-
Posts
395 -
Joined
Everything posted by Veshtodel
-
Svakako se slazem sa tim da necije godine, psiha i slicno nemaju veze sa argumentima i stavovima. No, isto tako smatram da nema potrebe sa mesanjem emocija i argumenata samo zato sto smo dirnuti njenim govorom. Stoga sam i rekao hajde da prodjemo kroz njene argumente i stavove i vidimo ima li tu iceg smislenog.
-
Nije rec o uticaju i da li neko moze da izvede hiljade ljudi na ulicu, vec o ispravnosti argumenata i stavova. Izvodio je i Slobo hiljade ljudi na Gazimestanu. Zapravo su kroz istoriju za ideale uvek ginule budale, a sada taj trend opada, ostalo je par njih koji mogu naneti veliku stetu jer smo u globalizovanom dobu. Sto dublje idemo u proslost to se povecava broj ideala samim tim i budala. Biti idealista je daleko opasnije od biti recimo obican covek koji gleda svoja posla, sto svakako ne znaci da je to bolje od biti racionalan i praktican covek koji problemu prilazi racionalno, epistemoloski i tehnicki. idealista < obican covek < racionalan covek No, da ne bi neko krenuo sad sa emotivnim izlivanjem how dare you?! da ja nazivam GT budalom, iznecu svoje glediste, a to je da mislim da je ona jos mlada da bi skapirala neke stvari, a prvu od tih stvari koju treba da razume jeste da pravi gresku sto se uopste obraca politicarima u UN koji slabo toga stvarno i rade po pitanju klimatskih promena, kao sto je i sama rekla, tu je donekle u pravu. Daleko bolje bi bilo da je sa istim tim emocijama i energijom otisla kod nekog preduzetnika i usla sa njim u smisljanje nekih inovacija tehnoloskih, menadzerskih, biznis, kakvih god, inovacija moze biti neki do sad neotkriveni biznis model, ne samo tehnoloska spravica, umesto sto se zakacila sa fanaticima tipa AOC i svojim velikim dilovima i planovima za resavanje problema koje ni sam Bog ne moze da resi.
-
Kakve veze (ne)gledanje rijalitija i Karadasijan ima sa necijom argumentacijom i stavovima? Nepotrebno emotivno izlivanje. Po toj logici dete koje izadje pred UN i koje je 24 sata dnevno aktivno u pricanju kako je Zemlja ravna ploca ima dobre stavove i mora da je u pravu u odnosu na klinku koja se selfa i napija i gleda rijalitije, a tvrdi da je Zemlja okrugla (geoid tacnije). Dakle, nema poente to isticati. Hajde da mi vidimo da li njeno zalaganje za odbacivanje avionskih letova, prelazak na vegansku ishranu i kritika ekonomskog rasta i biznisa kao i podrzavanje AOC i njenog Green New Deala, kao i analizu tog GND i sta sve moze da izazove, ima smisla, ikakvu tezinu koja nije emotivna i kakvog tog uticaja ima na njene vrsnjake i ostalu decu.
-
Zavisi na sta se odnosi ta ekspertiza, da li na nauku, inzenjerstvo, pravo, medicinu, gde imamo odredjene standarde, procedure, tehnike, metode, naucne principe i teorije, ali posto se moj post odnosio na eksperte u donosenju odluka i dizajnu planova za resavanje nekih javnih i drustvenih problema, onda se to moze utvrditi na osnovu epistemoloskih kriterijumima, dakle, da li valjano prate naucne metode prilikom izucavanja samog problema, pa onda koje strategije, metode i tehnike koriste kada treba da donesu resenje i kako primenjuju naucna saznanja na resavanje problema i dizajnu resenja. Svakako ne zavisi od slobodnog sudijskog uverenja. Uostalom, to i nije poenta mog posta, vec ovo sto sam okacio od Harforda, a tice se god complex-a. Ako se secas ranijih diskusija koje smo imali po pitanju klimatskih promena gde sam ja tvrdio da veliki planovi drzave mogu biti opasni i da se neke stvari desavaju ''same od sebe'', to je upravo ovo sto on prica i kad navodi bebu kako primer dizajna koji je dobijen evolucijom i trial and error metodom (koji je moze biti deo mnogo sireg darvinistickog algoritma). Svako ko misli da sa nekom velikom javnom politikom moze resiti kompleksan problem moze imati simptome kompleksa boga (pritom ne mislim na tebe, vec na ljude koji donose takve odluke). To marksisticko uverenje bi bilo tacno da elite nisu opijene bogovima koliko i mase, nebitno da li ti bogovi imali etiku slabica ili etiku plemica kako bi Nice to podelio. Sa obe grupe zapravo upravljaju sami ''bogovi'' tj. meme i ideje koje zapravo cine te bogove i koje ''manipulisu'' mozgovima elita i masa kako bi opstale i sirile se dalje.
