Jump to content

Vase politicko opredeljenje


Dragan

Recommended Posts

Citajuci druge teme, nikada ne bih stekao utisak da je Vox 92 tako monolitan kako okaceni rezultati testa pokazuju 😄 

Nista cudno. Ovaj test ima dosta opsta pitanja.

Kad posmatrate ljude oko sebe s kojima imate interakciju, primetili bi da nacelno svi gaje slicne ili iste moralne vrednosti, ciljeve, stavove, savrsenu viziju sebe (ili svoje drzave) koja se takodje poklapa u velikoj meri. No, to su najcesce samo reci. “Po plodovima njihovim poznacete ih.” , Jevandjelje po Mateju, nemam pojma koje poglavlje, a mrzi me da guglam.

 

Inace, slazem se da nije indikativan test, ali je dobra zabava i taj politicki kompas je bio inspiracija za dobre mimove 😄 

Mislio sam da cu zavrsiti na polju Alt-right trola, blizu dzihadiste, a ispadoh klasicno liberalan. Al' dobro, ima vremena. Uglavnom s godinama ide propinjanje ka vrhu 😄 

 

st,small,845x845-pad,1000x1000,f8f8f8.jp

 

Jos par komada iz kolekcije:

https://i.ibb.co/Wv3RLRD/image.png 🤣

 

https://i.ibb.co/DPJ3Kp2/image.png

 

https://i.ibb.co/r455mK2/image.png

 

https://i.ibb.co/t4Yxd75/image.png

 

https://i.ibb.co/n6WRT1L/image.png

 

 

Edited by RatzenStadt
  • Like 2
  • Love 1
  • Ha-ha 2
Link to comment
Share on other sites

Ima do toga što većina pitanja indukuje socijalno poželjne odgovore. Sigurna sam da ima ljudi koji su ispali mnogo više levo nego što je zapravo njihova orijentacija. Nije ovo pouzdan test ali može da posluži za neki grubi skrining.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

1. Ако је економска глобализација неизбежна, она би првенствено требало да служи човечанству,

а не интересима транснационалних корпорација.

???

Da li je globalizacija neizbezna ? Kada je i zasto zapocela ?

Ko dobija, a ko gubi i zasto ?

Koliko je realno da sluzi covecanstvu, ako su transnacionalne kompanije zapravo njen pokretac ?

 

U svakom slucaju nalazim da je dobro, sto sada pokusavaju sa onim "15% oporezovanje zakonom",

da barem malo "ukrote" te velike kompanije i vrate deo dobiti drustvu.

Link to comment
Share on other sites

10 minutes ago, RatzenStadt said:

E'o za vas koji niste zadovoljni rezultatima testa, clanovi kojih sam se setio za 5 min koliko mi je trebalo da napravim ovo 😄 

 

pc.png

 

Nisi los, samo ja bih freethrowa bacio u totalni moderni proletarijat (skroz dole levo).

 

Mada je ovaj novi apgrejdovani freethrow malo smeksao u odnosu na freethrowa od pre 3-4 godine xD

  • Ha-ha 1
Link to comment
Share on other sites

11 minutes ago, RatzenStadt said:

E'o za vas koji niste zadovoljni rezultatima testa, clanovi kojih sam se setio za 5 min koliko mi je trebalo da napravim ovo 😄 

 

pc.png

 

Eto ja ispadoh  najradiklanija ljevica a sebe dozivljavam kao nekoga ko je oko centra... 

Edited by ters
  • Tuzno 1
Link to comment
Share on other sites

Sad sam pokušao da zamislim da sam hardkor simpatizer Dveri i uradio test.

 

Završio sam gore levo.

 

Znači da je jedno od sledećeg:

1. Tolika sam komunjara da mi je to ubilo svaku imaginaciju

2. Značenja levo/desno u testu se razlikuju od onih koje mi ovde obično koristimo i znatno više se baziraju na osi kolektivizam/individualizam nego na osi nacionalizam/kosmopolitizam

 

Edit: probao sam i kao simpatizer Srpske desnice ali nisam umeo da startujem test.

Edited by Smrtokapa
  • Like 1
  • Ha-ha 9
Link to comment
Share on other sites

U filozofiji nauke je odavno poznato da je svako istraživanje nužno vođeno teorijskim uvidom (to je razumeo još Darvin i o tome pisao Henriju Fosetu pre 150 godina). Međutim, problem sa ovim testom je u tome što je "teorijski uvid" kojim je on vođen zapravo politička ideologija njegovih autora. Pogledajte, recimo, njima na socijalnoj osi figurišu stvari kao što je odnos prema abortusu, homoseksualizmu i marihuani, dok nigde nema, npr, odnosa prema slobodi govora i okupljanja, slobodi od državnog prismotre i nerazumnog pretresa, odnosa prema ličnom naoružanju i prisilnoj vakcinaciji, itd, isl. Tj. vođen je levičarskom teorijom o tome šta je "liberalno", pa ne treba da čudi da levičari i ispadaju liberalniji u tom smislu - to je VEĆ uneto kao input u test (garbage in garbage out, kako kažu u kompjuterskim naukama)

