
handys
Član foruma-
Posts
974 -
Joined
-
Last visited
Everything posted by handys
-
Sad cu da budem djavolji advokat, for the fun of it. [đa/] Pa dobro, sta je problem i ako se jos 20 godina ne sedi na otvorenom u restoranima? Pre sto godina skoro niko nije isao u restorane, pa sta nam je falilo? Veliki broj ljudi nasih godina nije mnogo imao prilike da ide u restorane 80ih i 90ih, pa im nista nije falilo. Zivelo se i bez interneta, telefona, televizora, radija, pa i struje, pa su ljudi mislili, stvarali, uzivali...nije valjda to tolika zrtva da se podnese zarad zdravlja i zivota nasih sugradjana? Uostalom, oni koji su umrli od korone vise nikad nece ici u restorane, ni na otvorenom, ni na zatvorenom. Hajde da prepoznamo koliko je privilegija to sto smo mi jos uvek tu da se mislimo kako nam je tesko sto ne smemo da sedimo na otvorenom. [end_đa/] U realnosti, niko ne zna sta je endgame. Zato su valjda svi i nestrpljivi, pogotovo sto sa svakom novom varijantom izvestavaju u fazonu 'evo samo jos ovo da prodje'. Da li je omikron ta varijanta i da li posle nje sledi neka koja je jos blaza? Trend ukazuje da je verovatno tako jer upravo one mutacije koje olaksavaju ulaz i razmnozavanje u gornjim putevima sprecavaju virus da ide u pluca i pravi stetu (ne garantujem da je ovo bas tacno, ali tako sam citao). Zato sam se i pitao da li postoji nesto zajednicko za one varijane koje su uspele da preuzmu primat naspram varijanti koje nisu. Ocigledno je nezavisno od samog broja mutacija.
-
Ne samo to. Virus nece nestati dokle god ima rezervoar u zivotinjama. Zato grip ne nestaje, sta god mu radili. On moze i sto godina da se ne pojavi ako se relativno stabilan primiri u pticama, svinjama i sl. Isto i za sarscov2. A da ne pricamo da nema sterilisuceg imuniteta, kako od vakcina, tako i od zarazavanja. Ideja je, kako je vec x puta receno, usporiti zarazu i olaksati coveku i sistemu da se izbore sa tim. Vec smo sve ovo prosli pre sto i kusur godina sa jos jednim koronavirusom. Sad ga zovemo obicna prehlada.
-
Kaze Kisindzer - kad imamo prilike da reagujemo, nemamo dovoljno informacija, a kad imamo dovoljno informacija, obicno je vec kasno da reagujemo. Govorio je o pocetku 2. sv. rata, ali mogao je opisivati bilo koje delanje u uslovima neznanja i rizika. U situacijama poput te ili ove, moze da se primeni neka teorija odlucivanja. Maksimin je vrlo cesta, ali ima ih jako mnogo razlicitih. Nije uvek ispravna, naravno, jer nemamo odmah sve informacije. I zapravo cemo tek za par godina moci da kazemo sta je trebalo ili sta bi bilo dobro uraditi, a gde se pogresilo. I kao u trolley problemu koji si pomenula, nema lakih odgovora. Zapravo, citava jedna grana etike (u kojoj se ovaj problem i formulisao isprva) insistira ne na tome sta treba da se uradi nego na tome kakav covek treba da bude. Korolar toga je da postoje teske ili cak neresive dileme u kojima nema 'tacnog' odgovora. Iako zvuci kao relativizam, nije, ali sad nije prilika da se u to ulazi. Pominjem to jer sam generalno skeptican prema strucnjacima (a posebno politicarima) koji daju decidne odgovore na teska pitanja tako sto 'seku sekirom umesto skalpelom'). Zato nauku treba razdvojiti od toga kako se njom sluze politicari ili cak pojedinacni naucnici. Neka se sad ceo CDC pokaze kao korumpiran i nek se dokaze da su oni smislili sarscov2, to i dalje ne bi zavredjivalo gubitak poverenja u nauku, samo u CDC. Nauka po definiciji teske stvsri tretira kao teske i stoga se cesto samo-koriguje. Poverenje u nju ili u preporuke nosenja n95 maski, distanciranja i sl. treba da proizidje iz teskog posla koji je odradjen da bi se utvrdilo kakva je dinamika fluida i epidemiologija ili genetika ovog virusa, ne iz lake politicke odluke ovog ili onog politicara. Zbog svega toga, ja mogu samo za sad da kazem da maksimalna minimizacija rizika moze da dobaci samo do onog najneposrednijeg - vakcinacije, maske, mesta u bolnicama, opterecenog zdravstvenog sistema. Sigurno je da ce zbog mera kojima se ovi parametri 'pokrivaju' nesto drugo biti izgubljeno. Ali sta i koliko, mislim da niko ne moze da zna za sad. Zato sam i rekao Urosu da se mozda na kraju i slozim sa njim, ali zato i on verovatno misli da je vreme za pravu diskusiju o tome tek kad se sve zavrsi.