-
To se posebno odnosi na politicare, CEO-ove i ''eksperte'' kada je u pitanju donosenje velikih planova i odluka o drustvo i privredi bez uzimanja u obzir epistemoloskih ogranicenja. To moze biti daleko opasnije po sadasnje sve vise globalizovano i umrezeno drustvo od toga sto neko stvara i veruje u bogove:
-
Moc se moze podeliti, rasparcati, decentralizovati kao sto demokratske zemlje to imaju u vidu podele vlasti, decentralizacije ili federalizacije, usvajanje check and balance sistema, visepartijskih sistema, pa i kapitalisticke privrede koja omogucava disperziju ekonomske moci. Kada imas takvo stanje ne moze se pojaviti neko da kaze "drzava, to sam ja" i da sve konce on vuce. Legalizacija naoruzanja je jedan aspekt decentralizovane moci te se ne moze ocekivati da jedan baja ima svo oruzje kod sebe i tako pokori druge. Znaci to sam imao na umu, skrenula si temu sa toga na poreze i placanje, to je u mojim pitanjima Amigu nebitno i sasvim je druga tema. Moje pitanje je bilo sta raditi kada se zbog tehnoloskih postignuca moc oruzja uveca? Da li tu moc dati drzavi ili legalizovati upotrebu navedenih tehnologija svim ljudima, od koga ce oni praviti oruzja? Moram priznati da je svaki odgovor dvosekli mac, no van toga poenta mojih pitanja nije nikakva futuristicka distopija, vec da doprinesem razmisljanju i shvatanju zasto zakon star 200 i kusur godina ipak nije toliko neprevazidjen zbog danasnjice, vec naprotiv, danas i sutra ce biti vreme kada ce moc drzave biti veca nego moc tadasnjih drzava i moraju da postoje brane od totalitarizma. Cini mi se da veliki broj vas ne ume da zamisli situaciju pojave totalitarne vlasti i sta to zapravo stvarno znaci i koji su sve to nacini dolaska do iste. Recimo cenzura govora po netu i PC povecavaju verovatnocu za totalitarizam. To ne znaci da su oni pokazatelji totalitarizma, kao sto je neko ovde davno napisao "evropske demokratije imaju PC, pa su i dalje demokratije i sve super", vec da samo povecavaju sansu za isti. To ti je kao kad se ne mazes kremom za suncanje pa povecavas rizik od raka koze. Mozda ti ne bude nista, okupas se jednom bez kreme i imas srece, ali ipak sigurnije je mazati istu. O tome se radi.
-
Sad se tu otvara par pitanja: sta ciniti ako vlada razvije daleko mocnija oruzja uz pomoc biotehnologije, nanotehnologije, AI i racunarstva? Sta ce onda spreciti takvu vladu da se preobrazuje u totalitarnu? Ne cini li se opasnim da sva ta moc bude koncentrisana u jednom telu umesto da bude rasparcata na male delove? Sad, takva tehnologija bi mogla imati i komercijalni karakter, sto ce reci da bi gradjani isto mogli da dodju u posed tim tehnologijama i tako pravili nova mocnija oruzja. Pitanje je kome dati u ruke takvu tehnologiju, svima pa da moc bude rasprostranjena i decentralizovana ili jednom telu. Vec sad imamo problem sa tim da velike korporacije tipa Google i Facebook daju i prodaju podatke korisnika vladama i politicarima (slucaj sa Trampom i Cambridge Analitikom), sta li ce tek biti sa gore navedenim tehnologijama.
-
Svakako se slazem za srednju klasu, no ja sam elite meke struje koje smenjuju autokratsku u demokratsku vlast uzeo kao primer za prethodnu recenicu da ne funkcionise demokratija (samo) zbog necijih ideala, vec zbog interakcije ljudi i grupa sa nekim svojim interesima i iz prakticnih razloga. Isto mozemo reci da je i srednja klasa vremenom uvidela da joj demokratija vise odgovara od autokratije, i sam to ovde navodis u drugacijem obliku. Takodje, demokratija u USA kao primeru funkcionise zbog dobrog dizajna (koji je na nekin nacin po prirodi i inteligentan i evolutivan) i check balance sistema, pa recimo ne moze doci do preovladjivanja interesa jednih nad interesima drugih ili motiva jednih ili drugih, kakvi god ti motivi bili i koliko god kompleksni. Samo sto je moja poenta bila da je i sama demokratija po sebi ideologija, a ne samo sistem. Mozemo to malo razgranicti i pa reci da imamo demokratsku politicku filozofiju i demokratsku ideologiju, ali isto to mozemo reci i za klasicni liberalizam kao pol.filozofiju i klasicni liberalizam kao ideologiju, pa isto to i za komunizam, konzervativizam, nacizam itd. Po ovom argumentu koji si izneo isto mozemo reci da je klasicno liberalni sistem iznad ideologije da bi funkcionisao, jer se ne priklanja idejama i motivima nekih posebnih grupa, nego predstavlja sistem gde svako moze slobodno i mirno da ima razne ideje i motive kakve zeli dok ne ugrozava drugog. Ali zalaganje za takav vid sistema jeste ideologija, o tome se radi. Naravno, ovde je sada pitanje sta ti podrazumevas pod ideologijom. Iz ovoga sto pises mi deluje da to shvatas u onom negativnom kontekstu iz svakodnevnog govora, kao ideologija, to je ono kad ima ljudi ispranog mozga koji slede neke ideje slepo i tvrdoglavo. Ja sam izneo glediste da je ideologija sistem ideja (mozemo dodati i uverenja, vrednosti, principa, ideala itd) koje nemaju epistemoloskih utemeljenja (mogu u odredjenoj meri, recimo mozemo ideal slobodnog trzista konstruisati kroz nauku i epistemologiju, Hajek je to probao sa spontanim poretkom, isto mozemo sa demokratijom, ali u principu radi se o normativnim stvarima), a vezani su za to kako organizovati drustvo, kulturu, institucije. Stim sto tu cesto ide i nametenje necije volje, kako cesto ide uz politiku, sto je jedna od razlika ideologije i politicke filozofije. Recimo mozemo reci da je moguce nametanje demokratske ideologije ljudima koji imaju antidemokratske stavove, koliko god to ruzno zvucilo. Cak i u ovom negativnom kontekstu imamo ideoloske demokrate, libertarijance, komuniste itd. Naivnost i utopizam se odnosilo na stav da postoje prave demokrate iznad ideologije. To je isto kao kad libertarijanac kaze ''pravi libertarijanac je uvek iznad ideologije, uvek ce braniti slobodno trziste i liberalni sistem i nikad nece podrzati nekog ko ga rusi cak iako je iz njegovog tabora'' ili kad komunista kaze ''pravi komunista je iznad ideologije i nikad nece podrzati nekog ko rusi komunizam cak iako je iz njegovog tabora''. Te recenice su ideoloskog karaktera. Uostalom, ideologiju cine i ideali. ---- Sa ovim ostalim sto si napisao se uglavnom slazem.
