-
Posts
395 -
Joined
Everything posted by Veshtodel
-
Cisto da bude jasno, ja imam takav stav generalno za akademsko izucavanje bilo kojeg umetnickog dela. Svako akademsko izucavanje umetnosti ponistava smisao same te umetnosti, pogotovo ako pocne da se tripuje nekakvo naucno izucavanja umetnickih dela ili kada se tako to akademski izuceno delo onda ubaci u skolske udzbenike i obrazovne programe gde se deci propoveda sta je pisac hteo da kaze, pa mu to onda vise nalikuje ispiranju mozga (kao u srpskim skolama sa recimo Dobricom Cosicem). Jos jednom da napomenem da ja sve vreme pisem o EKRANIZACIJI, znaci o ovome: https://en.wikipedia.org/wiki/The_Lord_of_the_Rings_(film_series) Ne pisem o Tolkinu niti pljujem po njegovim delima, jer ih nisam citao, pa bi jel te bilo besmisleno da pisem o necemu sto nisam citao. Znaci vodimo diskusiju o filmovima. Matrix je mozda najbolja triologija ikada uradjena zbog toga sto se sirokim narodnim masama predstavlja pre svega filozofija idealizma i neka pitanja iz epistemologije (granice ljudskog znanja i saznanja) i ontologije (sta je zaista realno i sta zaista postoji) i sve je to upakovano u filmsku umetnost i predstavljeno maestralno u svakom detalju, pocev od onog zelenkastog filtera koji je prisutan svuda kada junaci udju u Matrix. Zato nije retko da se u svakoj diskusiji o realnosti spomene Matriks, od kafanskih rasprava do ozbiljnih naucnih rasprava, svuda se razmnozio taj mem Matriks. A sta se od LOTR-a razmnozilo? Second breakfasti, orci, Ne budite mene Saruman sam ja*, duboke "filozofske" i vecite rasprave o orlovima. Nisam do sada video da je neko od vas izneo bilo sta sto ima elemente filozofije, dobrih dijaloga, monologa, momente prikaza karaktera iz LOTR-a. Gde su te cutscene iz LOTR-a kao ove gore iz GOT-a i V for Vendetta? * ovo je zapravo nesto sto mi se jako dopada, mada mi je iskreno i sam Saruman odlican lik, verovatno zbog Kristofera Lija koji je bio vrhunski glumac.
-
To zaključujuš samo na osnovu filma ili se taj zaključak nameće jer si čitao i knjige (pogotovo ako si ih čitao pre gledanja filma, pošto to utiče na percepciju)? So what? Ceo svet je tvrdio da je Zemlja ravna ploča. Mišljenje narodnih masa, a pogotovo mišljenje kojekakvih akademika o umetnosti je znaš koliko bitno. Tu bih se mogao složiti, stim što uvek treba imati u vidu da se i film može skrojiti tako da ima dobre dijaloge, filozofiju,detalje, simbole, maestralno urađene karaktere. Evo recimo V for Vendetta je maestralno urađen film gde dijalog koji V ima sa Evey i ostalim likovima, pa i monolog kao ovaj dole, ima takvu dubinu da se može okačiti na zid za kontemplaciju. Šta to LOTR ima? One does not simply walk into Mordor i onaj second breakfast koji bio kao trebao da bude smešan, nek mi otkine neko jedno pero od onih orlova o kojima se vode večite rasprave, da se zagolicam i malo nasmejem na to. I kad smo već kod filmova, eto Matrix je primer jednog vrhunskog umetničkog dela koji je možda najbolja trilogija ikada urađena.
-
Stim sto nije cilj umetnosti podsticanje na uzivanje i relaksaciju, vec na ukazivanje na nesto dubinsko, sticanje nekakve intuicije, nekakvog osecaja u svesti bas o toj realnosti iz koje bi neki najradije pobegli, a pre svega o toj nekoj svojoj unutrasnjoj realnosti, emocijama i mislima svakog od nas. Ako je cilj umetnosti samo uzivanje, onda je svaki porno film jedno perfektno umetnicko delo, i Karleusa se moze staviti u rang sa Da Vincijem. Evo recimo ovaj jedan komicni meme bas o tom eskapizmu je daleko vece umetnicko dele od sva tri LOTR filma: Mislim naravno ovo je sprdnja i nisam postavio da nekog od vas uvredim, ali sagledavanje epske fantastike samo iz ugla "to je fantazija, ergo, ne treba imati veze sa realnoscu" apsolutno ne znaci da je to umetnost u kojoj je skroz ok imati detinjaste i banalizovane likove, radnju i dijaloge, jer why not, posto je fantazija, ajde da urnisemo i predstavimo likove ko kakve jednoroge koji prduckaju dugine boje. Mogu da se imaju i zmajevi, i babaroge, i magija, ali poenta je da ako su ti zmajevi ko u kakvom crtanom za decu, onda to nije nikakav high art, vec jel te, crtani za decu, posto je LOTR neka varijanta to. Prosto uzmi uporedi one gore dijaloge od ona dva karaktera iz GOT-a sa bilo kojim dijalogom iz LOTR-a i videces ogromnu razliku. LOTR tako neceg nema. Ako ima neki smislen dijalog koji moze da se poredi sa GOT-om, slobodno okacite. Ili recimo pogledaj neko "remek" delo iz domena horora i uporedi ga sa bilo kojim delom Lovkrafta ciji je horor daleko veca umetnost cak i kada ti ne izaziva nikakvu jezu i preskakanje srca, posto to i nije cilj horora. Svaki horor zbog kog ti preskace srce i uvece ne smes u WC da odes je isti pendrek ko i porno film. Daleko bolje umetnicki uradjen Lovkraftski horor je recimo serija True Detective u odnosu na neku filmsku adaptaciju bilo kojeg Lovkraftovog dela u kom je Ktulu nekakva hobotnica sa krilima koja izranja iz vode i poput Godzile krece da razara svet. Nije svaki unutrasnji poriv isto sto i zudnja za moc. Unutrasnji poriv moze biti ljubav prema dragoj/dragom, deci, prijatelju, moze biti cista radoznalost koja recimo karakterise likove iz naucne fantasika, moze biti i moc, ili strah kao u hororima. Bilo kakav oblik emocije, seta misli i pogleda na svet koji proizilazi iz samog karaktera je dakle njegov unutrasnji poriv.
-
Kakvi smo to roditelji? Vaspitanje kroz generacije...