 

U tom smislu, moji odgovori na neka od pitanja su u stvari meta-odgovori o samom pitanju, a ne o sadržaju pitanja (to je slučaj već sa prvim pitanjem, gde moj odgovor da se "snažno ne slažem" predstavlja odbacivanje kompletnog frejmvorka pitanja kao nepostojeće dihotomoje - interesi najefikasnijih "transnacionalnih korporacija" (gle čuda!) su nužno kolinearni interesima čovečanstva (pa ljudi su im mušterije, ljudi svojim novcem biraju njihove usluge), a ne odgovor o samoj njegovoj sadržini).

 

Rekavši ovo, evo mog rezultata:

spacer.png

 

 

 

Međutim, drugo. Nedavno sam na američkoj temi reklamirao knjigu Tima Urbana, What's Our Problem?: A Self-Help Book for Societies Kindle. Tamo, je, između ostalog, predložena mnogo lucidnija podela, gde jedna osa predstavlja klasični levo-desni kontinuum (po meni sasvim dovoljno), dok je druga osa epistemološka, na njoj je predstavljen način na koji je neko došao i na koji održava sopstvena politička uverenja - da li, kako Tim kaže, u "laboratoriji ideja" ili u "eho komori" - nešto ovako:

 

EL_8OSqXkAAcBrU.jpg

 

Ono što je moja mala zamerka ovom grafu je da on sadrži previše slučajnosti, previše randomness-a na vrhu. Jer, ljudi koji slede dobre epistemološke kriterijume imaju tendenciju da se slože na kraju. Zapravo, u ekonomiji postoji znameniti rezultat Roberta Aumana koji je dokazao upravo ovo (i za koji mu je, između ostalog, uručena Nobelova nagrada):

 

https://en.wikipedia.org/wiki/Aumann's_agreement_theorem

 

Are Disagreements Honest?

http://mason.gmu.edu/~rhanson/deceive.pdf

Edited by bohumilo
  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

odnos prema slobodi govora i okupljanja - strongly disagree

slobodi od državnog prismotre i nerazumnog pretresa - strongly disagree + definisati nerazumni pretres

odnosa prema ličnom naoružanju - strongly disagree, mada već sintagma lično naoružanje implicira dosta toga, možda bi bolje bilo formulisati kao odgovoran odnos prema kvalitetnom i bezbednom ličnom naoružanju

prisilna vakcinacija - strongly agree

 

eto, pridadah na svoj commie scum score

 

Mislim kapiram ja poentu priče, čak se i slažem, iako mi je sama ideja ličnog naoružanja i izbora pri vakcinaciji neverovatno daleka. Pretpostavljam da imam izuzetno malo poverenja u ljude.

Edited by freethrow
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, McLeod said:

 

Nisi los, samo ja bih freethrowa bacio u totalni moderni proletarijat (skroz dole levo).

 

Mada je ovaj novi apgrejdovani freethrow malo smeksao u odnosu na freethrowa od pre 3-4 godine xD

 

Pre bih rekao da sam ogrubeo i da je malo duži vremenski period, ali da, svakako sam otišao mnogo više u tu neku stranu. Sigurno je i da je uticaj napredne Srbije imao integralno dejstvo, a nije ni da su me dešavanja u civilizovanim delovima sveta nešto preterano gurnula u neki pozitivizam...  

  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

50 minutes ago, bohumilo said:

U filozofiji nauke je odavno poznato da je svako istraživanje nužno vođeno teorijskim uvidom (to je razumeo još Darvin i o tome pisao Henriju Fosetu pre 150 godina). Međutim, problem sa ovim testom je u tome što je "teorijski uvid" kojim je on vođen zapravo politička ideologija njegovih autora. Pogledajte, recimo, njima na socijalnoj osi figurišu stvari kao što je odnos prema abortusu, homoseksualizmu i marihuani, dok nigde nema, npr, odnosa prema slobodi govora i okupljanja, slobodi od državnog prismotre i nerazumnog pretresa, odnosa prema ličnom naoružanju i prisilnoj vakcinaciji, itd, isl. Tj. vođen je levičarskom teorijom o tome šta je "liberalno", pa ne treba da čudi da levičari i ispadaju liberalniji u tom smislu - to je VEĆ uneto kao input u test (garbage in garbage out, kako kažu u kompjuterskim naukama)

Jako dobra primedba koja ne vazi samo za ovaj test, vec i za pitanje na koji nacin i zasto, svako od nas "tumaci" ovaj svet.

