Jump to content

Div

Član foruma
  • Posts

    3,598
  • Joined

Everything posted by Div

  1. Vučić o Rezoluciji Evropskog parlamenta: Bilo bi me sramota da sam na njihovom mestu Svakog bi bilo sramota da si na njihovom mestu, nas je sramota što si na mestu na kojem jesi.
  2. Ja sam imao prilike da slušam mžu selu presaldumiti, koristi se u smislu presaviti, pobiti, saviti, pogrbiti Sad sam pogledao na netu, na više sajtova kažu da znači navesti nekog da promeni mišljenje, začudilo me, ovako, na brzinu sam povezao sa šaltanjem, promenom i dumanjem, mišljenjem. Verovatno da je slučajna sličnost sa ovim germanskim i slovenskim izrazima. Svakako je zabavno tražiti moguće veze.
  3. Čuo sam da se koristi izraz: preumiti, u smislu omaške u razmišljanju.
  4. Iz Bećarca: "... šta će meni derište koje ništa ne ište"
  5. Div

    corona zajebancja

    -Da sam ja neka vlast, zabranila bi ove novine.
  6. Da, u predhodnom postu nisam imao u vidu i okolnosti nestanka osobe, ali i tu postoji opravdan oprez u pogledu objavljivanja identiteta, nešto je ovih dana menjano, ili je usvojen predlog, na inicijativu Igora Jurića, kad se radi o nestaloj deci jako je bitno što brže alarmiranje od nadležnih službi do građana koji mogu da pomognu. Ne znam detalje, verujem da je stručno urađeno. opet je druga situacija kod punoletnih, samostalnih, poslovno sposobnih osoba. Šta ako ja želim da "nestanem", ko ima pravo da objavi moje ime i fotografiju, da ne nabrajam moguće, pretpostavljene, razloge nestanka. Stoji da, ako identitet ne treba da se objavi ili ne sme, ne bi smelo da se objave ni drugi podaci, zanimanje, bliža lokacija stanovanja, ili bilo šta drugo što bi lako otkrilo identitet, pravo na privatnost mi je važnija od radoznalosti publike, željom za senzacijama i pribrojavanja klikova. Dovoljno senzacionalizma bi bilo i kad bi se novinari držali zakona, kad bi objavljivali samo izjave nadležnih organa, ili, čemu množina, nadležnog organa, onog koji objavljuje i krivca i dokaze i kvalifikaciju i da iza dela stoje Đilas i Šolak i na kraju presudu ez mogućnosto priziva. Po zakonu, valjda medij nije kriv ako prenosi izjave i stavove nadležnih državnij institucija, makar jedne preostale.
  7. Div

    Bliski Istok

    Sam izraelsko-palestinski spor, sukob, rat, da izuzmemo ostatak BI, je jednačina sa nepoznatim brojem nepoznatih, nepoznat je čak i broj učesnika u sporu, koliko frakcija palestinskih ima i koliko ih se može stvoriti, i države koje su priznale Izrael, drže se izvan sadašnjeg sukoba, najteže kontrolišu svoje ekstremiste. ZaIzrael je štap ovo što imaju, teroriste ne vratu već 70 godina. Šta bi sa nuklearnom bombom? Gde da je upotrebe? Ipak su oni razumnija strana. Jasna je moć i autoritet UN, ali neka bude USA, NATO, neko kvintet, kvartet, hor, svejedno, UN posle potvrdi. Znam da deluje konfuzno, nemam ja sigurnu formulu, nije je imao Henri Kisindžer, onakav lisac, ni drugi moćni i mudri, imamo ŠBKB nasuprot ŠJTJ, ( šta je tu je), prvo možda deluje utopistički ali nudi tračak, postojeće stanje je red poteza, svaki sledeći dalje zateže situaciju i udaljava od rešenja, ne smem da kažem konačnog, jeziva mi je i sam formuklacija konačnog rešenja.
  8. Div

