Jump to content

Malkolm Brogdon

Član foruma
  • Posts

    4,507
  • Joined

  • Days Won

    3

Everything posted by Malkolm Brogdon

  1. Pa tehnicki da, s tim sto se taj termin ne koristi u bukvalnom smislu prakticno od njegovog nastanka. Inceli su nazvali i nazivaju sami sebe tako, pa je malo drugacije nego ostatak termina.
  2. Kad kazem review mislim na zvezdice, ne na komentare. Sumnjam da trenutno imamo bolji nacin da uporedimo popularnost knjiga, a u manosferi imamo knjige koje su i preko 1000x citanije od ove. Svakako, cak i da se dogovorimo oko definicije ekstremnog feminizma, evidentno je da je zenama ta opcija daleko manje privlacna nego sto je manosfera muskarcima.
  3. Koju sustinu onda ima ta poruka? Da, milioni ljudi bi bili isto opasni kao neko ko ima moc (reach) u situacijama da i oni imaju moc). Knjiga koju si naveo u postu ispod ima ~1000 reviews na goodreads, a napisana je pre vise od 25 godina. Ni ostale knjige nisu mnogo bolje, gde je izgleda najcitanija ona napisana 1970.
  4. Davno je taj termin prerastao svoje bukvalno znacenje tako da vise predstavlja mindset te grupe ljudi nego sam celibat. Nije nuzno biti u celibatu da bi bio incel, iako zvuci bizarno.
  5. Pa gde imaju domet, jel imate vi ljudi internet? Jel zabranjeno da se malo progugla da se vidi ko je u pitanju i kakav domet i koju popularnost ima? Ili cemo konstantno da diskutujemo o hipotetickim scenarijima. Ako je moja baba ima reach kao Tejt mozda je i ona opasnija od njega. Korak po korak zavrsicete svi zajedno na nekom incel subredditu.
  6. Sad cemo da poredimo jedan citat i klip od pre 15 godina sa Tejtom.
  7. Kad su navedene stvari u pitanju Beograd je mozda i najgrozniji grad u Evropi. Kad god otputujem negde sokira mi se organizam jer po defaultu ima 30 decibela manje i ne vidim vazduh koji udisem.
  8. Veliki problem je i to sto se potpuno simplifikuje tema o kojoj se pise da bi se prakticno skupili politicki poeni. Da, cinjenica je da ekonomski rast dovodi do smanjenja siromastva, cak i ako taj rast nije "ravnomerno" rasporedjen, ali to ne znaci da treba automatski da se otpise diskusija o nejednakosti kao relevantna. A verujem da je to bas jedan od zakljucaka koji ce osoba sa prosecnom ekonomskom edukacijom da donese, iako nije tacan. Mogu da linkujem gomilu papira koji ukazuju na negativne posledice nejednakosti i bogatstva i prihoda, sto se tice i ekonomskih posledica (povecana politicka moc, smanjenje rasta, smanjenje potrosnje), kao i sto se tice drugih posledica (socijalna mobilnost, kriminal, generalno zadovoljstvo ljudi). Sustina je da je ovo mnogo kompleksija tema od onoga sto Sowell hoce da predstavi.
  9. Poslednji njegov tekst koji si okacio moze da se svede na jednu recenicu: Siromastvo u nekoj zemlji opada porastom BDP-a. Rekao bih da se sa time slazem ali nema ni potrebe da se slazem s obzirom da je to cinjenica. Citav ostatak teksta je samo propagandni pamflet koji sluzi da ocrni "the left", sta god to znacilo u ovom kontekstu. Pandan bi bio da napisem blog post na temu "Stef Kari je doktor kosarke", a da 90% teksta posvetim tome kako se ponasaju Lebronovi fanovi na internetu. Ne bi imalo nikakve veze sa kosarkom, kao sto ovo nema mnogo veze sa ekonomijom.
