Jump to content

Rio Tinto - ekologija i/ili revolucija


Diogen

Recommended Posts

Ja sam cuo da je Angela naredila da se ovde na "teritoriji" izgrade jos 5 termo elektrana, koje bi sluzile za snabdevanje Nemacke strujom, jer ona ne moze da uz svoju "zelenu" da obezbedi dovoljno a bez ruskog gasa. Nek truju ovde okolinu tamo su zeleni na vlasti. LOL, LOL

 

Isto tako Nemacka ima vise litijuma od Srbije i Albanije, ali tamo ne moze rio tinto da rudari. Tamo koristi druge zelene tehnologije za to, koje su mnogo skuplje pa i ne bas mnogo isplative.

 

Jos jedna vest, posle izbora ide prodaja epsa. a zvanicno nezvanicna vest da ce Orban kupiti elektro distribuciju Vojvodine. 

Edited by Tomiprunet
Link to comment
Share on other sites

Odlicno, to tako i treba, i u stvari bi odavno bilo obavljeno da ne vezuju prodaju elektrana sa prodajom distributivne mreze koja je ubi bože, pa je niko neće.  Osim mozda eto sad Orbana, ali to je zato sto Mađarska nikad nije odustala od Vojvodine, a ne što je ta mreža bolja od ostalih delova.

 

Jedan sto radi u EPS kaze npr za Đerdap, na rumunskoj strani koju je valjda preuzela neka japanska firma ili nesto, ima jedno 90 zaposljenih, a na ovoj strani broja im se ne zna. Rekli smo, u Singapuru ima 1 čistač na sto stanovnika. Zato je tamo čisto, a ne što se ne baca. Treba prekomanda malo da se vrsi. Tih 100,000 partijskih vojnika viška na budžetu mogu da se prekomanduju na druga zaduženja.

 

https://www.bbc.com/worklife/article/20181025-the-cost-of-keeping-singapore-squeaky-clean

Edited by Milenko Puzigaca
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Darth Bane said:

 

 

Mozda se i to desi.

Lezista litijuma nisu tolika retkost u svetu, a boljih lezista, sa vecim i bogatijim sadrzajem, ima po Australiji i Juznoj Americi.

 

Moguce, ama ovi su godinama razvijali tehnologiju za ovu rudu. Možda ovim aktivistima niko nije predložio staru dobru bajinu ideju. Kao u slučaju železnice. Pustiš ga ti i navučeš ga da on uradi posao, a onda posle nekoliko godina kao čovek to nacionalizuješ, i onda bude ono, ne znam sta je dalje bilo, ali znam da ih je na kraju Srbin još jednom sve nadmudrio, ho ho ho ho...

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Jos malo cinjenica pred kojima se ne bi smele zatvarati oci, a koje se nece naci u opisu tehnoloskog procesa i biznis planu rudnika:

 

Biljke i životinje kojima Rio Tinto piše smrtnu presudu

 

Kada se govori o zagadjenju, obicno se misli na kolicinu stetnoh jedinjenja koja ce stici ili nece stici do beogradskih cesmi, ili bar na smanjene prinose kukuruza zbog pojave neke do tada nepoznate bolesti, ali sta cemo s ovim? Ko ce intervjuisati vidre da ih pita kako im je, ko ce brojati sismise i jelenke? 

 

Nije to ”infantilna pricica”, kako je uvazeni kolega pre par strana nazvao moje pisanje, nego najava ozbiljnog ekoloskog poremecaja nesagledivih razmera. Bez vidri i sismisa se mozda moze, ali bez njih valja racunati na prenamnozenje nekih manje pozeljnih vrsta. Moze se i bez hrasta luznjaka i bele topole, ali sta onda biva s rezimom podzemnih voda? Jedan poremecaj ekoloske ravnoteze vuce drugi i to se ne moze kontrolisati. 

 

Ako rudnik jednog dana proradi, mogu Rio Tinto i sve srpske institucije svakodnevno da uzorkuju vodu i zemljiste, ali oni ce samo registrovati kolicine jedinjenja opasnih za ljude i eventualno neke kultivisane biljke. To je daleko od dovoljnog da se sacuva bioloska ravnoteza zive i nezive prirode koja u ovom trenutku postoji u Jadru i okolini, a svaki iole ozbiljniji poremecaj te ravnoteze se kad tad vrati coveku, na ovaj ili onaj nacin. Rudnik litijuma na jednom ovako kompleksnom podrucju uvek tome vodi i zato je najbolje da ne postoji.

