Jump to content

Hardware & Windows OS & razno


Recommended Posts

On 1/28/2023 at 12:25 PM, djole said:

ajmo softveraši i ostali koji se razumete, mada je pitanje možda više vezano za konkretan proizvod ako ga neko koristi

 

koristite li VPN i koji? imate li neki da preporučite?

 

konkretno pitanje je za NordVPN - vidim da imaju servere u Srbiji, e sad ono što me zanima, da li bi bilo moguće uz pomoć Nord VPN-a kada se negde putuje, nakačiti se na srpski server i streamovati npr. EON koji je ograničen na srpske provajdere

 

dodatno pitanje, s obzirom da SBB ograničava npr. Sport Klub tako da se ne može gledati sa mts interneta (možda i još nekog) da li postoji garancija da će ovi kanali biti dostupni? 

 

Express VPN radi odlicno vec godinu dana, koristim ga bukvalno svakodnevno. Rade i EON i Arena cloud normalno. 

  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

  • 8 months later...
10 hours ago, freethrow said:

Drugari, kako se borite protiv Youtubove agresivne kampanje ukidanja adblockera? Firefox? Brave? Edge?

 

 

Uvek i samo najjednostavnije resenje, kupi premium.

Ja sam uzeo pre jedno 3 godine i sada kad bih morao da otkazem svaki subscription osim jednog, taj jedan sto bi ostao je yt premium, bez konkurencije... ne zelim da zamislim kako izgleda svet bez toga.

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Darth Steva said:

 

 

Uvek i samo najjednostavnije resenje, kupi premium.

Ja sam uzeo pre jedno 3 godine i sada kad bih morao da otkazem svaki subscription osim jednog, taj jedan sto bi ostao je yt premium, bez konkurencije... ne zelim da zamislim kako izgleda svet bez toga.

 

Plaćam već Google One, pa sam se nadao da će to isključiti reklame, ali ne. Znači treba sve da ih kupim?

Link to comment
Share on other sites

On 10/27/2023 at 10:33 AM, freethrow said:

Plaćam već Google One, pa sam se nadao da će to isključiti reklame, ali ne. Znači treba sve da ih kupim?

 

Iskreno, nisam ni znao koliko google one kosta ni sta sve nudi, sad sam pogledao i nije realno ocekivati da se za te pare dobije i ad-free yt.

Inace, pustanje yt videa u backgroud-u kao i download videa za neka putovanja mu samo dodaju value... za mene je to no brainer pa tacno mu povecali pretplatu 300%

 

p.s. Ako te ne mrzi da se iscimas malo, uzmi turski yt premium, to je nesto oko 1e mesecno.

 

On 10/27/2023 at 12:27 PM, Smrtokapa said:

Meni je kupovanje premijuma poslednja opcija, ne planiram da se povinujem njihovom bezobrazluku.

 

Pa znas kako, kad se podvuce crta, google je sigurno mnogo srecniji zbog toga posto ce oni na tim reklamama da zarade mnogo vise nego da im placas premium.

 

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, Darth Steva said:

Pa znas kako, kad se podvuce crta, google je sigurno mnogo srecniji zbog toga posto ce oni na tim reklamama da zarade mnogo vise nego da im placas premium.

 

Zanimljivo, znači Gugl dobija pare za svako puštanje određene reklame korisniku jućuba?

 

Mislio sam da ide prema nekom drugom obrascu.

Link to comment
Share on other sites

29 minutes ago, Smrtokapa said:

 

Zanimljivo, znači Gugl dobija pare za svako puštanje određene reklame korisniku jućuba?

 

Mislio sam da ide prema nekom drugom obrascu.