-
Ko zna, dogodine cemo se mozda i sloziti 🙃. Ionako cesce pokusavam citam autore sa kojima imam tendenciju da se ne slozim, tako da je vrlo moguce da promenim stav. Ono sto sam napisao cvrsto verujem, ali dopustam i mogucnost da gresim. Uostalom, gde god postoje neka vrednosna pitanja, perspektive se lako, cesto nesvesno, zamute raznim biasima, ukorenjenim verovanjima koja nikad nismo osvestili (ili jesmo, ali iz ovog ili onog razloga ne odstupamo od njih). Tako da valja uvek biti 'u treningu' 🙂. Srecna svima nova godina! 💫
-
Mislim da je prirodno novu i nepoznatu opasnost uzeti sa merom opreza koju nešto kao grip ne zahteva? Zapravo, ja bih oprezno sugerisao da nas ova pandemija uči da bi trebalo i grip da uzmemo ozbiljnije nego do sad, da promovišemo vakcine intenzivnije i da se radi na vakcinama koje će biti efikasnije od dosadašnjih. A glede strogih mera, možda nije loše malo samo sačekati pre nego što počnemo da razmišljamo distopično. Ja bih rekao, ako smo spasili neki broj života poštujući mere, onda je vredelo staviti masku kad se ulazi u zatvoreni prostor, ostati kod kuće jedno mesec ipo dana u početku kad se ništa nije znalo a iz Italije stizali strašni prizori. Glede klime, da kvotujem sad dvaput, pogrešna predviđanja govore nešto samo o onima koji su ih dali i o kompleksnosti fenomena, ne da klimatske promene ne treba uzeti ozbiljno.
-
To je problem onog što se ne vidi. Kad čitaš da je umrlo 5 miliona, kako uz to da kažeš da je tih 5 moglo da bude 20, ali nije upravo zato što se išlo kontra te baringtonske deklaracije. I da li je tih 5 'samo', ili je 'čak'? Isti je problem kao i sa klimatskim promenama. Čovek teško prihvata vidljive mere protiv nevidljive opasnosti, ma koliko ona bila velika. Uostalom, ja deceniju unazad čitam projekcije različitih stručnjaka da bi nas mogla zadesiti pandemija, a do 2020. se to propratilo samo kao naučni kuriozitet. Kačio je erwin kako je prošla Švedska u excess deaths u odnosu na države koje su imale mere, a opet eto ga 'narativ' kako oni nisu baš tako loše prošli. Možda kad bi postojao neki fiksan broj smrti koje su nam prihvatljive pa u odnosu na to da merimo. Koliko tačno života vredi taj baringtonski ili nestorovićevski pristup? Za onog koji je pretekao izgleda jako mnogo. Za onog ko nije, oh well... U međuvremenu, za nekog ko je racionalan, može samo da se kaže sledeće. Da su baringtonovci bili slušani od početka, bilo bi mnogo više žrtava, a to što se došlo u poziciju da budu u pravu, rezultat je do sad nezabeleženih napora najsposobnijih ljudi da spasu svaki ljudski život koji se može spasiti. Iliti, uđe mama u prljavu sobu svog sina i kaže, 'sine daj počisti sobu'. Sin kaže, 'ma ne treba da se sprema kevo, sve je ok'. Onda on zaspi, mama potroši par sati da sve očisti. Sin se budi i kaže, 'pa vidiš kevo da sam bio u pravu, nije trebalo da se sprema'.
-
Evo jednog interesantnog clanka. Nabraja razloge iz kojih ljudi ne vole ili nece da nose maske, a u cilju da objasni zasto je obaveza maskiranja pogresna. Slozili se ili ne, valja i tako nesto procitati. 🙃 https://brownstone.org/articles/facemasks-are-not-a-mere-inconvenience/ In other words, clearly facemasks are a considerably greater burden for many people than how they superficially appear; and yet few people are able to work out for themselves what about them is so abusive or terrible. The goal of this article is to enumerate some of the myriad harms and emotional abuses inflicted by forced masking, specifically those that are difficult to articulate or identify the connection to masking.
