Jump to content

Penzioni sistem drzave u kojoj zivite


Dragan

Recommended Posts

4 minutes ago, Amigo said:

Koliko ja vidim vojna i politicka klika je uzivalac u svakom sistemu.

Oni svakako imaju svuda izvesne povlastice, ali zapravo pravi "gospodari sveta" su trenutno finansijske institucije

i multinacionalne kompanije.

Cak su i drzave prilicno nemocne pred njima, a saka politicara/vojnika se lako kupi, takoreci za kikiriki

(vidi ~ uticaj jeftinog ruskog gasa na nemacku politiku).

 

Edited by Dragan
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

5 hours ago, ters said:

 

Pa definitivno su zdraviji - jer je prosjecan stanovnik Srbije zivio 57 godina 1950-te godine, tj bio je mrtav prije 60-te

 

https://www.macrotrends.net/countries/SRB/serbia/life-expectancy#:~:text=The life expectancy for Serbia,a 0.18% increase from 2021.

 

Da, vrrujem. Tada su ljudi umirali i od ko zna kakvih "banalnih" uzroka, a stanje naše medicine je bilo na veoma niskom nivou. Verovatno je na klinikama najkomplikovaniji aparat bio rendgen.

Link to comment
Share on other sites

6 hours ago, Eddard said:

Pa jesam. Šta očekuješ, da ljudi u proseku žive 100 godina, a idu u penziju sa 65. Odakle pare za tih 35 godina?

 

Vidiš, ako se prosečan životni vek povećao za 10-20%, uzmi i da je prosečni BDP povećan za 300%, brojke su napamet nabačene ali relativni odnos jeste tu negde. 
Drugo, ako ja radim 40 godina, uplaćujem 500 neke valute u fond mesečno, odnosno 6000 godišnje, ako je realna kamata na godišnjem nivou 2%, vrednost mojih uplata na kraju radnog veka nije 40x6000 nego barem 50% više, dakle, nominalno, kao da sam uplaćivao 60 godina. Ako je stopa po kojim sam uplaćivao 25%, četvrtina bruto plate, neka mi se vrati isto imalo bi za 15 godina s tim da se od momenta odlaska u penziju na preostala sredsva u fondu ne računa kamata, ako bi se računala, bilo bi bar za 20 godina, i to za penziju u visini plate koju sam imao. Ako je penzija nekih 70% od plate, dolazimo da računa da, realno, ja sam uplatio za 30 godina penzionerskog života.

Mnogo je češći slučaj da neko i ne doživi penziju, da je koristi 5-10 godina nego da 20-30. Kao i obično, nije pitanje odakle pare, pare se uvek i za sve namene na nekom državnom nivou, uzimaju iz istog izvora, iz naših džepova, pitanje je kako se raspoređuju i koji deo potrošnje će prvi da oseti krizu kad se prilivi u fondove i budžete smanje.

Da dodam još malo brojki, kroz 40 godina rada, pored doprinosa za penziju, plaćao sam i 10% poreza na platu, a od neto plate je otišlo, grubo, 20% na PDV, to je i veći iznos od onog koji sam uplatio u penzioni fond, ali, ajde, to je odmah otišlo u potrošnju, mada nam političari kažu da sredstva od poreza ulažu u budućnost, da bi imali više, živeli bolje, OK, nešto je zaista i investirano, te investicije donose nove prihode.


Eto neke računice za 30 godina, za 35 ću napraviti računicu kad budem imao 100 godina, tada ću biti pametniji i sposobniji.

 

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

Objektivno, ako stvarno zbog duzeg zivotnog veka bude u drustvu tipa 50% starijih, nece se oni svi razboleti od tezih bolesti nego manjina, nekoliko procenata, i ako drustvo ne moze da obezbedi za sve njih hranu i nekakav osnovni "life support" sto bi nilo skloniste, grejanje i hranu, sto sve ukupno nije mnogo, evo, ovde je to tipa 200,250 evra mesecno, i to po trzisnim cenama, izes zakvo drustvo. Nesto je debelo trulo u njemu.