-
Upravo to, radi se o tribalistickim tendencijama da se ljudi grupisu i identifikuju. Ako se zalazes za slobodno trziste, automatski si libertarijanac i automatski podrazumeva da si za legalizaciju droge i oruzja i da podrzavas Pinocea i Koch brothers. Navodim kao primer, ne kao svoje stavove. Naravno, neke stvari su same po sebi kontradiktorne, kao imati libertarijanske i komunisticke stavove u isto vreme npr. Ali van toga u drugim slucajevima sasvim je moguce imati razlicite stavove kod razlictih tema, jer to onda dovodi do bogatije diskusije i bolje evolucije ideja.
-
Sad cu malo da skrenem od glavnog toka rasprave, ali ima veze sa samom temom. Izvinjavam se unapred ako budem zvucao grublje, nije mi namera da provociram i da delim ad hominem, ali cisto da ti kao sagovorniku skrenem paznju na neke stvari, posto vidim da kroz teme provlacis to da drugi sagovornici koriste ideologiju i sire propagandu u stilu dragstor mudraca. Ovo sto si napisao, ima tih paralela i u drugim politickim filozofijama i idelogijama, npr demokratskim. Na jednoj od tema si napisao kako "Prave demokrate su uvek iznad ideologije i nikad nece podrzati nekog ko je rusi cak iako je iz njihovog ideoloskog tabora." (https://vox92.net/forum/index.php?/topic/101-vox-populi-vox-dei/page/78/&tab=comments#comment-108618) te da ispada da je demokratija aparat koji je iznad ideologija. Iako si pre toga sve iznad lepo opisao zbog cega sam ti prvo lajkovao, tek nakon toga sam primetio tu poslednju recenicu, promenio sam svoju odluku. Tom recenicom si pokopao ovo sto sad pises i sto zagovaras nekakvu diskusiju ociscenu od ideologije i propagande. Ta recenica jeste utopisticka i ideoloska, donekle i naivna, jer je utopija smatrati da postoje prave demokrate koji su iznad ideologije i koji toboze toliko vole demokratiju da ce radije dati svoj zivot, karijeru i interese samo da je demokratija ziva. Zvuci pomalo kao da su te prave demokrate nekakvi religijski fanatici. Ne funksionise demokratija zato sto je demokrate vole i spremni su zrtvovati svoj ideoloski tabor, nego demokratija funkcionise zato sto je vremenom i kroz istoriju raznih mesanja i interakcija pojedinaca, grupa, instuticija, doslo do toga da neki od tih grupa i pojedinaca shvate da im je u licnom interesu i iz prakticnih razloga daleko bolje da imaju demokratske institucije u odnosu na autokratske. Npr. kada je propadao komunizam sirom Istocne Evrope, nije propadao jer su elite i narod postali prosvetljeni i pametni, vec zato sto u autokratskoj vlasti uvek postoje dve struje - tvrda i meka. Meka struja je zelela vlast i imala je licne interese koje nije mogla ostvariti zbog tvrde. Kada dodje do sukoba tvrde i meke struje, to znaci da je autokratska vlast cesto na izumiranju, kako je i bilo manje vise u Istocnoj Evropi (nije samo to uticalo na tranziciju, ima tu gomila faktora, ali sad je fokus na ovom). Meka struje je odlucila da izadje pred narod sa pricom o demokratiji obecavajuci istu i na neki nacin uspela da srusi tvrdu struju. Tada se desio prvi korak tranzicije i meka struja dobija vlast jer narod onda na izborima glasa za nju (jedan od razloga sto su u totalitarnim rezimima sve druge struje bukvalno ubijene, pa i nema nekih velikih opcija). Tako meka struja dobija vlast koju je uvek zelela, po ceni da se s vremena na vreme desi promena i da izgube vlast na izborima, ali uz mogucnost da se opet vrate. Ako se pazljivije pogleda, danasnje demokratske zemlje u vecini slucajeva na vlasti imaju ljude koji se smenjuju 30 godina unazad uz povremeno izbijanje novih ljudi iz naroda. Znaci prave demokrate koji su spremni braniti rusenje demokratije protiv svog ideoloskog tabora to rade jer u tom trenutku vide interes od te demokratije, vagaju i zakljuce da im je bolje podrzati odrzavanje demokratije u odnosu na ljude iz svojih redova. No, u nekom drugom trenutku, te demokrate mogu podrzati svoj ideoloski tabor u rusenju ako vide da im je u interesu da se demokratija srusi. Elem, njih zabole ona stvar kakve su dugorocne posledice, njih zanimaju one kratkorocne, koje traju do njihove smrti, uzmimo za prosek 30 godina. Ako pomisle da im je u interesu i da ce do kraja svog zivota imati to sto zele ako sruse demokratiju, to ce i uraditi. Uglavnom, nije to uvek slucaj. Dakle sve demokratije ovog sveta, ukljucujuci i americku, nastale su radi licnih interesa svojih osnivaca. Demokratija je zapravo odlicna arena za sukob ideologiju na miran i civilizovan nacin, bez pusaka i maceva, a zagovaranje instalacije takve arene jeste samo po sebi ideologija, jer ideologija ukratko predstavlja sistem ideja o tome kako bi drustvo trebalo biti organizovano mimo epistemologije (u ovom slucaju to su teorija o donosenju odluka, organizacione teorije itd). Mozemo ovde ili na drugoj temi pisati koji su to fejlovi demokratije i zasto istoj fali epistemicka dimenzija da se donosile i izvrsavale bolje odluke, ali bitno je da shvatimo da ista uopste nije iznad ideologija. To sto se pokazalo da je demokratija bolja od autokratije nije zbog nekih epistemoloskih zakljucaka, seli ljudi i promislili i rekli ''eureka, demokratija je bolja'', vec iz iskustva uz