Jump to content

Rusija - zemlja cuda


dude

Recommended Posts

Russia's Jan-April budget deficit hits $44 billion as energy revenues plunge

 

10. svibnja (Reuters) - Ruski savezni proračun zabilježio je manjak od 3,4 trilijuna rubalja (43,8 milijardi dolara) u prva četiri mjeseca ove godine, priopćilo je u srijedu ministarstvo financija, dok je Moskva nastavila mnogo trošiti, a prihodi od energije naglo su pali.

U istom razdoblju 2022. Rusija je zabilježila suficit od 1,2 trilijuna rubalja, ali od tada su značajni izdaci za potporu njezine vojne kampanje u Ukrajini i zid zapadnih sankcija na njezin izvoz nafte i plina pogodili državnu blagajnu.

Rastuća vojna proizvodnja i ogromna državna potrošnja održavaju rusku industriju u pokretu , pomažući ublažiti ekonomski učinak zapadnih sankcija i dopuštajući Moskvi da nastavi svoju kampanju u Ukrajini.

Ministarstvo financija prestalo je objavljivati pojedinačne mjesečne podatke o izvršenju proračuna prošle godine, ali na temelju brojki od srijede, Rusija je u travnju zabilježila manjak od 1 trilijuna rubalja (12,9 milijardi dolara).

To je u usporedbi sa suficitom od 181 milijarde rubalja u ožujku i deficitom od 821 milijarde rubalja u veljači i 1,76 trilijuna rubalja u siječnju.

Samo četiri mjeseca u godini, jaz u potrošnji u travnju povećao je ruski deficit za 17% iznad vladinih planova za deficit od 2,9 trilijuna rubalja u cijeloj 2023. godini.

Potrošnja je u prva četiri mjeseca ove godine veća za 26,3 posto u usporedbi s 2022., pokazuju preliminarni podaci, dok su prihodi manji za 22,4 posto.

Ministar financija Anton Siluanov opetovano je rekao da deficit ruskog proračuna ove godine neće biti veći od 2% BDP-a, iako se većina analitičara ne slaže s tim. Međunarodni monetarni fond je među onima koji očekuju da će Rusija zabilježiti znatno veći proračunski deficit ove godine.

Siluanov je nedavno rekao da će prihodi od nafte i plina - pad od 52,3% na godišnjoj razini prema podacima od srijede - biti ključni za Rusiju da ispuni cilj od 2%.

Usred pada prihoda, Moskva je bila prisiljena početi prodavati međunarodne rezerve kako bi pomogla pokriti deficit.

Ruski plan trenutačno predviđa izdavanje duga putem državnih obveznica OFZ-a u iznosu od 2,5 trilijuna rubalja, s još 1 bilijunom u posuđivanju koje je dopušteno zamijeniti potrošnju iz Fonda nacionalnog bogatstva (NWF).

Rusija je ove godine potrošila 390,5 milijardi rubalja na pokrivanje deficita iz NWF-a.

Središnja banka, koja je od rujna držala kamatne stope na 7,5 posto, opetovano je upozoravala da ruski proračunski deficit predstavlja inflacijski rizik. (1 USD = 77,7205 rubalja)

Link to comment
Share on other sites

54 minutes ago, Dragan said:

Russia's Jan-April budget deficit hits $44 billion as energy revenues plunge

 

10. svibnja (Reuters) - Ruski savezni proračun zabilježio je manjak od 3,4 trilijuna rubalja (43,8 milijardi dolara) u prva četiri mjeseca ove godine, priopćilo je u srijedu ministarstvo financija, dok je Moskva nastavila mnogo trošiti, a prihodi od energije naglo su pali.

U istom razdoblju 2022. Rusija je zabilježila suficit od 1,2 trilijuna rubalja, ali od tada su značajni izdaci za potporu njezine vojne kampanje u Ukrajini i zid zapadnih sankcija na njezin izvoz nafte i plina pogodili državnu blagajnu.

Rastuća vojna proizvodnja i ogromna državna potrošnja održavaju rusku industriju u pokretu , pomažući ublažiti ekonomski učinak zapadnih sankcija i dopuštajući Moskvi da nastavi svoju kampanju u Ukrajini.

Ministarstvo financija prestalo je objavljivati pojedinačne mjesečne podatke o izvršenju proračuna prošle godine, ali na temelju brojki od srijede, Rusija je u travnju zabilježila manjak od 1 trilijuna rubalja (12,9 milijardi dolara).