Veshtodel replied to Kronostime's topic in Društvo
Zapravo bi bilo bolje nauciti ga da postavi pitanje "zasto uopste moram da namestam svoj krevet?" a da onda odatle bude u stanju da pronadje prave odgovore na to i da iz tih odgovara izvuce neki logicki ispravan zakljucak. Zbog cega bi namesten krevet bio indikator uspesnog roditeljstva, kada je to samo jedan obicaj u domenu "zato sto tako treba" bez neke prave poente? Ok, namesten krevet predstavlja neku urednost, lepu naviku, lepo izgleda i deluje udobnije, ali nenamesten krevet bi isto tako mogao da predstavlja nekakav kreativni haos koji osoba ima, a koji je prisutan bas kod umetnika, naucnika, preduzetnika. Cak ima i nekih studija koje navode da je nenamesten krevet zdraviji zbog toga sto grinjama nije bas pogodan teren za boravak, sto znaci manje alergije i astme, plus kada se namesti krevet ujutru ostane preko celog dana dostupan da prasina i grinje padaju po pokrivacu i jastuku, pa bi vise imalo smisla namestiti ga i protresti bas uvece pred spavanje. Evo par mesta o tim studijama: https://www.domain.com.au/living/why-you-should-never-make-your-bed-20151001-gjy8f6/ https://www.today.com/home/scientists-keep-mites-away-leave-your-bed-unmade-every-day-t43496 http://news.bbc.co.uk/2/hi/4181629.stm Znaci namestanje kreveta nije toliko vazno koliko da li je u stanju da deluje samostalno, da bude radoznalo i da ima slobodu kreativnosti, i to opet u nekim razumnim granicama + kako ce da emotivno reaguje na poraze, bol i odbijanje, posto je zivot toga pun. Npr. sada je dosta aktuelno to neko preterano zasticivanje dece da iz parkova izbacuju ljuljaske jer su "opasne, dete moze da padne i povredi se", da neko stariji mora uvek biti sa detetom kada ide busem do skole i da se ne smeju detetu reci neke stvari jer bice emotivno povredjeni i uvredjeni, kao i da je gomila dece hiperosetljivo kada ne budu prvi na takmicenju ili dobiju keca, cak i cetvorku u skoli. Ima nesto o tome ovde: https://reason.com/2017/10/26/the-fragile-generation/ Nenamestanje kreveta nije toliko strasno u odnosu na ovo. Gomila odraslih ljudi to ne radi, ili ostavljaju po 10 prljavih casa od kafe pored radnog stola koje se gomilaju od prekjuce, ili imaju tonu prljavog posudja u sudoperi, ili ne peglaju stvari (ja to recimo ne radim niti volim da radim, iako recimo namestam krevet ujutru i ne volim prljave case od kafe na stolu), ali su zato vrlo uspesni umetnici, naucnici, preduzetnici, sportisti, ili bilo sta u svom domenu i poslu + su zdravi, srecni, zadovoljni, emotivno zreli. -
Stigla inflacija Slaviša Tasić Sneg je u decembru iznenadio putare; inflacija posle štampanja para iznenadila bankare. Dolarska inflacija je prema juče objavljenim podacima veća od očekivane i sada je 4.2% na godišnjem nivou. Nije veća samo od očekivanja Feda ili administracije, nego i od tržišnih očekivanja izraženim raznim kamatnim stopama i spredovima. Veliki i pametni finansijski igrači su se svojim novcem kladili na jednu stopu inflacije, a došla je druga i veća. Razni anegdotski indikatori iz prethodnih nedelja – poskupeo čelik, poskupelo drvo – bili su na dobrom tragu. Redovni čitaoci se možda sećaju izdanja ovog biltena s početka marta, sa porukama: "Novčana masa SAD je u poslednjih godinu dana skočila kao nikada ranije." "Ipak, finansijska tržišta o inflaciji ne brinu. Kao da se ništa ne dešava. " I komentarom: "Ja ne znam zašto su tržišta toliko mirna. Trebalo bi da više brinu o inflaciji." Sada je jasno da je trebalo više da brinu. Ali zašto nisu? I 2009. godine je Fed štampao mnogo para. Ali postoji razlika između 1) primarnog novca koji centralna banka štampa i 2) novčane mase koja se okreće u privredi. Prvo obično vodi drugom i lako ih je pobrkati. Ali nisu isto. Posle 2009. godine Fed je štampao dolare, ali istovremeno plaćao bankama da ih čuvaju na računima kod samog Feda. Zato sva ta primarna emisija dolara, ta čuvena kvantitativna popuštanja, nije dramatično podigla novčanu masu u ostatku privrede. Ostala je negde između banaka i Feda. Sadašnje intervencije Feda očigledno jesu podigle novčanu masu (a pomenuto izdanje objašnjava i mehaničke detalje iza te razlike). Ovako izgleda njen rast u dolarima. Novčana masa M2 sa grafika pokazuje upravo koliko novca stoji na svim ličnim i poslovnim računima u stanovništvu i u privredi. Rast M2 iz 2009. ne možete ni primetiti na grafiku. Rast iz 2020-21. ne možete promašiti. Ovo je najbrži rast dolarske novčane mase otkad se ona meri. Ako je sve to već mesecima poznato, zašto su očekivanja inflacije podbacila? I zašto su možda i dalje, čak i posle najnovije objave, preniska? Ovo je moje najjednostavnije objašnjenje. U ekonomskim i političkim stvarima znanje ne raste linearno. Ponekad je ciklično. Neke se stvari zaborave. Nakon četrdesetak godina stabilnosti bez ikakve inflacije u zapadnom svetu, i nakon deset godina velikih monetarnih intervencija koje nisu podigle cene, mnogi ne mogu da shvate da je inflacija stvarno moguća. To se dešava samo u Zimbabveu. Neke poznate stvari su tako zaboravljene. Kad je Milton Friedman 1960-ih i 1970-ih ubeđivao Ameriku da su za inflaciju krivi Fed i štampanje para a ne misteriozni splet okolnosti, on nije izmišljao ništa novo. On nije izmislio kvantitativnu teoriju novca (štampanje para –> inflacija), već je nju izvukao iz zaborava. Sadašnji trenutak podseća na ta vremena, kad se neke osnove moraju ponovo naučiti. Ne stvara štampanje direktno inflaciju, ta veza je stohastička i komplikovana. Ali staro dobro štampanje para ostaje najvažniji pojedinačni uzrok inflacije. Inflacija nije svetski fenomen nego je specifična za valutu i za sada je vidljiva samo u dolarima. Evropska centralna banka je štampala, ali manje od Feda. Fed je od početka korone podigao svoj M2 za preko 30%, ECB za oko 10%. Narodna banka Srbije striktno prati evro, mada je prošle godine na svoju ruku štampala dodatne dinare, a onda branila kurs prodajom evra iz deviznih rezervi. Ako se okane takvih ekskurzija i strogo drži evra, onda će Srbija pratiti inflaciju u evrozoni, a ona za sada ne pokazuje znake rasta. https://tasic.substack.com/p/stigla-inflacija
-
Sve vreme pisem o ekranizaciji, o trilogiji filmova, NE o knjigama. Hajde sada realno, da li se po tebi Frodo moze staviti u isti rang sa jednim Dzejmijem Lanisterom, Maloprsticem, Varisom, Tirionom kada je u pitanju sivilo junaka? Sivilo karaktera proizilazi iz njegovih unutrasnjih poriva, motiva, zelja, iz onog sukoba srca sa samim sobom o kom govori Martin, a ne iz opsednutosti i zombiranosti zbog nekog tamo magicnog prstena koji ima supermoci. Mislim sta mu onda dodje i Supermen sivi lik zato sto zbog uticaja crvenog kriptonita krene da moralno degradira i bude neki zlocinac? Moguce, ne znam. Ali znam da ih u LOTR filmovima nema na vidiku i da su u senci ovakvih masterpiece dijaloga:
-
Boys su odlicni sto se tice karaktera, tu su ga majstorski uradili. Stekao sam utisak da su mnogo vise paznje stavili na to u odnosu na recimo radnju koja je onako prilicno jasna, originalna i straightforward. Jedino su po mom ukusu bas preterali sa vizuelnim detaljima kasapljenja i slicnog cega bas i nisam neki fan. Ali kapiram da su isli onako kako je u stripovima, posto i tu ima tih stvari. Van toga preporuka za gledanje.
-
Meni je cak Hari Poter bolji od LOTR-a.
-
Ima mozda kod Golluma (Smeagola) koji je jedini dinamican interesantan karakter sto se tice trilogije. Ovi ostali ko Nindza Kornjace. + mimovi koje fanovi prave su dobri. Ostalo je da zaspes, zenu sam morao da cimam da se budi da odgleda do kraja "najbolji film epske fantastike koji je covecanstvo napravilo" Sta tacno podrazumevas pod bajkovitim elementom u epskoj fantastici?
