leba ti ko kupuje ribu u raspadanju. 

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Kronostime said:

Koliko vas moze da razlikuje file lososa od fila kalifornijske pastrmke kojoj je u hranu dodat i keratin?

E, to je ono sto vam najcesce prodaju u ribarnicama i restoranima kao lososa..:default_coffee:

 

To mozda u Srbiji :smiley33:

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

9 hours ago, koca popovic said:

Video me ne interesuje. Ono sto znam je da niko ne kupuje trulu ribu.

Kako ne kupuju kad je ta trula riba poslastica u nordijskim zemljama ( ona ukiseljena u buradima na suncu ili kako vec ).

9 hours ago, Milenko Puzigaca said:

Onaj pangazijus sto ga zovu somovina i sto ih gaje u kanalizaciji je blizu toga :lol_2:

 

To bar znam sta je, i kako se gaji. Ali ovo za Losose, pomislis plemenita, kvalitetna riba, koja zivi u severnim rekama i morima, nije zagadjeno, cista priroda. kad ono cvrc. Norveska, Skotska i Cile su mi zgadili lososa za sva vremena. 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...

 

Šta struka kaže o mogućnostima, troškovima i rizicima nuklearne energije

 

Quote

Zagovornici nuklearne energije govore o velikom interesovanju širom sveta, te o mogućnostima koje nude mali modularni reaktori, koji se pominju i u Srbiji. Protivnici ove vrste energije ukazuju na rizike.

Govoreći o renesansi nuklearne energije, direktor Nuklearne agencije Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj Vilijam Megvud smatra da ovoliko novosti na tom polju nije bilo od pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka.

„Proteklih godina u praktično svim delovima sveta vidimo pojačani interes za nuklearne tehnologije“, kazao je Megvud.

Listu predvodi Kina, koja je u prošlogodišnjem planu predvidela 44 nova reaktora u ovoj deceniji. Po broju nuklearnih elektrana u planu slede Rusija i Indija. Naveliko se gradi u Turskoj i Egiptu.

 

Na nekoliko topika se piše o ekološkim pitanjima, nekako je uvek prožeto i političkim, i ekonomskim, pa da prozborimo neku i ovde, jer klimatske promene nekako najviše teraju na razmišljanje kako obezbediti energiju, a ne uništiti životnu sredinu i ne ugroziti ekonomski razvoj.

Posle černobilske katastrofe, a i havarije u Fukušimi, mnoge države su uvele moratorijum na gradnju novih NE. Efekat koji prave elektrane na fosilna goriva, ugalj, mazut, gas, je poguban po životnu sredinu, a nema čiste energije ako se uzme u obzir sve, gradnja, održavanje, uništavanje odnosno reciklaža isluženih pogona i za proizvodnju i skladištenje. Samo kao primer, ne bi valjalo da ovde vodim paralelnu raspravu, smanjenje emisije štetnih gasova iz automobila se rešava tako što se prelazi na proizvodnju električnih automobila, naizgled, rešen problem ali đavo ne spava, i EA zahtevaju energiju, samo je zagađenje dislocirano, nalazi se negde van gradova, potrebni su novi pogoni za proizvodnju struje da bi se punile baterije čija je proizvodnja, takođe, prljava tehnologija, reciklaža, verujem isto tako, ne znam može li iko da izračuna neto efekat po životnu sredinu prelaska sa SUS motora na EA.

U Srbiji se više od polovine električne struje dobija iz termoelektrana, zagađenje je izuzetno visoko, može li se smanjiti na prihvatljiv nivo postavljanjem filtera efikasnijim sagorevanjem ili drugim tehnološkim poboljšanjima, sumnjam. Ni drugi tipovi centrala nisu neutralni po životnu sredinu a u igru ulazi i rizik od havarija.
Možda, po meni veoma verovatno najveći resurs u Srbiji, moguće i u drugim zemljama, je štednja, racionalna potrošnja, uštede u prenosu i distribuciji, korišćenje dodatnih izvora, vetra i sunnca na mikro nivou, domaćonstva, zgrade, pogona, farme.

Ima bezbroj dilema, jedino što je izvesno jeste da struja mora biti skuplja.