To je u usporedbi sa suficitom od 181 milijarde rubalja u ožujku i deficitom od 821 milijarde rubalja u veljači i 1,76 trilijuna rubalja u siječnju.

Samo četiri mjeseca u godini, jaz u potrošnji u travnju povećao je ruski deficit za 17% iznad vladinih planova za deficit od 2,9 trilijuna rubalja u cijeloj 2023. godini.

Potrošnja je u prva četiri mjeseca ove godine veća za 26,3 posto u usporedbi s 2022., pokazuju preliminarni podaci, dok su prihodi manji za 22,4 posto.

Ministar financija Anton Siluanov opetovano je rekao da deficit ruskog proračuna ove godine neće biti veći od 2% BDP-a, iako se većina analitičara ne slaže s tim. Međunarodni monetarni fond je među onima koji očekuju da će Rusija zabilježiti znatno veći proračunski deficit ove godine.

Siluanov je nedavno rekao da će prihodi od nafte i plina - pad od 52,3% na godišnjoj razini prema podacima od srijede - biti ključni za Rusiju da ispuni cilj od 2%.

Usred pada prihoda, Moskva je bila prisiljena početi prodavati međunarodne rezerve kako bi pomogla pokriti deficit.

Ruski plan trenutačno predviđa izdavanje duga putem državnih obveznica OFZ-a u iznosu od 2,5 trilijuna rubalja, s još 1 bilijunom u posuđivanju koje je dopušteno zamijeniti potrošnju iz Fonda nacionalnog bogatstva (NWF).

Rusija je ove godine potrošila 390,5 milijardi rubalja na pokrivanje deficita iz NWF-a.

Središnja banka, koja je od rujna držala kamatne stope na 7,5 posto, opetovano je upozoravala da ruski proračunski deficit predstavlja inflacijski rizik. (1 USD = 77,7205 rubalja)

 

Ima li nekoga medju forumasima ko bi zelio da njegov penzioni fond kupuje ruske drzavne obveznice?? 

 

Ako su ovo zvanicni ruski brojevi, onda mozete sami zamisliti kako izgleda stvarno stanje. Cini mi se da Rusija samo jedan pokazatelj moze drzati na istom nivou - a to je BDP po glavi stanovnika, jer ubrzano gubi stanovnike - vecinom iseljavanjem, ali i planskim radom ruske vlade na trosenju stanovnika Rusije  sirom  Ukrajine.

Link to comment
Share on other sites

KSE predvidja deficit od 160 milijardi dolara. Kad nemas pristup kapitalu novca, to je veliki problem. Podaci koje ruske sluzbe  izbacuju treba uzeti sa rezervom, ispada da im poreski i drugi prihodi rastu, dok prihodi koji cine 2/3 njihovog budzeta drasticno padaju. 

Link to comment
Share on other sites

https://www.reuters.com/world/europe/russias-military-production-state-splurge-ease-sanctions-pain-2023-04-04/

 

Ukratko procene su da je BDP realnog sektora pao za 8% ali da je vojna industrija i industrija koja se naslanja na njih imala toliki rast da je "ispeglala" BDP pad  na 2% , ako su podaci koje Rusi objavljuju tačni. No ono što je problem za Ruse je da je to "mrtav" BDP odnosno BDP koji troši resurse države a ne doprinosi njenom stvarnom rastu. Vojna industrija koja ne izvozi je uglavnom trošak za državu koji mora da se pokrije iz budžeta a ako iz godine u godinu idete u deficit to znači da ćete u jednom trenutku ostati bez novca. Teoretski ukoliko bi još više povećali proizvodnju naoružanja Rusi bi mogli i da budu na +5% BDP-a ove godine ali bi to samo ubrzalo njihov bankrot a nikako doprinelo razvoju države.

 

Kada nestane love vojne fabrike će prestati da plaćaju onima koji ih snadbevaju i sa sobom povuku u provaliju i taj deo industrije koji trenutno raste.