-
Nije Martin izmislio sive likove, nego sam postavio za uporedjivanje LOTR trilogiju (znaci ne Tolkinova dela) sa GOT-om koji po pitanju kompleksnosti, ozbiljnosti, prikaza karaktera, dijaloga i filozofije jeste bolji od LOTR-a koji mu dodje ko Mocni Rendzeri i Nindza Kornjace za decu -> znaci karakteri crni i beli ko sahovske figure, filozofija nula, dijalog detinjast, kompleksnost ni na vidiku, detalja nikakvih. Probaj gledati ceo LOTR posle GOT-a, Breaking Bad-a, Better Call Saul-a, Peaky Blinders-a kao sto sam ja, pa ce ti biti jasno. Ne znam da li je tako u Tolkinovim radovima, jedan sam od onih retkih fanova epske fantazije koji ga nije citao, niti planiram skoro, sad sam fokusiran na Dinu i zadovoljan sam, ima tu kompleksnost, karaktere i filozofiju. Kakvi blockbasteri, covecanstvo otkad ikad pravi umetnicka dela i price u kojima su zli likovi pobednici, gde imaju vrlo razvijenu unutrasnju dinamiku i filozofiju i cak su smesteni na rang besmrtnih bogova. Grcke tragedije, svi zanrovi horora i trilera prikazuju bas to u razlictim oblicima. Cak vecina velikih religijskih, mitoloskih likova i heroja jesu sivi karakteri skloni lukavstvu, prevarama, trikovima, kradji, na granici su izmedju svetla i tame, malo posete Olimp, a malo sidju i u podzemni svet, stvaraju, ali i unistavaju. Prometej, Hermes, Odisej, Sizif, Odin, Loki, Veles, Dusko Dugousko, sve samo sivilo. Cak i biblijski bog ima elemente sivila, posto jel te predstavlja neko vrhovno dobro, daje ljudima 10 zapovesti, stvorio je ljude i voli ih, a sa druge strane salje potope, ubija prvorodjene sinove i vrsi genocide. Isus Hristos isto ima elemente sivila i trickster hero karaktere. Mislim ovo navodim zato sto je Tolkin svoj svet bazirao bas na tim nekim hriscanskim bajkama o dobru i zlu. Nema tu nikakvog obesmisljavanja licne odgovornosti, hrabrosti, relativizacija zla, nego pokusaj iskazivanja sustine sveta kroz takva umetnicka dela, gde takav svet jeste prepun i dobra i zla koji su izmesani, ali gde nikada jedno ne savlada drugo, a oba su prisutna u coveku. Sto naravno ne znaci da mi ljudi ne trebamo teziti tome da u svetu ima vise dobra i da na licnom planu gledamo da cinimo dobro drugima, svojoj okolini i pre svega dobro sebi. A ta teznja za vise dobra tesko da se postize bajkama za decu gde dobro uvek pobedjuje zlo, posto to vodi ka iluzijama, idealizmu, utopizmu, a odatle se lako moze skrenuti na zlo po onom "put do pakla poplocan je dobrim namerama", podrzavanje raznih religijskih i ideoloskih pokreta koji zagovaraju neke velike revolucije i promene u svetu, stvaranja raja na zemlji i slicnom. Ili onom drugom zlu u vidu razocaranja, ocajanja i nihilizma. Po tim tvojim kriterijumima za pisce ako ti je Martin crn, onda ne znam sta je Lovkraft cija umetnicka dela prikazuju najcrnje i najstrasnije moguce uvide naseg sveta gde je sa nase ljudske tacke gledista jedno ZLO apsolutno uvek pobednik.
-
Sto sa realnoscu nikakve veze nema, posto se itekako desava da ZLO pobedjuje DOBRO. Ili ako cemo konkretnije, dobro i zlo su u toj nekoj stalnoj interakciji, konfliktu, preplitanju i mesanju, bez da ikad jedno nadvlada drugo i da postoji neki krajnji dogadjaj gde dobro uspeva da savlada zlo i posle toga nastupa stanje srece, blagostanja i sveopsteg raja. Toga u realnosti i u ljudskim zivotima nema. Otud je recimo LOTR trilogija banalizovana slika sveta u odnosu na GOT serijal (mada i ASOIF knjige) koji daleko bolje i slikovitije prikazuje svet gde karakteri nisu niti apsolutno dobri niti apsolutno losi, nego neka mesavina toga, i gde je svet daleko vise zamrseniji i kompleksniji. Bas kao sto je i nas svet. Kao sto i sam Martin navodi: "I like grey characters; fantasy for too long has been focused on very stereotypical heroes and villains." "I've always preferred writing about grey characters and human characters. Whether they are giants or elves or dwarves, or whatever they are, they're still human, and the human heart is still in conflict with the self."
-
Pa nisam ja pisao sta je najpravednije za drustvo, nego sam naveo da cesti argumenti PROTIV fiksnog poreza jesu da nije pravedno da svako placa fiksni porez od npr. $200 mesecno zato sto nije povoljno za Peru sa zaradom od $500 u odnosu na Ziku sa zaradom od $5,000. Po meni je to besmislen argument, jer bi isto tako mogli da kazemo za kupovinu bilo kojeg proizvoda koji ima neku fiksnu cenu za sve kupce nezavisno od njihove zarade. Niko u prodavnici ne pita kupce koliku zaradu imaju, pa im u % odrede cene. Nigde ne kosta hleb 10% necije zarade, nego kosta u konkretnoj ceni (ovde naravno ne uzimam u obzir da se cene proizvoda vremenom menjaju). Sta to onda znaci za kupca drzavnih usluga koji placa 10%? Ako Perinih 10% znaci $50, a Zikinih $500, da li onda Zika dobija 10 policajaca vise u odnosu na Peru jer placa 10x vecu cifru za ISTE usluge? Da li mu birokrate srede neku papirologu 10 dana ranije, da ne mora da ceka? Ako svi koriste iste usluge, onda i cena za sve treba biti ista, a ne progresivna i izrazena u procentima. Znaci nikakva pravda i etika nego cista ekonomska racunica. Stim sto ja naravno ovo gore pisem cisto da ukazem da bi o oporezivanju trebali pricati kao ekonomskom procesu, a ne ideoloskom i emotivnom kada krenu price o solidarnosti, pravdi i tako nekom sarenom cvecu i jednorozima koji prde dugine boje. Kada ga smestimo u ekonomski domen gde mu je mesto, onda automatski mozemo da postavljamo ovakva pitanja: https://vox92.net/forum/index.php?/topic/1725-država-neophodnost-društva-ili-mafijaško-udruženje/#comments Dakle pitanja koja se automatski namecu ako drzavu posmatramo kao prodavca usluga koji za to trazi neki novac, jeste "zasto meni treba jedan prodavac, jedan monopol, ako te usluge mogu kupiti kod drugog prodavca (bez da napustim mesto u kom sada zivim)"? Zatim sam naveo razloge zasto je to tako. Dakle monopol koji drzava ima nad takvim uslugama bezbednosti + ideolosko ispiranje mozga sa bajkama o solidarnosti, drustvu, narodu itd. + one price "tako je svuda u svetu" koje su pricali jos od paleolita tipa "sto ce nama tocak kada svuda u svetu ljudi idu peske i na konjima" ili "izmisljanje tocka je utopizam, budi malo realan, to nece raditi, to niko nece hteti, svuda u svetu ljudi idu peske, zasto bi se neko vozio na tockovima, a i to ce da unisti nase drustvo, nastace haos, nastace nejednakost, bogati ce imati tockove, siromasni nece, pritom ljudi ce vise sedeti i voziti se, umesto da hodaju; to i nije dobro za zdravlje i kondiciju, ako naidje neprijatelj ili neki predator, necemo moci da pobegnemo i odbranimo se jer nismo navikli da hodamo, vec da sedimo i vozimo se na tockovima." Daleko sam ja od utopizma i idealizma. Toga ima bas u tim pricama o drustvu, narodu, "nasoj" drzavi i zemlji, prirodnim bogatstvima "nase" zemlje, solidarnosti, jednakosti, o drzavi koja obezbedjuje dostojanstven i pristojan zivot, mir i srecu, u idelogijama koje favorizuju centralisticku i nacionalnu vladu koja ce sve to da obezbedi. Jedna zemlja nije bogata kada ima silna prirodna bogatstva (eno ima i Rusija pa ogroman broj stanovnistva zivi na ivici gladi) nego kada je u stanju da proizvede raznovrsan broj novih stvari na trzistu. Pritom, trgovina, razmena i ekonomija ne postoje u stanju bogatstva, vec upravo u stanju oskudice. Uzecu za primer Holandiju koja je inace i prva moderna kapitalisticka zemlja. Ona nije imala nikakva prirodna bogatstva, to je mocvarna i poplavna zemlja teska za zivot sa mnogo oskudice i nemastine. Ali Holandjani su imali kulturu koja je negovala transformaciju sopstvenog okruzenja, sto uostalom proistice iz transformacije sopstvenog duha, pa su bili u stanju da izgrade silne brane, vetrenjace, brodove, tehnoloske inovacije koje su automatski pokrenule razvoj drugih delatnosti i samim tim citave privrede. Uspeli da "ni iz cega" stvore jedno trziste, bas zato sto trziste upravo nastaje tamo gde neko nema nesto, pa mu to nesto treba, a gde drugi ima to nesto i u stanju je to proda. Zahvaljujuci tome Holandija je uspela da izgradi citavo jedno carstvo. Znaci nije niko bogat ako ima prirodna bogatstva, vec bogatstvo dolazi iz sopstvenog duha, ako je u stanju da izazove promenu u sopstvenom zivotu, da nauci nesto novo i ovlada odredjenim vestinama i znanjima koje mu omogucavaju promenu sopstvenog zivota i zivota ljudi u okruzenju. Da promeni stanje nemastine u stanje bogatstva. U Srbiji nema takve kulture. U Srbiji se ceka da drzava izvrsi promenu, da drzava stvori nova radna mesta, da drzava odredi koliko ce ko para da zaradi, da drzava obezbedi coveku obrazovanje, zdravlje, mir, srecu, pristojan i dostojanstven zivot. Znaci u Srbiji postoji jedna kultura lenjosti na svim nivoima. Srbija ne pati ni od kakvog nemanja prirodnog bogatstva. Srbija se ne razlikuje od UAE zato sto oni imaju bolje prilike i vise srece. Razlikuje se zato sto nema kulturu negovanja transformacije individualnog zivota.
