Jump to content

Veshtodel

Član foruma
  • Posts

    395
  • Joined

Everything posted by Veshtodel

  1. Naravno, stvari jesu kompleksnije od ovoga i svakako da tu imamo drugih faktora koji uticu na postojanje svega toga pored sadasnjeg oblika obrazovanja, to je deo onoga sto sam Baby spominjao za mentalne modele kod iceberg modela. Samo sto kroz drugaciji oblik obrazovanja mogu da se rese ti problemi i to opet ne radikalno, tipa da sada odmah ukinemo sve skole, vec polako korak po korak. Zapravo vec sada imamo promene u nacinu na koji ljudi sticu znanja (nazalost i neznanja), ljudi sami dolaze do tako neceg mimo skolskog sistema, bilo to na dobar nacin (sticanje novih znanja i vestina koje se traze na trzistu) bilo to na los nacin (upijanje antivax teorija zavera i slicno). Tu skolski sistem u neku ruku postaje cak i irelevantan, sto se u jednom trenutku mozda i shvati, pa to pocne da se menja (recimo da se izbacuju neki programi na fakultetima koje niko ne pohadja, redukuje budzet za obrazovanje sve do nivoa kada bismo imali vrlo malo ljudi koji su zavrsili drzavno obrazovanje). Ovo je doduse samo primer, ne predvidjanje, dakle neki zamisljeni scenario koji sam smislio da bih objasnio te spontane promene i spontano organizovanje koje se u drustvu desava i koje niko ne vodi i ne kontrolise, jedan od razloga zasto tako je zato sto umeju da traju decenijama, pa cak i vekovima, a niko toliko dugo ne zivi da bi mogao pazljivo to da vodi i planira. Skoro je izasla knjiga Design Thinking: Kako da stvarate proizvode koje ljudi zele od dvojice autora iz Nordeusa. Tu se recimo dodatno objasnjava razlika izmedju konvergentnog i divergentnog razmisljanja i kako se to primenjuje u kreativnom resavanju problema, kao i generalno design thinking metodologija. Iako je to vise namenjeno ljudima koji bi naprave neki novi proizvod i rese probleme koje njihov biznis ima, ista takva metodologija moze da se primeni i u resavanju drustvenih problema i smisljanju inovativnijih resenja.
  2. Ne masim poentu nego iznosim ono sto jeste, a ne sto treba, ne treba to dvoje mesati. Ja se slazem sa tobom da Crkva ne treba da vodi politiku i ekonomiju, ali to nema veze sa tim sta je bilo i sta jeste u realnosti, a to je da je Crkva u proslosti vodila i politiku i ekonomiju. Ja sam o tome pisao, istorijske cinjenice, a ne normativne propise i ideje sta bi trebalo i kako bi trebalo. Istorijska je cinjenica da je Rimokatolicka crkva bila i politicka institucija i sila, da je uticala na politicka i vojna desavanja u Evropi i ostatku sveta i da je bila centralizovana politicka sila sa kojom su se decentralizovani feudalni kraljevi i plemici non stop svadjali sve do Reformacije i verskih ratova kada je taj subok eskalirao i doveo do smrti skoro 10 miliona ljudi. O tome smo vec jednom diskutovali, ne bih pustio da me leci samoobrazovani lekar, sto ne znaci da zbog toga moramo da imamo i opravdavamo postojanje sadasnjeg drzavnog obrazovanja koje je zasnovano na principima industrijskog doba. Takvo obrazovanje se sporo razvija i prilagodjava promenama u svetu, skupo kosta, ne sluzi ucenicima i studentima (ne daje im potrebno znanje i umece razmisljanja, nego im daje cinjenice na tacni koje trebaju da nabubaju), ne sluzi ni trzistu (zato imamo gomilu nezaposlenih ljudi koji nemaju znanja i vestine koje kompanijama treba) i pritom dovodi do pojave antivax, teoreticara zavera, kreacionista itd. Sadasnje obrazovanje takav problem ne resava, to je opet cinjenica, deskripcija realnosti, ono sto jeste, a ne ono sto treba. Bas kao sto je cinjenica i opis realnosti da je 2016. godine 69% programera bilo samoobrazovano (sada ih ima znatno vise). Slagali se mi sa tim ili se ne slagali, to je objektivna realnost i opis problema. Kako cemo taj problem resiti, e to je vec domen ''sta treba'', a ne ''sta jeste'' i ako te vec zanima ono sto treba, a tad smo pisali na drugoj temi pre par meseci, moja zamisao i ideja oko toga sta treba jeste da se i obrazovanje decentralizuje, prepusti trzistu uz minimalnu kontrolu vlade i nekakvih ministarstava obrazovanja, nauke i kulture (sta god ta ministarstva znacila i radila) i da ta kontrola i regulacija bude vezana samo za inspekciju toga sta skole uce (i mentori kako sam ja to na onoj temi pisao i to jos bolje ukoliko bi to bilo remote jer bi tako sprecili vrsnjacko nasilje, smanjili troskove putovanja i zagadjenje i uticaj na klimu). Nesto poput kontrole proizvodnje hleba, da li ta proizvodnja zadovoljava neke zdravstvene i ekoloske standarde. Doduse ni ovakva zamisao nije bas najbolja, mozda je bolje potpuno prepustiti sve trzistu bez ikakve kontrole (zbog spontanog poretka i samoorganizacije), ne znam, bas kao sto ne znam da li je moja ideja da dizajniram navigaiju kao sidebar dobra za korisnika u odnosu na ideju da ta navigacija bude header. Da bih to znao, takvu ideju moram da testiram, da je empirijski ispitam u realnosti. Tako mozemo i ovo gore da radimo, sto nazalost vlade obicno ne rade, tesko da postoji vlada koja kreativno resava drustvene probleme. A kad smo vec kod tog kreativnog resavanja problema, evo jedna odlicna studija radjena jos 1993. o tome kako kreativnost nestaje kod dece zbog obrazovanja. https://www.ideatovalue.com/crea/nickskillicorn/2016/08/evidence-children-become-less-creative-time-fix/ Prema toj studiji 98% petogodisnjaka pokazuje kreativnost, a onda se ona smanjuje tokom godina osnovnog obrazovanja da bi medju decom koja imaju 15 godina taj procenat iznosio 15%. Kod odrasilih je to samo 2% (tu spadaju Hokins, Dzobs i ostali geniji popularni ili nepopularni, a zamislitite tek da li ovakvih ima u vladama, jesu li zakonodavci i izvrsioci kreativni ljudi kada donose neke politike). Sad ti meni reci, da li je ovaj problem i masakr ljudske kreativnosti resiv ako nastavimo sa ovakvim oblikom drzavnog obrazovanja? Tesko sumnjam, bas kao sto u to tesko sumnjaju Land i Jarman koji su radili ovu studiju (doduse oni lepo izlazu detalje problema, kazu da skole decu uce da istovremeno imaju konvergentno i divergentno razmisljanje, da istovremeno kritikuju i analiziraju ideje i istovremeno zamisljaju nove ideje i budu mastoviti, sto je u praksi i kognitivno nemoguce sprovesti, tj. ne mozes istovremeno ta dva oblika razmisljanja imati, nego to moraju biti razdvojeni procesi. Zato su u Design Thinking i System Thinking metodologiji (obe se ne spominju u skolama, a kamoli uce) ta dva procesa razdvojena. A taj problem genocida nad ljudskom kreativnoscu je samo jedan od mnogih pored antivaxa, sklonosti teorijama zavera i svemu ostalom, sto je pak deo genocida nad ljudskom radoznaloscu i logickim razmisljanjem. Da bi se to resilo, nema tog zakona koji ce reci ''stop antivaxu, zabrana antivaxa'' nema tog zakona koji ce ''reformisati'' obrazovanje (omiljena rec svakog nekreativnog politicara), nego bi se to resilo spontano kao i sve ostalo, korak po korak.