-
Đinđić je nažalost na vlast uvek dolazio samo kao partner jačih, nacionalno orijentisanih stranaka. 96. je to bio SPO, 2000. DSS. Oba puta smo glasali za Đinđića uprkos tome što je bio asociran sa Draškovićem, odnosno sa bivšim SPSovcem Čovićem, desničarem Koštunicom, i gomilom drugih. Ako gledaš puristički, građanska opcija ovde nikad nije imala šanse, isto kao što je Đinđić 2002. imao jako niske brojke glede popularnosti, morao da organizuje ture ministara po Srbiji da govore šta su to pozitivno do sad uradili, imao horde medijskih kritika i s leva i s desna, itd. Situacija posle 2003. nije bila ništa drukčija nego situacija pre 2003. Čeda je imao đinđićevske stavove i podršku od 5-10% (kao i Đinđić samostalno), samo što nije imao volje, veštine ili prilike da sklopi koalicije sa popularnijim, populističkim pokretima e da bi tako došao na vlast. Čista građanska opcija u Srbiji nikad nije prešla 10%. I zato se ja pitam, da li zaista stvari treba gledati tako puristički? Da li zaista nemam za koga da glasam ako nemam opciju koja je za NATO, koja ne gura priču da je zagađenje od tri meseca osiromašenog uranijuma umesto od decenija prljavog uglja, koja bi transparentno delila informacije sa građanima, dozvoljavala jednaku zastupljenost u medijima, prepustila kapitalu da diše bez elemenata centralnog planiranja i koruptivne agende, koja bi...itd? Dva puta kada smo 'rušili' diktatora na izborima, 96. i 2000., nismo glasali puristički nego pragmatično. Mislim da nam je to lekcija i za ovu i naredne godine.
-
Secam se kad je Nial Ferguson pricao da su debatu protiv bregzitovaca izgubili kad nisu mogli da odgovore na pitanje kako resiti problem nadolazece imigracije ako Britanija ostane u EU.
-
Evo onda ovo 🙂 https://brownstone.org/articles/more-than-150-comparative-studies-and-articles-on-mask-ineffectiveness-and-harms/ I present the masking ‘body of evidence’ below (n=167 studies and pieces of evidence), comprised of comparative effectiveness research as well as related evidence and high-level reporting. To date, the evidence has been stable and clear that masks do not work to control the virus and they can be harmful and especially to children.
-
Nije trebalo nista drugacije da smisle. Ono sto treba to i rade. Istrazuju svom raspolozivom tehnologijom, brzinom bez presedana i apdejtuju znanja kako ih sticu. Ne postoji nijedan covecanstvu poznat proces rada i razmisljanja koji bi nas doveo do vise informacija u kracem roku kada je rec o ovom virusu. Sad, sto se u srednjim skolama ne uci sta je prilagodjavanje verovanja novim podacima nego se sve predaje kao dogma, to je druga stvar. U nauci nema dogme, te tako prica i moze da se promeni. U pocetku smo mislili jedno jer je jedan set podataka ukazivao na to, sada mislimo drugo jer je drugi set podataka pokazao nesto drugo. Otkrivanje stvarnosti je uvek islo na taj nacin, samo javnost do sada nije obracala paznju na 'tockice i zupcanike'. I to nije slabost, nego prednost. Vremenom ce prosto prestati da bude relevantan broj 'slucajeva', isto kao sto niko ne vodi dnevnu evidenciju o broju prehlada. Jedino ce biti vazno koliko ljudi dolazi u bolnice i kako spreciti da se tamo nadju. Za sada je resenje konstantno bustovanje na 5-6 meseci sa mrnk vakcinama. Videcemo za dalje. I to me dovodi do: Sto rece neko ranije. Verujem i da je bio pun kufer rata 1943. ali to nema nikakve veze sa ponasanjem. Ovo nije nista drugacije stanje od ratnog, samo sto umesto bombi od sto kilograma, padaju bombe od 100 nanometara. Zapravo, iluzija normalnosti je ono sto pravi taj efekat nestrpljenja.
-
Nisu to informacije koje su protivrecne, vec su razlicite teme studija. I opet stvar o kojoj sam pricao. Mismec naslova, sadrzaja i interpretacija. Londonska studija je opservaciona. Ova druga ulazi u mehanizme delovanja virusa, a sama studija ne implicira da je laksi omikron, nego da bi mogao da bude laksi ali i da ozboljnost virusa ne zavisi samo od lokacije vec i od imuniteta obolelog. Dakle imamo mnogo varijabli, obe studije mogu biti tacne ali ni svaka za sebe, ni obe zajedno nisu dovoljne za jednoznacne zakljucke.