-
Sto je sasvim nebitno ako posmatramo oporezivanje kao ekonomski proces, a ne kao modni trend. Razlog tome zasto je tako u celom svetu je zato sto su sve moderne drzave monopoli, pa se tako mogu ponasati. Tamo gde imamo raznovrsnije trziste, cena proizvoda i usluga se ne odredjuje kolicinom zaradjenog novca. Zamisli da udjes u prodavnicu i na kasi te prvo pitaju koliko si ovaj mesec zaradio, pa da ti na osnovu toga odrede % koliko trebas da platis proizvode u korpi. Drzavu dakle uvek treba posmatrati kao jos jednog ekonomskog subjekta, kao jos jednu firmu, stim sto daleko vise bliskosti ima sa kriminalnim organizacijama zbog nasilne naplate svojih usluga, a cesto nikakvih usluga, a trebalo bi da ide ka ovom drugom polu na tom spektru nenasilje - nasilje. Druga stvar je sto je Srbija jedna vrlo mala zemlja sa 7 miliona ljudi (toliko neki svetski gradovi imaju) i sto da bi razvila svoju privredu, treba da ima okruzenje koje ce pre svega omoguciti domacim preduzetnicima da pokrenu svoj posao i time zaposle ljude, i da privuce strane investitore, sto se pored ostalih stvari postize smanjivanjem i neutralisanjem takvih poreskih politika. Posto je mala zemlja, to onda znaci da joj ni ne treba ko zna koliki budzet da bi pruzila usluge pravosudja, bezbednosti i eventualne neke basic usluge zdravstva. To se vec sada moze uraditi kada bi se skresalo pola budzetskih troskova i kada uopste ne bi postojao porez na dohodak koji ionako ne zauzima veliki procenat u budzetskim prihodima: https://libek.org.rs/sr/vesti/2018/11/23/budzet-2019 Treca stvar je sto cak iako ceo svet ima tako nesto, to ne znaci da je taj svet sasvim dobro skrojen. Naime, citav danasnji svetski oporeski sistem, zajedno sa finansijskim sistemom i centralnim bankama, je uopsteno receno vrlo lose dizajniran i kao takav sklon da uzrokuje brojne ekonomske krize (1929 i 2008 recimo). Vecina toga na tom polju se centralizuje i nacionalizuje, umesto da se ide obrnuto - da se decentralizuje i lokalizuje, a slobodno trziste jeste decentralizovani sistem. Cetvrto, postoje neki eticki argumenti iza progresivnog oporezivanja nasuprot fiksnom (znaci da ne placam u % negu u konkretnom iznosu recimo $200 mesecno kao sto su znali pausalci raditi, u zavisnosti od lokacije), a to je da ako Pera zaradi $500, mora da plati $200, a Zika ako zaradio $5,000 isto ce platiti $200, pa onda nisu jednaki. Medjutim to se moze resiti nekom granicom po kojoj svako ko zaradi ispod recimo $1,000 ne placa porez. U ekonomskoj teoriji postoji cak i varijanta negativnog poreza na dohodak. Ako si zaradio ispod recimo $500, tebi drzava plati, a ne ti njoj (to mu dodje neka varijanta universal basic income koju je predlagao Milton Fridman, a koja bi mogla da ublazi te neke socijalne probleme i usput ugasila brojne birokratske agencije socijalnog osiguranja koje usisavaju pare iz budzeta, a nemaju nikakvog realnog razloga za postojanje, posto sve to Poreska uprava moze da odradi).
-
To ne treba da iznenadjuje, to je opste stanje vec 30 godina. Sve ostalo jeste jednom recju kritpokomunizam tacnije postkomunizam kako se definise u politikoloskim studijama. Stim sto su i te studije budibogsnama sa epistemoloske tacke gledista, ali poenta je jasna - Srbija je raspalo leglo nacionalboljsevika na skoro svim nivoima, od mentaliteta pojedinaca i opste kulture, obrazovanja, kucnog vaspitanja pa sve do ekonomije, politike i pravnog sistema (sta god to u Srbiji znacilo). Nacionalboljsevizma ima i u trenutnoj vladajucoj partiji, ali isto tako u ovoj tkz. "opoziciji" (sta god to u Srbiji znacilo) i svi oni ekonomiju gledaju kroz ovo nakazno izvrtanje solidarnosti i vladavine prava. Cak se i u vazduhu oseca nacionalboljsevizam i komunizam, kada otvoris prozor i udahnes zagadjeni vazduh, posto je to karakteristika gle cuda bas komunistickih rupetinama tipa Kina. Kada ovako neka kreatura krene da laprda po novinama, jasno se prepoznaje po apokalipticnim najavama sveopste propasti, haosa, armagedona, potopa, gneva Nemanjine 11... pardon gneva Bozjeg zbog gresnih sebicnjaka koji nisu ljubili bliznjeg svog i bili solidarni, nego su štovali srebroljube i lazne idole u vidu dolara, evra, funte i bitcoina, sto nisu postovali zapovesti koje je Gospod Bog Drzavotvorni odredio, i tako neka glupa i busna prica nalik kao sto vidite prici koju religijske organizacije laprdaju okolo. Sve to dakle vernik drzave treba da postuje, a zauzvrat mu Gospod udeli 30 evra kao nagradu i on treba biti zadovoljan. Ne sme traziti vise, treba biti skroman. Jer imati vise je pohlepa. A pohlepa ne valja, evo to i ova kreatura pise. Biti pohlepan i zeliti vise je zlo. Treba biti solidaran i jednako ucestvovati u stovanju Drzave, pa ce ona biti milosna i udelice 30 evra. A kasnije jos 30. Ono sto je meni recimo iznenadjujuce i misteriozno jeste kada vidim ljude koji su u stanju da kritikuju Crkvu i religiju kao "opijum za mase", a sa druge strane potpuno podrzavaju svaku drzavnu akciju, svaki vid centralizacije i nacionalizacije, svaku drzavnu otimacinu, i sto je najgore veruju u nekakve bajke o solidarnosti, o drzavi kao nekom vazdusastom entitetu, mislim sta mu to dodju ova drzava sto ce da propadne zbog dogovora sa frilenserima? Ovo drustvo o kom pise ovaj lik? Sta je to? Nekakva gnjecava smesa od ektoplazme? Sta mu dodje ova solidarnost, ta vecita logicka kontradikcija? Da je biti solidaran kada Pera dodje Lazi i kaze "daj svoje pare meni, da bih ja te pare dao Miki, a ako to ne uradis, bices kaznjen (zatvor, otimacina tvoje imovine, metak u celo)"? Kako je to solidarnost prema bilo kojem etickom sistemu?