    Bliski Istok

    Kao i ti*, nisam jasno napisao, pošto sam predhodno govorio o produženoj okupaciji pa onda o o priznavanju novih država, kad se steknu uslovi, nisam mislio na pregovore Izraela i Palestinaca, već na međunarodnu konferenciju pod okriljem UN, ne sa povremenim sastajanjem, dva puta godišnje, već sa permanentnim zasedanjem, pripremljenim okvirom i štapom i šargarepom. Možda je moje mišljenje glupo, ali rešenje koje je primenjeno i nojem se insistira 75 godina, a kao ideja je nastalo pre više od 100 godina ne daje rezultate, imenovanje krivaca ne menja stvar, rešenja i dalje nema, valja promeniti pristup. *ne pregovara Iztrael u ime Palestinaca, trebalo je reći - ko u ime Palestinaca sa Izraelom.
  9. U zakonima sigurno ne piše da se u jednim novinama objavljuju samo inicijali a u drugim puno ime i prezime i kraća biografija sa porodičnim stablom do 6 kolena unazad. Možda zakon i nije savšen, postoji i novinarski kodeks, a kod nekog postoji i razum i logika. Ne sme se objavljivati ime i prezime maloletnog lica, niti drugi podaci na osnovu kojih se može lako identifikovati, ne sme se objavljivati ime i prezime punoletnog lica dok se ne podigne optužnica, (ili, beše, dok se ne podnese krivična prijava), nije teško, a meni lično, ništa ne znači nečije puno ime i prezime, zašto bih ga znao. Opet, razumljivo mi je različito tretiranje nosilaca javnih funkcija i ostalih građana. Mnogo je različitih mogućnosti, princip bi po meni bio da, kad su nosioci javnih funkcija priča se o čoveku, kad su u pitanju ostali bitna je pojava.
  10. Div