Link to comment
Share on other sites

13 hours ago, Dragan said:

Oni svakako imaju svuda izvesne povlastice, ali zapravo pravi "gospodari sveta" su trenutno finansijske institucije

i multinacionalne kompanije.

Cak su i drzave prilicno nemocne pred njima, a saka politicara/vojnika se lako kupi, takoreci za kikiriki

(vidi ~ uticaj jeftinog ruskog gasa na nemacku politiku).

 

Ovo je naravno jednostran i veoma uproscen pogled na svet gledano iz materijalistickog ugla.

 

Gledano iz drugacijeg ugla, sve su to mali mravci, u odnosu na gigante umetnosti, nauke, duhovnosti, ...

koji ce biti upamceni kao pravi nosioci razvoja ljudskosti.

Kao i nebrojeni, nepoznati heroji svakodnevice, koji zive svoju humanost.

 

Svet je upravo zato caroban i interesantan, jer je tako sarolik i kompleksan i jer paralelno teku razni pravci razvoja.

Edited by Dragan
  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

Pomeranje starosne granice za odlazak u penziju je samo jedan od aspekata reformi penzionih sistema u vecini zemalja EU, a rekla bih i ostatka razvijenog sveta. Kod mene u swe vec vise decenija ne izmisljaju rupu na saksiji, vec prepisuju od najboljih. Licno ne vidim nista sporno u podizanju starosne granice, jer zivimo duze i zdraviji smo, ili bar imamo priliku da to budemo.

Ono sto mene brine je nastojanje drzava da se potpuno odreknu bilo kakve odgovornosti za starije gradjane koji vise ne mogu da rade. Naime, osnovni cilj penzione reforme u Svedskoj je da do 2050 godine sve penzije budu zaradjene, nista iz budzeta. Znaci samo penzioni fondovi, a drzava na razne nacine pokusava da motivise ljude da u njih aktivno ulazu. I to ne samo kad pocne da se razmislja o penziji, vec u toku citavog zivota. Druga bitna stavka za mirnu starost je da se u trenutku zavrsetka radnog veka poseduje nekretnina u vlasnistvu, potpuno otplacena i s niskim troskovima stanovanja.

Dobro zvuci, sve fajn, ali ljudi se danas krecu, sele, ne provode zivot u jednoj zemlji. Na mom licnom primeru se pokazalo da to ne funkcionise za nas koji smo zakasnili s preseljenjem. 25 godina rada u Svedskoj mi nece biti dovoljno da budem neovisna o socijalnim davanjima, znaci da nakon svoje 67 godine imam prihod iznad egzistencijalnog minimuma, pa da se na glavu postavim. Bicu u potpuno istoj poziciji kao neko ko ni dana nije radio, tj oni koji su zivot proveli na socijali.

Takodjer je pitanje sta ce biti s onima koji prihvate igru i od samog pocetka radnog veka pocnu da stede za penziju. Tu je problem gde i kako sacuvati odvojene pare, a da to ne bude slamarica. Nedavno je jedan od najvecih penzionih fondova ovde pukao grdne milijarde jer su bile ulozene u one tri americke banke sto su propale. Opravdanje glavnih ljudi u fondu gradjanima je bilo u stilu ”nemate brige, mi upravljamo znatno vecim sumama nego sto je tih dvadesetak milijardi gubitka”. Mislim, odlicno, stvarno nema razloga za brigu 😁!

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

27 minutes ago, vilhelmina said:

Ono sto mene brine je nastojanje drzava da se potpuno odreknu bilo kakve odgovornosti za starije gradjane koji vise ne mogu da rade. Naime, osnovni cilj penzione reforme u Svedskoj je da do 2050 godine sve penzije budu zaradjene, nista iz budzeta. Znaci samo penzioni fondovi, a drzava na razne nacine pokusava da motivise ljude da u njih aktivno ulazu. I to ne samo kad pocne da se razmislja o penziji, vec u toku citavog zivota. Druga bitna stavka za mirnu starost je da se u trenutku zavrsetka radnog veka poseduje nekretnina u vlasnistvu, potpuno otplacena i s niskim troskovima stanovanja.