-
Kakav crni Vucic ima veze sa ovim sto pisem? Ovo vazi za apsolutno svaku vlast u poslednjih 30 godina, za zlocince poput Kostunice, Tadica i sutrasnje zlocince koji se budu izmigoljili iz tkz. srpske opozicije, posto svi oni imaju isti metodologiju tretiranja ljudi -> ispiranje mozga sa bajkama da ce drzava sve da obezbedi, a da bi obezbedila svi solidarno treba da platimo reket, pardon porez. Sad kad je neko shvatio da je to jedna glupa prica i da im ne treba drzava da bi sebi obezbedili dobar zivot, onda su ti ljudi problem jer imaju smelosti da brane sopstveni novcanik. Ovaj potez frilensera treba da bude za nauk svim ostalim stanovnicima Srbije da se zapitaju o tom svom novcaniku, ko mu iz njega vadi pare i ponizava ga na jedan ovakav nacin: Nije pravo u rangu Nestorovica, nego doticni sarlatan Krstic i njemu slicni koji velikodusno podrzavaju statizam i kriminal jedne kancerogene organizacije pozivajuci se na pravo. A sto se tice samog prava, kao i svaki produkt civilizacije, moze da se iskoristi i prekraja u interesu kriminala i zlocinackih umova, pa bi po toj tvojoj logici nacisticko pravo koje je Nemacka imala bilo sasvim ok, jer eto PRAVO. Dakle nikako pravni pozitivizam* ne sme biti argument kod ovakvih slucajeva, vec uvek postavljanje pitanja da li je neki zakon u skladu sa prirodnim pravima coveka. Stim sto je ovo sto ja pisem malo i sire i dublje od tih prirodnih prava i tice se pitanja o samoj svrsi drzave, ima posebna tema o tome. *ukljucujuci pravni pozitivizam trenutnog poreskog prava u apsolutno svim modernim drzavama sveta po kom zbog toga sto postoji neki zakon da se treba platiti porez automatski znaci da se takvo pravo ne sme dovoditi u pitanje i da svi moraju platiti porez i da je to KAKO TREBA, jer zaboga u svim drzavama se placa porez, to je NORMALNO, inace nas nema. A zapravo kao i svako pravo i sve sto je Homo Sapiens stvorio, moze i treba da se dovodi u pitanje, moze da se menja i moze se bez pardona reci da je skoro svako poresko pravo zlocinacko u rangu zlocinackih prava o recimo slobodi veroispovedanja iz srednjeg veka, prava o kasapljenju udova drugih ljudi zbog toga u koga veruju, kome sluze i da li su nesto lose rekli za kralja, kasapljenje zbog neplacanja poreza recimo Crkvi, jer tada je u mnogim hriscanskim drzavama bilo NORMALNO da se recimo placa porez Crkvi i to tako TREBA, jer zaboga svuda se to radi i svuda je normalno da se kasape ljudi, pa to su jeretici. Pa su onda bila iscudjavanja kada neko kaze kako je to jel te jedan zlocin, i krenu neke price i bajke o solidarnosti, kako sva hriscanska braca i sestre trebaju platiti porez da bi bili solidarni sa ostalim hriscanima i kako bi nas Bog uveo na rajska vrata, jave se onda neki "filozofi" i profesori koji laprdaju gluposti intelektualnim jezikom ko ovaj Krstic sa sve nekakvim diplomama na zidu ciji je status u rangu sa diplomama astrologa i nadrilekara. Isti takvi memetski paraziti se i dan danas poput zaraza sire mozgovima ljudi unistavajuci sposobnost kritickog razmisljanja, sumnje, dovodjenja fundamentalnih stvari u pitanje (posto je porez, slozicemo se, fundamentalno pitanje moderne drzave kao sto je Bog fundamentalno pitanje avramskih religija recimo), razmisljanje van sablona, kreativnog razmisljanja i inovativnosti.
-
Onih sugradjana sto vecinski glasaju i srdacno podrzavaju trenutnu tiransku vlast i sto ocekuju od svoga boga u Nemanjinoj 11 da im udeli manu sa neba? Posto ne znaju kako drugacije da dodju do te hrane, a ne znaju zato sto im je mozak ispran pricom da bez drzave do te mane sami ne mogu doci, a oni koji mogu doci su jeretici i bezbocnici, oni su koze i jarci koji sebe ogradjuju od ostatka tora, pardon drustva. Ovde samo fali ona megafantazija koju neki zovu "narod" ali u sustini nema velike ontoloske razlike izmedju "drustva" i "naroda" u ovom tvom kontekstu, posto jel te, ontologija nam kazuje da na nivoima postojanja prvo mesto uvek zauzima pojedinacna svesna jedinka od krvi i mesa, a jedno 100 mesta ispod posle svih drugih nivoa bica, stoji tkz drustvo cija je ontologija klimava, jer se na 102. mestu nalaze Deda Mraz i vilenjaci. Ergo, niko ovde sebe ne ogradjuje od ostatka tkz drustva jer tako nesto ne predstavlja nista homogeno i crno belo od cega se neko moze ograditi odnosno tako neko drustvo tesko da u realnosti postoji kao sto postoji pojedinacni covek od krvi i mesa. Mozemo jedino da govorimo o drustvenim sistemima i mrezama gde delovi i cvorovi (nodes) te mreze jesu ove pojedinacne jedinke koje prekidaju veze sa jednim nodovima (ovim sto veruju u Nemanjinu 11) i stvaraju nove veze sa drugim nodovima (poslovne veze sa svojim klijentima, trgovinskim vezama kada kupuju hranu u prodavnici, turistickim vezama, prijateljskim vezama, ljubavnim vezama i slicno), pri cemu se citava mreza menja i transformise, evoluira u nekom drugom pravcu upadajuci u neko optimizovano stanje. Pokidao je samo u kolicini gluposti koje je napisao za liberalni kapitalizam, buducnost frilensinga i prava radnika. Njegova profesura i strucnost je u istom rangu kao profesura Nestorovica -> znaci radi se o istom tipu sarlatanstva obucenog u nekakvu strucnost i nauku.
-
A sta je tacno razlog da onaj koji je zaradio 2000e treba da plati vise od onog koji je saradio 600e? Hoce li guliti vise asfalta, koristiti vise usuge policije i vojske, dobice policajca koji cemu biti licni bodyguard sa 24h supportom, odlazice cesce u sudove? Posto su sve to dakle usluge i proizvodi koje drzava pruza za placeni porez (prema recimo teoriji javnog izbora u ekonomiji, jedan od primera koji se tu navodi za placanje veceg poreza jeste ako Pera ima kucu od 200kvadrata, a Zika od 50, Pera treba platiti veci porez jer ce u slucaju pozara vatrogasci imati vise posla njegovu imovinu da spasu -> samo sto se to odnosi na imovinu, ne na prihod, a i ovako u sirem kontekstu posmatrano teorija javnog izbora nije nikakva naucna teorija, nego ideoloska prica za ispiranje mozga o potrebi postojanja monopola od drzave ravna onoj da je rimski car sin bozji, ali ajd uzecemo je u razmatranje u ovom slucaju). Znaci ako vec placam veci porez, ocekujem za to vise nekih usluga ili kvalitetnijih usluga ili neki premium paket, addon, zar ne? Kada odem u pakaru, prodavac me ne pita koliko zaradjujem, pa mi onda odredi cenu hleba, nego mi proda hleb bez tog pitanja. A kada bi takvo pitanje postavio, otisao bih u drugu pekaru gde su prodavci ljubazniji i pristojniji, a prva pekara bi kroz neko vreme propala na trzistu. Isto takvo pitanje postavljamo za drzavu. Samo sto ocigledno drzava malo teze propada na takvom trzistu jer drzi monopol nad uslugama, ali svakako takvog propadanja ima -> odlazak stanovnistva u druge drzave koje nude povoljnije usluge, premestanje kapitala, premestanje centara inovacije i kreativnosti, seljenje u poreske rajeve, smanjenje drzavnih priliva usled demotivacije, degradacija drzave iz demokratije/republike u autoritarnu tiraniju sa botovima na celu i slicno.