 

Link to comment
Share on other sites

Mi 70% struje dobijamo od termoeletrana. Ono što je najgore je korišćenje mazuta, to pod hitno treba izbaciti i zabraniti. Da bi se on izbacio moramo imati dovoljne količine kvalitetnog uglja. Dakle kvalitetan ugalj manje zagađuje od ove kombinacije blata i mazuta koje sad lože. Posle toga treba ići u pravcu gasa. I to je neki pravac smanjenja zagađenja kod tih kotlova koji se lože.

 

"Zelena" energija je važan projekat. Niko nikada nije rekao da on treba da zameni ostale vidove nego da treba da stremimo što većem postotku korišćenja istog pa da u nekoj budućnosti izbacimo sve vidove loženja da bi se proizvodila struja. A kako se tehnologija usavršava u jednom trenutku će biti moguće i to. Naš plan je da do 2040. godine dostignemo 40% a do 2050. godine 50%. Ukoliko bismo ušli u EU ovaj tempo bismo morali da ubrzamo. A mi osim MHE ne radimo praktično ništa na tom putu jer je ova vlast rasterala one investitore za vetro parkove od pre 5-6 godina. Znači na kraju će nam ostati jedino opcija nuklearke.

 

Postoje te male modularne nuklearke jačine do 300 MWH i ako se njihov razvoj nastavi verovatno bi mogle biti dobro rešenje za nas. One vuku poreklo od onih malih nuklearnih postrojenja na brodovima i pokazale su se ok (osim na onoj ruskoj podmornici 🙂 ) ali vidim da i tu ima dosta nepoznanica kad bi to moglo biti izvedljivo za nas. Takođe ostaje problem ljudstva jer mi nemamo ni jednu školu ili fakultet koji bi mogao da obrazuje takav kadar. Verovatno bismo morali da uvozimo radnu snagu ....

Link to comment
Share on other sites

Ima li neko ako zna da prepriča kako je Norveska došla do toga da je u vrhu liste sa najvecom potrosnjom struje po stanovniku, a skoro 95% struje se proizvodi u hidroelektranama. Imaju oko 1600 hidroelektrana, od kojih su oko 600 male, ispod megavata, i oko 700 srednje, od 1 do 10 megavata. Nisu valjda vecinu toga izgradili tek kad su pronasli naftu :smiley24:

Edited by Milenko Puzigaca
Link to comment
Share on other sites

Verujem da to ima veze i sa tradicijom korišćenje energije vode, gledao sam u nekoj emisiji na NG da su još u srednjem veku u Skandinaviji imali razvijeno rudarstvo a da su za izvlačenje rude iz okna koristili energiju vode. Reljef i hidrologija Norveške su takai da imaju veliki potencijal za iskorišćavanje energije reka posebno onih koje teku sa planina prema obali mora, koje se ne zamrzavaju. Nomeland je jedna od najstarijih hidroelektrana u Norveškoj, sagrađena je 1920.


Citat sa google-a:

Quote

Rečna mreža Norveške je vrlo gusta. Reke se s planina slivaju u fjordove i prema jugoistoku. One su vrlo kratke, velikog pada, s mnoštvom brzaka i slapova i bogate su vodom. Zbog velikog pada korita postoje uslovi za hidroenergetsko iskorištavanje.

 

Zanimljiv je i podatak da je Norveška, kao veliki proizvođeč nafte ujedno i najveći, relativno, kupac električnih automobila.

 

Kao totalni laik, sve do protesta stanovnika Rakite i drugih mesta gde su građene MHE, mislio sam da je to ekološki najprihvatljiviji vid proizvodnje električne energije, nisam znao da se koristi tehnika zarobljavanja vode u cev, praktično isušenje korita kojim su reke tekle, mislio sam da to funkcioniše kao one stare vodenice, izgrade se pored, čak i iznad reke, eventualno malo skrene tok vode da bi prešao preko lopatica i odmah se vraća u prirodni tok. Možda je proizvodnja moguća i ovako kako sam ja zamišljao ali je manje ekonomski isplativa investitoru.

Negde sam i video da je čovek, za svoje potrebe, staru vodenicu pretvorio u HE, dodavši generator i još koješta da bi obezbedio generator od pregorevanja.