 

Ako ja dobro razumem kako funkcioniše nadzorni kapitalizam (surveillance capitalism) Google uzima novac kompanijama koje se oglašavaju u zamenu za garanciju da će reklame biti puštene odgovaraćujoj individui. To im omogućava upravo korisnik koji koristi Google proizvode: pretraživač, android u telefonima, satovima (zato nikada neću imati elektronski sat), televizorima, zatim YouTube, Google nest uređaje (zaista mi nije jasno ko bi nešto ovako uneo u sopstveni dom), itd, čijim nadziranjem pomoću machine learninga Google spaja oglašivače sa podobnim target grupama. Svima preporučujem da pročitaju knjigu Doba nadzornog kapitalizma od Šošane Zubof, prevedena je na srpski jezik, zaista prometejsko iskustvo u pogledu sveta u kojem živimo, i čije gorke plodove ćemo tek kušati. Situacija je mnogo delikatnija i ozbiljnija od puke čvorovićevske paranoje, pa i ako je čovečanstvo suštinski tu bitku već izgubilo, moj herojsko pesimistički izbor je da prvosveštenicima kompanije Google, kako ih autorka naziva, ne dam ni cent svog novca, a korišćenje njihovih proizvoda svedem na minimum. 

Edited by robespierre
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

30 minutes ago, robespierre said:

 

Ako ja dobro razumem kako funkcioniše nadzorni kapitalizam (surveillance capitalism) Google uzima novac kompanijama koje se oglašavaju u zamenu za garanciju da će reklame biti puštene odgovaraćujoj individui. To im omogućava upravo korisnik koji koristi Google proizvode: pretraživač, android u telefonima, satovima (zato nikada neću imati elektronski sat), televizorima, zatim YouTube, Google nest uređaje (zaista mi nije jasno ko bi nešto ovako uneo u sopstveni dom), itd, čijim nadziranjem pomoću machine learninga Google spaja oglašivače sa podobnim target grupama. Svima preporučujem da pročitaju knjigu Doba nadzornog kapitalizma od Šošane Zubof, prevedena je na srpski jezik, zaista prometejsko iskustvo u pogledu sveta u kojem živimo, i čije gorke plodove ćemo tek kušati. Situacija je mnogo delikatnija i ozbiljnija od puke čvorovićevske paranoje, pa i ako je čovečanstvo suštinski tu bitku već izgubilo, moj herojsko pesimistički izbor je da prvosveštenicima kompanije Google, kako ih autorka naziva, ne dam ni cent svog novca, a korišćenje njihovih proizvoda svedem na minimum. 

 

Čuo sam za taj naslov, hvala na preporuci.

 

Svakako sam već korisnik androida i pretraživača, tako da oglase viđam. Srećom, uglavnom su glupi i nude mi ono što me ne zanima, tako da pretpostavljam da me nisu u potpunosti provalili.

 

Nije da se ne trude (npr. odslušam saundtrek iz Baldur's Gate-a, a sutra vidim reklamu za alat za kreiranje DnD kampanja), samo promašuju.

Link to comment
Share on other sites

23 hours ago, robespierre said:

 

Ako ja dobro razumem kako funkcioniše nadzorni kapitalizam (surveillance capitalism) Google uzima novac kompanijama koje se oglašavaju u zamenu za garanciju da će reklame biti puštene odgovaraćujoj individui. To im omogućava upravo korisnik koji koristi Google proizvode: pretraživač, android u telefonima, satovima (zato nikada neću imati elektronski sat), televizorima, zatim YouTube, Google nest uređaje (zaista mi nije jasno ko bi nešto ovako uneo u sopstveni dom), itd, čijim nadziranjem pomoću machine learninga Google spaja oglašivače sa podobnim target grupama. Svima preporučujem da pročitaju knjigu Doba nadzornog kapitalizma od Šošane Zubof, prevedena je na srpski jezik, zaista prometejsko iskustvo u pogledu sveta u kojem živimo, i čije gorke plodove ćemo tek kušati. Situacija je mnogo delikatnija i ozbiljnija od puke čvorovićevske paranoje, pa i ako je čovečanstvo suštinski tu bitku već izgubilo, moj herojsko pesimistički izbor je da prvosveštenicima kompanije Google, kako ih autorka naziva, ne dam ni cent svog novca, a korišćenje njihovih proizvoda svedem na minimum. 

Zanimljivo je čitati razna mišljenja na temu toga kako Gugl koristi podatke koje ima i na koji način to koristi za plasiranje reklama korisnicima. Najnovijim propisima i ukidanjem third party cookies-a, Gugl je na najvećem udaru i u mnogome će zavisiti od svojih AI alata za kreiranje profila korisnika.