 

 

  • Like 2
  • Thanks 2
Link to comment
Share on other sites

https://www.6yka.com/novosti/za-minut-uradio-vise-za-srbiju-i-bih-nego-svi-politicari-za-30-godina-ljudi-hvale-hrvatskog-politicara-koji-je-pred-eu-govorio-o-litijumu?fbclid=IwAR1eWPcxiNT-thsFLNEnbURSjJXD3nY7jQ_FsqUAEC7VAEfUaDdLFBStVoE

 

Evropo, zašto nisi zainteresovana za svoj litijum, pitao je juče poslanike Evropskog parlamenta Ivan Vilibor Sinčić, hrvatski političar koji je učestvovao u raspravi povodom rezolucije o ljudskim pravima, demokartiji i vladavini prava u Srbiji, u kojoj se između ostalog govori o ekološkim protestima i prisilnom radu na gradilištu fabrike Linglong.

Rezolucija je usvojena apsolutnom većinom i ni malo nije blagonaklona prema vlastima u Srbiji. Poslanik iz Slovenije Klemen Grošelj, jedan od autora rezolucije, rekao je da rezolucija nije uperena protiv Srbije i naroda u Srbiji, već je upozorenje vlastima zbog kršenja ljudskih prava što je neprihvatljivo za zemlju koja je kandidat za EU. U središtu rasprave bila je eksploatacija rude litijuma protiv čega su u Srbiji organizovani i protesti, a ono što je na ovu temu imao da kaže hrvatski evroparlamentarac, građani su dočekali sa oduševljenjem.

Ivan Vilibor Sinčić, kod nas najpoznatiji kao kandidat za predsednika Hrvatske i aktivista, govorio je o licemerju Evropske unije kada je u pitanju korišćenje prirodnih bogatstava.

- Rudnici litijuma predviđeni su na 20 lokacija u Srbiji, a ključna je dolina Jadra koja ima 18.000 stanovnika s istaknutom poljoprivredom i potvrđuje tužnu neokolonijalni stvarnost Evrope i Kine. Kod nedavne posete Angele Merkel svom stranačkom kolegi iz EPP-a Vučiću, on je bio konobar, a Srbija švedksi sto. Merkel izjavljuje kako je Evropa jako zainteresovana za srpski litijum. Zašto Evropa nije zainteresovana za svoj litijum pošto su najveće rezerve u Nemačkoj i Češkoj? - pita se Sinčić i nastavlja:

- Zato što se sledi neokolonijalni koncept gde dobit i ono što valja ide u središte, a zagađenje ide na periferiju. Zamislite da je ispod plantaža vina oko Bordoa pronađen litijum, mislite da bi Francuzi razgovarali o raseljavanju naroda koji tamo živi. Naravno da ne bi. Nije prihvatljivo da zemlje periferije, bile članice EU ili ne, budu deponija da bi se neko vozio električnim automobilima. Takođe, za Srbiju je planirano čak šest novih termoelektrana dok se svuda po Evropi zatvaraju. To što je u Evropi zabranjeno, kada je u pitanju životna sredina, ne može biti dozvoljeno u Srbiji, Bosni ili Albaniji koja isto ima nalazište litijuma koju je Merkel posetila odmah nakon Beograda - rekao je Sinčić.

U komentarima na njegov govor ljudi iz regiona mu čestitaju na tome što je kratko i jasno rekao ono što svi misle, da su kompanije poput Rio Tinto loše po male zemlje koje će samo iskoristiti a onda krenuti dalje. Jedna od poruka govori i o tome kako je za jedan minut svog govora uradio više za BiH, Srbiju i Albaniju nego svi političari za 30 godina.

 

  • Like 5
  • Thanks 3
Link to comment
Share on other sites

Evo sta pise na linku koji je postavila Wili:

"Raznovrstnost i značaj biodiverziteta na području za koje Rio Tinto sprema testere, bušilice i bagere, opisan je u dokumentu Zahteva za određivanje obima i sadržaja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu rudnika litijuma i bora u dolini Jadra, posebno u delu koji je pisan na osnovu istraživanja Biološkog fakulteta.