 

Ako to nastojanje države shvatimo kao naglašavanje potrebe da svako ko može obezbedi finansijski sebe u starosti, kroz fondove, ulaganja, imovinu, to je OK, mislim da je jako loše da se sredstva iz tekućeg budžeta prelivaju u potrošnju onih koji su 40 godina radili, ali država ima odgovornost za pravnu sigurnost uloženog. Potpuno sigurnog ulaganja nema, ne može ga obezbediti ni država, i države propadaju, u zlim vremenima ni nekretnine ni novac ni zlato ne garantuju egzistenciju, opet ostaje kao, verovatno, najbolje rešenje diversifikacija, ne čuvati sva jaja u jednoj korpi, ne uzdati se u državu niti bežati po svaku cenu od uloge države kao garanta neih ulaganja, nekretnina može da izgubi vrednost, ali novac još lakše, na duge staze se ne može štedeti, može, uz rizik, ulagati.
 

Link to comment
Share on other sites

Ono sto meni smeta u penzionom sistemu koji se upravo gradi u Svedskoj, a koji sigurno nije njen originalni izum, jeste sto se sva odgovornost za buducu penziju prebacuje na pojedinca. Drzava jeste tu da na kraju svakom ko ne uspe da na taj nacin obezbedi sebi egzistencijalni minimum u starosti pokrije razliku, kroz raznorazne dodatke. Ali ti dodaci jesu socijala, i nisu bezuslovni, to je problem.
Znaci, naravno da svako treba sebi da obezbedi sve sto je do njega, ali sistem ulaganja u privatne fondove jeste problematican, sa vise aspekata. Dosadasnji rezultat toga je da 80% zena i 50% muskaraca nikad ne dobaci do egzistencijalnog minimuma, nego im drzava dodaje. Nekom vise, nekom manje, zavisi ko je koliko uspeo sam da skupi, ali svi zavrse na istom minimumu. Koja je onda tu motivacija da se dodatno ulaze?

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, vilhelmina said:

Ono sto meni smeta u penzionom sistemu koji se upravo gradi u Svedskoj, a koji sigurno nije njen originalni izum, jeste sto se sva odgovornost za buducu penziju prebacuje na pojedinca. 

U suštini, odgovornost za buduću penziju jeste na pojedincu jer pojedinac uplaćuje u fond, odgovornost države je da spreči zloupotrebe u fondovima i bankrot fondova, eventualno propisivanje viših stopa uplate u fondove, opet na račun uplatioca, a ako na kraju država ipak dotira do egzistencialnog minimuma, svejedno da li se to zove socijala ili drugačije, znači da država ne odbacuje potpuno i svoju odgovornost. 

Verovatno da  ne znam dovoljno detalja, procenat izdvajanja, prosečne plate, prosečne penzije...

On 4/18/2023 at 7:49 AM, Milenko Puzigaca said:

evo, ovde je to tipa 200,250 evra mesecno, i to po trzisnim cenama

 

Šta je to što se dobije za 250 eura mesečno po tržišnim cenama? 

 

 

Edited by Div
Link to comment
Share on other sites

Nisam mnogo čitala postove, ali se polako primiče vreme da mislim o penziji.

U 32. godini sam staža, ni ne znam koliko mi treba za penziju, a sad sam obnovila licencu i važi do 15.3.2030.

Lm, imam utisak da su ovo godine kad treba najviše da iskoristim život, jer kad odeš u penziju postaneš nesposoban za život.

 

Imam mnogo dodira sa penzionerima i ja bukvalno ne znam kako ti ljudi uspeju da prežive mesec.

Poljoprivredna penzija je oko sto eura, npr

Kako kupiti lekove, platiti režije, hranu?

Malo njih može da uštedi za radnog veka dovoljnu sumu, a još manje njih je sposobno za nekakav rad.

Ne znam, tužno je to sve, starih ljudi je sve više a ovo vreme je nemilosrdno.

 

 

Link to comment
Share on other sites

Čekaj, sa 62 ću bauljati još po Domu?