 

Na primer, kada gledaš YT (pod uslovom da nemaš YT premium), da li bi više želeo da gledaš video oglase koji tebe mogu da zanimaju ili bi više voleo da gledaš random oglasa? U istraživanjima, više ljudi bi htelo da dobija relevantne oglase za njih, nego random. Na primer i ja sam u toj grupi, jer ako želim da kupim neku stvar, više bih voleo da mi izlaze oglasi na tu temu, nego neki random. 

 

Isto tako, za razliku od Mete, Gugl svoj profit od YT reklama deli sa kreatorima. 

 

Fun fact, Gugl za 10 dana od YT reklama zaradi isto para za koliko je kupio YT. 

Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, Green23 said:

Zanimljivo je čitati razna mišljenja na temu toga kako Gugl koristi podatke koje ima i na koji način to koristi za plasiranje reklama korisnicima. Najnovijim propisima i ukidanjem third party cookies-a, Gugl je na najvećem udaru i u mnogome će zavisiti od svojih AI alata za kreiranje profila korisnika.

 

Na primer, kada gledaš YT (pod uslovom da nemaš YT premium), da li bi više želeo da gledaš video oglase koji tebe mogu da zanimaju ili bi više voleo da gledaš random oglasa? U istraživanjima, više ljudi bi htelo da dobija relevantne oglase za njih, nego random. Na primer i ja sam u toj grupi, jer ako želim da kupim neku stvar, više bih voleo da mi izlaze oglasi na tu temu, nego neki random. 

 

Isto tako, za razliku od Mete, Gugl svoj profit od YT reklama deli sa kreatorima. 

 

Fun fact, Gugl za 10 dana od YT reklama zaradi isto para za koliko je kupio YT. 

 

Rekao bih da to kako Google koristi podatke ne spada u domen mišljenja nego domen činjenica koje se mogu pročitati u tekstovima koje su pisali upravo vodeći ljudi kompanije kao što je ovaj koji doslovce navodi namene kompjutera:

 

1. iskopavanje i analizu podataka

2. nove ugovorne forme u cilju bolje kontrole

3. personalizaciju i prilagođavanje korisniku

4. trajno eksperimentisanje

 

Podaci predstavljaju sirovinu koja se uz pomoć analize (machine learning) pretvaraju u visokoprofitabilne algoritamske proizvode kojima se predviđa ponašanje korisnika. 

 

Problem je kada se mašinsko učenje ne korsti samo za predviđanje i upoznavanje nego i za oblikovanje  ponašanja korisnika, što mu je u svrhu maksimalne akumulacije kapitala svakako cilj. Nekada je ovo važilo samo za internet pretraživač, ali je Google našao način da se uvuče u domove, džepove, automobile, da neprekidno bude na ručnom zglobu, da bude sveprisutan, tako da se ovi procesi danas odvijaju dok treniraš sa android satom, dok koristiš telefon (ili ne koristiš, već ga imaš pored sebe dok razgovaraš sa nekim!), dok voziš auto, dok gledaš televiziju, ušao je u sve sektore, osiguranje, maloprodaju, zdravstvo, finansije. Pa će se tako korisniku ponuditi da klikom kupi novi patike dok je pod uticajem endorfina nakon džoginga, ili čokoladicu ukoliko mu je pao šećer, ili neki proizvod koji će mu popraviti raspoloženje ukoliko jer neraspoložen, jer Google zna sve o nama, i to koristi radi tuđe, a ne naše dobiti. U jednom trenutku će sistemi mašinskog učenja tj. veštačke inteligencije postati toliko sofisticirani da će se bilo kakva nasumičnost ljudskog iskustva izgubiti u korist bihevioralnog predviđanja. 

 

Naravno, sve ovo se događa u pozadini, gde Google kao virus napada iskustvo pojedinca krijući se pod velom društvene emancipacije o kojoj trube na sva zvona. 