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

33 minutes ago, Div said:

Verujem da to ima veze i sa tradicijom korišćenje energije vode, gledao sam u nekoj emisiji na NG da su još u srednjem veku u Skandinaviji imali razvijeno rudarstvo a da su za izvlačenje rude iz okna koristili energiju vode. Reljef i hidrologija Norveške su takai da imaju veliki potencijal za iskorišćavanje energije reka posebno onih koje teku sa planina prema obali mora, koje se ne zamrzavaju. Nomeland je jedna od najstarijih hidroelektrana u Norveškoj, 

 

 

Kad su energija, i uopste resursi u pitanju, pozeljno je da zemlja bude ili velika i retko naseljena, ili bogata, a najbolje oboje. Srbija nije nista od toga. U Norveskoj kada napravis hidroelektranu na jednoj brzoj i kratkoj reci, skoro nista nisi poremetio. Ljudi ionako nema, nema ni riba, a ptice koje su se mozda tu gnezdile, mogu da se izmeste na sledecu stenu i nastave da koriste iste resurse hrane i ostalog sto im treba.

Srbija je ruralna zemlja, mnogo ljudi zivi izvan velikih gradova. Ostali zivi svet se nekako rasporedio izmedju ljudskih naselja i koegzistira s ljudima na nacin na koji ne moraju tamo gde postoji siri prostor. U Srbiji gde god da pravis elektranu, kopas rudnik ili koristis druge resurse, nekome moras da ozbiljno poremetis zivot, a zivotinje nemaju gde da se sklone, nego moraju da nestanu. 

U Srbiji biljke i zivotinje imaju male areale, ispremesane i izukrstane medjusobno i s ljudskim naseljima. U tome je bogatstvo, ali i ogranicavajuci faktor kad je u pitanju proizvodnja energije i koriscenje resursa.

Mogao bi post i kod Rio Tinta, a moze i ovde. Ista je prica.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

On 12/21/2021 at 10:18 PM, Milenko Puzigaca said:

Ima li neko ako zna da prepriča kako je Norveska došla do toga da je u vrhu liste sa najvecom potrosnjom struje po stanovniku, a skoro 95% struje se proizvodi u hidroelektranama. Imaju oko 1600 hidroelektrana, od kojih su oko 600 male, ispod megavata, i oko 700 srednje, od 1 do 10 megavata. Nisu valjda vecinu toga izgradili tek kad su pronasli naftu :smiley24:

Evo ja da kazem nesto na ovo tvoje pitanje. Norveska je vrlo bogata vodom. Isto tako je bogata sa planinama. Sad ces reci da je i Srbija bogata sa planinama. Sve je tacno sa nekim malim razlikama. Kao prvo, ono sto je rekla Vili ovdje je veoma velika teritorija nenaseljena i to su uglavnom planinske oblasti , stjenovito nenaseljeno. Onda ovdje su ogromne padavine. Snijeg i kisa.I onda su ljudi pronasli na visoravnima valika podrucja beskorisna. I sta su uradili. Napravili su velike zemljane brane i sakupili vodu u jezero , poslije cega prokopaju tunel , i onda imaju hidroelektranu. Nedaleko od mene ima takvo nesto. Tamo negdje u planini ima poprilicno veliko jezero iz kog voda ide sa 800 m nadmorske visine kroz tunel i onda rjecica velicine zapadne Morave kod Ovcar Banje pravi vise struje nego Visegradska hidroelektrana. Inace po zakonu bilo kakva hidroelektrana kad se gradi mora da se izgrade i nekakve stepenice za ribu da moze da ide uz rijeku i niz rijeku. Inace po zvanicnim podacima Norveska ima 37200 MWh instalisane snage i proizvodi oko 154 TWh, od to ga je cca95% hidro i oko 5% od vjetra. Nadam se da si zadovoljan sa odgovorom. Lijep pozdrav sa sjevera. I da umalo ne zaboravih, ovdje koliko ja znam nema MHE takvog tipa kao u Srbiji.

Link to comment
Share on other sites

  • 5 months later...

Profesor Andreas Fat iz Nemačke odlučio je da pliva od izvora Dunava kod Švarcvalda stigne do Crnog mora. Njega prati tim istraživača, putovanje su započeli u aprilu, a u ovim trenucima prolaze kroz Srbiju.

 

Trenutno njegov tim prolazi kroz Srbiju, ali Dunav kod Beograda je jedino mesto gde on nije želeo da pliva.