Vodozemci će izgubiti značajno stanište

 

pLEvSK1.jpg

Područje na kom Rio Tinto planira iskopavanja zapravo je carstvo vodomezamaca – na njemu živi polovina ukupnog broja vrsta registrovanih u Srbiji i čak 30 odsto ukupnih vrsta na Balkanu. Svaka od tih vrsta je pod nekih stepenom nacionalne ili međunarodne zaštite.

Vodozemci koji po srpskom pravilniku uživaju prvi stepen zaštite, a koje u žive u zoni interesa Rio Tinta su: šareni daždevnjak, mali vodenjak, mrmoljak ili triton, žaba žuti mukač, obična krastača, zelena krastača, šumska gatalinka, šumska i grčka žaba.

Stručnjaci sa Biološkog fakulteta su u izveštaju rađenom za potrebe Rio Tinta utvrdili da u oblasti reke Korenita i dela Jadra koji prolazi kroz Veliko Selo, postoji 34 različita vodena beskičmenjaka, od kojih su najbrojniji vilinski konjici i slatkovodni puževi.

U samoj reci Koreniti pronašli su 11 vrsta riba, čak devet pod nekim vidom nacionalne ili međunarodne zaštite. Najbrojnije vrste riba su potočna mrena i pliska, koje vole čiste, brze i hladne vode i spadaju u zaštićene vrste. Tu je i klen, riba koja osim što je zaštićena, nalazi se i na Crvenoj listi ugroženih vrsta.

Kavkoća potok, koji se takođe nalazi u zoni uticaja rudnika, nastanjuje pet vrsta riba, od  kojih su tri pod zaštitom. U najbrojnije takođe spadaju klena i potočna mrena, ali i brkica – riba izduženog tela, ne veća od 10 santimetra, specifična po brčićima kojih ima čak šest.

Oko ovih reka žive i tvrdokrilci – čak 192 vrste, od toga 5 od konzervacionog značaja. Tu svoje stanište ima i mali jelenak koji uživa međunarodnu zaštitu. Kod sela Breznjak i Gornje Nedeljnice viđena je i jedna strogo zaštićena vrsta jelenka (Lucanus cervus), za koju se pretpostavlja da je  samo u prolazu, jer su pronađeni samo mali, izdeljeni ostaci njenog tipičnog staništa.

Stanište evroazijske vidre i 10 zaštićenih vrsta šišmiša

Gmizavaca, koji su značajni zbog uloge koju u ekosistemima imaju i kao predatori ili plen, u ovom području ima najmanje 10 vrsta, što je 42 odsto zabeleženih u Srbiji. Tu žive: barska kornjača, livadski gušter, zelembać, zidni gušter, smukulja, Eskuplapov smuk, belouška, ribarnica, poskok – sve vrste koje štiti Bernska konvencija.

 

efZWjhT.jpg

Od najrazvijenije grupe životinja – sisara, iskopavanja bi mogla da ugroze 30 vrsta od kojih je čak 11 strogo zaštićeno – evroazijska vidra i 10 vrsta šišmiša, od kojih je za ubistvo belorubog slepog mišića u Srbiji propisana odšteta u iznosu od 50.000 dinara, za ubistvo šumskog slepog mišića 55.000.

Među zastićenim vrstama druge kategorije nalaze se: šakal, srna, divlja mačka, evropski zec, kuna belica.

Šume od izuzetne prirodne vrednosti

Zona u kojoj su planirane rudarske aktivnosti u naselju Brezjak, predstavlja mozaik naselja, agroekosistema i šumskih ekosistema koje pretežno gradi hrast lužnjak. Blizu naselja Slatina nalazi se šuma hrasta lužnjaka koja se smatra za jedinstveno područje izuzetnih prirodnih vrednosti. U okviru ove šume istaknutu retkost predstavljaju delovi formacija treperave oštrice sa velikom rosuljom i močvarnim devesiljem.

Kao prioritetna staništa, koja su u opasnosti od nestajanja i za koje zajedenica ima posebnu odgovornost, osim šuma hrasta lužnjaka označene su i šume bele vrbe i topole i šume jova i poljskog jasena.

 

mFXN3Ep.jpg

Ja sam boldovala delove u kojima se navode vrste koje su ili pod lokalnom ili medjunarodnom zastitom. 

I namucila sam se sa Imgurom samo da bi vi mogli da ih pogledate u oci. 