 

 

 

 

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, robespierre said:

 

Rekao bih da to kako Google koristi podatke ne spada u domen mišljenja nego domen činjenica koje se mogu pročitati u tekstovima koje su pisali upravo vodeći ljudi kompanije kao što je ovaj koji doslovce navodi namene kompjutera:

 

1. iskopavanje i analizu podataka

2. nove ugovorne forme u cilju bolje kontrole

3. personalizaciju i prilagođavanje korisniku

4. trajno eksperimentisanje

 

Podaci predstavljaju sirovinu koja se uz pomoć analize (machine learning) pretvaraju u visokoprofitabilne algoritamske proizvode kojima se predviđa ponašanje korisnika. 

 

Problem je kada se mašinsko učenje ne korsti samo za predviđanje i upoznavanje nego i za oblikovanje  ponašanja korisnika, što mu je u svrhu maksimalne akumulacije kapitala svakako cilj. Nekada je ovo važilo samo za internet pretraživač, ali je Google našao način da se uvuče u domove, džepove, automobile, da neprekidno bude na ručnom zglobu, da bude sveprisutan, tako da se ovi procesi danas odvijaju dok treniraš sa android satom, dok koristiš telefon (ili ne koristiš, već ga imaš pored sebe dok razgovaraš sa nekim!), dok voziš auto, dok gledaš televiziju, ušao je u sve sektore, osiguranje, maloprodaju, zdravstvo, finansije. Pa će se tako korisniku ponuditi da klikom kupi novi patike dok je pod uticajem endorfina nakon džoginga, ili čokoladicu ukoliko mu je pao šećer, ili neki proizvod koji će mu popraviti raspoloženje ukoliko jer neraspoložen, jer Google zna sve o nama, i to koristi radi tuđe, a ne naše dobiti. U jednom trenutku će sistemi mašinskog učenja tj. veštačke inteligencije postati toliko sofisticirani da će se bilo kakva nasumičnost ljudskog iskustva izgubiti u korist bihevioralnog predviđanja. 

 

Naravno, sve ovo se događa u pozadini, gde Google kao virus napada iskustvo pojedinca krijući se pod velom društvene emancipacije o kojoj trube na sva zvona. 

 

 

 

 

Kad kažem mišljenja, mislim na stavove ljudi oko toga, naravno da se zna šta Gugl radi, ali svi mi njihove usluge koristimo samovoljno, niko nije nateran na to, svesno pristajemo na to. Ne kupuje Gugl stvari za nas, već mi svesno kupujemo stvari, Gugl nas je samo spojio sa prodavcem. Oglasi na kojima oglašivači najviše profititaju na Guglu jeste preko search oglasa, tj. kada kupac već ima nameru da nešto kupi. 

 

Meni Gugl usluge pomažu u svakodnevnom životu i nemam problem što moje podatke koriste kako koriste. 

Link to comment
Share on other sites

Načeli ste široku i jako zanimljivu temu, kojoj možemo prići iz više uglova.

 

Počeo bih od svog ličnog stava:

 

Delić mene nije potpuno komforan znajući da moj svakodnevni život nije privatan onoliko koliko bih želeo. Većinski deo mene je okej sa činjenicom da sam jedna tabela (verovatno više tabela, ne kopa samo Gugl 😄) koja biva iskorišćena od strane Gugla, Mete i ostalih Big Tech juggernaut-a, pošto sam prihvatio realnost današnjice i pristao na pravila igre koja dolaze korišćenjem svih gedžeta, platformi i aplikacija. Moj digitalni profil, kao i svačiji, se generiše već nakon tri potvrđene kategorije (lokacija, pol, uzrast) a može ići i dosta, dosta dublje. Taj profil, zajedno sa milionima i milijardama drugih služi da firme ne moraju da bacaju mrežu u okean pa šta naleti, već mogu da plate premium pretplatu i imaju jedan bazen, jedan fish tank sa tačnom sortom ribe koju žele.