  3. A dobro znamo da je takva centralizovana crkva napravila velika krvoprolica tokom istorije, daleko vise nego te decentralizovane feudalne kraljevine. Verski ratovi su odneli mnogo vise zrtava nego sto su medjusobne prepirke raznih kraljeva oko zemlje i ko ima pravo na presto i slicno. Zato sto nisu postojale stabilne drzave nego fragilne koje nisu mogle obezbediti zastitu ljudi. A to pak nije decentralizacija kao sto nije trziste ono u kom pekar ne moze da obezbedi hleb ljudima zato sto je bila susna godina. Anarhija je opasna koliko i prevelika centralna vlast. Pa imas recimo 69% samoobrazovanih programera: https://insights.stackoverflow.com/survey/2016 To nisu uspesni Dzobsovi i Hokinsi, posto ne mogu svi biti tako uspesni, ali jesu dobrostojeci ljudi koji zive dobar zivot zahvaljujuci samoobrazovanju, a ne drzavnoj skoli. Izasli su iz siromastva zato sto su sami sebe naucili nekim stvarima i to prodali na trzistu. Danasnje trziste se jako brzo menja i evoluira, pa fakulteti ne mogu da ponude znanje koje kompanijama treba. Oni se mnoze imali mi drzavno obrazovanje ili nemali, jer su po problemu deo onih mentalnih modela, znaci nivo ispod. Stavise, dovoljno je da ti kazem da upravo drzava favorizuje nadrilekare, recimo drzava Srbija, ali toga imas i u mnogim drugima zemljama. Pogledaj recimo Svedsku koja vazi za vrlo razvijenu zemlju kako je postupila sa pandemijom, bukvalno nikakve mere nista, a kako je to moglo da se desi ako imaju dobar drzavni obrazovni sistem? Nisu hteli zbog Ustava (ili Gustava kako je Schrodinger na starom forumu znao reci) ili nisu imali adekvatno obrazovane ljude?
  4. Pa iz ovoga sto si izlozila vidimo da je parcijalna deregulacija stvorila problem, a ne potpuna deregulacija: Sa https://en.wikipedia.org/wiki/California_electricity_crisis Naravno, ovde moram spomenuti nesto kako bi izbegao nesporazum, da to sto su recimo mozak i imuni sistem kompleksni, to ne znaci da ih trebamo pustiti da sami resavaju neuoroloske bolesti, tumore i razne viruse bez recimo hirurskih intervencija i intervencija vakcinama. Mi smo uspeli dostici taj nivo napretka u nauci i tehnologiji da to mozemo da radimo. Samo sto je kada pricamo o drustvu i trzistu to jako teze uraditi zbog one kompleksnosti drugog stepena koju spominje Harari. Na lecenje mozga ne moze da utice predvidjanje o posledicama lecanja, ali predvidjanje drustva i trzista utice na stanja tog drustva i trzista, otud je ta kompleksnost znatno veca. Uostalom, kad smo kod tih intervencija, ja nisam spominjao da sam za apsolutnu samooorganizaciju i anarhiju, vec za sto minimalniji oblik drzave, kako zbog toga sto trziste pokazuje da moze samo da radi bez upliva spoljasnjeg aparata, tako i zbog opasnosti koje nosi svako uvecanje drzave (ta opasnost su autoritarizam i totalitarizam). Isto tako ono sto ja pisem jesu cinjenice i objektivna realnost - drustvo i trziste se od pamtiveka samoorganizuju, sada u 21. veku vise nego ikada ranije u istoriji zato sto sada u ovom istorijskom trenutku imamo slobodnije trziste i decentralizovanu minimalnu vlast nego sto su to imali ljudi pre 500, 1000, 10000 godina. Bas zbog toga smo sada tu gde jesmo, zivimo u doba informacione revolucije koju niko ne kontrolise i ne regulise, javljaju se nove stvari koje niko ne moze da predvidi (niko nije predvideo Google, Facebook, smarthphonove, PCeve i gomilu drugih stvari koje su se pojavile takoreci same od sebe - ergo nije drzava napravila plan da to sve nastane). I to ce tako postojati i raditi sta god mi ovde pisali i diskutovali, tamo izvan u svetu stvari se dogadjaju same od sebe, svet se razvija sam od sebe, stare stvari nestaju, a neke nove nastaju, nema nikog da to kontrolise. Bas kao sto niko nije kontrolisao i isplanirao nastanak planete Zemlje sa zivotom na sebi. Po ovoj logici pecinski ljudi su ziveli u samoodrzivom libertarijanskom sistemu jer nije postojalo drzavno telo da im obezbedi kanalizaciju, cisto vodu i transportni sistem. Uostalom to sve sto je navedeno ne pokazuje nikakvu samoodrzivost koja pak nema veze sa kompleksnim adaptivnim sistemom koji nije zatvoreni izolovani sistem koji se samoodrzava, vec otvoreni, posto elementi u tom sistemu zavise kako medjusobno tako i od okoline (recimo mozak nije samoodrziv jer zavisi od svega ostalog u telu, koje pak zavisi od svoje okoline itd.). Takodje, libertarijanizam ne zagovara self-sufficient drustvo, to rade oni begaci u sume. Self-suffiecent mindset je u jednu ruku anticivilizacijski, zagovara vracanje coveka u prirodu i nikakvu izolovanost i slicne gluposti, sto kod libertarijanizma nema. Tu ima samo zagovaranja vece slobode za pojedinca i manje drzave, a zbog te slobode postoji veca sansa za umrezavanje ljudi i dodatnu medjuzavisnost pojedinaca jednih od drugih, kod drzave toga recimo nema, cim se drzava umesa u odnose izmedju ljudi, raskidaju se njihove veze i medjuzavisnost i sve postaje zavisno od jednog tela - drzave. A kad to telo strada, onda sve sto je povezano sa njim strada, jer su svi zavisili od njega (vidi ono sto sam pisao Baby za centralizovano komandne ekonomije Bronzanog doba).