Kad bolje razmislim, i ovaj virus koji je zaustavio i ojadio planetu i nije dovoljna kazna za sve ono sto nasa vrsta radi drugim vrstama. Za saku dolara. I vlastitu propast. 

Rio Tinto, MARS sa Drine!

Edited by Pletilja
  • Like 3
  • Thanks 5
Link to comment
Share on other sites

9 hours ago, Milenko Puzigaca said:

Odlicno, to tako i treba, i u stvari bi odavno bilo obavljeno da ne vezuju prodaju elektrana sa prodajom distributivne mreze koja je ubi bože, pa je niko neće.  Osim mozda eto sad Orbana, ali to je zato sto Mađarska nikad nije odustala od Vojvodine, a ne što je ta mreža bolja od ostalih delova.

 

Jedan sto radi u EPS kaze npr za Đerdap, na rumunskoj strani koju je valjda preuzela neka japanska firma ili nesto, ima jedno 90 zaposljenih, a na ovoj strani broja im se ne zna. Rekli smo, u Singapuru ima 1 čistač na sto stanovnika. Zato je tamo čisto, a ne što se ne baca. Treba prekomanda malo da se vrsi. Tih 100,000 partijskih vojnika viška na budžetu mogu da se prekomanduju na druga zaduženja.

 

https://www.bbc.com/worklife/article/20181025-the-cost-of-keeping-singapore-squeaky-clean

Ogradjujem se, mozda ce on kupiti celu mrezu u Srbiji ne samo Vojvodinu. 

Link to comment
Share on other sites

6 minutes ago, Milenko Puzigaca said:

Kad čujem reč "neokolonijalni" uhvatim se za ...

 

Do negde razumem otpor koji ljudi osecaju pri koriscenju izraza koji bude emocije i koji su vremenom dobili novi sadrzaj, iako nisu promenili sustinu. U nasim glavama su to i dalje strasne, nezamislive stvari koje se dogadjaju drugim ljudima, u drugim vremenima, nikako nama, danas i ovde. Ali nece se srusiti svet ako se istini pogleda u oci i prizna realnost:

 

Genocid nije samo ono sto smo nekad mislili da jeste. Ne moraju da postoje pisani planovi za istrebljenje vece grupe ljudi na osnovu etnicke ili druge pripadnosti. Dovoljna su (ne)dela kao ono u Srebrenici; to jeste genocid.

 

Ropstvo nije samo Kunta Kinte u lancima na nekom brodu na oceanien, ili Bety na plantazi pamuka. To je i kada vijetnamskom radniku uskratis relevantne informacije pre potpisivanje ugovora, kad ga tako na prevaru odvedes na rad u stranu zemlju, kad ga tamo zastrasis da bi cutao, kad ga drzim u nehumanim uslovima i kad mu uduzmes pasos da ne bi mogao da ode i prijavi te vlastima ili medijima; to jeste ropstvo.

 

Kolinijalizam (ne treba mu ono neo, kao sto ni ropstvu ne treba atribut ”moderno”) nije samo kad dodjes s vojnom silom u neku zemlju i ostanes tamo par vekova izrabljujuci je i ne obaziruci se na posledice. Kolonijalizam je i kad iskoristis manjak demokratije i visak korupcije u jednom delu sveta i krenes lokalnom stanovnistvu da otimas resurse i ostavljas toksicni otpad, sve pod firmom nekakvih ugovora i uz skupe advokate, koji ce ih u slucaju potrebe braniti do zadnje kapi tudje krvi. Da bi to uradio, ne moras da budes nikakva imperija, ne moras cak ni drzava. Dovoljno je da si mocna kompanija i da si novcem obezbedis da vrsljas po nekoj zemlji, dok se lokalne vlasti prave gluve i slepe; to jeste kolonijalizam, a ti se hvataj za sta god hoces.

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

24 minutes ago, vilhelmina said:

To je i kada vijetnamskom radniku uskratis relevantne informacije pre potpisivanje ugovora, kad ga tako na prevaru odvedes na rad u stranu zemlju, kad ga tamo zastrasis da bi cutao, kad ga drzim u nehumanim uslovima i kad mu uduzmes pasos da ne bi mogao da ode i prijavi te vlastima ili medijima; to jeste ropstvo.

 

Nije to ropstvo, to je civilizacija, isto kao i kad se odnese ruda a ostane otrovana zemlja i voda.