trial and error. Da se kojim slucajem desilo da USA npr. nije dobila nezavisnost, mozda bismo jos uvek ziveli u feudalnim autokratijama i ljudi bi sad pricali kako je ona bolja jer se iz iskustva videlo da je demokratija propala, da je ispala slaba neodrziva, fale joj tradicionalne institucije, kako recimo konzervativci znaju reci cim se pojavi neko sa nekim novim idejama. Tako su znali ljudi pricati u Francuskoj nakon Francuske revolucije cim je poceo teror jakobinaca i Napoleona. Stim sto je nazalost realnost takva da taj ideal koji si ti opisao cesto postaje suprotnost - demokratija postaje leglo populizma (SAD sa Trampom i UK sa Brexitovcima su primer kako demokratija moze postati suprotnost u zemljama koje tradicionlno jesu demokratske i imaju jake demokratske institucije, mada ni Klintonovi, ni Busevci, pa ni Reganovci nisu bili oslobodjeni populizma), zatim smene elita u Sumpeterovom kontekstu, znaci nema onog ''volja naroda'', ''jednakost svih'' i slicno. Znaci imamo prave demokrate u teoriji sa utopijskim zamislima o demokratji iznad ideologije, a u realnosti vidimo da te demokrate cesto rade i podrzavaju one koji stoje nasuprot demokratiji (ne kazem da ti to radis ovde) i da ta ideologija ume da feljuje, bas kao sto cesto i libertarijanska ideologija ume da fejluje. Razlika je koliko koja ideologija fejluje, kako i kakve ima posledice. Komunizam ima katastrofalne posledice, libertarijanizam i demokratija imaju posledice koje se mogu pretrpeti i moze se ici dalje i moze iz toga nesto izrasti i postoji mogucnost da se sve to menja i evoluira dalje. Drugaciji je odnos. Ono sto bi moglo biti izvan ideologije koliko toliko, a sto se slaze sa onim o cemu ti pises, jeste nesto sto se u literaturi politicke filozofije naziva epistemokratija ili pribliznije tvojoj verziji epistemicka deliberativna demokratija, ali i izgradnja toga bi isto mogla biti utopija, ocekivati da ce ljudi objektivno, argumentovano i uz epistemicke aparate diskustovati kako resiti neke javne probleme, a da ne skacu sa emocijama, svojim licnim zeljama, interesima, idejama i ideologijama. Takav sistem epistemickih institucija moze jedino da podrzi kultura i transformacija memetskih sistema u ljudskim mozgovima sa primitivnih na civilizacijske, jer jos uvek stvari posmatramo ocima pecinskog coveka. ------ Za ostale koji ovo citaju, cisto da ne dodje do zabune da ja ovde branim bohumila i njegove libertarijanske stavove. Prvo da se razume da ja nisam libertarijanac, elem uopste se ne deklarisem tako niti sebe smatram pripadnikom nekih grupa ideoloskog, politickog, religijskog, nacionalnog i kulturnog karaktera. Ako je neko od vas pratio ono sto sam pisao ranije na drugim temama, video bi da sam sa bohumilom imao bas raspravu na temi POPULIZAM oko toga moze li libertarijanizam ici uz populizam, te sam bas naveo ovo sto Anduril pise, a sa cim bih se slozio, a to je da libertarijanci prave gresku sto vole da idu i podrzavaju neke likove poput Pinocea, Parka u J.Koreji, Trumpa, Borisa Dzonsona, alt right fasiste i rasiste, i u ovom slucaju Kocha, Rokfelera i slicne. Svakako, ja imam neke libertarijanske stavove, ali imam i konzervativne u Berkovom kontekstu, demokratske kad je u pitanju mirna smena vlasti, levicarske na polju zdravstva i imunizacije npr, anarhisticke u kontekstu cypherpunk pokreta i zastite privatnosti i brojne druge i sve njih gledam da sklopim i sintetisem u jednu povezanu i koherentnu celinu i iz ugla epistemologije, i u mom sadasnjem slucaju iz ugla nauke o kompleksnosti koju neko vreme proucavam. Recimo kada napisem da bi slobodno trziste daleko bolje resavalo probleme od drzave, to ne proistice jer sam ja pravi libertarijanac koji voli libertarijanizam, vec iz ugla nauke o kompleksnosti primecujem da trzsite kao kompleksan sistem to bolje resava. Skoro isto se moze reci za demokratiju, narocito onu deliberativnog karaktera. Tako da bi bilo dobro, ako vec od ovog foruma tezimo da stvorimo mesto gde se argumentovano iznose neki stavovi, da od toga napravimo epistemicku deliberativnu arenu, da se manemo tih prica ''ti propagiras ideologiju i propagandu'' , a sami to radimo. Naravno, to ne znaci da treba da pravimo ideolosku cistku, da banujemo ljude koji sire nekakvu meksu ideologiju (libertarijanizam, demokratija, republikanizam, socijaldemokratija itd), jer bi onda ovaj forum bio prazan. Takav potez bi sam po sebi bio ideoloski, jer imamo te neke ideje da bi pravi i savrseni utopisticki forum bio mesto gde svi bacamo argumente sa referencama i ne skacemo emotivno sa nekim idejama jedni na druge. Da li je realno to ocekivati? Svako ko se oseca kao pravi libertarijanac, pravi demokrata, pravi komunista, pravi Srbin, pravi Hrvat, pravi socijaldemokrata, pravi Zvezdas, pravi Partizanovac, neka to i ostane ako se tako oseca, samo uz neka pravila i norme kako izneti svoj stav bio on ideoloski ili ne, na koji nacin se do njega doslo i bez vredjanja sagovornika, i naravno sirenja tvrdih i opasnih ideja koja krse pravila foruma. Ume svima nama da se desi momenat sujete, i meni se desavalo, ali se sve to moze drzati u normalnim granicama. Oprostite na dugackom postu.