  5. Pa i u njihovo doba je bilo mnogo vise ljudi u odnosu na ostale delove sveta i ranije periode i to zbog viska hrane i generalno prosperiteta. Ali svakako se ne mogu porediti Bronzano doba i nase, vec sam ja uzeo civilizaciju tog doba da navedem primer toga kako sistem dozivi kolaps kada je centralizovan. Stim sto u Bronzano doba nisi imala crkvu niti je religija uopste uticala na zaostajanje i kolaps civilizacije Bronzanog doba (u nekom obliku religija cak pospesuje prosperitet nekog drustva u zavisnosti od toga kakva je), a umetnost i tadasnja nauka su u to doba bili razvijeni u odnosu na period pre i period posle. Mracno doba koje je usledilo jeste se odnosilo na prosperitet i nedostatak pisanih tragova (sto svedoci o propasti civilizacije), ali i na anarhiju, posto je vecina tadasnjih drzava propala i rasula zbog invazije Morskih naroda ili koga god i medjusobnih ratova. A sto se tice toga da smo sada blizi mracnom dobu nego tada, to mi zvuci kao lose predvidjanje buducnosti, da ne kazem gledanje u solju. Da li smo blizu mracnom dobu i propasti civilizacije ili nekom ultra mega napretku zbog novih tehnologija tipa AI, kvantni racunar, blockchain, niko zapravo ne moze znati niti treba da se muci da to sazna, posto je nesaznatljivo. A kad vec spominjes ravnozemljase i antivax, upravo su oni proizvod centralizovanog drzavnog obrazovnog sistema koji ne daje ljudima potrebno znanje, vec kao i svaki centralizovani drzavni sistem samo birokratski stanca potvrde o necemu ko na fabrickoj traci. Ista situacija kod centralizovanog zdravstvenog sistema koji je takav da lekar po osobi ima 15 min fore da ga pregleda i ustanovi dijagnostiku i onda ga seta od termina do termina bez ikakvog licnog odnosa sa pacijentom koji se u takvom sistemu oseca kao laboratorijski mis u frabrici koja stanca dijagnoze i recepte. Otud tolika privlacnost travara, nadrilekara i ostalih prevaranata koji imaju nesto licniji odnos sa pacijentom, ali nazalost vrlo katastrofalan. Sve to jer smo vec 200 godina navikli na industrijalizovano centralizovani kruti sistem koji ne moze da opstane u okruzenju koje se menja kako drustveno i tehnoloski (globalizacija, informaciona revolucija) tako i prirodno (klimatske promene, menjanje ekosistema i generalno cele planete).
  6. Mogu postojati univerzalna pravila (kao sada sto su ljudska prava i vladavina prava), ali ne moze postojati centralizovana drzava koja sve regulise i resava sve drustvene probleme. Ne vodi decentralizovanost i samooorganizacija ka anarhiji, vec centralizovana drzava, to recimo dobro vidimo kod kolapsa civilizacije Bronzanog doba. (od 3:30 prica o drzavama) Tad smo imali vrlo centralizovane drzave (Egipat, Asirija, Hetitsko carstvo, Mikena). Ove civilizacije su u mnogo cemu dobro uspevale i napredovale, sve je bilo isplanirano do detalja, razvilo se jedno kompleksno birokratsko drustvo i large scale trgovina. Medjutim, ta kompleksnost nije imala osobine adaptilnosti, vec se radilo o krutom drustvu gde je sve bilo povezano i ako samo jedan element pukne, sve ode u propast. Nesto slicno imamo i danas sto smo videli 2008. i sto vidimo danas sa koronom. Jedan dogadjaj moze da poremeti celu tu mrezu i sistem. Doduse treba imati u vidu da nije centralizovana drzava dovela do propasti civilizacije, vec je samo podmazala kolaps, najverovatnije se radilo o nizu povezanih faktora, recimo erupcija vulkana Hekla na Islandu koja je dovelo do blaze vulkanske zime, sto je unistilo poljoprivredne kulture, a to je onda povuklo sa sobom previse top-down centralizovani politicki i ekonomski sistem koji nije bio dovoljno fleksibilan da se adaptira na nove promene, a to je dovelo do slabljenja vojske koju je dotukla cuvena invazija Morskih naroda i large scale migracije, sto je sa sobom poput domina povuklo sve ostalo. Nakon propasti ovih civilizacija smo imali period mracnog doba i varvarizma, jednom recju anarhiju. Previse krut centralizovan sistem vodi ka anarhiji, dok decentralizovan sistem ima fleksibilnost i moze da se adaptira na promene. Mi ne zivimo u jasnom i krutom svetu, vec u nepredvidljivom haosu koji se stalno menja. Otud sistemi koji se mogu adaptirati na promene jesu oni koji opstaju. Slobodno trziste, decentralizovana minimalna drzava, republika i federacija uglavnom jesu takvi sistemi.
  7. Pa nije dovoljno samo posmatrati ljudska ponasanja, vec ici sire i dublje. Npr. svakodnevnom observacijom lava u savani ti mozes mnogo toga da saznas o njemu, kako reaguje na protivnika, pretnju, kako se ponasa kada lovi, kada se pari, ali ako hoces dublje da razumes ponasanje lava onda uhvatis tog lava, pa prodjes kroz njegovu anatomiju, nervni sistem, hormonski sistem, genetiku i sve to da bio razumeo zasto se lav ponasa na odredjeni nacin. Ljudsko ponasanje je dosta kompleksno da bi se moglo razumeti samo kroz posmatranje. Sad to je vezano za ljudsko ponasanje, ali smo kroz temu vise diskutovali o drustvu i drzavi, a to su sad veci drugaciji oblici fenomena za koje svakako jeste bitno da razumemo ljudsko ponasanje, ali je bitno razumeti kako nastaju i razvijaju se drustveni sistemi i drzava i kakav je odnos i sta su sve posledice takvog odnosa. Nije bas sada u 21. veku dosao na nivo samouredjivanja, to postoji oduvek. Toga imas i kod zivotinja i ekosistema, to je jednostavo osobina samog univerzuma, da se samouredjuje. Industrijskom revolucijom je covekom svet postao jos kompleksniji i samim tim samoorganiozvaniji, a informacionom revolucijom ta kompleksnost jos vise raste. Sto vise raste kompleksnost, raste i neodredjenost i informaciona entropija, sto znaci da je nemoguce sve predvideti. A kako ne mozes sve predvideti, onda ne mozes imati drzavu koja sve to regulise. Gore sam Plavom Golubu spomenuo Hararija. On recimo u svojim delima istice kako ljudska istorija nije deterministicka i spominje paradoks znanja i to u uslovima kompleksnosti. On opisuje da postoje dva stepena kompleksnosti - prvi stepen je onaj koji ne reaguje na predvidjanja o sebi, kao npr. klima i vremenske prilike. Koliko god mi predvidjali vreme, to predvidjenje ne utice na zbivanje samog vremena. Medjutim drugi stepen kompleksnosti je onaj koji reaguje na predvidjanja o sebi i to su trzista i drustva. Dakle ako ti imas superracunar kojim ces 100% predvideti koliko ce sutra kostati nafta na berzi, ta informacija ce uticati na cenu nafte i samim tim tvoje predvidjanje se nece ispuniti. Sad zamisli sta se desava kada kompleksnost ljudskog drustva i ljudske civilizacije raste (baj d vej, kada sam rekao da je drzava u ravni sa drustvom i trzistem i deo je veceg kompleksnog sistema, mislio sam na civilizaciju, ona je taj veci kompleksni sistem koji sve to obuhvata). Takva kompleksnost dovodi do toga da sto vise znamo o drustvu, samim tim ga mozemo manje predvideti i samim tim manje regulisati. O tome se radi.