 

Link to comment
Share on other sites

O ovome necete cuti nista na "naprednjackim" medijima:

 

Quote

Gore institucije, protesti zbog litijuma: Argentina se bori protiv rudarenja

 

Ono sto je narocito interesantno i govori u prilog onome o cemu je vec pisano tj. kako RT zapravo "funkcionise" kao korporacija i kako gazi preko svega da dodje do svog cilja:

 

Quote

Branioci zakona tvrde da će vlasnici rudarskih projekata morati da predstave osnovne studije životne sredine, studiju uticaja na životnu sredinu i dobiju zeleno svetlo kroz „Deklaraciju o uticaju na životnu sredinu“ pre nego što dobiju odobrenje za početak rudarenja.

 

Napravili su veliki diverzantski manevar. Izvukli su sednicu iz torbe, a bila je zakazana za sutra“, rekao je lokalni aktivista Pablo Lada, koji se protivi planovima.

 

Od 2003. imamo zakon koji zabranjuje eksploataciju na otvorenom i upotrebu cijanida. Ovo bi bila kao zona izuzetka u kojoj bi ta aktivnost bila dozvoljena, a postoji član koji dozvoljava da se ona proširi“, rekao je on.

 

Znaci ocigledno se po svaku cenu gura agenda i pored postojanja lokalnih zakona koji su striktno u kontradikciji sa takvom inicijativom.

 

Namera je ocigledna da ce se krsiti svaki vec postojeci lokalni zakon o ocuvanju ekologije samo da se izgura projekt i to je jednostavno recept RT-a.

 

Cudo jedno, i tamo jos uvek "kasni" studija o oticaju na zivotnu sredinu, pa kako to korporacija od 100 milijardi USD nikad da uradi tu studiju na vreme 🙄

 

Sve je to oproban recept i sve je to prikazna vezba demonstracije korporativne sile jedne kompanije nad slabom drzavom gde korupcijom dodju do cilja. Pa gde je taj RT ovde u Nemackoj da gura svoju agendu, a litijuma koliko hoces?

 

Ali Srbin dok ne nauciTM na sopstvenom primeru tj. dok ne dobije po nosu ne veruje ni svojim ocima, radije ce "razbijati" zavere o ubacenim Rokfeler elementima, stipendijama Adenauera, i ostalim Sorosima i udbama.

 

https://nova.rs/svet/gore-institucije-protesti-zbog-litijuma-argentina-se-bori-protiv-rudarenja/

  • Like 6
Link to comment
Share on other sites

Pre par strana sam diskutovao sa Arsenijem, moja kalkulacija pokazuje 100M godisnje max koju bi Srbija prihodovala. E sada, zasto je to malo... Ne ulazim u to izgubljena dobit od poljoprivrede, jer ko sto Arsenije rece, a gde su bili ti ljudi pre RT... Nego da vidimo nesto sto moze da se izmeri. 

 

Godisnje se od raka razboli oko 40000 ljudi. Lecenje jednog kosta oko 15000EUR godisnje. Dakle tu pricamo o 600M eur godisnje. Neka povecamo taj broj za 1-2% i eto to je 10M dolara.... a verujem da ima tu jos bolesti da se prisije. Dakle, ono sto @Arsenije Pesic relativizira je svi rizici su "potencijalni". S tim se ne slazem: postoje REALNI rizici i ja kazem da ce bavljenje tim rizicima da kosta X, dakle tih 100M nije neto, vec bruto. Onda imamo i POTENCIJANE rizike. E to je mnogo lakse deskriptivno da se kaze: armagedon. Zato mislim da je tih 100m malo...

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

6 hours ago, vilhelmina said:

Nije to ”infantilna pricica”, kako je uvazeni kolega pre par strana nazvao moje pisanje, nego najava ozbiljnog ekoloskog poremecaja nesagledivih razmera.

 

Ne, infantilno je to što skoro da nisi u stanju da napišeš post a da mene na neki način ne potkačiš. Što se tiče onoga o čemu pišeš,

On 12/14/2021 at 9:18 AM, Arsenije Pesic said:

Kao što rekoh, svaki rudnik utiče štetno na životnu sredinu, na biodiverzitet, zemljište, vazduh, podzemne vode i poštujem da neko smatra da to ne treba dozvoliti ni po koju cenu. 

 

 

 

36 minutes ago, sreta-steta said:

Dakle, ono sto @Arsenije Pesic relativizira je svi rizici su "potencijalni". 