-
POPULIZAM- političari, pokreti, botovi i cyber warfare
Veshtodel replied to melankolic's topic in Društvo
To je recimo jedna od karakteristika ekstremnih ekoloskih pokreta i fanatika. Ima svakako normalnih i racionalnih eko pokreta i aktivista sa kojima se moze nesto i pricati i uraditi, ali ima onih koji ce bez problema svesno ili nesvesno reci ''pa sta, radi buducnosti nase dece hajde da unistimo milione zivota sadasnje radi boljeg sutra i visih ciljeva'' . Sad na vreme da napisem, da neko ne iskoci, ovo sto sam napisao ne treba shvatiti u stilu ''nisam za resavanje problema Amazonije i susenja i nestajanja suma'' vec samo isticem da pored tog problema imamo ovaj gore opisani drustveni problem koji je sa ekoloskim tesno u sprezi. -
Mozda i ne bi bilo lose, no to bi onda moglo da ugrozi kompanije gde su radno vreme i odmor jako fleksibilni i gde je fokus menadzmenta na rezultatima i isporucenim uslugama, ne na vremenu. Npr. ima firmi gde radnici mogu da rade od kuce, radno vreme kako hoces, mozes 4 sata da radis, a mozes i 14, danju ili nocu, a recimo nude 20 dana odmora. Isto bi moglo da ugrozi pojedince koji namerno hoce da rmbace 15 sati bez dana odmora, jer bi poslodavac morao da im da 30 dana, a oni recimo nece, mozda hoce 10, ali hoce da rade vise jer teze nekom svom licnom cilju. U tom slucaju takav pojedinac i poslodavac bi morali imati poseban vid ugovora, ali zbog drzavne politike to ne mogu. Kao sto rece Angelia, u USA je sve to na individualnom planu. Neko hoce da radi 14 sati dnevno bez dana odmora jer tezi nekom licnom uspehu i ima svu slobodu da to radi, njegov zivot i zdravlje. Drugi hoce da radi 4 sata sa 60 dana odmora jer ima neke druge aspiracije i ambicije. Politika cesto ne moze da pokrije sve te raznovrsne slucajeve, ako pokrije jednu grupu, ugrozava drugu. Pritom, sto su trziste i drustvo raznovrsniji i pluralniji, mnogo je veca verovatnoca za pojavu tipova menadzmenta i firmi koje bolje odgovaraju potrebama zaposlenih i njihovim zeljama i zivotima.
-
On nije ni tvrdio da moze sa sigurnoscu, vec sa verovatnocom. Za velike vremenske skale od recimo 50+ godina, metaforicki recano sa primerom vidljivosti na putu, sigurno i precizno bi bila vidljivost tokom lepog dana (ni on ni ja nismo tvrdili da je to moguce), verovatno i trendovi bi bila neka sumaglica i manja magla, znaci vidi se, ali opet treba oprezno voziti (Andurilov stav), dok bi nepoznatost i nepredvidljivost bila gusta magla ili mrak gde se skoro nista ne vidi (moj stav). Upravo jeste promisljanje kroz teoriju kompeksnosti kao sto ovi iz Santa Fe instituta rade. Elem, Krakauer bi rekao da nema potrebe za podelama na nauke i discipline tipa biologija, hemija, fizika, ekonomija itd. vec da ima potrebe za jednom naukom koja izucava i objasnjava razlicite nivoe i stepene kompleksnosti u prirodi (tu spada covek i drustvo). Da tu razjasnimo da ja nisam za status quo i nek ide zivot, kao sto Taleb npr. jeste, jer po meni necinjenje moze da izazove iste posledice koliko i cinjenje i intervencije. Moj neki licni stav za neko resenje sam napisao Plavom Golubu na jednoj od prethodnih strana, mada ne tvrdim da ni ono moze ista pomoci, vec da bi moglo biti bolje to nego drzavne intervencije sa nekakvim grand planovima i politikama.
-
Samo sto je tu u pitanju velika skala, pa tako nije pametna ideja da se za period od 50 godina opredelis za zivot u Norveskoj, jer ona za tih 50 moze da postane ko El Salvador. Kako raste broj godina tako raste i verovatnoca za takav shift.