  8. Mozes da pogledas ovde o svemu tome sto te zanima, posto tema nije tako prosta: https://www.complexityexplorer.org/ https://www.santafe.edu/ https://casmodeling.springeropen.com/ https://en.wikipedia.org/wiki/Complex_adaptive_system Sve gore + http://coevolving.com/transfer/2013-ISSS-Buckley/1968_Buckley_SocietyAsAComplexSystem_ocr.pdf https://journal.emergentpublications.com/article/an-introduction-to-society-as-a-complex-adaptive-system/ Naravno ovo sto ja pisem potice jos od raznih drugih izvora i dela, znaci sve sto su pisali ekonomisti Austrijske ekonomske skole (Fridrih Hajek je prvi uveo pojam spontani poredak u drustvenim naukama kao pandam samoorganizaciji koju imamo kod prirodnih pojava - https://en.wikipedia.org/wiki/Self-organization ), zatim pisanja Adama Smita koji recimo ima jako bliske stavove Carlsu Darvinu (procitati Evolucija svega od Meta Ridlija), gde u svojim delima postavlja evolutivna pitanja isto kao i Carls Darvin ''Ako Bog nije uzrok ljudske moralnosti i ljudskog zivota, da li je drzava isto tako uzrok ljudskog napretka'' i gde zapravo dalje kroz svoje delo pokazuje da nije u najvecem broju slucajeva, Nasim Taleb (Crni labud i Antifragilnost obavezno stivo), moze da se ubaci i Juval Noa Harari posto i on na nekoliko mesta spominje drustvenu kompleknost iz ugla istorije), zatim i Carls Darvin, Ricard Dokins, Danijel Denet za razumevanje bioloske i memetske evolucije ali i kompleksnih sistema (recimo Dokins to lepo opisuje kod bioloskih kompleksnih sistema i kako je moguce da od prostih molekula dobijemo slozene zivotne forme i sisteme, kao i zasto imamo postojne stvari za koje nije potrebno objasniti ucesce boga i bogova - isto kao sto nije potrebno objasniti ucesce drzave i vlade za samoregulisane drustvene odnose i ljudski prosperitet). Nadam se da je za pocetak dovoljno 🙂 Sakupljanje poreza finansira drzavne usluge. Kako bi inace drzava mogla da obezbedi policiju, vojsku, sudstvo itd. ako nema priliv novca i profit koji joj omogucava da investira u dalji razvoj svojih usluga i proizvoda (obrazovanije sudstvo, jacu vojsku i policiju, efikasnije mere zastite)? Dakle, drzava je jos jedna kompanija. Koje su to infrastrukture? Nije mi pitanje bas najjasnije. Cemu spominjanje profita? Gde sam ja to spomenuo profit osim u ovom gore odgovoru za poreze?
  9. Ne radi se o tome da se na nesto nasmejes a na nesto ne vec da se uopste nasmejes. Taj proces je geneticki kontrolisan. Ne oslobadja. Filozofski i neuroloski posmatrano ljudi nemaju slobodnu volju, ali to i dalje ne oslobadja nikoga nikakve odgovornosti u drustvenom kontekstu. Znaci ne moze niko reci na sudu ''prema neurologiji i filozofiji ja nemam slobodnu volju znaci ne mogu odgovarati za zlocin i biti kaznjen ergo pusti me na slobodu" vec se upravo zatvara zato sto se ne sme pustiti na slobodu jer postoji ogromna verovatnoca da ucini iste zlocine. Iz toga saznanja se moze konstruisti humaniji odnos prema zlocincima i drugaciji pristup slican psihijatrijskom. Ajd procitaj sta sam napisao. Postavljas mi iznova isto pitanje. Evolucija nije stohasticki proces, nego evolucija u sebi kombinuje stohasticke i random procese bas kao i cisto deterministicke. Isto vazi za kompleksne adaptivne sisteme, oni nisu haos u kom su procesi totalno stohasticki niti je cist deterministicki poredak vec nesto izmedju ta dva. Ne podseca niti je blizu. Sto nije slucaj sa drzavom i drustvom jer drustvo nije grom koji je u odnosu na drustvu jako jednostavna pojava. Ono sto ja pisem znaci da ne moze da postoji hijerarhijski odnos drzave i drustva i trzista gde je drzava iznad ta dva i budnim okom motri i kontrolise sta se sve tu zbiva sprecavajuci gromove. Ono sto pisem znaci samo da je drzava samo jedan od elemenata kompleksnijeg sistema i da je tako reci u ravnom odnosu sa drustvom i trzistem, sto ergo znaci da je drzava poput neke pekara koji obezbedjuje hleb svakog dana. Tako i drzava obezbedjuje svoje usluge i proizvode svakog dana, dakle odbranu i zastitu ljudi i sprecavanje nasilja, nista vise i sire od toga. Cambridge Analytica su sarlatani i pseudonaucnici koji su zasnivali svoj proizvod na psihometrijskom Big 5 personality modelu koji nista ne objasnjava kod coveka. To ti je kao da su svoj proizvod zasnovali na astroloskim znacima, ne bi daleko omasili od Big 5. Licno me ne zanimaju dogadjaji po tviteru, fejsu, instagramu i slicnim drustvenim mrezama, jer kao sto mozes da zakljucis iz iceberg modela kog sam izneo gore, ti dogadjaji su samo povrsnost dubljih problema. Takvi dogadjaji sami po sebi nista ne pokazuju, da bi se razumeli mora se ici dublje.
  10. Naravno da ne, vidi rec "recimo" u tekstu kog si citirala, BLM protest je uzet samo kao primer od mnogih protesta koji se odrzavaju u vreme pandemije i trenutno je najmasovniji i najpopularniji, pa je zbog toga najrizicniji za dalje sirenja virusa. Osnov i temelj svakog targetiranog ispiranja mozga jesu nesvesne meme koje kontrolisu svoje nosioce, a te meme uticu na pravac subkulturne evolucije (kakva je antivax). U mnogim slucajevima meme inficiraju mozak samog prenosioca (budzake interneta). Recimo svestenik koji targetirano ispira mozak omladini da prihvate celibat obicno je i sam u celibatu. Zasto? Pa zato sto je inficiran memama celibata koje upravljaju i kontrolisu svog nosioca, slicno kao sto to rade geni. Recimo kada se ti naljutis ili nasmejes zbog necega, to se desilo zbog gena koji kontrolisu proizvodnju hormona u tvom telu, a ne zato sto si ti to svesno i planirano uradila, napisala na papiru plan ''tad i tad u tim i tim trenucima cu se slobodnom voljom i svesno naljutiti ili nasmejati zbog toga i toga''. Kada bi mogla da izbacis ili repogramiras takve gene tako da ne proizvode takve hormone, tebi ne bi mogao niko da naljuti ili nasmeje, nema te sile i svesne odluke mozga koja ce to uciniti. Slicno se desava kod mema koji kontrolisu mozgove svojih nosica. Targetirane strategije ispiranja mozga su samo "alati" nosica (mema, gena), a meme i geni su nesvesni, sve sto oni rade, rade sasvim neplanirano, ne donose odluke, jednostavno nisu svesna ziva bica nego supstance i informacije koje u interakcijama i medjusobnim vezama dovode do toga cega dovode. To je ono sto se desava kod kompleksnih adaptivnih sistema. To je kulturna i drustvena evolucija o kojoj pisem. Dakle, evolucija nije isto sto i puka slucajnost, vec niz interakcija i konekcija i zapetljanost medju ciniocima i elementima koji cine kompleksni adaptivni sistem i koji onda dovode do raznih novih pojava (proces emergencije). Zakonodavac i ID su samo oznaka za clanove vlade koji smisljaju odluke. Nebitno je odakle dolaze, bitno je da cine vladu i drzavne institucije i da zbog tog polozaja mogu da donose odluke, politike, zakone, akte i slicno i time uticu na stanja u drustvu.