Lele :lol_2:

1 minute ago, Milenko Puzigaca said:

Pa hrana i računi, a to jedino i treba penzionerima, i za to je dosta 30,000 din, puna kapa. Podrazumeva se da se smeštaj ne plaća.

Prvo, to nije dovoljno, drugo, zašto bi im samo to trebalo, zašto da ne odu na neko letovanje, banju, kupe sebi novu jaknu...?

Link to comment
Share on other sites

On 4/17/2023 at 3:02 PM, Eddard said:

Pa jesam. Šta očekuješ, da ljudi u proseku žive 100 godina, a idu u penziju sa 65. Odakle pare za tih 35 godina?

Moj je otac ojadio penzioni sistem, 29 godina je primao penziju. :classic_biggrin:

I majka je solidna, evo vec 25 godina u penziji.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

4 hours ago, Milenko Puzigaca said:

Pa hrana i računi, a to jedino i treba penzionerima, i za to je dosta 30,000 din, puna kapa. Podrazumeva se da se smeštaj ne plaća.

 

Ma, šta će in i to, bolje konopac i neka kuka ili deblja grana, šta ima da žive, neki čak traže i lekove, odeću, hoće na ledovanje, nekad da izađu, otputuju negde, nezahvalno to.
Lapot je najbolji sistem.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

22 hours ago, Div said:

U suštini, odgovornost za buduću penziju jeste na pojedincu jer pojedinac uplaćuje u fond, odgovornost države je da spreči zloupotrebe u fondovima i bankrot fondova, eventualno propisivanje viših stopa uplate u fondove, opet na račun uplatioca, a ako na kraju država ipak dotira do egzistencialnog minimuma, svejedno da li se to zove socijala ili drugačije, znači da država ne odbacuje 

 

 


Ono sto ja zameram svedskom penzionom sistemu je upravo to sto bez obzira koliko uplacujes, vecina ionako u vecoj ili manjoj meri zavrsi na socijali, znaci na istom egzistencijalnom minimumu. Razlika je samo u tome sto nekima drzava do tog nivoa dotira vise, drugima manje. Ali na kraju neko ko je ceo zivot radio u oko 80% slucajeva ima isto kao i neko ko nije radio ni dana. Ovo posebno vazi za zene, ciji su prihodi u toku radnog veka u pravilu manji nego kod muskaraca, i jos dodatno smanjeni u vezi rodjenja i podizanja dece. 
A izdvajanja u penzioni sistem ovde nisu mala, naprotiv, kao ni ostala davanja u vidu poreza i doprinosa. Na kraju ispada jedini nacin da se u starosti odlepis od egzistencijalnog minimuma, da imas neku nekretninu da je celu, ili jednim delom, izdajes. A ne mogu svi da budu rentijeri, kao sto nisu svi ni berzanski strucnjaci, pa da na svoju ruku ulazu u fondove.

Tako da s jedne strane ispadas neodgovoran ako osim redovne ne uplacujes i neku privatnu penziju, a s druge ispadas budala ako to radis, jer svakako neces dobaciti do famoznog praga egzistencije.

 

Link to comment
Share on other sites

5 hours ago, Helena said:

Čekaj, sa 62 ću bauljati još po Domu?

Lele :lol_2:

Prvo, to nije dovoljno, drugo, zašto bi im samo to trebalo, zašto da ne odu na neko letovanje, banju, kupe sebi novu jaknu...?

Naravno da jeste, osim ako ne jedu jastoge i šatobrijane, plus to je bio primer ako penzioneri postanu sta znam, 60% stanovnistva, pa onda vise ne bude moguce da ovi koji rade sve to izdrzavaju tako da penzioneri imaju neke penzije srazmerne onome sto su uplacivali, nego mora da bude ovako kao Vilhelmina sto kaze - svima samo za osnovne potrebe.

 

Moraju i oni nesto da doprinesu, a za jakne i švrćkanja imaju polovne robe i noge. Šetnja je zdrava, naročito u tim godinama.