-
A time se tacno postize sta? Osim sto se neko demotivise da zaradjuje vise, sto je upravo jedan od brojnih razloga zasto se neko uopste bavi frilensingom -> da dakle zaradi vise od onoga sto bi zaradio na nekom drugom poslu. Demotivacijom zaradjivanja vise se postize suprotan efekat -> budzet drzave vremenom postaje sve manji, jer sve manje i manje ljudi odlucuje da zaradjuje vise jer mora na to platiti veci porez. Kako se drzavna primanja vremenom smanjuju, tako drzava ucestalo krece da uzima kredite i slicno od MMF-a, Svetske banke i slicnih (nakaradnih centralistickih) finansijskih institucija. A videli smo sta to u praksi znaci -> smanjenje penzija, povecanje akciza, taksa, cena nekih proizvoda ako su oni dirigovani drzavom, povecanje javnog duga koji se prenosi na ostale generacije, pozivanje i moljakanje nekih stranih (nakaradnih robovlasnisckih) investitora tipa Meita, Jura, i slicno. To da je problem sto je neko zaradio vise, pa hajde sada da ga vise opljackamo, je jedan od tih socijalistickih oblika ispiranja mozga da je imati vise lose, da taj koji ima i zaradjuje vise treba vise i da plati kako bi svi bili jednaki i tako neka prica u rangu sa bajkama za decu.
-
Čemu ovakav komentar za jednog od najvećih naučnika svih vremena? Darvinistička evolucija nije nešto što karakteriše samo prirodni svet i čoveka kamenog doba, već i svaki oblik civilizacije, naročito one sa slobodnim tržištem i liberalnim društvom zasnovanim na jednakosti prilika koju dude spominje (videti šta Mit Ridli navodi o sličnosti Darvinove teorije sa teorijom Adama Smita i koliko su jedna drugoj bliske). Zapravo bi se čak na nivou čitavog univerzuma moglo reći da funkcioniše prema evolutivnim principima darvinove teorije ili principima koji su njoj slični -> videti recimo o univerzalnom darvinizmu i kvantnom darvinizmu. Antidarvinizam se tako duboko uvukao u čovekovu svest da je svaki pomen Darvina automatski aluzija na društvo Kremenka, toljage i kamenog doba, što je daleko od realnosti* A to je zahvaljujući trima glavnim faktorima: religijski reakcionizam, državno školsko obrazovanje i stari već uveliko antinaučni socijalizam/komunizam (videti primer Trofima Lisenka, već ga je bohumilo spominjao). Plus naravno zloupotreba i nerazumevanje darvinizma od strane nacista i fašista isto u stilu Lisenka (što automatski pokazuje bratstvo i jedinstvo komunizma i nacizma, ta dva "totalitarna blizanca"). Ako već govorimo o tome gde Darvin ne funkcioniše odnosno razumevanje sveta kroz Darvinovu teoriju evolucije, to je uprava ova levičarska bratija u SAD-u. Čekajte samo trenutak kada će početi otvoreno da govore kako je teorija evolucije rasistička, kako Darvinova teorija pokazuje da je beli čovek superiorniji, i da je zbog rasizma treba izbaciti iz škola (u stilu verskih fanatika). Još malo neka dobiju na moći i eto kroz koju godinu projekata genetičkog dizajna i modifikacije boje čovekove kože (stim što ovo neće moći uraditi bez prethodnog razumevanja Darvina, a kako ga neće razumeti, onda će takvim projektima izazvati povrede i smrt milionima ljudi, kao što je to Lisenko uradio nerazumevanjem genetike i Darvina). * realnosti koju čine kompleksni adaptivni sistemi koji uostalom evoluiraju i nastaju prema principima sličnim darvinističkim, što uključuje sve civilizacije u ovom univerzumu, na svim nivoima i skalama (recimo na Kardaševoj skali), bile one zemaljske ili ekstrasolarne.
-
Nema nijednog. Microsoft i Google nisu monopoli. Monopol je recimo EPS, znaci kada na trzistu postoji samo jedna kompanija koja nudi svoje usluge po paprenim cenama. Ni Google ni Microsoft to nisu, jer imaju siroku konkurenciju. Cak nisu ni oligopoli, kao sto su MTS i Telenor u Srbiji. To sto su skloni tome da potiskuju male startupove za koje se plase da ce ih unistiti ili ih kupuju, pa im EU recimo to brani, to ih ne cini monopolima. Tako svaka korporacija radi. Zapravo, to sto potiskuju male startupove najcesce rade lobiranjem u vladama, da se proguraju neki zakoni i slicno kojim se sprecava razvoj malih firmi. To recimo moze biti zakon o tome da frilenser ne moze da radi za jednog klijenta vise od 6 meseci, kao sto je to slucaj sa srpskim IT trzistem gde zaiste jesu vece IT kompanije progurale pricu o testu samostalnosti i prosle godine pocele da unistavaju frilensere, ali i male startape koji su zaposljavali te frilensere preko pausalne agencije (za koji idu manji porezi i doprinosi), a ne preko klasicnog ugovora o radu. Isti takav slucaj postoji u jednoj od tkz uredjenih zemalja koja se hvali na sva vrata da je zemlja srecnih ljudi - naime Danska ima isti takav zakon za frilensere. Sva ta pravna "resenja" cesto dolaze od velikih korporacija i lobiranja u skupstinama i vladama. To nam onda sve govori da ne nastaju monopoli na slobodnom trzistu, nego tamo gde drzave mesaju svoje prste. Postoji na stotine zamena Skajpu. Navescu samo neke: Zoom, Google Meets su dva najpopularnija, Slack, Discord (ovaj licno koristim, odlicna je aplikacije, freemium, ima i poruke, i video call, i screen sharing, cak mogu da organizujem projekte u njemu), cak se Viber i Messenger moze koristiti za video call (ja se sada sa jednim svojim klijentom cujem preko Vibera recimo), ako neko zeli malu privatniju i enkriptovanu verziju, moze i Wire recimo, isto dobar app. Ako ste voljni da isprobate neke nove proizvode, evo ih ovde svaki dan ih neko okaci: https://www.producthunt.com/search?q=video conference Vrlo malo od tebe i to sto si napisala je svetlosnim godinama daleko od realnosti sto se tice IT trzista. Izvini sto cu tako napisati, ali meni se cini da ti sa takvim trzistem nisi ni imala dodira, niti znas sta se na njemu desava, kako funkcionise i koliko zaista tu proizvoda, kompanija i startupova ima. Kako da ne, kada su braca Rajt krenuli da lete avionom, pa posle nudili drugim ljudima da probaju, sigurno je tada bilo regulatornih tela o avionima i klauzula u zakonima kojima se definise avion. Isti slucaj za prve automobile, prve vozove, prve bicikle, prve elektricne trotinete, prvi PC, prvo pecivo koje su ljudi u kamenom dobu ispekli. Da ne pricam koliko su ta regulatrna tela posast za trziste i isto tako jos jedan od uzrocnika pojave monopola na trzistu.