  10. Probacu jos jednom da kazem nesto pametno. Kao sto sam vec rekao, moderna ekonomija je pre svega pozitivna nauka koja se bavi uzrocno-posledicnim vezama, tipa ako se desi X onda mozemo da ocekujemo Y. Mnogo manje je normativna nauka, odnosno manje se bavi time sta treba da se uradi u vakuumu. Sowell je neko ko se vec prakticno 50 godina ne bavi akademskom ekonomijom, vec pise knjige i generalno je ekonomski i politicki komentator. Njegov pristup ekonomiji je prakticno u suprotnosti sa modernim pristupom, jer ekonomija kao nauka nema nikakvu ideologiju i prakticno ne postoji podela na levo i desno, vec se time vise bave politika i sociologija. Tako da, ako navodimo Sowella ovde kao osobu od autoriteta, i citiramo ga kao doktora ekonomije onda mora da se kaze da Sowell nije moderni akademski mainstream ekonomista, vec je mnogo vise politicki komentator i ideolog. Ti imas tendenciju da se u dosta diskusija pozivas na neciji autoritet tako sto navodis kredencijale, ali to evidentno ne oslikava celu situaciju, jer Sowell jeste doktor ekonomije, ali u isto vreme se ne bavi istom akademski vec vise od 50 godina. Nesto kao da navodimo dr Nestorovica kao autoritet na bilo koju temu vezanu za medicinu. Nista od ovoga nije moja vizija sveta vec ono kako moderni ekonomisti dozivljavaju ekonomiju kao nauku. Nema podele na levo i desno, nema koriscenja bilo kakvih ideoloskih termina, prakticno je daleko bliza tvrdim naukama nego filozofiji ili sociologiji, a to je ono cime se Sowell ovde bavi, pa gubi na znacaju potenciranje njegovog doktorata iz ekonomije.
  11. Neko ce u nekom momentu da sastavi tabelu u odnosu na izbore 2022. godine ali su ovo odlicni rezultati iz perspektive parlamentarnih izbora. Prvo, sto nece moci da mobilise ovu kolicinu cacadi po celoj drzavi za parlamentarne izbore. Drugo sto nece moci da salta glasace iz jednog mesta u drugo da bi napravio prevagu sto je na lokalnim izborima moguce. Ja sam posle veceras uveren da dobijamo parlamentarne i u ovakvim uslovima.
  12. S obzirom da smo solidan deo diskusije vodili iz prizme ekonomije, bilo bi lepo videti i sta PRAVI ekonomisti koji se zapravo bave ekonomijom imaju da kazu na ovu temu. https://kentclarkcenter.org/surveys/board-quotas-for-women/ Deluje da se generalno slazu sa time da bi kvote za pozicije u boardovima firme bili net pozitivna stvar za evropljane, iako ne bi nuzno povecali shareholder value. https://kentclarkcenter.org/surveys/women-and-the-labor-market/ Takodje se slazu da je gender gap na trzistu rada vise posledica roditeljstva i socijalnih normi oko samog roditeljstva kad su u pitanju razliciti polovi, nego sto je posledica razlicitih izbora zanimanja.
  13. Ako moze sve ovo da se preseli na Vox Populi, posto stvarno nema potrebe da bude na ovoj temi, narocito danas
  14. Jos jedan potpuno nepristrastan tekst u kojem se 15 puta spominje "the left", bas onako kako moderni profesionalni ekonomisti nastupaju.
  15. Nista od ovoga nije ni najmanje bitno za diskusiju u oblasti ekonomije koja se drasticno promenila kao nauka u poslednjih nekoliko decenija. Bilo kakvo ideolosko blebetanje je ostalo u istoriji, ekonomija je danas pre svega pozitivna nauka koja se ni ne bavi ovakvim stvarima o kojima Sowell prica, koji pritom nije objavio nijedan papir vec fazon 60 godina, pa i nije primarno ekonomista vec mozda neki ekonomski komentator i svakako ideolog. Pinker tek nema veze sa ovime, mozemo komotno da citiramo i Zeljka Joksimovica. Nema potrebe da ja diskreditujem bilo kakvu poruku s obzirom da poruka ni nema nikakav kredit, bar ne iz prizme ekonomije. Svakako, ovo nije diskusija za ovu temu.
  16. Marksova ekonomska pisanija su odavno odbacena od strane mainstream ekonomista. S druge strane, nekako uvek uspes da iskopas likove sa druge strane ideoloskog spektra koji isto tako nisu shvaceni previse ozbiljno od eksperata iz polja kojim se bave.