  11. Sto ti onda kazuje kolika je kompleksnost nekog drustva da ni zabrane, lockdowns, upozorenja ne piju vodu kod ljudi koji nemaju grama obrazovanja, ali imaju svoja umisljena ljudska prava i slobode i mogu bez ikakvog razmisljanja da izadju na ulice i protestuju recimo da izraze podsku BLM pokretu. Jasno je onda da je tu drzava nemocna i da nismo evolutivno daleko od samoorganizovanja i da ono sto nam prvo padne na pamet kao resenje za drustvene probleme obicno nije resenje, vec zapravo djubrivo za dalji rast problema. A ta prva resenja koja vecini ljudi padne na pamet jesu zabrane i regulacije, cega god, sta god da se pojavi kao problem ili pseudoproblem, ljudi kao resenje za to vide zabrane i regulacije i salju zahteve drzavi da ih uvede. Izvor: https://www.researchgate.net/figure/Systems-thinking-process-iceberg-model_fig1_327262141 Ono na sta se zabrane i regulacije kao resenja odnose jeste ovo na vrhu ledenog brega - events, i kao sto vidimo takva resenja pripadaju reakcionim kategorijama resenja. Medjutim, kao sto slika pokazuje svaki problem i dogadjaj ima svoju dubinu koje nismo svesni, nema toga u medijima ili na Tviteru, takva dubina se ne spominje. U tim dubinama imamo neke obrasce i dugorocne trendove, a onda ispod toga neke strukture koje pak izgradjuje ovaj poslednji sloj - mentalni modeli. Kao sto vidis, takve mentalne modele (znaci necije poglede na svet, uverenja, stavove, ponasanja, vrednosti, zajedno sa memama) mozes samo da transformises, i to delimicno skoro pa nikako, posto se razviju sami od sebe. Takvu transformaciju ne moze da sprovede nijedna drzava nijednim aktom, zakonom, politikom i institucijom. To cak ni skolsko obrazovanje ne moze da transformise, jer da moze ne bismo imali ljude koji ne nose maske ili pricaju okolo antivax gluposti poput nekih tenisera recimo. Takvi mentalni modeli se stvaraju sami od sebe, ne treba im drzava i zakoni za to. Nema te regulacije i zabrane za mentalne modele, ne mozes ljudima zabraniti da razmisljaju na odredjeni nacin (ako mozes, onda si usla na vrata totalitarizma, posto totalitarizam jeste svestan ove dubine pa tezi dubinski da promeni coveka i njegov mentalni model). Kao sto vidis da bi resila neki drustveni problem koji je po pravilo kompleksan, moras da krenes od ovog dna, znaci od mentalnog modela ljudi. A tako nesto promeniti je za zakonodavca i inteligenentnog dizajnera koji sedi u vladi vrlo tesko i nemoguce (moze recimo da ide ruku pod ruku sa tim mentalnim modelima, kao sto rade populisti, ali da ih bas transformise na suprotnu stranu, to ne moze (recimo propaganda USA i sirenje liberalizma i demokratije u Japanu i Nemackoj je radila, a u Iraku i Avganistanu nije, bas zato sto su Japan i Nemacka vec imali dodira sa kapitalistickim i liberalnim mentalnim modelima, pa je to moglo ici, a totalna kulturna transformacija Bliskog Istoka ne ide). A posto drzava ne moze da transformise mentalne modele, to ti onda ukazuje da se drustvo gde su ti mentalni modeli nekakve osnovne jedinice i elementarne cestice (zapravo su to memei), nastaje i razvija se spontano samo od sebe, evoluira kao sto zivot i ziva bica evoluiraju.
  12. Zapravo smo evolutivno daleko blizi tome da sami sebe uredjujemo i to je cak mnogo blize realnosti, jer je drustvo kompleksni adaptivni sistem a ne "ves masina" koju je moguce dizajnirati, projektovati i razviti onako kako zelimo. Utopijsko drustvo je upravo ono gde drzava kroz zakone i aktove moze da odredjuje pravac razvoja i stanja takvog drustva. Otud su totalitaristicki sistemi nuzno utopijski, jer se veruje da drzava moze razvijati svojim rukama drustvo i coveka odnosno postoji verovanje u drustveni inzenjering. Recimo da napravimo paralelu sa klimatskim sistemom koji je isto tako kompleksan adaptivan sistem kao sto su drustvo, trziste, nervni sistem, imuni sistem, organizam, celije, ekosistemi. Postoji ideja u naucnoj zajednici da jedno od resenja za klimatske promene moze biti geoinzenjering ili klimatski inzenjering, gde bi se rasprsivanjem i prskanjem odredjenih hemijskih supstanci u atmosferi Zemlje moglo spreciti dalje globalno zagrevanje za kratko vreme. Medjutim, sta mislis zasto se to ne radi, nego se preporucuju drugacija, spontanija i sporija resenja poput adaptacije i ublazavanja (prelazak na alternativna goriva, stednje, nove tehnologije itd itd.)? Upravo zato sto je geoinzenjering jako opasan i rizican zbog kompleksnosti i nepredvidljivosti klimatskog sistema, koliko god mi u 21. veku znali fiziku, hemiju, klimatologiju i mnogo toga u nauci, i dalje ne mozemo da oblikujemo klimu sopstvene planete kako zelimo. Isto tako je drustveni inzenjering jako opasan i rizican, pogotovo jer je drustvo u mnogo cemu kompleksnije i od klime. Za prirodne nauke znamo da su vrlo egzaktne i njihove teorije i modeli za sada dobro objasnjavaju taj deo sveta. Drustvene nauke sa druge strane su jako klimave po tom pitanju, tesko da ces u njima naci drustvenu ili ekonomsku "Opstu teoriju relativnosti" koja dobro i detaljno opisuje funkcionisanje ljudskog drustva i trzista, sto znaci da nikakav drustveni inzenjering nije moguc, jer ne mozes imati bilo kakav inzenjering bez nauke niti mozes da donosis odluke u uslovima neizvesnosti, nepredvidljivosti i nelinearnosti (sto su sve osobine kompleksnih adaptivnih sistema). Otud drzave ne mogu tako lako da naprave zakone i akte koji ce efikasno regulisati odnose medju ljudima. Medjutim, ako se drustvo i trziste ostave sami da se spontano razviju u meri u kojoj je to moguce (znaci minimalna drzava nocnog cuvara), moguce je da se stvori samoorganizacija i spontani poredak bas kao sto je moguce da se stvori kompleksni univerzum i zivot u njemu bez ikakvog Tvorca i inteligentnog dizajnera. Stavise, u novijoj ljudskoj istoriji je primetna tranzicija ka samoorganizovanim sistemima i mrezama koje su decentralizovane u odnosu na proslost gde smo imali apsolutne monarhije, kraljevstva i hijerarhijska drustva. Demokratija je recimo vid decentralizovanog samooorganizovanog sistema poput trzista, narocito ako se radi o federacijama koje imaju regionalne i lokalne samouprave gde centralna vlast ni ne mora da kontrolise lokalne gradove koji mogu sami da se organizuju i koordinisu delatnost. Usput se u menadzmentu u korporacijama cesto predlazu network based vidovi organizacije umesto hijerarhijskih iz industrijskog doba koji u danasnje doba pokazuju neefikanosti. Toliko o evoluciji.