-
Sasvim suprotno. Poredim uporedivo jer su policija, vojska, sudstvo, zdravstvo, skolstvo usluge i proizvodi kao i hleb, kifle, avioni, automobili, putovanja i softveri. Za njih su potrebni neki resursi, radnici, trening, oprema, ulaganja, razvoj, istrazivanje, prodaja, marketing, sve sto ima svaki drugi proizvod. Razlika je samo sto drzava svoje usluge ne pruza nego namece. Venecuela, Kuba, S.Koreja, Kina, bivsi SSSR, Juga, sve su bile vrlo zainteresovane za pecenje kifli, ali i za avione. Ni ostale sto su demokratske nisu nista bolje, jer su indirektno zainteresovane za takve proizvode cim postoji recimo PDV i razna izmisljena oporezivanja, ako prodas 1000 kifli porez ti je 10%, ali ako ispeces i prodas 1100 kifli, onda ti je 15%. Za avione cak postoje i subvencije i udeo vlasnistva drzave u kompaniji. Sve je to zainteresovanost. Slicne price su izmisljali svestenici boga Ra i boga Marduka kada su opravdavali tadasnje drzave. Faraon Tutankamon je sin boga Ra i njegovo postojanje je prevencija za buduce socijalne probleme koji pogadjaju siri krug ljudi. Drzavnim zdravstvom se ne smanjuju nikakvi soc. problemi, nego se zapravo stvaraju, jer se nudi losa i nekvalitetna usluga, a narusava se privatna opcija. Recimo sadasnja pandemija je indirektno (mozda i direktno ako pricamo o totalitarnoj komunistickoj Kini) uzrokovana drzavnim zdravstvenim sistemom i kao sto vidimo socijalnih problema na sve strane. Totalno van realnosti. Drzavno skolstvo ne da obezbedjuje obrazovanje, nego ga potpuno srozava, ispira mozak i podstice na pseudonauku. Prema nekim studijama koje spominje ovaj dole covek sadasnje drzavno skolstvo unistava kreativnost i inovativnost kod dece za monstruoznih 96%, a sve je to neophodno za trziste rada. Da ne pricam o svim slucajevima danasnjih mladih ljudi koji posle fakulteta krenu da traze posao pa shvate da ono sto su ucili na faksu nema blage veze sa tim od onoga sto se na trzistu trazi. Ovo cak vazi i za IT discipline. Znaci drzavno skolstvo ne ospobljava za rad, realnost je da cini ljude obrazovnim invalidima. Svi antivakseri koji su u poslednjih godinu dana iznikli kao pecurke jesu nuzna posledica drzavnog skolskog obrazovanja koji je otkazao po pitanju obrazovanja o virusima i pandemijama, i kao sto se da primetiti, prave stetu na svakom koraku. A kako te to konkretno stiti drzavna policija? Teleportuju se cim krenes da vristis na ulici? Druga kompanija koja ima freemium biznis model ili reklamiranje ili neki sasvim treci i skroz kreativni biznis modeli koji stalno iskacu na trzistu da im je spisak beskonacan. Sa druge strane drzava zna samo za jedan biznis model - otimacina posteno zaradjenog novca od gradjana. Takodje, kompanija koja pruza usluge nasilniku i primeti da on maltretira svoju zenu, ili moze da prekine da pruza usluge takvom coveku jer je nasilan (sto je lose za njihovu reputaciju) ili cak bolje i za njih i za zenu, moze da joj pruzi zastitu i tako zaradi drustvene i marketinske poene, pokazu se kao heroji, izadju u novinama, njihov PR ih na sve strane hvali i time prikupe nove kupce. Evo dva primera freemium biznis modela. Notion https://www.notion.so/pricing - revenue od $30 miliona, broj korisnika 4 miliona. Slack https://slack.com/intl/en-rs/pricing - revenue $401 milion, broj korisnika 10 miliona. Oba softvera sasvim lepo funkcionisu i zaradjuju nudjenjem besplatnih paketa usluga i imaju broj korisnika koliko dve Srbije stanovnika. Licno koristim obe aplikacije i to potpuno free. Dodje mu ko neki komunizam na slobodnom trzistu, drugi indirektno placa za mene. Freemium biznis model, advertising, sticanje reputacije kao efikasnih cuvara lokalne zajednice i tako dobijanje novih klijenata. Pritom diler droge je direktna posledica drzavnog mesanja u trziste droge (koje funkcionise skroz drugacije od obicnog trzista). Elem svi danasnji problemi koji postoje sa drogom su u 90% slucajeva krivica drzave. Da ne pricam o stvarima kao sto je da drzavna policija cesto igra vecu ulogu u dilanju droge nego sto sami dileri igraju. Slobodno, voleo bih bas da vidim slucajeve gde to privatna policija ne moze da radi posao i potrebna je drzavna. Vrati se koji post nazad pa procitaj sta sam napisao za slucaj civilne milicije i samoorganizacije komsiluka kao vidu solidarnosti uze zajednice. Solidarnost sire zajednice u vidu drzave koja te prisiljava da budes solidaran automatski nije solidarnost. Znaci kada tebi dodje kriminalac na vrata, uperi pistolj i kaze "daj ovamo 20% svoje zarade da bih ja to udelio siromahu" to nije solidarnost, jel tako? Kao sto ljubav nije kada neko nekog na silu natera na seksualni cin? Sasvim drugo je kada se ti i tvoj lokalni komsiluk ili lokalna samouprava organizujete i platite dobrovoljno da pomognete siromasnima i nemocnima. Emotivno trolovanje. Niko nece skapati u jarku sa sitnom decom, kao sto niko nije ostao bez usluge recimo slanja mejlova jer kompanije kao sto su Gmail, Yahoo, Protonmail i druge to nude potpuno besplatno. Pritom, ne znam na koje ti to drzave i istorijske periode mislis gde su ljudi skapavali u jarku sa sitnom decom. Ja znam da se to desavalo u 90% slucajeva kada je drzava bila ta koja je odredjivala koliko ce ko sta da ima. Holodomor, Maovi zlocini, Venecuala, Kuba, feudalno doba, sve su to periodi kada su ljudi skapavali u jarku zahvaljujuci drzavi. Tamo gde se drzava nije mesala u trziste i pustala ga da radi slobodno, ljudi nisu skapavali u jarku. Opet naravno treba imati u vidu outlier-e i marginalne slucajeve jer ne postoji sistem niti ce ikada biti u kome nijedna osoba godisnje iz nekog razloga nece skapati u jarku. Ali cilj nam je da tih osoba bude sto manje, pa ako ti neko ponudi drzavnu opciju gde statisticki 20% ljudi godisnje skapava u jarku i privatnu opciju gde 2% ljudi skapava u jarku, ti bi izabrala drzavnu? U kojim se to industrijama desava, hajde da napravimo spisak? Pekare, apoteke, hoteli, restorani, namestaj, odeca, obuca, nakit, parfemi, kozmetika, lekovi, fasada, keramika, blokovi, gredice, radijatori, stolarija, frizideri, ves masine, automobili, avioni, racunari, elektricna energija, telefonske usluge, internet usluge? Gde to ima monopola, hajde da vidimo i kako je to uvek bilo i koji su to periodi moderne istorije (posto nas feudalno doba ne interesuje)? Naravno ne pitam za Srbistan i slicne postkomunisticke zemlje, nego za evropske i severnoamericke, posto u Srbiji ima monopola koji su nastali bas zahvaljujuci drzavi. Tako 90% monopola nastaje, uz drzavnu pomoc, ne na slobodnom trzistu. Ako i koji nastane na slobodnom trzistu, to je outlier statisticki posmatrano i nesto oko cega ne treba da se dize prasina i poziva u pomoc drzava. U kom tom univerzumu? Ja do sada nisam imao priliku da posetim druge univerzume, ali u ovom toga nisam vidjao. Kupci i korisnici itekako eksperimentisu, rizikuju, menjaju usluge i proizvode, ako im se jedno ne svidi, napljuvaju te i ocrne kao da si im oca ubio. Evo skorasnji primer. Velika korporacija Facebook resi da uvede neki update na WhatsApp-u (koji je u vlasnistvu Facebooka) koji ugrozava privatnost podataka korisnika. To korisnici videli i sta su uradili? Veliki broj krenuo da gasi WhatsApp i poceo da koristi druge chat aplikacije - Telegram, Signal, Wire, Viber, Discord, goluba pismonosu. Facebook se uplasio toga i najavio da obustavlja update. Poenta price je jasna - kupci i korisnici uticu na to kako ce se kompanija ponasati.