Link to comment
Share on other sites

8 hours ago, vilhelmina said:


Ono sto ja zameram svedskom penzionom sistemu je upravo to sto bez obzira koliko uplacujes, vecina ionako u vecoj ili manjoj meri zavrsi na socijali, znaci na istom egzistencijalnom minimumu. Razlika je samo u tome sto nekima drzava do tog nivoa dotira vise, drugima manje. Ali na kraju neko ko je ceo zivot radio u oko 80% slucajeva ima isto kao i neko ko nije radio ni dana. Ovo posebno vazi za zene, ciji su prihodi u toku radnog veka u pravilu manji nego kod muskaraca, i jos dodatno smanjeni u vezi rodjenja i podizanja dece. 
A izdvajanja u penzioni sistem ovde nisu mala, naprotiv, kao ni ostala davanja u vidu poreza i doprinosa. Na kraju ispada jedini nacin da se u starosti odlepis od egzistencijalnog minimuma, da imas neku nekretninu da je celu, ili jednim delom, izdajes. A ne mogu svi da budu rentijeri, kao sto nisu svi ni berzanski strucnjaci, pa da na svoju ruku ulazu u fondove.

Tako da s jedne strane ispadas neodgovoran ako osim redovne ne uplacujes i neku privatnu penziju, a s druge ispadas budala ako to radis, jer svakako neces dobaciti do famoznog praga egzistencije.

 

Svedska bi se verovatno mogla uzeti kao suprotan pol u odnosu na USA (od razvijenih drzava).

Visoki porezi vs niski porezi => drzavna briga vs svako za sebe.

I jedan i drugi sistem imaju prednosti i mane, zato mi se cini da bi neka sredina bila najbolja.

 

Pitanje penzija je kvadratura kruga i verovatno se samo ekonomski ne moze resiti.

Od tri moguce opcije:

- povecanje starosne dobi

- povecanje odbitaka na platu

- smanjenje penzija

ni jedna nije popularna, niti dovoljna.

Po meni, starosna dob bi trebala biti fleksibilna, ali zakonski ne preko 65, odbitke bi trebalo tako napraviti da mladji uplacuju vise od starijih (u CH je obrnuto) - to bi dodatno motivisalo poslodavce da zaposljavaju starije, cime bi mladi imali brze, vise na kontu, a osim toga bogati bi trebali imati vece odbitke koji bi se rasporedjivali kasnije svima (kao AHV ovde).

 

Penzije bi naravno trebala da omoguce barem skroman zivot (ukljucivo putovanje na godisnji odmor ...).

 

Najvece promene bih uveo u oporezovanju bogatih, ne samo pojedinaca, vec pre svega multinacionalnih kompanija, koje svojim trikovima uskracuju mnogim drustvima, mnogih drzava, ogromna sredstva, istovremeno koristeci sve pogodnosti tih drustva (infrastrukturu, obrazovni sustav ...).

Profit se privatizuje, a gubici podrustvljavaju (spasavanje privatnih banaka poreskim sredstvima, dok menadzeri istovremeno dobijaju ogromne bonuse, cak iako firme propadaju).

 

Motivacija da se radi i dodatno ulaze u penzioni fond kakav je u Svedskoj mozda moze biti sledeca:

1. ko radi mozda moze da ustedi, a sam rad moze biti i ispunjenje

2. davanjem u penzioni fond omogucava se koliko toliko ekonomski odrzivi sistem, sto znaci da ako vecina radi

(muljatora ce biti uvek i svuda),dobar deo penzija za sve je osiguran i time se omogucava drzavi da

3. pomogne onima koji iz raznih razloga nisu mogli da ostvare neke zalihe (bolest, radna nesposobnost, bilo fizicka, ili psihicka, nezaposlene ili delimicno zaposlene majke...)

 

Ako celo drustvo stoji iza toga, onda je to ok. Problem nastaje kada previse njih zeli iskoristiti taj socijalni sistem bez doprinosa,

a u tome su na zalost "dodjosi" vestiji i brojniji.

Ovde ima slucajeva stranaca sa 4-5 dece (za svako dete dodatak ~ 200 SFr, a mama i tata primaju socijalnu pomoc godinama).

U idealnom slucaju jos sire religijsku mrznju spram drzave koja ih izdrzava.