 

Sa profesionalne strane, moram da priznam da sam već godinama uzbuđen oko mogućnosti koje Big Data i Data Mining pružaju, ali sam istovremeno i vrlo zabrinut zbog tih istih mogućnosti. Imali smo primer Cambridge Analytica skandala, koji je igrao vrlo verovatno presudnu ulogu u dolasku Trampa na vlast, ali u trenucima kada je sve ovo bio hot topic tek kod malog procenta ljudi. Postoji još mnogo slučajeva, od bizarnih, smešnih pa sve do vrlo opasnih koje nikako ne smemo da guramo pod tepih. Vrlo sam skeptičan da će se pojaviti neki GDPR na steroidima worldwide, zapravo šanse za tako nešto su izrazito male, svet je polarizovan do maksimuma i naravno, mnogim firmama, individuama i inicijativama tako nešto ne ide u prilog.

 

Današnji svet nije dovoljno svestan svih rizika, ali ni benefita koje ova digitalna epoha pruža. Nekako smo naprasno ušli u istu - dot com buble je puko pre tek nešto više od 20 godina, a mi smo već jače od 10 godina u svetu u kojem Big Tech apsolutno dominira i zašao je u sve pore biznisa, društva, entertejnmenta. Munjevito smo prešli sa Nokie 3310 na sekundni Facetime iz Malezije za Sombor. Sa šarenih dešborda na prediktivnu analitiku ogromne tačnosti.

 

Nakon duže digresije, glede oglasa i ciljne grupe:

 

Neće otići. Možda će se malo promeniti, možda će postati sve prisutnije, agresivnije, neizbežnije. Ali uvek je tu premium, ako ne platiš na mostu, platićeš na ćupriji... ili drugom mostu? U svakom slučaju, mislim da je ljudska priroda, odnosno kreativnost, bahatost i neizbežnost jurenja profita ista kao ranije, samo se otvorio najveći kanal ikada. Takođe, poslodavac plati porez što te plaća. Ti dobiješ platu na koju je udaren porez. Platiš mleko i pljuge na koje platiš porez, negde 18%, negde 43%. Platiš porez da instaliraš novi bojler za koji si platio porez, platiš porez na struju kojom puniš bojler. Deluje da imaš opciju, dok zapravo nemaš: možeš da gledaš oglase, koji upadaju u neki kalup kojem ti pripadaš, a nekad je i istinski personalizovano. Ako nećeš da gledaš, obaveži se da ćeš plaćati porez na uslugu bez oglašavanja.

 

Microsoft je počeo da dopušta piratizovane Windows10 ključeve na githubu, najpopularniji softver današnjice. Nije im bitno što neće uzeti 35, 55, 75 dolara Miroslavu iz istočne Srbije. Kada prozivod koji i dalje ima upotrebnu vrednost bude dopušten za piratizaciju ili se daje za dž - znaš da je prava zarada na majnovanju tvojih podataka i tu nema greške. Možda WhatsApp neće majnovati, ali ostatak Meta usluga vrlo hoće, a da nema WhatsAppa počeo bi Viber da prikuplja. Onda možda i ne bi, ali bi Rakutten i tu video neku stratešku inicijativu da ga drži za dž.

 

Malo sam se rasplinuo, pa da konkretizujem. Živimo u svetu pretplata, oglašavanja i serviranja, it is how it is. Neko toleriše mnogo, neko nimalo, odatle se i izrodila Right to be forgotten inicijativa. Vraški je teško, zapravo i nemoguće izboksovati da se nečiji digitalni profil obriše kod svih onih koji ga imaju. Delom zbog ambiguity-a koji je zakonom odobren, delom zbog našeg pristanka. Nešto slično je i sa kladionicama, koje se trude da maksimalo otežaju postupak zatvaranja naloga. 

 

Ja u principu odolevam, nemam YT premium, ali često pizdim zbog reklama, pogotovo onih unskippable duplih. Iz principa neću da platim premium, a verujem da reklame ne utiču na moj kupovni profil. Pitanje je da li je to zaista tako.

  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, pierre van hooijdonk said:

Iz principa neću da platim premium, a verujem da reklame ne utiču na moj kupovni profil. Pitanje je da li je to zaista tako.

 

Mislim da si u pravu. Poznat ti je trik kojim se u pozadini služi mađioničar, pa pri obradi tih bihevioralnih nudge-ova koristiš Sistem 2, kako ga je u Misliti brzo i sporo nazvao Daniel Kahneman, dobitnik Nobela zbog doprinosa na polju bihevioralne ekonomije.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...