50 minutes ago, bohumilo said:

U tom smislu, moji odgovori na neka od pitanja su u stvari meta-odgovori o samom pitanju, a ne o sadržaju pitanja (to je slučaj već sa prvim pitanjem, gde moj odgovor da se "snažno ne slažem" predstavlja odbacivanje kompletnog frejmvorka pitanja kao nepostojeće dihotomoje - interesi najefikasnijih "transnacionalnih korporacija" (gle čuda!) su nužno kolinearni interesima čovečanstva (pa ljudi su im mušterije, ljudi svojim novcem biraju njihove usluge), a ne odgovor o samoj njegovoj sadržini).

U ovome se ne slazem sa tobom, ali posto smo to vec imali na USA, jasno je da se nikada necemo ni sloziti.

To je samo jos jedna verzija Trickle-down economics kojom se ni Regan, ni Bush nisu proslavili.

Funkcionise samo za one na vrhu, a ostali (ako uopste) dobiju samo po koju mrvicu.

Posebno je pogubno za one "nevidljive" u tom lancu globalizma - decu koja rade u drzavama treceg sveta, zene koje 14 sati siju jeftine majice, koje razmazeni zapadnjaci nakon jedne upotrebe bacaju ... kao i za ekologiju mnogih drzava.

Na srecu, pod uticajem woke komunista, nauke i pritiska javnog mnjenja, onih koji jos imaju zrno osecaja morala, sve vise dolazi do regulacije (ili barem pokusaja) tog kaubojskog kapitalizma, uvodjenjem mera zastite radnika i ekoloskih zahteva, te barem izvesnog, iako licemernog (zbog straha od gubljenja imidza) pokazivanja truda za odgovornijim delovanjem velikih firmi.

 

Link to comment
Share on other sites

2. Primarna funkcija škole trebala bi biti osposobljavanje buduće generacije vještinama za pronalaženje posla.

 

Sa jedne strane, svakako je vazno osposobiti mlade da mogu obavljati neki posao,

ali ja sam srecan da smo u Jugoslaviji imali mogucnost dobiti dosta dobro siroko obrazovanje,

a moglo bi se reci i imali slobodu izgraditi karakter mimo utilaristickih zahteva trzista.

 

Ovde u Svajcarskoj je prvi deo dosta dobro resen, jer je postignuta ravnoteza izmedju procenta visokoobrazovanih i onih koji u skladu sa svojim sposobnostima i sklonostima odlaze u "majstore" raznih vrsta. Na taj nacin skoro svi mogu naci posao, "majstori", iako bez fakulteta su trazeni, cenjeni i dobro placeni, a osim toga postoji uvek i mogucnost doskolovavanja, koji mnogi koriste, cak i u poznom dobu.

Davno sam citao da u jednoj drugoj (skandinavskoj?) drzavi jako puno mladih ide na studije, te nakon toga ne mogu naci posao, a nedostaje "majstora", pa se desava da neki dr.prof. vozi taksi, ili sedi kuci besposlen.

 

Ono sto nije dobro je drugi deo - nedostatak opsteg obrazovanja i jedan suzeno-prakticni pogled na svet (ne u toj meri kao u USA, ali ipak prilicno).

 

Ovde se naravno opet radi o suprotnosti "korist za coveka" vs "korist za proizvodnju" i razlicitog vidjenja sta je u kojoj meri za coveka vazno.

Jedno drugo ne iskljucuje, ali ipak ponekad se postavlja pitanje zivi li covek da bi radio, ili radi da bi ziveo (ne samo na individualnoj osnovi vec kao drustveni postulat i zahtev).

Link to comment
Share on other sites

Nasao sam jos jedan slican test, sa nesto drugacijim pitanjima (36).

Rezultat je slican - 47,2% Links, 41,7% Liberalist.

Political Coordinates Test

 

Dodatna objasnjenja.

Spoiler

Plavo: Liberalna ljevica (socijalni liberalizam): Pojedinci u ovom kvadrantu nastoje podržati individualne slobode dok oporezuju tržište kako bi osigurali socijalnu pomoć onima kojima je to potrebno. Skloni su sebe vidjeti kao tražitelje ravnoteže između individualne slobode i društvene pravde, te zagovaraju multikulturalizam, sekularnu državu i međunarodnu suradnju. Iako su općenito skeptični prema uključenosti države u socijalne usluge, vide legitimnu ulogu države u borbi protiv diskriminacije i osiguravanju jednakosti.

 

Crveno: Desni komunitarizam (konzervativizam): Pojedinci u ovom kvadrantu nastoje očuvati tradicionalni društveni i ekonomski poredak i podržavati državni suverenitet. Sebe vide kao branitelje želja svojih predaka, zagovarajući stroge imigracijske zakone, tradicionalne vrijednosti i jaku vojsku. Iako obično vide ulogu države u pitanjima nacionalne sigurnosti i kulture, skloniji su biti skeptičniji prema uplitanju države u gospodarstvo.