 

 

Edited by Dragan
Link to comment
Share on other sites

On 4/17/2023 at 9:37 PM, Eddard said:

Nema tog penzionog sistema koji može da finansijski opstane ako se granica za penziju ne podigne.

 

Kod nas ni to ne pomaze, usred ogromne nezaposlenosti van javnog sektora, pa tako ne postoji kriticna masa realnog sektora koja bi ovoj masi neradnika i penzionera obezbedila primanja. I ovakve jadne penzije u Srbiji su prevelike za to koliko zemlja nista ne proizvodi.

On 4/19/2023 at 5:53 AM, vilhelmina said:

Bicu u potpuno istoj poziciji kao neko ko ni dana nije radio, tj oni koji su zivot proveli na socijali.

 

Kako je ovo moguce?

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, John Terry said:

Kako je ovo moguce?

Prosto, i kod mene je isto, postoji jedan minimum primanja za covjek da bi mogao da zivi skromno, ali normalno, znaci da moze da plati stan, hranu, osnovne potrebstine.

Npr to je 1500.  Neko je radio samo 10 godina i njegova penzija je 600, socijala mu dodaje 900, da bi dosao do 1500.

Necija penzija je 1600, prekoracio je prag od 1500 i njemu ne treba nista dati.

Neko nije nikada radio i isto dobija 1500, samo sto je sve od socijale.

 

To je onako ugrubo, ta primanja dolaze iz raznih fondova, postoje jos neki dodaci ponekad, ali sustina je u tu.

  • Thanks 2
Link to comment
Share on other sites

10 hours ago, vilhelmina said:


Ono sto ja zameram svedskom penzionom sistemu je upravo to sto bez obzira koliko uplacujes, vecina ionako u vecoj ili manjoj meri zavrsi na socijali, znaci na istom egzistencijalnom minimumu. Razlika je samo u tome sto nekima drzava do tog nivoa dotira vise, drugima manje. Ali na kraju neko ko je ceo zivot radio u oko 80% slucajeva ima isto kao i neko ko nije radio ni dana. Ovo posebno vazi za zene, ciji su prihodi u toku radnog veka u pravilu manji nego kod muskaraca, i jos dodatno smanjeni u vezi rodjenja i podizanja dece. 
A izdvajanja u penzioni sistem ovde nisu mala, naprotiv, kao ni ostala davanja u vidu poreza i doprinosa. Na kraju ispada jedini nacin da se u starosti odlepis od egzistencijalnog minimuma, da imas neku nekretninu da je celu, ili jednim delom, izdajes. A ne mogu svi da budu rentijeri, kao sto nisu svi ni berzanski strucnjaci, pa da na svoju ruku ulazu u fondove.

Tako da s jedne strane ispadas neodgovoran ako osim redovne ne uplacujes i neku privatnu penziju, a s druge ispadas budala ako to radis, jer svakako neces dobaciti do famoznog praga egzistencije.

 

Ja sam mislio da je slicno u SWE i NOR. Ovo sto ti kazes jednostavno nije tako . Barem ovdje kod mene u NOR.

Link to comment
Share on other sites

8 hours ago, Amigo said:

Prosto, i kod mene je isto, postoji jedan minimum primanja za covjek da bi mogao da zivi skromno, ali normalno, znaci da moze da plati stan, hranu, osnovne potrebstine.

Npr to je 1500.  Neko je radio samo 10 godina i njegova penzija je 600, socijala mu dodaje 900, da bi dosao do 1500.

Necija penzija je 1600, prekoracio je prag od 1500 i njemu ne treba nista dati.

Neko nije nikada radio i isto dobija 1500, samo sto je sve od socijale.

 

To je onako ugrubo, ta primanja dolaze iz raznih fondova, postoje jos neki dodaci ponekad, ali sustina je u tu.

 

Postoji jedna razlika- na socijalni dio ima pravo samo ako boravi u Kanadi vise od 6mjeseci u godini, dok tu penziju ma kako mala bila prima ma gdje u svijetu boravio. 

 

 

Edited by ters
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...