  13. To je tacno, samo sto sistemska diskriminacija podrazumeva ne samo diskriminaciju ustavom i zakonima, vec i kod institucija (sudovi, policija, vojska, drzavne zdavstvene institucije, institucije socijalnog osiguranja itd.). Na prethodnim stranama je bilo reci upravo o tome, da u SAD-u postoji ''institucionalna i sistemska diskriminacija i rasizam'' i to pre svega kod policije i sudstva. Strane koje su tvrdile da to nije tacno (i ja sam bio na toj strani) nisu opravdavale brutalno ponasanje policije, vec su samo iznosile argumente i podatke da zapravo nema nikakve sistemske diskriminacija i sistemskog rasizma u SAD-u. Sto naravno ne znaci da na drustvenom nivou toga nema, jer svakako ima u drustvu odredjeni procenat stanovnistva koji su rasisti. A to pak nije deo sistemske diskriminacije, vec problem koji je mnogo teze iskoreniti i gde ni vladin intervencionizam na tom polju (npr. veca ili posebna prava crncima) ne resava problem, cak ga mozda i potpaljuje. Interesantan je nivo paradoksa kod boldovanog, gde se prvo tvrdi da su mnoge vladine politike pomogle kreiranju sistemskog rasizma i nejednakosti, a onda se iznosi zakljucak da jedino vladine politike to mogu da rese. Ali recimo da je prvi bold tacan, da upravo vladine politike cesto dovode do stvaranja nejednakosti i rasizma, sto onda znaci da ne treba prepustiti vladi da takve probleme resava, vec drustvu koje ce to spontano resavati - kao sto sa SAD-om i jeste slucaj, gde je ona od pocetka zemlja imigranata iz raznih delova sveta koji su dosli tu da zapocnu normalan zivot i gde i dan danas imamo sarenolikost i raznolikost medju ljudima na svakom polju, fuziju raznih nacionalnosti, veroispovesti, kultura u jedno mestu, heterogenost na svakom nivou. Sve je to moguce kada se drustvo prepusti samo sebi. Kad god se vlada mesala u odnose u drustvu, imali smo uglavnom nejednakost i rasizam, dok sa druge strane tamo gde se nije mesala, ljudi su sami spontatno resavali takve probleme, sto recimo pokazuje procenat crnaca u biznisu, medju milionerima, medju ekspertima u raznim oblastima, u sportu, u akademskoj sferi itd. Niko od njih nije imao problema sa ''sistemskom diskriminacijom i rasizmom'' nego obrnuto, da jesu, ne bi bili tu gde jesu.
  14. Samo je pitanje kako to tacno resavamo taj BLM problem u doba pandemije korona virusa kada se virus zbog BLM protesta siri na sve ljude, ukljucujuci i one koji su black? Statisticki bi se mozda moglo utvrditi da je zbog BLM protesta stradalo vise black lives (a all lives jos vise) nego sto ih je stradalo od policije tokom razdoblja od recimo 10 godina. Sta cemo da radimo sa takvom ironijom?
  15. Ovo recimo nije tacno, jer individualizam u politickom i moralnom kontekstu (a ne recimo metafizickom, religijskom ili ezoternom gde zaista postoji teznja za apsolutnoj nezavisnosti od bilo cega i teznja ka samobitisanju) tezi ka tome da interesi individue imaju primat u odnosu na interese grupe i drzave. Znaci ako Pera koji je pravoslavni Srbin hoce da se ozeni Fatimom koja je muslimanka, niko ne moze njemu tako nesto da zabrani, pocev od roditelja sa kojima jel te deli zajednicu, od sela u kom zivi, od religije kojoj pripada, od drzave kojoj pripada koja bi to zabranila ako je klerofasisticka i slicno. Isto kao sto ako Pera hoce da pokrene biznis gde ce da prodaje krofne, niko njemu otvaranje i rukovodjenje takvog biznisa ne moze da zabrani niti da ga osteti bila to neka kriminalna banda iz kraja, bilo drzava koja bi rekla ne ne, ja prodajem krofne, mozes samo da radis u mom drzavnom preduzecu (ako imas rodjaka koji ce da te zaposli) za pravljenje i prodaju krofni, bio to neki SJW pokret koji hoce da zabrani krofne jer Pera zaradjuje milione, a ostali nista, pa onda treba napraviti ''pravednu'' raspodelu. Zajednicki interesi postoje, bas kao sto recimo slobodna volja ne postoji (a to je oce nas liberalizma i individualizma). Ali to nije isti oblik interesa kao kod komunitaristkih ideologija i pokreta koje jasno i glasno naglasavaju da interesi grupe uvek jesu iznad interesa pojedinaca - ergo Pera ne moze da se zeni Fatimom i prodaje krofne, jer on pripada grupi pravoslavni Srbi i mora biti finansjski jednak sa svima ostalima. Prema komunitarizmu vazna je stabilnost, mir i dobrobit zajednice i grupe, njen napredak i razvoj, a ne dobrobit i napredak individue (npr bitnija je dobrobit porodice koja je patrijarhalna, nego dobrobit clana te porodice). Samo napravi razliku izmedju politickog i metafizickog individualizma, jer to ne treba mesati. Da, ali to ne znaci da ako takve grupe postoje (doduse u vrlo klimavom ontoloskom smislu) da slobodnu trgovinu treba definisati tako da centralizovano odredjujemo koja ce grupa koje proizvode dobijati i u kojoj kolicini, vec da se takva raspodela desava decentralizovano i spontano, jer se kroz istoriju i empirijski pokazalo da je tako efikasnije raspodeliti proizvode i resurse u odnosu na centralizovano.