    Bliski Istok

    Dobro je znati predhodna dešavanja, istoriju država, naroda, verskih grupa da bi se bolje razumela današnja pozicija sukobljenih strana i strana koje bi mogle da pomognu da sukobi okončaju nekim prihvatljivim mirom, porazom ekstremista ali opstankom naroda. Kolikogod, iz svoje komfornepozicije, bio antikolonijalista, bio svestan koliko je UK imperija činila zločina po svojim kolonijama, zločina iz današnjeg ugla posmatfanja, stvaranje dve države na dotad okupiranom, datom na upravljanje teritorijom, i očekivati da ćese te dve države udobno smestiti natom prostoru, bilo je u najmanju ruku naivno. Praktično izvodljiviji način rešavanja jevrejskog pitanja bi bilo zadržavanje okupacije i postepeno kontrolisano naseljavanjei izgradnju odgovarajuće infrastrukture, pa tek kasnije, kroz par decenija postepeno graditi institucije, zametke novih država. Najveći broj Jevreja poreklom iz arapskij i drugih islamskih zema+lja koji se naselio u Izrael, naselio se posle izraelsko-arapskih ratova, znaći dotad su živeli u islamskom okruženju, narod su sposoban da se prilagodi društvu u kojem živi a da sačuva svoju veru, tradiciju i vrednosti koje ih u dobrojmeri karakterišu, kult znanja, rada, štednje, pomaganje članovim zajednice. Bez obzira na ranija dešavanja, ratove, seobe, pogrome, rešenja treba tražiti na temelju sadašnjeg stanja, brojnosti, teritorija, uvažavajući sve činjenice, ne miriti se sa njima ali ih imati u vidu kao realnost. Izrael je okružen državama koje nisu baš prijateljski raspoložene, u njima, a i na teritoriji Izraela deluju broje terorističke organizacije, one neće nestati tek tako, ako tah Hamas ima 10000 pripadnika, ako se u nekom idealnom scenariju svih 10000 likvidiraju, zarobe ili proteraju, za par godina će se stvoriti nova organizacija istih ili sličnih ciljeva i metoda borbe, realnost su i države sa prroblematičnim režimima, diktature koje se održavaju na vlasti istim takvim, diktatorskim, metodama a pritom drže po kontrolom, obuzdavaju, neke estremističke i terorističke grupe, odnosno obuzdavaju i podržavaju, ima i jednog i drugog. U vreme nastanka današnjeg Izraela, velike sile, USA, GB, Fr, SSSR su imale dobar deo Evrope pod okupacijom, u početku i formalno i faktički, za to vreme se Nemačka, barem zapadni deo, i Sustrija ekonomski oporavljaju, grade institucije, postepeno postaju zemlje privlačne za život, zemlje imigracije a par decenija ranije su činile zločine po celoj Evropi. Izrael nije bio prioritet velikim silama, podžale su njegovo stvaranje više kao pranje savesti zbog svega svega što su Jevreji doživljavali, ne samo u Rajhu, po celoj evropi i svetu. Svaki konflikt u svetu dobija na značaju kad iza strana u konfliktu stanu suprotstavljene sile, pa je Izrael dobio bezrezervnu podršku, politički i vojnu, zapada, uz nešto varijacija u intenzitetu i formi podrške, i podrške SSSR Arapima da bi se kontriralo zapadu. Rešenje mogu biti samo teški pregovori, mogu da traju i godinama, uz uvažavanje realnih odnosa snaga, ne vredi pregovarati sa frakcijom PLO koja je spremna na saradnju ako nema i realnu snagu i ne može brzo da je stekne, i mirovnim sporazumom koji se može održati, koji neće počivati samo na obećanjim datim pod pritiskom nego čije se odredbe mogu i nametnuti svim stranama u pregovorima.
  11. Očito, radi se o nekom svetskom trendu, što površnije, naslov je tu da bi kliknuo, već u podnslovu piše nešto drugo, u samom tekstu, ako si toliki mazohista da ideš dotle, vidiš da nema apsolutno nikakve veze sa porukom iz naslova. Pre par meseci, pročitam: XY ( neki američki sportista) za dlaku izbegao smrt, u podnaslovu se pominje neka eksplozija ili požar u kući, ajde, pređem na tekst, kaže da je došlo do požara ili eksplozije u kojem je povređen otac sportiste, sam sportista je u tom momentu bio par hiljada kilometara daleko, na pripremama za novu sezonu. Prva pomisao, jebote, što ti je Amerika, kod njih se dlake mere hiljadama milja. Navežbao sam se da ne klikćem na većinu tekstovima u stilu koji je Vasa naveo, da dodam još i: - Oduvek ste pogrešno ljuštili krompir; - Ima(o)la je 300 kg, nećete verovati kako danas izgleda; i onih: - usijale se mreže zbog jednog odevnog detalja, otkrivamo kog; - isplivala slika XY od pre N godina. Jasno je da marketing diktira sadržaj i stil uzražavanja, ali počinjem da sumnjam da stručnjaci za marketing, reklame i komunikaciju, varaju svoje klijente, naravno nisam iz branše, ne mogu to dokazati, polazim od sebe kao nekog kome su upućene sve te silne poruke i ponude, siguran sam da kod mene izazivaju kontraefekat, preskačem tekstove, onda proredim i na kraju sasvim ukinem posetu nekim sajtovima, na TV početak reklama je znak za promenu kanala ili odlazak "radi sebe", zašto bih plaćao desetak sekundi reklame na jednom od 100 kanala, koja će se emitovati kao jedna od 30 u nizu, ko će je zapaziti, ako je za neki proizvod ili uslugu reklama toliko agresivna i sveprisutna da ne mogu da je izbegnem, to me dodatno motiviše da izbegnem proizvod. Sve češće su reklame koje iskaču čim uđeš na sajt a koju ne možeš da ukloniš a da ne klikneš na nju, lek je, ne ulazim više na taj sajt a proizvod zaobilazim. Verovatno, brojnost medija, trka za svakim klikom dovodi do štancovanja "oprobanih" trikova, po sistemu, stavi sliku gole guze, to uvek prolazi, pa kad se na 100 naslovnih strana pojavi isto, sledi , tražim sto prvi, preskačem, ignorišem. Ovim novim predlogom medijskih zakona, mi u Srbiji dobijamo još jednu "prednost, ne moramo da mislimo koji medij da pratimo, tendencija je da svi budu isti, svi imaju jednog vlasnika i jednog urednika. Možda nije za ovu temu: Ipak, povremeno pažnju privuče neko otkriće iz KRIKa ili BIRNa, tu rade neki sposobni, uporni, hrabri. Zaslužuju poštovanje. Bojim se za njihovu bezbednost.
  12. Otud reč razbaštiniti, lišiti očevine. Moja majka je svog oca zvala baca, čuo sam da se i po Vojvodini koristi, verovatno isti koren. @DJ_Vasa, i baćuška je oblik, deminutiv, te reči?
  13. Div