 

Pomešao si me s nekim.

Link to comment
Share on other sites

4 hours ago, vilhelmina said:

Kolinijalizam (ne treba mu ono neo, kao sto ni ropstvu ne treba atribut ”moderno”) nije samo kad dodjes s vojnom silom u neku zemlju i ostanes tamo par vekova izrabljujuci je i ne obaziruci se na posledice. Kolonijalizam je i kad iskoristis manjak demokratije i visak korupcije u jednom delu sveta i krenes lokalnom stanovnistvu da otimas resurse i ostavljas toksicni otpad, sve pod firmom nekakvih ugovora i uz skupe advokate, koji ce ih u slucaju potrebe braniti do zadnje kapi tudje krvi. Da bi to uradio, ne moras da budes nikakva imperija, ne moras cak ni drzava. Dovoljno je da si mocna kompanija i da si novcem obezbedis da vrsljas po nekoj zemlji, dok se lokalne vlasti prave gluve i slepe; to jeste kolonijalizam, a ti se hvataj za sta god hoces.

Moguce, za one koje je pregazilo vreme. BTW, ja ne vidim nista lose ni u onom kolonijalizmu bez neo, a bas me zabole za danasnje fensi mislioce i njihova smaranja. Da nije bilo tog kolonijalizma jos bi bilo divljastvo u vecem delu sveta. Nije da me i za to briga, ali svakako nije lose kad se širi progres. Nikome nije škodilo malo engleskog uticaja. Narocito ne vidim nista lose u ovom "kolonijalizmu" sa neo, inace je ispravan termin "globalizacija". To sve tako i treba. Evo, Div je rekao, i jedno i drugo su civilizacija. Kome se ne sviđa neka vrati kartu, njegova stvar. Podlipaš ga čeka da mu čestita.

 

Što se ovog Sinčića tiče, to sa njime samo znači da su "u regionu" još uvek spremni da se dive svakom populističkom žvalavku koji ih zarad sopstvene promocije tapše po ramenima i podstiče im anticivilizacijsko opredeljenje. Zato im treba nametati sve ono što neće, sve dok se i "u regionu" ne civilizuju, pa prestanu da se deru protiv svake promene. A ne moraju da je prihvate. Samo neka se ne deru, i neka budu rezignirani. To je odlicno, biće posla za destilerije.

 

I koji se to uopšte deru? Ogromna većina tih lica su na budžetu, bilo da su penzioneri, nekakvi doktori i filozofi, ili političari kao taj Sincić, i slicni. Onda se još deru maloletnici, kao oni srednjoskolci, besposleni, i uglavnom izdržavana lica.  Manjinu, ako ih uopste ima, čine privrednici, radnici, seljaci (osim onih koji su licno umešani, a nisu prodali imanja) i postena inteligencija, koji se možda u nekom broju pridruze subotom na protestima.

 

Jedino sto podrzavam je da se trazi zastita ovih zivotinja i biljaka, i da se formiraju nekakvi rezervati za njih ilk nesto. Ovo ostalo sve to tako i treba. To je progres. Ta kolonizacija će na kraju pozitivno uticati na kolonije, manje ekonomski, vise civilizacijski. Naročito na te najdivljije, koje se najviše opiru mrskom novom svetskom poretku, u kome su drzave ispusena lula, a kolo vode mrske nadnacionalne kompanije.

 

Edited by Milenko Puzigaca
Link to comment
Share on other sites

Ekoloska situacija ukratko:

  • Srpske elektrane na ugalj su među najsmrtonosnijim u Evropi, ispumpavaju više sumpor-dioksida od svih 221 termoelektrana u EU zajedno.
  • Više od tri miliona ljudi širom Srbije izloženo je prekomerno zagađenom vazduhu.
  • Trenutno stanje degradacije životne sredine svrstava Srbiju u prvih 10 zemalja na svetu sa najvećim brojem prevremenih smrtnih slučajeva koji se pripisuju zagađenju. => Izvor

Zakljucak: Cinjenice govore o endemskim problemima koje, verujem, vecina gradjana empirijski moze da potvrdi. 

 

Politicka situacija ukratko:

Quote

Očekuje se da će Skupština Srbije dozvoliti najvećim zagađivačima, uključujući njenu zastarelu flotu elektrana na ugalj, da rade bez ekoloških dozvola još tri godine, u skladu sa izmenama zakona koje bi trebalo da budu usvojene u utorak, 9. novembra [tekuce godine]

>>>

Zakljucak se sam namece. 