 

- Sedimo ovde, a 1,7 miliona ljudi izbacuje svoj izmet u Dunav. Nije dobar osećaj plivati u Beogradu - rekao je Fat za Euronews Srbija.

 

Izvor: https://www.blic.rs/vesti/drustvo/nemacki-profesor-preplivava-dunav-da-bi-istrazio-kvalitet-vode-jedino-kod-beograda/vph4fbn

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

  • 2 months later...

Najduza italijanska reka Po skoro pa presusila. Najnizi vodostaj u zadnjih 70 godina. Posto se reka uliva u Jadransko more, a vodostaj je toliko nizak, doslo je do ulivanja slane

vode u korito reke 😔 duzina novonastalog "fjorda" za sad je 40km.

Quote

“La portata del fiume sta scendendo molto velocemente e acqua a monte non ce n'è più. In più, fa molto caldo e non piove: sarà un anno difficilissimo”, ha detto Meuccio Berselli, segretario generale dell'Autorità di Bacino del Fiume Po

„Ток реке опада веома брзо и узводно више нема воде.  Поред тога, веома је вруће и нема кише: биће то веома тешка година“, рекао је Меућо Берсели, генерални секретар Управе за слив реке По. 

NkH937j.jpg

Edited by fancy
  • Tuzno 2
  • WOW 1
Link to comment
Share on other sites

  • fancy changed the title to Klimatske promjene, zagađenje i uništavanje životne sredine

 

Tražim mesto gde da stavim ovaj naslov:
 

Američki Senat usvojio Bajdenov plan za klimu i zdravlje

 

vidim, nema odgovarajuće temena politici, Amerika je tamo predmet drugačijih rasprava, a i ekologija, ni na nauci, tamo ima istraživanja svemira i haplogrupa, ne potcenjujem nijedno, ali nema možda i najvažnije teme. Dobro, ipak ima ovde, na društvu možemo o svemu, a politika donosi odluke, uvažavajući ili ne nauku, politikadonosi odluku da li postoji globalno zagrevanje, evo sad ga ima.
Ne mogu da kažem ništa konkretno o usvojenom planu, jedino što se vidi iz teksta, ne verujem da je precizno preneto, je subvencija za svakog Amerikanca od 7500 dolara za kupovinu električnog automobila, pa to prevazilazi ukupna sredsta koja su planom predviđena, cenim da je u pitanju novinarska površnost, a ni meni se ne kopa dublje, prva mi je pomisao kad sam pročitao naslov može li takav plan da donese išta značajno u ovom i narednim vremenima, decenija-dve. Šta može plan u koji nisu uključene Evropa, Rusija, Kina, Indija i ostali, ali ovi su i pojedinačno značajni na globalnom nivou, značajni kao zagađivači u najmanju ruku.

Pošto čitam vesti sporadično, bez sistema, ne mogu da se setim gde, pročitah da je došlo do ugrožavanja velikog broja živih vrsta u Sredozemnom moru zbog porasta temperature vode, ove godine nema dana bez vesti o nekom velikom požaru, da li se samo više piše ili je broj i obim požara znatno veći od prosečnog u nekom dužem periodu, najava povratka na korišćenje energije uglja, makar i na kraći period, sve su pojave koje utiču na povećanje zagrevanja, ne mogu ni da zamislim kakve su sve mere potrebne, a i koliko para, da se zagrevanje barem uspori da bi unekom momentu bilo zaustavljeno.

 

Link to comment
Share on other sites

U Svedskoj se bonusi u tolikom iznosu vec isplacuju onima koji kupe elektricni automobil. Za hibride nesto manje, dakle nije greska. Doduse, nakon par godina primene, vec se razmatra koliko je to u redu da oni koji su vec dovoljno bogati da kupe takav auto, dobijaju pare onih poreskih obveznika koji to mogu samo da sanjaju.

 

Ali dolazi i nova nevolja. Moglo bi i na temu o Rio Tintu, ali hajde ovde. EU komisija ce uskoro poceti razmatranje predloga svog odbora za hemikalije da se litijum klasifikuje kao otrov. Znaci da bi to pogodilo i rudnike litijuma, ali i fabrike baterija i pogone za reciklazu. To nakon sto je nauka dokazala da izlaganje izvesnim kolicinama litijuma u zivotnoj sredini negativno utice na razvoj fetusa, posebno srca. I sta cemo sad 😁?