    Bliski Istok

    Hvala za ove linkove, nisam znao za te aktivnosti, nije čudo što nisam znao u vreme kad su se dešavale, bile su tajne, nisam ni naknadno nailazio na te članke. Inače, Sećam se rata 1967 i mnogih kasnijih čarki, sukoba, ratovanja, pregovora, posredovanja. Ne čudi me da je Tito pokušavao da posreduje, iako je prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom, nije stav SFRJ bio isključiv 100%. u nekim momentima je otkazivao susret sa Arafatom i Sadatom, ne znam konkretne povode otkazivanja.
  14. persijska reč bostan označava vrt ili baštu, pa prema tome, i cvetnjak. Otud bostan-carevina znači: cvetna, cvetajuća, napredna država, kao što i bostanli znači cvetan, prepun cveća. Lubenica je, međutim, praslovenska reč, zajednička svim današnjim potomcima negdašnjih Slovena. Lub označava koru drveta, obruč oko sita, obod, pa su otud – osim lubenice – izvedene i mnoge druge reči, lubanja, odnosno lobanja, ili paluba, na primer. U Boki je zovu dinja, a drugde još i karpuz ili karpuza: tek to je, u stvari njeno pravo, persijsko ime. Vuk Karadžić beleži i da "podmetnuti kome lubeničnu koru pod nogu" znači prevariti nekoga.
  15. Div

    corona zajebancja

    Da ne kvarim Gadost dana: Tu(k)sam.
  16. Jeste, normalno, deca se zezaju, primereno osnovno i srednjoškolskom uzrastu. Većina će biti zaboravljena pre nego je iko upotrebi, neke će se koristiti u žargonu, neke ostati i u književnom jeziku, oduvek tako ide. edit: ako misliš na sam izbor, glasanje, OK, meni je besmisleno.
  17. Fali samo Velja Nevolja.
  18. Koliko se sećam: Adžastar ćere. - Ajdemo (idemo) kući. Čokano (naglasak na zadnjem slogu, kao lavabo) - neka utvara, avet, drekavac, nešto za plašenje dece.
  19. sukanu pitu. A, butane paprike.
  20. Tresu mu se ruke ko tamburašu jajca. Zanosi se ko muda u kosidbi. Izgubio se ko pile u tri ektara. Nestao ko prdež na livadi. Raščupan kao da su mu se mačke prcale na glavi.
  21. Div

    corona zajebancja

    Mogao bi jedan transparent: "Nema termina do juna 2024."
  22. Nisam siguran za Mostar, gledao sam svojevremeno neku reportažu o Cincarima, poreklo, jezik, zanimanja, kretanja, nastanjivanja, oni su prenosili grčki jezik a ostali susedi su pojedine reči prihvatili. Nekakav paradoks su i nazivi za mesece, Srbi i Rusi, većinom pravoslavci, koriste nazive za mesece iz latinskog jezika dok zapadno slovenski dnarodi koriste staroslovensku osnovu ili princip imenovanja meseca.
  23. -Lotra = merdevine, stube, skale -basamak = stepenik, slkalina, nogostup -čapar =deo razbijenogpredmeta od stakla, keramike, zemljanog suda -firanga = zavesa, vitraža -ovge = kore za gibanicu delovi opreme za konje: am oglav čampara ular kajasi, dizgini nazivi za boje, farbe rezeda đuvezna morasta pepeljiva ciglena pepita alatke: štemajz svrdlo keser budak vinkla kuhinja: kredenac čikmeže = fioka, ladica stupa = avan
  24. -Lotra -basamak -čapar -firanga -ovge
  25. isto značenje ima i: - kurtalisati se
×
×
  • Create New...