 

Ovo ilustruje ono sto sam pomenula u nekom ranijem postu. Postoje opravdani razlozi da se problematizuju ekoloski problemi Srbije. Postoje opravdani razlozi da se vrsi pritisak na institucije kojima su ova pitanja u nadleznosti. A postoje i opravdani razlozi da se vrsi pritsak na kompanije da unaprede i koriste tehnologije koje nisu antiekoloske.

 

Pomenuti biodiverzitet, isto kao i biokumulativni efekti su vrlo relevantan aspekt za razmatranje i uzimanje u obzir, ne samo pri industrijskoj nego i bilo kojoj gradnji. U nekim zemljama koje nisu Srbija ni put kroz naselje ne moze da se napravi dok se interesne organizacije i pravno nadlezne sluzbe ne usaglase oko nekog potoka u kome - karikiram!- zive neke zabice i oko koga se muvaju neke muvice. To zna i sudski da eskalira. Pa cak i tu ima propusta.

 

Kvintesencija ovoga je to sto razijenije zemlje imaju razvijeniju ekolosku svest kod gradjana (vrlo bitno!) a to je rezultat jednog dugog procesa u kome su drustveno-politicki, ekonomski i ini faktori u interakciji odigrali znacajnu ulogu. Da ilustrujem zacetak i manifestacije te svesti koji pocinje na grassrots nivou (kako posejes, tako ces da zanjes), eto gledam ponekad kad izvedu predskolsku decu u prirodu pa idu sa stapovima i skupljaju ono sto su drugi bacili u prirodu, pa onda dobiju pozitivan feedback, potvrdu da rade nesto dobro, pa se tu nedge kroz igru poseje nesto sto ce da izraste u ekolosku svest i (gradjansku) odgovornost. Pa odrasli ljudi koji isperu tetrapak od popijenog mleka, spljoste ga, sortiraju medj´ istorodnu ambalazu koju bace tamo gde je to predvidjeno, pa onda to moze da ima za efekat da dete koje odrasta u takvoj kuci pokupi ekolosku behavioristicku matricu … i tako zrno po zrno – pogaca, kamen po kamen – ekoloska palaca. Takvim ljudima znanje, organizovanost, jasan plan i njegovo sprovodjenje daje legitmeitet. Oni mogu da zavljaju ekolosku kladu i generisu promene. Takvi ljudi obicno zive u pravno uredjenim drustvima. A takva drustva (generalno) kroz skolski sistem stimulisu kooperativno ucenje koje podrazumeva zajednicko resavanje problema u heterogenim grupama gde svako nekim svojim znanjem, shvatanjem, iskustvom moze da doprinese resavanju problema; tako se uce da saradjuju i tako nauce da bez saradnje nema resenja. Ovo je sve makro osvrt, ilustracije radi. 

 

Mi jesmo daleko od svega toga, ali nas to ne treba da obeshrabri. Dapace, to moze da nas ohrabri da krenemo tim putem i jednog dana stignemo dotle. To ne moze niko da nam da, niti to mozemo osvojiti preko noci nekom revolucijom. Tu samo vazi pamet u glavu. Protivargumenti se artikulisu i promisljeno plasiraju a ne da se besno bacaju kao pesak u oci. Tako se ne stice legitimitet ni za sta. Mi nemamo taj luksuz da samo resavamo ekoloske probleme. Kod nas je  u to klupko upetljano svasta natalozeno decenijama. Marsh napolje, Rio Tinto (!) je u isto vreme i marsh napolje, Onaj i oni ... znate koji. Ne mozemo trcati pred rudu! 

 

Zakljucno, ekoloske probleme necemo resiti ljutnjom na druge. Ne smemo da se opijamo sosptvenim herojstvom i besom u nekakvim bunama kratkog daha. Zaostajemo i ne mozemo namah da preskocimo gomilu stepenika i uskocimo u resen problem. Moramo da budemo spremni i dorasli neophodnom procesu promena. Ako se ikada (u buducnosti) pokaze da je Rio Tinto bio katalizator nekih zdravih promena i boljitka – ostace zabelezeno kao civilizacijski vazan milestone. Nije to malo! 