  16. Pa libertarijanski, anarho-kapitalisticki, dobar deo transhumanistickih (mada su oni vec neka druga struja), svi oni koji se zalazu za vecu slobodu pojedinca. Mogu se delimicno u njih svrstati i socijal liberalni i socijal demokratski, posto je politicka filozofija iza socijal liberalizma i socijal demokratije ta da pojedinac ne moze sam da se snadje na trzistu, pa ga je potrebno malo pogurati i obezbediti mu minimalnu finansijsku, zdravstvenu, penzijsku i slicnu zastitu. Ih kada bi tako bilo jednostavno deliti svet. Tu sam opisao i socijalizam, sindikalizam, komunizam, fasizam, nacizam, komunitarizam, dobar deo zelenih, politicke obike religije (hriscansko ovo i ono, islamske pokrete, budisticke, hinduisticke, razne religijske sekte i sta sve vec nema, pa i politicki ateizam i antiteizam), populizam, i ove identitetske ideologije kao sto su feminizam (osim prvog talasa), nekakve porodicne ideologije, dobar deo LGBT pokreta, men's pokrete, studentske pokrete, SJW i sta vec sve ima, a poziva se na neku grupu ljudi bila to nacija, narod, manjina, pol, rasa, religija, zajednica i slicno.
  17. Ajd i to, nego sto su izbori u vreme pandemije, pa jos treba da rizikujes zdravlje i zivot sebe i drugih da bi isao da glasas.
  18. Pa nisu, ali to ne znaci da im metode delovanja i ideologija po obliku nisu slicni u odnosu na te individualistcke ideologije i pokrete. Dva plemena mogu da ratuju godinama, ali oba imaju isti oblik i strukturu. Kod SJW kao i kod svih tih pokreta koji su zasnovani na ideji grupnog identiteta, individua je uvek ispod grupe. Njeni interesi, njen nacin zivota, bilo sta sto je njeno licno moraju biti podredjeni interesima i nacinu zivota grupe, kao i kulturnim i politickim ciljevima te grupe. Komunitaristicki i kolektivisticki zasnovana ideologija jedne grupe u krajnjem slucaju ima teznju ka stvaranju totalitarne drzave ili pak partijskog ili kastinskog drustva gde su sve grupe jasno definisane sa svojim pravima i obavezama i identitetom. SJW pokret to ne mora nikad zvanicno reci nigde, niti moraju biti svesni toga, vec sama dinamika unutar takvog pokreta i ideologija grupnog identiteta vodi ka tome. Najveci broj svih desavanja u ljudskom zivotu i ljudskom drustvu jesu nesvesna desavanja. Tu dinamiku unutar jedne grupe opisuje recimo Fire u Proslosti jedne iluzije, on tu vrlo lepo objasnjava kako se ta dinamika desila kod komunistickog pokreta, kako su to u Rusiji boljsevici na celu sa Lenjinom ''prevarili'' i iskoristili komunisticki i radnicki pokret koji je u pocetku dominirao sa menjsevicima gde su mnogi od njih bili socijal demokrate sa sasvim ok stavovima, a onda je samog tog Lenjina i njegove boljsevike ''prevario'' Staljin koji je celu tu stvar onda pretvorio u kult licnosti i totalitarni rezim (doduse jos u vreme Lenjina se totalitarizam pojavio, ali ga je Staljin izbrusio). Donekle bi se takva dinamika mogla objasniti time sto ciljevi grupe imaju da rese probleme koji su kompleksni, a kada jednom udju u kostac sa tim problemima i zamrse se u njima, onda u takvoj vrsti ''frustracije'' snagu pocinje da dobija ekstremnija frakcija takve grupe (boljsevici), posto u svakoj grupi uvek po pravilu imas blagu i ekstremnu frakciju, bar njih dve. Golubovi i jastrebovi, izrazi koji se koriste u diplomatiji i vodjenju ratova, gde su golubovi blagi, fleksibilni i spremni za dogovor i diplomatiju, a jastrebovi su kruti i nece da prave kompromise, nego agresivno i zestoko napadaju svog neprijatelja. Isto to imas i u drustvenim pokretima.
  19. Pre svega treba imati u vidu da nema konkretnih autora koji prave ovakve paralele nacizma i BLM pokreta (odnosno sireg pokreta SJW u internet terminologiji ili u modernoj politickoj teoriji se takvi pokreti svrstavaju u komunitaristicke (ne komunisticke, ima razlike) gde je zajednica i grupa uvek iznad pojedinca - detaljnije o tome mogu kasnije), vec za razumevanju toga treba proci kroz vise izvora kako bi se ''spojile tacke'' i koncepti. Za razumevanje evolucije totalitarizma i nacizma i komunizma postoji obimna litereatura od mnogih autora, navescu samo Hanu Arent, Karla Popera (Otvreno drustvo i njegovi neprijatelji, ergo zasto je bitno da drustvo ima recimo otvorenu diskusiju i da ne dodje do toga da se clanovi tog drustva sputavaju i potiskuju od strane istog tog drustva), Rejmon Arona, Huana Linca i Alfreda Stepana (doduse oni objasnjavaju razlike autoritarizma i totalitarizma, kao i odlike post-totalitarizma i nacina na koji se desavaju tranzicije ka demokratskim sistemima, ali vredi i to procitati jer se i odatle moze razumeti priroda samog totalitarizma i kako funkcionise), Austrijska ekonomska skola, Dzordz Orvel, pa i nekih socijal demokratskih teoreticara narocito onih koji su imali problema sa komunizmom (cuveni menjsevici koje su boljsevici istrebljivali, a sto pokazuje kako ekstremno nasilna frakcija unutar nekog pokreta moze stupiti na snagu cim ona blaga frakcija dobije na moci i podrsci zbog relativno normalnih stavova koji sa povrsne tacke izgledaju sasvim smisleno. Dosta toga se moze direktno razumeti od samih podrzavaoca totalitarizma i nacizma (dakle vrlo je korisno citati i takvu literaturu kako bi se razumeli motivi i pozadina takvih izopacenih ideologija). I naravno opisi istorijskih dogadjaja. U vezi toga kako iz revolucija i protesta moze da nikne totalitarna vlast, dobar autor koji to fino prikazuje jeste Fransoa Fire (nekadasnji clan francuske komunisticke partije) vrlo dobro objasnjava evoluciju komunizma i nacizma u knjizi Proslost jedne iluzije gde objasnjava kako su nacizam i komunizam totalitarini blizanci (iliti nikakve razlike medju njima nema) i kako su francuski jakobinci pretece nacista i komunista. Kad ih vec spominjemo, jakobinci su u svoje vreme smatrani demokratskim klubom prosvetitelja koji nastoji da uvedu jednakost medju ljudima, sto zvuci sasvim lepo, ali se kasnije moze videti kako je Francuska revolucija dovela do uspona jedne totalitarne izopacene vlasti u vidu Jakobinske diktature sa rezimom giljotine, sto dosta pokazuje o tome sta sve protesti i pobune mogu da rode ako su zasnovani na komunitaristikim idejama grupnog identiteta. Dakle, sumarum. Kada se desi neka revolucija, protest, pobuna zasnovana na grupnim identitetima, taj protest naizgled deluje opravdano - neko iznosi odredjene argumente da je neka grupa ljudi sa nekim osobinama ugrozena, kao sto su recimo francuski revolucionari to uradili protiv kralja, aristokratije i crkvenog staleza. Medjutim, to onda moze da otvari vrata ovim totalitarnim frakcijama (jakobinci, boljsevici) da takvo jedno strujanje okrenu na svoju stranu. Kada se ta vrata otvore, cesto je vec kraj na vidiku - totalitarna struja prvo krene da ''jede decu revolucije'' odnosno da ubija i zatvara prve zacinitelje protesta (menjsevici, zirondinci) i bilo kakve protivnike. Obicno se tu stvori vodja i firer pokreta koji dalje vodi pokret ka stvaranju totalitarizma. Ovde vredi da naglasim unapred da najveci broj protesta ne dovodi do uspona autoritarnih i totalitarnih struja (ako se posmatra statisticki broj protesta i izdvoje oni koji su dovedi do autoritarne ili totalitarne vlasti nacice se mali broj), ali posto zivimo u kompleksnom svetu crnih labudova to ne znaci da se tako nesto ne moze desiti ako se podese odredjeni uslovi, dakle to je vrlo bitno! Protesti jesu bitan element i pokazatelj nekog demokratskog drustva ako su mirni i civilizovani, jer su vrsta feedback-a koji drustvo daje vlasti.