-
Isto pitanje mozemo postaviti za prve avione. Ko ce verovati kompaniji koja se juce pojavila i nudi let avionom? Sta ako to ne radi i poginu ljudi? Ili ko ce verovati novoj pekari koja se pojavila u kraju i nudi sveze i slasne proizvode? Sta ako nisu slasni i svezi ili jos gore sta ako je unutar njih stavljen otrov? Znaci posle svakog product developmenta i izbacivanja na trziste postoje early adopteri i beta korisnici/kupci, ekstremne grupe ljudi (ekstremne ne u smislu nekih anarho pankera i sta vec, nego ekstremne u smislu raspodele verovatnoce (outliers i long tails)), koji su spremni da oprobaju svasta nesto, pa tako i uslugu osiguravajuce kuce koja nudi privatnu policiju i pravosudje. Takvi kupcin e samo da pokazuju da neki proizvod moze da se koristi i da se proizvodjacu moze verovati, nego daju feedback proizvodjacima koji im sluzi da ga unaprede i razviju. Pritom to sto pises se ne uklapa sa ovim "ponuda na trzistu se stalno menja", totalna kontradikcija. Ako se ponuda stalno menja (sto znaci vece etabilirane kompanije propadaju, a novi startupovi ih zamenjuju), onda ne mogu da postoje monopoli. Isto je sve ovo vezano za marketing i brending kompanije, koji se po tvojoj logici shvata kao ''nudjenje brda i dolina", sto je daleko od istine i realne slike o marketingu i brendingu koji teze stvaranju lojalnosti i poverenja kod kupaca, a ne obecavanju brda i dolina -> isprobaj se malo u marketingu i probaj da obecas brda i doline i videces koliko ces novca zaraditi sa takvim pristupom. Da je trziste takvo kao sto ti pises, svuda bi bilo monopola, od pekara i apoteka do osiguravajucih kuca i banaka -> stim sto si delimicno u pravu za osiguravajuce kuce, a isto vazi i za banke, a to je opet zbog centralizovanog finansijskog sistema, jos jednog proizvoda mafijaske drzave. Tamo gde drzava nije toliko duboko zavukla svoju ruku, trzista cvetaju i na sve strane vidimo razno razne proizvode i usluge, a monopola nigde na vidiku, kao sto je slucaj recimo u IT industriji.
-
Tesko da su ovi gradovi bili razvijeni kada se zapadna civilizacija radjala, osim Damaska, Jerusalima i Ninive, moze se tu svrstati i Peking koji jeste bio grad sa zidovima negde oko 1050 BC. Recimo prve seoske naseobine u Mumbaiju su pocele skoro u isto vreme kada se u Atini gradili prvi hramovi na Akropolju, negde oko 600 BC. Sa druge strane i Damask i Jerusalim i Niniva su pripadali skroz drugacijoj civilizaciji bronzanog doba (period izmedju 3300 BC i 1200 BC) koja je u mnogo cemu drugacija i od zapadne i od istocne, pa je tako deo te civilizacije bila i Mikena i Minoj na Kritu, ali i anticki Egipat, Mesopotamija i dolina Inda u kojoj su bili zaceci hinduizma (koji je neka vrsta izvora svih azijskih kultura, religija i filozofija ukljucujuci i kineski taoziam recimo). Nakon propasti te civilizacije bronzanog doba, mozemo govoriti o pocecima razvoja i istocne i zapadne civilizacije. U Evropi je cak pored Mikene i Minoja postojalo vrlo dinamicno drustvo u Skandinaviji sa periodom nordijskog bronzanog doba, gde su ondasnji ljudi trgovali bronzom bas za Mikenom. Tako je recimo cak i umetnost tog nordijskog drustva bila slicna sa Mikenskom, zato sto su imali jake trgovinske veze. Tako da je i Skandinavija na neki nacin pripadala toj civilizaciji bronzanog doba. Edo (Tokio) i Anghor Vat su postali gradovi u srednjem veku, tako da se ne mogu racunati. Ali kao sto je neko napisao, sasvim je nebitno koliko je nesto staro, kao sto ni starost necega ne odredjuje da je to valjano. Recimo civilizacija bronzanog doba je bila zlatno vreme kao sto je nase danas, ali je imala stetne elemente centralizovanog upravljanja u visoko integrisanom trzisnom sistemu (neki vid globalizacije tog doba) koji je onda doveo do urusavanja te civilizacije cim su se desile klimatske promena koje su pogodile Mediteranski region zajedno sa migracijama tkz Morskih naroda -> u mnogo cemu ovde paralela ima sa danasnjom civilizacijom, dakle imamo globalizovano vrlo upetljano trziste, ali isto tako i centralizovane institucije u vidu nacionalnih drzava (pisao sam na onoj temi o Oporezivanju frilensera), centralnih bankarskih sistema, raznih centralistickih institucija tipa MMF, Svetska banka, SZO (koji je zakazao tokom ove pandemije bas zbog centralizma), a i kad smo kod Kine, imamo i jednu totalitarnu drzavu sa konc. logorima na svojoj teritorija koja je u skoro u svakom aspektu ljudskog zivota centralizovana. Sve to u doba globalnog zagrevanja, klimatskih promena i migracija.
-
Ali upravo ovaj slucaj je gore bohumilo opisao. Do takvih slucajeva ne bi ili bi vrlo retko dolazilo zato sto se tebi tako nesto ne isplati. Ako bi tako nesto ucinio, stekao bi losu reputaciju, ocajan marketing, opalu prodaju, tvoji klijenti ne bi bili zadovoljni, prekinuli bi saradnju sa tobom i uslugu potrazili kod nekog drugog, ti bi izgubio prihode, a tvoji angazovani policajci bi dali otkaz i presli da rade kod drugog (ili bi bili frilenseri). Bas iz tih razloga sadasnje i prosle drzave koriste religiju i izmisljaju ideologiju sa kojom legitimisu svoje postojanje, kao zamena za marketing i sticanje dobre reputacije, jednom recju ispiraju mozak ljudima. Poenta mog komentara za ''covek je coveku vuk'' kako je to Tomas Hobs istakao u svom delu Levijatan kojim upravo opradava postojanje drzave (on je zapravo tim delom opravdavao apsolutnu drzavu, znaci neki vid vladavine kakvu imaju Putin i Vucic, mada je doduse imao i liberalnije misli tipa prirodna prava), nije da ce u prirodnom stanju vladati drugarstvo i svi ce biti posteni, vec da ukaze kako ne treba ljudima sadasnji oblik drzava da bi saradjivali niti da bi nuzno bez drzave vladao haos, kako to vernici u drzavu iznose na slican nacin kao sto religijski vernici isticu da bi bez religije nastao pakao na zemlji, jer moral i saradnja proisticu iz unutrasnjih poriva coveka, a ne iz spoljasnjih izvora u vidu boga, zapovesti i drzava. To ne znaci da covek treba da se vrati u kameno doba i oslanja iskljucivo na svoje prirodne instikte i da ce vladati drugarstvo i raj na zemlji, vec da uklanja one zastarele tvorevine kao sto je recimo nacionalna drzava koja vlada toljagom i ispiranjem mozga. To je i cela poenta ovoga sto pisem -> da je drzava monopolska kriminalna organizacija koja vlada nasiljem i koja krade od stanovnika, njeno istorijsku poreklo su skupine bandita i svoje postojanje duguje ideologijama kao vidu PR-a i marketinga, a koja svoje usluge naplacuje batinama i pretnjama i to za usluge koje su lose i nekvalitetne. Suprotno tome jesu kompanije koje imaju isto sto i drzava (policiju, vojsku, pravosudje) i koje prema trzisnim zakonima prodavaju te svoje usluge koji se javljaju u tim slucajevima koje si ti naveo -> kada neko nije posten i ne postuje ugovor, kada neko napada drugog, kada se neko neprijateljski ponasa, kada na silu hoce da uzme od drugog, kada hoce da ukrade i slicno. Ergo, svi ti zlikovci koje si naveo se ne bi preobratili i postali covekoljupci, vec bi bili spreceni u svojim zlocinackim delima od strane onih koji pruzaju mnogo kvalitetnije i bolje usluge zastite i sigurnosti i naplacuju ih prema cenama trzista.
-
Ne samo to, nego recimo bas u slucaju frilensera i digitalnih nomada postoji mogucnost da Pera iz Srbije radi za Antonija iz Italije, a da prema ugovoru mogu da odrede drzavu koja ce resavati potencijalni spor recimo Hong Kong, Svajcarska ili UK se cesto bira. To je onaj choice of law klauzula koja se stavlja u ugovorima. Sad verujem da ima tu i nekih dosadnih pravnih i birokratskih pitanja i pravila kako se to odvija kao uvek sto ima, ali sustina je da ako neko moze u takvim slucajevima birati prema zakonima koje drzave ce spor da se resava, isto moze odrediti privatnu jurisdikciju za takve stvari. Ili kad sam vec krenuo da pisem o AI security dronovima i slicnim futuristickim resenjima, jos finije bi bila neka blockchain, smart contract digitalna jurisdikcija kojom se resavaju sporovi izmedju ljudi🤓