 

 

Edited by Cyber
  • Like 4
Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, Devil In My Pants said:

Orban nikad nece dobiti nista znacajno u Vojvodini, posebno ne distribuciju...to se sigurno nece desiti bar ne mirno..

Od EU ide pritisak da EPS mora biti privatizovan, a kupit ce ga privatna madjarska firma ( nisi mislio valjda da ce bas orban dati svoje pare). Ko ce da ne da?

Ja jedva cekam da privatna firma iz madjarske kupi elektro distribuciju u Vojvodini.

Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, Devil In My Pants said:

Orban nikad nece dobiti nista znacajno u Vojvodini, posebno ne distribuciju...to se sigurno nece desiti bar ne mirno..

Vec je razdelio pasoše, znači tu žive i državljani Mađarske u velikom broju, a iseljavanje se nastavlja, zaslugom premudrog the naroda, koji se rajca na Sinčiće i slične, i još uvek se i posle 35 godina opire mrskom novom svetskom poretku i globalizaciji. U jednom trenutku će se iseliti svi koji mogu, i ostati samo stari ljudi. Onda će malo kasnije tu pustu zemlju (ne samo u Vojvodini, svuda, istocna Srbija je već pusta) moći da zauzme ko koliko dohvati. Kao ono na divljem zapadu kad je bilo, jases ceo dan, pa gde zabodes kočić, dotle je tvoje. Ali vazno je da se ne poklekne pred visestruko nadmocnijim neprijateljem. Zavet je u pitanju. Stop novom svetskom poretku i globalizaciji! No pasaran!

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

8 minutes ago, Tomiprunet said:

Od EU ide pritisak da EPS mora biti privatizovan, a kupit ce ga privatna madjarska firma ( nisi mislio valjda da ce bas orban dati svoje pare). Ko ce da ne da?

Ja jedva cekam da privatna firma iz madjarske kupi elektro distribuciju u Vojvodini.

Ti jedva cekas xD al se to nece desiti...zivi bili pa videli.

2 minutes ago, Milenko Puzigaca said:

Vec je razdelio pasoše, znači tu žive i državljani Mađarske u velikom broju, a iseljavanje se nastavlja, zaslugom premudrog the naroda, koji se rajca na Sinčiće i slične, i još uvek se i posle 35 godina opire mrskom novom svetskom poretku i globalizaciji. U jednom trenutku će se iseliti svi koji mogu, i ostati samo stari ljudi. Onda će malo kasnije tu pustu zemlju (ne samo u Vojvodini, svuda, istocna Srbija je već pusta) moći da zauzme ko koliko dohvati. Kao ono na divljem zapadu kad je bilo, jases ceo dan, pa gde zabodes kočić, dotle je tvoje. Ali vazno je da se ne poklekne pred visestruko nadmocnijim neprijateljem. Zavet je u pitanju. Stop novom svetskom poretku i globalizaciji! No pasaran!

Vojvodinu nece uzeti Orban, eventualno jednog dana mozemo biti samostalni, ali da se prikljucimo i prodajemo nesto Madjarskoj kao sto je EPS, trika nema. To sto se uzima Madjarski pasos je druga strana medalje, svakako moj dobri Punigaca, Vojvodina je  vocka cudnovata, ne slomi je, al'zube polomi...ILI KAD SU SREMCI KRENULI PREKO FG...

 

😁

Link to comment
Share on other sites

10 minutes ago, sreta-steta said:

Nisam pomesao... sa strucne strane nisi napisao nijednu recenicu o tome sta se zapravo menja kada RT napravi rudnik tamo? Dakle uz sve te pogace i state of art resenja otpada... sta je ono sto znamo vec da ce biti unisteno? 

 

Ne, to "svi rizici su potencijalni" nisam ja napisao.

 

Šta se sigurno menja? Tih trista hektara koje će zauzeti postrojenja i jalovišta. Vrlo verovatno i nivo podzemnih voda, jer rudnik ne može da izbegne podzemne vode, a rudnik mora da ispumpava na površinu svu vodu koja mu se skupi u podzemnim prostorijama jer drugačije ne bi mogao da funkcioniše. Zatim biodiverzitet, o tome se upravo piše na prethodnih par strana. Demografija, verovatno. Sve ostalo, teško da bih mogao da procenim. Postoji razlog zašto studiju o proceni uticaja na životnu sredinu rade ozbiljni timovi stručnjaka, mesecima.

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...