-
Niti sam tvrdio da nisu vazne, vec da te verovatnoce mogu da omanu zbog neobuhvatanja svih pojava u modelu (vidi *). Koliko vidim u ovom tekstu stoji isto ono sto sam ja napisao za nepredvidljivost i kompleksnost nekih pojava, a isto ovo, daleko detaljnije pisu Dejvid Frejm i Majls Alen u Rizici globalnih katastrofa sto sam stavio na prethodnoj strani. Samo sto se ovde daleko manje spominju trenutne epistemoloske granice i neobuhvatanje svih parametara kao metan hidrata i metana, kiselizacije okeana, susenje suma, modrozelene alge, formiranje oblaka (cak se i ovde navodi nepreciznost kada je u pitanju formiranje oblaka, da do sad modeli za takvu oblast mase), kao i nepoznatost podataka sto se ide dalje u proslost (npr. skoro da se nista ne zna o okeanima iz proslosti, kakvi su bili, i podaci o njima se dobijaju kroz tragove u stenama i ledu, jer ne mozes tako lako fludinu materiju koja se stalno menja da koristis kao izvor podataka i da vidis sta je bilo pre milion godina). Plus kad na to dodamo drustvo, trziste, kulturu generalno i coveka, prognoziranje buducnosti sto se tice globalnog zagrevanja i klimatskih promena je daleko maglovitije od ovog sto se ovde navodi, koliko god se sam model pokazao prilicno tacnim, i dalje ne obuhvata sve moguce elemente sistema (tako nesto je i tesko uraditi). Dakle, modeli ne obuhvataju sve => modeli ne mogu dati dobra predvidjanja. Znaci ne moze se uzeti u obzir samo energija ili CO2 i na osnovu toga donostiti zakljucke, a da se ignorisu okeani, biosfera i covek. To je kompleksnost i nema to veze sa trendovima i verovatnocama, dzaba mi to pises kada se tu slazem sa tobom, vec se ne slazemo oko pitanja kompleksnosti i celine sistema tj planete Zemlje. *Ovo je fazonu ''uzmem planetu i vidim sta se desava sa njom ako povecam greenhouse gasove i aha vidim povecava se energija, mogu komotno da izracunam rast temperature i gle posle 50 godina se pokazalo da stvarno temperatura toliko raste i iznesem neke verovatnoce pa kazem da su itekako korisne i vazne'', a onda ignorisem sve ovo gore sto napisah (metan, modrozelene alge itd da ne nabrajam jovo nanovo). Gde su te verovatnoce i trendovi iz modela koji obuhvataju takve stvari? Jel ima ijedan model koji je uzeo u obzir ljudsko drusto recimo, jel ima nekih verovatnoca tipa za 50 godina mozemo ocekivati da ce npr. zemlje Evrope preci naglo na termocentrale i ugalj i drva zbog sukoba USA i Rusije, jer ce biti manje love zbog rata? Slazem se, samo ne vidim ko to ovde radi.
-
Sve to stoji i tacno je (stim sto smo diskutovali o induktivnom metodu, pa ja rekoh da je sa njim tesko ista saznati o svetu i predvideti), samo sto ja nisam ni tvrdio da klimatolozi misle kako modelima predvidjaju precizno buducnost (straw man), vec da ni ti trendovi ni raspodela verovatnoce nemaju bas nekog smisla zbog kompleksnosti i nepredvidljivosti sistema. Klimatolozi svakako to rade, iz modela izvlace trendove i kazu "trend pokazuje da ce stanje biti takvo i takvo sa takvom i takvom verovatnocom", nisam ni tvrdio da to ne rade (to je ono donekle se slazem sa tobom), vec da zbog kompleksnosti ni to nije bas neki dobar alat, narocito ako njega koristimo za prakticne delatnosti.
-
Pa fora kod black swan dogadjaja jeste upravo sto ne samo da nisu predvidvljiji i iznenadni (kao supervulkanske erupcije) vec se o njima takoreci nista i ne zna, nepoznati su, al ajd. Ono sto ti izgledas zaboravljas jeste da neki od tih nepredvidljivih dogadjaja nisu samo po neki vulkan, vec u poslednje vreme to su recimo ove iznenadni i nepredvidljivi pozari u Sibiru kod Arktika ili kiselizacija okeana ili zagrevanje okeana do te mere da se oslobadja metan sto preti ne samo jos brzem greenhouse efektu vec i do dogadjaja kakvi su verovstno doveli do istrebljenja zivih vrsta pre oko 500 miliona godina. Al ajd da ne zvucim apokalipticno, navodim prirodne ulazne parametre i recimo da se donekle slazem sa tobom sto se tice trendova (donekle, jer se i dalje radi o klimatskom sistemu visoke kompleksnosti). Ono oko cega se sporim sa tobom jeste sto nijedan dosadasnji model uopste ne ukljucije totalitet planete i coveka. Elem, jedan od najvecih crnih labudova koji moze da bude jeste sam covek, sto niko ne moze sa sigurnoscu da tvrdi da neka politika npr Green New Deal nece da proizvede jos gore efekte ne po coveka samo vec po planetu. Za tako nesto trenutno nemamo epistemoloske aparate niti postoji neka veca zelja za integracijom svih disciplina kao sto ovi iz Santa Fe instituta rade. Sto se tice Taleba, ne znam sta ste navalili na njega, ja ga spomenuh kao dobar pocetak za razumevanje fenomana kompleksnosti, a na jednoj od prethodnih strana napisah da ga ne treba uzimati skroz za ozbiljno.
-
Ok, ajmo onda ovako. Ovo sto sam postavio se odnosi na kompleksnost i kompleksne pojave (klima je takva). Cilj mi je bio da vam dam nesto na tu temu, da bi razumeli sta hocu da kazem. Dakle, na celoj ovoj temi sve vreme provlacim kompleksnost kao osobinu sveta i klime. Elem, kakve ovo sto sam postavio veze ima sa klimom? Ogromne. Za pocetak podjimo od neke ''definicije'': Dakle, klima jeste kompleksan sistem, poput ljudskog tela ili gradova ili mozga. https://en.wikipedia.org/wiki/Complex_system zatim: http://www.atmos.albany.edu/facstaff/brose/classes/ATM623_Spring2015/Notes/Lectures/Lecture04 -- Climate system components.html a onda nesto o osobinama: Znaci kompleksne sisteme je jako tesko modelovati, sto znaci da predvidjanja iz tih modela nisu valjana (znaci da se ni sa HD metodom nije moglo doci do nekog dobrog modela klimatskog sistema (najverovatniji razlog za to je sto se klima ne moze izdvojiti kao posebna oblast izucavanja van ostatka sveta - hidrosfere, cele planete, biosfere, ljudskog drustva i kulture, univerzuma, te otuda za bolje razumevanje naseg sveta treba teziti interdisciplinarnom izucavanju, kao sto tezi ovaj lik iz Santa Fe instituta), a da ne spominjem induktivni). E sad se sve ovo moze ispovezati sa drugom srodnom ili nesrodnom literaturom, znaci tesko je naci jedan clanak u kom pise sve ovo, nego je to proizvod vise ideja i cinjenica. Evo ga taj spisak literatura: Crni labud - razumevanje neverovatnih iznenadnih dogadja, on to isto spominje klimu i fenomen kompleksnosti (nemam trenutno knjigu kod sebe da kazem koja strana). Antrifragilnost - isti autor, Nasim Taleb Hajek - spontani poredak David Frame i Majls Alen - Klimatske promene i globalni rizik (u knjizi Rizici globalnih katastrofa od Bostroma i Cirkovica) - tu se spominju modeli klimatskih sistema i promena i mane tih modela jer ne obuhvataju sve. Jakov Hejms - Sistemski zasnovana analiza rizika (isto Bostrom i Cirkovic), spominje se kompleksnost. Ima tu jos mnogo toga, ali kljuc u razumevanju je da nije to nesto sto se moze naci na jednom mestu, vec se to povezuje sa ostalim delatnostima i temama.