  20. Prvo, napisao sam vecina ljudi, dakle ne svi i pritom nisam ni mislio na forumase. Ne sumnjam da neko od vas zna sta se desavalo pre 1938. vec kao sto je i bohumilo napisao bitno je naglasiti to pre 1938. da bi se razumelo zasto je on napravio takvu paralelu. Sto se tice autora o totalitarizmu i generalno argumenata koje mogu ponudti, otvorio sam novu temu, da ne zatrpavamo ovu, tamo cu da odgovorim na tvoja pitanja uskoro.
  21. Otvaram novu temu vezanu za totalitarizam. O ovome se vec par puta znalo pisati na forumu, pa ne bi bilo lose da imamo na jednom mestu diskusiju i pisanja vezanu za ovu temu.
  22. Ergo, pravicemo od foruma jednoumlje i sektaski kult, a ne diskusionu arenu gde se razliciti stavovi i argumenti suprostavljaju, koliko god pojedincima bili sokantni, i gde se iz takvih interakcija mogu roditi neki plodni zakljucci, ideje i razmeniti misljenja koliko god se takva misljenja neslagala.
  23. Upravo je ovo najbitniji deo, posto vecina ljudi na nacizam gleda tek posle 1938. godine i to jos od skolskog obrazovanja gde je daleko vise paznje posveceno detaljima tokom Drugog svetskog rata tipa ko je kakav tenk imao i sta ti znam, a zanemaruje se sam uspon i evolucija nacistickog pokreta, sta je sve bilo deo njihovog programa, ko ih je sve podrzavao, kakav je njegov background, koje su to ideologije i filozofije uticale na njegov razvoj, kako su recimo Hegel i francusko prosvetiteljstvo uticali na razvoj nacistickih, pa i komunistickih ideja i generalno nikakve paznje se ne posvecuje analizi totalitarizma. Da ne bi sad ovde zatrpavali temu sa tim, mislim da je najbolje da se otvori nova tema o odlikama totalitarizma, da se proberu i okace postovi gde se pisalo o tome, posto sam primetio da se mnogo puta kroz razlicite teme provlace diskusije o totalitarizmu, pa bi bilo dobro i korisno da imamo zbirnu temu o tome. Ovo je uostalom i predlog ostalim forumasima i moderaciji, otvaranje takve teme koja bi mozda mogla i da resi ovaj sadasnji spor koji postoji.
  24. A kako je to bohumilo tacno tesko uvredio ovde odredjene forumase tako sto je poredio slicnosti u delovanju i akcijama BLM pokreta sa akcijama nacista tokom Kristalne noci? Tako sto je napisao nesto sto njima bode oci, ne svidja im se, ne slazu se i sokantno im je ili im je bas rekao ''svi vi ovde na ovom forumu koji podrzavate BLM ste nacisti?" Kako je to oznacio odredjene forumase kao podrzavaoce nacizma? Covek je izneo argumentaciju i stav prema BLM pokretu i ako se neko ne slaze sa tim, moze lepo da napise svoj argument i jos bolje da isti potkrepi izvorima, nekom literaturom, analizama itd. umesto da trci kod moderacije i zali se i jos da vredja sagovornika u fazonu ''informer vucivevic-dj''. Jos pritom sa zaveroloskim idejama o podrsci moderacije iz senke. Ovakva bura oko necijeg posta sa kojim se neko ne slaze bas podseca na ovo sto bohumilo ovde pise o tom BLM pokretu - a to je da odredjenim strujama misljenja smeta ono sto drugi ima protiv, da ako se neko ne slaze sa delovanjem BLM pokreta, ako kaze ''pa ne bih bas rekao da je tako'', odmah da se etiketira kao neprijatelj koji vredja ljude i frustira ih i utice da se njihova krhka emotivna stanja (za koja su oni sami i niko drugi osim njih samih odgovorni) povrede i uvrede. Bas zbog toga na sve nacine pokusava da se resi svog suparnika umesto da sa njim lepo i hrabro razgovara i konstruktivno pobije njegove argumente. U svakoj otvorenoj diskusiji gde tezimo da saznamo jedni od drugih nesto treba da negujemo argumentovani razgovor i da se ne slazemo sa sagovornikom, da mu bez pardona kazemo ''druze ne slazem se, to nije tacno, evo lepo moji argumenti zasto nije, evo cak sam i nasao dobar clanak o tome koji je pisao taj i taj, a i u gomili literature koju sam procitao i ispovezivao razlicite koncepte sam uvideo da je to tako i tako (po prinicpu onoga sto je Stiv Dzbos jednom rekao da je kreativnost spajanje tacaka i onoga sto smo naucili iz razlicitih izvora znanja i iskustava)''. Koliko vidim bohumilo bas po takvom principu radi i trudi se da svoje argumente lepo obrazlozi navodeci cesto izvore svog saznanja i stavova. Da ne ispadne da sam ja sad neki advokat, uzecu za primer situaciju kad smo se bohumilo i ja neslagali na temi o POPULIZMU gde je on tvrdio jedno, ja drugo, a ticalo se odnosa ideja iz filozofije klasicnog liberalizma sa populizmom. Tada niko od nas dvojice nije trcao kod moderacije da se zali i da pise kako je neko nekog uvredio i oznacio ga fasistom, nacistom cime vec. Niko nikog nije uvredio ako mu je rekao da se ne slaze sa onim sto misli.
  25. Zbog informacione revolucije veliki broj ljudi je poboljsao svoj ekonomski i drustveni polozaj, rade dobre poslove za odlicnu platu (programeri, dizajneri, marketari, testeri, menadzeri i mnogi drugih), imaju pristup znanju i sticanju novih vestina bukvalno sedeci kod svoje kuce, te se na taj nacin izvlace iz loseg zivota i resavaju svoje zivotne probleme (ne sve niti se svi problemi u zivotu mogu resiti, ali se zato mogu oni bazicni - zdravlje, hrana, voda, krov nad glavom, mir i sigurnost). Takve promene nijedna politika niti zakon niti protest ne bi mogao da donese za 1000 godina.
×
×
  • Create New...