  17. Ispravio sam ti ovo
  18. Radije bih ziveo u drzavi sa vise resursa, mada ne vidim kakve to veze ima sa argumentom. Nije mi jasno kako knjiga koju je napisao psiholog ima veze sa konsenzusom ekonomista na temu. A sto se konsenzusa tice, ne bih bas rekao da je netacno: https://kentclarkcenter.org/surveys/inequality/ Slazem se, mada nisam siguran da mogu da ponudim bilo kakvo resenje koje ne bi predstavljalo neki vid pozitivne diskriminacije i samim tim pokrenulo ovu istu diskusiju. Eto jedan primer bi bio nesto veci porez muskarcima, da bi se izbalansirala cinjenica da su muskarci po defaultu pozeljniji radnici jer nece da radjaju decu. Jos bolje bi bilo i da muskarci dobiju ekstenzivno odsustvo tokom porodiljskog, sto bi isto donekle izbalansiralo stvari ali to samim tim znaci manje profita pa tesko da ce da se desi bilo kad.
  19. Konsenzus medju ekonomistima je da nejednakost jeste problem, pre svega zbog toga sto se akumuliranjem prevelike kolicine resursa u rukama manjeg broja ljudi podriva demokratija drzave jer je ocigledno da politicka moc moze bar delom i da se kupi. Naravno da je bolje da drzava ima mnogo vise resursa nego mnogo manje, cak i ako su rasporedjeni nejednako, ali to ne znaci da nejednakost ne predstavlja problem.
  20. Nejednakost prihoda moze da se razlikuje od nejednakosti sansi ili regulacijama ili ako je nekom magijom sposobnost drugacije rasporedjena medju ljudima u USA u odnosu na EU drzave, sto sumnjam da je u pitanju. Cak i pre poreza je nejednakost prihoda solidno manja u EU, sto gotovo sigurno ukazuje na to da je i nejednakost sansi manja. U suprotnom, sta bi drugo moglo da izazove vecu nejednakost prihoda ako je nejednakost sansi manja?
  21. Pa i nije bas irelevantno ali si svakako implicitno odgovorio s obzirom da i sam predlazes neku vrstu regulative. Samo nisam siguran kako bi ta regulativa mogla da izgleda bez da se druga strana zali na diskriminaciju prema njima.
  22. Zbog cega je onda nejednakost prihoda solidno veca u USA nego u bilo kojoj od EU drzava, s obzirom da je tamo trziste manje regulisano? Ne govorim o gender pay gapu nego o generalnoj nejednakosti prihoda.
  23. Nisam siguran da razumem. Ti si spominjao equality of opportunity a sad deluje da se slazes sa mnom da je to utopijski termin. Problem kod diskriminacije je sto se po defaultu ne zaposljavaju ljudi po kriterijumu ko je najsposobniji za posao, osim ako ne smatras da potencijalna trudnoca zenu cini manje sposobnom za posao. Da li smatras da slobodno trziste resava apsolutno svaki problem koji ima veze sa ekonomijom?
  24. Ne znam tacno na kakve probleme mislis, ali je ovo svakako kvantni skok. Presli smo sa toga da proces rada bude: - opisi problem koji imas detaljno, kopiraj sve sto ti je potrebno od postojeceg codebase-a, objasni mu koji rezultat ti je potreban na kraju, cekaj da isprinta resenje, onda ga kopiraj u okruzenje i pusti kod da vidis sta ce da se desi, kopiraj greske koje ti je isprintao i vrati ih nazad u gpt, rinse & repeat na: - otvori ceo git repo u vscode recimo, kazi codexu bajo moj pogledaj sta ima ovde, napravi mi to i to, istestiraj dok ne dobijes ovo kao rezultat i javi se kad si gotov
  25. Mozes i farmerke da operes tako sto ces da ih uzmes u ruke, napravis miks vode i deterdzenta i onda bas jako trljas jednu nogavicu o drugu. A mozes i lepo kao covek da pustis masinu da to odradi umesto tebe, kolko god jako da trljas svakako ce da odradi posao daleko efikasnije i bolje.
×
×
  • Create New...