-
Ne, nego na nesto sto se zove samo-organizacija ili spontatni poredak i na emergenciju. Takvi sistemi cesto umeju imati bas suprotno, ne-ekvelibrijumska stanja i osobine haosa. https://en.wikipedia.org/wiki/Self-organization https://philosophynow.org/issues/114/Chaos_and_An_Unpredictable_Tomorrow
-
Jok, nego da se induktivnim metodom dolazi do manje dobrih saznanja (cesto i pogresnih i vrlo opasnih, vidi Crni labud), dok se deduktivnim dolazi do boljih i temeljnijih saznanja. O tome se radi. Dobro, kako se barata? Sa statistikom i verovatnocom i razradjenim algoritmima u vezi sa tim? Ili nekim drugim nacinom za koji ne znam, sasvim je moguce da nisam do sad naisao na tako nesto. Sad ti meni reci da li se moze doci do dobrih saznanja i rezultata za kompleksne pojave nelinearnog karaktera i visoke nepredvildjivosti i osetljivosti na pocetne uslove za 50 godina unapred?
-
Ajme covece, pa to sto naucnici koriste induktivni metod u svojim istrazivanja uopste ne znaci da tim putem dolaze do valjanih saznanja. Koristiti nesto i uraditi nesto nekim metodom nije isto. Ljudi napisali da se u nauci koristi indukcija, i koristi ste, a ja napisao da je naucni metod zasnovan na hipoteticko deduktivnom metodu. I sad ako naucnici koristi indukciju, mora da su u pravu i sve znaju 😄 Sta sa tim? Kakve to veze ima sa diskusijom? Appeal to accomplishment logicka greska, sramota za jednog naucnog radnika. Tacno, samo ti ja napisah da na velikim skalama i sa kompleksnim pojavama takve verovatnoce nemaju nikakvog smisla.
-
Mislim da gomilu takvih problema mogu bolje da rese hiljade startupova iz garaze nego sto moze da resi 1 birokratska i spora masinerija u vidu drzave (ili neke mega-korporacije koje su isto tako spori dinosaurusi). Isto kao sto mislim da hiljade pekara bolje raspodeljuje hleb ljudima nego 1 birokratska i spora drzava ili mega-pekara. Stim sto to ne znaci da mislim da ce da se pojavi neki mesijanski startup sa mocnom idejom i resi sve, vec da ce mreza takvih startupova, malih biznisa, preduzetnika i pojedinaca mnogo bolje da resi te probleme i da je jedan od razloga sama ''mehanika'' funkcionisanja te mreze sa osobinama spontanosti, neplaniranosti, evolutivnih mehanizama itd. Uostalom, zar ti se barem ne cini intuitivnije, ako je vec tesko razumeti kompleksne sisteme, da bi hiljade umrezenih igraca koji imaju informacije na lokalu mnogo bolje resilo neki problem nego jedan centralizovani igrac? Sta mislis zasto je u politickoj administraciji decentralizacija uvek preporucljiva u odnosu na centralizaciju? Zasto toliko ljudi vice ''decentralizujte Srbiju, nemojte sve smestati u Beograd''? Bas zato sto jedan centar ne moze da resi sve probleme sa nekim master planom, vec nekontrolisana spontana decentralizacija to mnogo bolje reseva. Isti slucaj sa startupovima. Tacno, o tome i pricam, stim sto ti kazem da upravo ti elementi koji cine celinu i kad se umreze, mogu bolje da rese probleme za celinu i da onda nema potrebe za master planom i green new dealovima koji bi sproveo jedan igrac. Jedan od problema tog jednog igraca i master plana jeste sto nikada nece imati takvu epistemolosku moc da obuhvati sve moguce posledice svog plana, da ih predvidi i resi probleme oko njih, vec ce uvek da se desi neki unforseen consuquences kako bi to rekao Gman u Half Life-u (ko je igrao, moze njegov glas i sad da cuje 😄 ). Ne banalizujem, vec je tebi tesko prihvatiti spontane stvari, vec intuitivno pretpostavljas prisustvo neke inteligencije koja mora sve to da kontrolise i resi. Ne mora. Kao sto kod evolucije zivota na Zemlji uopste nije nuzno postojanje nekiog boga ili bogova, vec se tako nesto moze desiti samo od sebe zahvaljujuci mehanizmima i osobinama prirode i univerzuma. Isti slucaj je sa trzistem npr, ne moras uopste da imas inteligentnog dizajnera u vidu drzave koji ce sve da pazi, vec se raspodela resursa moze obaviti sama od sebe bez icijeg nadgledanja. Preporuka: Jok, upravo je obrnuto. Posto je danasnji svet daleko slozeniji od proslog sveta, onda je upravljanje i regulisanje tog sveta daleko teze nego u proslosti. Kako slozenost raste, mogucnost kontrole se smanjuje, a uporede se smanjuje predvidljivost.