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

On 8/9/2022 at 7:12 AM, vilhelmina said:

U Svedskoj se bonusi u tolikom iznosu vec isplacuju onima koji kupe elektricni automobil. Za hibride nesto manje, dakle nije greska. Doduse, nakon par godina primene, vec se razmatra koliko je to u redu da oni koji su vec dovoljno bogati da kupe takav auto, dobijaju pare onih poreskih obveznika koji to mogu samo da sanjaju.

 

Ali dolazi i nova nevolja. Moglo bi i na temu o Rio Tintu, ali hajde ovde. EU komisija ce uskoro poceti razmatranje predloga svog odbora za hemikalije da se litijum klasifikuje kao otrov. Znaci da bi to pogodilo i rudnike litijuma, ali i fabrike baterija i pogone za reciklazu. To nakon sto je nauka dokazala da izlaganje izvesnim kolicinama litijuma u zivotnoj sredini negativno utice na razvoj fetusa, posebno srca. I sta cemo sad 😁?

 

Da, tim subvencijama se problem ne rešava, odnosno vlade sebi prave zonu komfora, nešto čine a ne dovode do zastoja u autoindustriji, međutim, ono što je najgore, mislim da se pitanje zagađenja ne rešava samo se dislocira, iz centra grada seli se van, čak i u druge države, regione. 

Veći efekat na ekologiju bi se postigao kada bi pare, umesto na subvencije za kupovinu EA bile uložene na razvoj javnog prevoza, gradskog, međugradskog i ograničavanje kretanja ili naplata ulaska kolima u centre gradova.

Srbija svakako nije reper ali kad vidim kako se proizvodi struja, veći deo iz nekvalitetnog uglja i mazuta, pitam se da li je prednost više električnih vozila  koja će trošiti struju iz termoelektrana na ugalj, predhodno je "pakujući" u baterije koje su napravljene od litijuma za čiju je proizvodnju utrošeno, opet, hiljade tona goriva na bazi nafte, uništeno plodno zemljište, zatrovani vodotokovi.

Kažu da je reka Po na toliko niskom vodostaju da je kilometrima od ušća tok vode obrnut, more prodire u korito reke, naravno uništava živi svet koji nije adaptiran na život u slanoj vodi, Arktik se zagreva brže od ostatka planete, posledice po klimu i život na zemlji se teško mogu predvideti sa većom preciznošću ali se ne može očekivati ništa dobro, lepa je Venecija ali ne treba i London i Njujork da postanu nove Venecije.

Link to comment
Share on other sites

Znači dosta ovaj plan i vrlo je ozbiljno napravljen. Preliminarno istraživanje je pokazalo da će do 2030 zbog ovog zakona emisije biti manje za jednu giga tonu CO2 (to je jedna milijarda tona)

 

Konkreno ovo što ste pominjali za subvencije za automobile, one su capovane na određenu visinu godišnjeg prihoda, tako da nisu za najbogatije. Takođe postoje subvencije sada i za polovne električnme automobile ako se ne varam.

 

Cela poenta ovog zakona je da podstakne investicije u čiste tehnologije, a to ne čini samo količinom novca odvojenom za subvencije i poreske olakšice, već i dugim vremenskim periodom na koji su opredeljene (10 godina skoro) što daje sigurnost investitorima, tj daje jasan signal tržištu.

 

Glavna poenta ovog zakona je da omogući skaliranje čistih tehnologija što će dovesti do njihovog daljeg pojeftinjenja (već su sada u mnogim slučajevima ekonomičnije od fosilnih goriva, čak i pre ovog ludog skoka gasa). Na primer nemački plan subvencija za solarnu energiju je u ogromnoj meri doprineo tako velikom padu cena solara u poslednjih 15ak godina.

 

I nije Amerika jedina koja ulaže. EU isto ogromne novce izdvaja u ove svrhe, a u Kini se ove godine npr grade neke neke poptuno lude cifre novih kapaciteta na obnovljive izvore. To bi do pre nekoliko godina ljudima bilo praktično nezamislivo.

 

Evo ovde malo više detalja o tome zašto obnovljivi izvori postaju tako jeftini

 

 https://klima101.rs/cena-obnovljivi-izvori-energije/

 

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...