 

Zeleno: Lijevi komunitarizam (socijaldemokracija): Pojedinci u ovom kvadrantu teže promicanju zajedničkih rješenja za društvene i ekonomske probleme. Oni podržavaju oblik vladavine koji obuzdava prekomjernost kapitalizma i smanjuje nejednakost kroz mješovito gospodarstvo i univerzalnu državu blagostanja. Oni jačaju rješenja zajednice, ekonomsku redistribuciju i zajedničke vrijednosti u društvu kroz participativnu demokraciju i državu.

 

Zuto: Desničarski liberalizam (liberalizam): Pojedinci u ovom kvadrantu nastoje podržati slobodu kao primarno političko dobro u svakom pogledu. Sebe vide kao nepokolebljive pobornike osobne i ekonomske slobode i duboko su skeptični prema kolektivnim planovima i ciljevima, umjesto toga ističući načelo dobrovoljnog udruživanja i individualnu sposobnost donošenja vlastitih odluka. Oni obično vide manju ulogu države od pojedinaca u druga tri kvadranta, vjerujući umjesto toga u spontani društveni poredak tržišta.

 

teorija i pristup

 

Vodoravna os: lijevo-desno

U našem testu, os lijevo-desno koristi se kao mjera stavova ispitanika o ekonomskoj politici. Lijeva os predstavlja favoriziranje vladine intervencije i regulacije gospodarstva, dok desna os predstavlja ekonomsku slobodu i laissez-faire . To znači da su oni na ljevici skloni poduprijeti napore vlade da ograniči nepravedne i nemoralne aspekte slobodnog tržišta, dok oni na desnici vjeruju da su transakcije između privatnih strana u osnovi slobodne od uplitanja vlade.

Međutim, skala koja pokriva stavove ispitanika prema ekonomskim temama nije dovoljna da objasni značajne razlike uočene u dvije skupine.

Stoga uvodimo drugu os.

 

Vertikalna os: komunitarno-liberalno

Svi liberali počinju s uvjerenjem da je poštivanje individualnih sloboda važnije od zadovoljavanja potreba društva. Lijevi liberali skloni su tvrditi da osoba ne može ostvariti svoje formalne slobode bez određene razine obrazovanja i materijalne udobnosti. Po njihovom mišljenju, to zahtijeva redistribuciju od bogatih prema siromašnima. Nasuprot tome, desničarski libertarijanci skloni su tvrditi da je oporezivanje pojedinca radi pružanja socijalne pomoći drugima prisilno i stoga kršenje slobode pojedinca. Možda podupiru dobrotvorne svrhe i pomažu potrebitima, ali više vole da je dobrovoljno.

Svi komunitaristi počinju s uvjerenjem da bi dobrobit zajednice trebala imati prednost nad specifičnim željama pojedinaca. Desničarski komunitaristi skloni su paternalističkom (paternalističkom) pristupu politici, favoriziraju hijerarhijsko društvo i imaju snažna stajališta o prijetnjama gdje je kriminalcima mjesto u zatvoru, a strane sile odvraćaju snažna obrana. Za njih, dok ideolozi s ljevice teže podržavanju liberalnih vrijednosti, istraživanje ukazuje na prilično veliki segment birača koji imaju lijevo orijentiran pogled na ekonomiju s podrškom tradicionalnim vrijednostima društva i skeptičnim pogledom na ekonomiju. kombinira imigraciju (Mudde 2013).

 

slabosti i ograničenja

Naš je test osmišljen kako bi pokrio glavne tokove političkih mišljenja koja se mogu pronaći u današnjim zapadnim demokracijama. To znači da naš test ima poteškoća u odabiru ekstremnih ili nišnih mišljenja kao što su anarhosindikalizam, anarhokapitalizam, ortodoksni socijalizam i fašizam. Iako postoje testovi političkih koordinata koji tvrde da pokrivaju cijeli ovaj raspon mišljenja unutar relativno jednostavnih kvadranata našeg sustava, praktične posljedice (kao što je pozicioniranje centrističkih demokratskih vođa nadomak Hitlera i Kim Jong Una) čine se važnijima zbuniti nego informirati.

Drugi je problem taj što su obje osi jednako važne u teoriji, ali stvarnost parlamentarne politike pokazuje da se u praksi savezi obično rijetko stvaraju preko podjele lijevo-desno. Iako bi liberali i komunitaristi u načelu trebali moći formirati saveze protiv svojih protivnika, u sadašnjoj politici to se gotovo nikad ne događa.Iako se lijevo-desna osovina često opisuje kao zastarjela, ona ostaje najvažnije mjerilo u američkoj politici i europskoj politici

 

 

graph.png?3

Edited by Dragan
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...