-
I nije neka velika razlika u predvidjanju promena na globalnom i regionalnom i lokalnom nivou, opet se svodi na manje vise isto, jer i dalje sa sigurnoscu ne mozes znati sudbinu recimo nekog grada, tipa da li ce biti potopljen, za koliko metera vode ce biti potopljen i slicno. A nekakva adaptacija ljudi ce se svakako desiti i bez toga da neka vlada odluci kako ce se ta adaptacija vrsiti. Zapravo, to bi i bio problem, intervencionizam u tom polju, da drzava donese neku politiku kako ljudi da se adaptiraju na klimatske promene umesto da pusti stanovnistvo da se samo adaptira . To je recimo primer spontanih procesa i poredaka bez dirigovanja neke inteligencije. Recimo najveci broj gradova je nastao sasvim spontano, par njih uz neke urbanisticke planove. Klimatske promene su se desavale i ranije, pa su se ljudi adaptirali na njih. Npr. gradovi koji su postajali sve suvlji su napustani kada su ljudi odlazili u vlaznije predele da grade nove kuce i tako spontatno i nesvesno stvorili novi grad. Dakle pricam o dugogodisnjim promenama i migracijama usled neke dugorocnije katastrofe, ne mislim na preseljenja tipa kod razaranja Pompeja. Tako bi se moglo desiti u buducnosti isto kada voda krene da plavi gradove na obali, ljudi bi se tokom decenija uporedo sa tim pomerali ka unutrasnjosti i sa sobom pomerali i grad (*Ovo bi ti bilo nesto sto je nepredvidljivo bilo kojim modelom i ono sto sam rekao gore da ne mozemo znati sudbinu nekog grada sa sigurnoscu). To bi se desavalo od generacije do generacije, npr. deca bi odlazila od roditeljskih stanova koja su na obali mora i kupovala stanove u unutrasnjosti (to rade i danas, stanovi se prodaju, ruse i grade novi). U danasnje doba takva adaptacija bi svakako podrazumevala ukljucivanje velikog broja inovacija i tehnologija i sve sto treba jeste pustiti da do toga dodje, da ljudi sami pronadju ono sto im treba kako bi se adaptirali. Tako bi ljudsko drustvo kao kompleksan sistem bio adaptiran na promene u klimatskom sistemu jer su oba u sprezi. I ovo sto pisem je samo slikoviti i metaforicni prikaz onoga sto sam rekao za ''samo od sebe'', da li ce se ovako desavati nemam pojma i nije u tome ni poenta, vec da imamo u vidu i takav vid resavanja problema i razvoja dogadjaja - spontatni, neplanirani, nesvesni, a koji je igrao mnogo vecu ulogu u razvoju ljudske vrste, kulture, civilizacije nego svi planovi i vizije najmudrijih ljudi ikada. I ovo gore sto opisah bi verovatno vazilo kada promene ne bi bile nagle i takve da izazovu vrlo katastroficne efekte u kratkom roku, onda o ovoj adaptaciji nema smisla pricati i ko zna sta nam sledi i da li uopste mozemo nesto da uradimo za tako kratko vreme. Veci problem od potapanja gradova jeste kako ce se nase poljoprivredne kulture adaptirati na novu klimu, sto moze da izazove rast cene hrane i masovne gladi, zatim nemire i revolucije i ratove i postepeni propast civilizacije na nizi nivo bez da primetimo da se propadanje i desava (nesto u stilu Galaktickog carstva kod Asimove Zaduzbine ili propasti Rimskog carstva). Zato su ovi sto se bune protiv GMO i biotehnologije nesvesni da tim svojim postupcima mogu da osude milione i milijarde ljudi na glad i smrt, jer sa takvom tehnologijom mozemo stvoriti novije varijante poljoprivrednih kultura adaptiranih na nove klimatske uslove.
-
Ne znam sta si hteo reci sa ovim covecima, ali ono sto mi deluje jeste kao da ne uzimas u obzir saznajna ogranicenja coveka kada su kompleksne stvari u pitanju. Jesi ljudi sve to smislili i pronasli i nismo postali otporni na bolesti sami od sebe, vec ti rekoh da se neki kompleksni problemi u oblastima koje si naveo (saobracaj, gradjevinarstvo, energetika itd) resavaju sami od sebe kao npr nepredvidljive iznenadne guzve u saobracaju mogu da se rese same od sebe bez da dodje neki policajac da to regulise sa multuvarijantnim analizama. O tome se radi, sto su u prirodi moguci spontani poretci bez intervencije bilo kakvog inteligentnog bica, sto je obicno karakteristika kompleksnih adaptivnih sistema. Klima je takav sistem, biosfera je takav sistem i ljudsko drustvo i trziste su takvi sistem. Nisi me lepo skapirao i jos da dodam da ovo sto sam napisao "samo od sebe" ne znaci da ja smatram da klimatske probleme treba da prepustimo da se sami rese od sebe, naprotiv, ako to dozvolimo, onda mozemo dobiti jos gore posledice, jer to sto se klimatski sistem regulise sam od sebe ne znaci da ce spontano doci u stanje koje nama ljudima odgovara. Vec kazem da treba da znamo sta znamo, a sta ne znamo, sta mozemo, a sta ne mozemo da uradimo. Mi mozemo intervencijama i nekakvim analizama da ucinimo po klimu i covecanstvo gore nego da nismo intervenisali, a mozda mozemo i da ucinimo bolje. Ali fora je u tome sto ne znamo sta mozemo uciniti i sta mozemo predvideti u buducnosti. Za ovakve stvari najbolje procitati Nasima Taleba i Crni labud, samo treba biti obazriv i ne uzeti u obzir sve sto on navodi. Moze i Met Ridli sa Evolucijom svega da se vidi slicnost Smitovske i Darvinove teorije o nevidljivim rukama i da se razume bottom-up nasuprot top-down razvoj stvari. Za dublje razumevanje se vec mora uci u nauku i teoriju o kompleksnosti.