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

On 5/11/2023 at 12:15 PM, fancy said:

U međuvremenu u Kalinjingradu, poznatijem kao ❤️ Rusije:

 

 

 

Mnogi a na slici grupica. Nerealno pošto koliko znam Nemci su iseljeni iz te oblasti a naseljeni su Rusi. Realna privreda ne postoji u suštini žive od toga što su pomorska baza Rusije. Inače bilo je predloga ranih 1990tih da se oblast vrati Nemačkoj što je Nemačka odbila jer je tek se ujedinila pa je trebalo obnoviti istočnu Nemačku. Zanimljivo da to nije bio prvi predlog vraćanje teritorija navodno je SSSR nudio Finskoj vraćanje nekih teritorija osvojenih u zimskom ratu. O tome je bilo priče krajem 1980tih.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Lukashenko hitno primljen u bolnicu, postoje i spekulacije da je prdnuo u cabar ali bez potvrde... A sve nakon posjete "prijatelju i savezniku" koji vodi zemlju koja je navodno civilizovana i evropska i koji je vec trovao one koji mu se nadju na putu... Evropska zemlja trt Milojka - mozda, ali iz XV i XVI vijeka kada su Bordzije operisale na isti nacin. 

 

https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2023&mm=05&dd=14&nav_category=78&nav_id=2333286

Link to comment
Share on other sites

To što su Rusi većina u Kalinjingradu ne znači ništa. I u Vojvodini su 99% republikanaca Srbi. Ako ljudi ne vide perspektivu u Rusiji uvek dolazi do takvih ideja. Postojala je i stranka koja se zalagala za tako nešto ali ju je Putin zabranio pre 15-ak godina. Ja ne verujem da to ima neku veću podršku ali u sitiacijama kao što je ova ta ideja će sigurno ponovo da se obnovi kod ljudi (pošto je politički nemoguća zbog represije Kremlja) i ljudi će sve više pričati o tome. Što duže bude trajala ova izolacija Rusije to će Kalinjingrad biti u težoj situaciji, mnogo težoj nego ostatak Rusije i to će uticati na ljude.

 

Što se tiče broja ljudi svaki protest u putinovoj Rusiji sa više od 2 čoveka je ogroman jer se tamo nažalost ljudi hapse kada protestvuju.

 

Jedina interesantna vest vezana za Kalinjingrad. Prošle nedelje je Poljska vlada donela ukaz da će taj grad od sada oficijelno nazivati Królewiec što je naziv tog grada iz 15. veka. Rusi su žestoko reagovali nazivajući to neprijateljskim aktom. No nemaju takvo mišljenje o menjanju naziva ukrajinskih gradova. Dvostruki standardi na svakom koraku.

 

Edited by Klotzen
  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

Putinovi kritičari pomažu osiromašenoj zemlji u procvatu

 

Armenija je bila siromašna i nekako neseksi - dok nisu došli deseci tisuća Rusa. Donijeli su novac i pohlepu za novim, slobodnim životom.

Zemlja na Kavkazu je živa.

 

Spoiler

Nosila na kojima se ruski predsjednik borio i izgubio stoji u prostoriji za rekvizite bez prozora. Na nosilima leži hrpa bijelih plahti, pod okvir su gurnute plastične stolice. Uz nju vise kaputi, sakoi, košulje, što god treba na kazališnoj sceni. No, bog zna, Alekseju Gailitu nije bilo lako pronaći kauč na kojem je predsjednikov život bio u pitanju.

Gailit je Ruskinja i redateljica komedije apsurda "Lezite, gospodine predsjedniče!" Vrlo opasna kazališna stvar. U Rusiji se takav komad više ne može zamisliti. Tema je čak bila previše eksplozivna za vladino kritičko kazalište dokumentarnog filma Teatr.doc u Moskvi. U Armeniji su ljudi opušteniji. Gailit se ovamo preselio sa svojom suprugom, dramaturginjom Oksanom Nekritowom, poput mnogih Rusa od početka agresorskog rata na Ukrajinu. Više od sto tisuća. A svoj smisao za humor donijeli su sa sobom na Kavkaz.

– Lezite, gospodine predsjedniče! postigao uspjeh u Armeniji. Tri izvedbe u Erevanu, svaka sa 150 mjesta. Bilo je puno, preselili su se u veće kazalište, 650 gledatelja. opet puna Previše politički, previše zao? Oksana Nekritowa kaže: "Upravo suprotno: većina gledatelja su Rusi. Želite nešto ljuto. Nešto što će im zaliječiti rane." Predsjednik između života i smrti za njih je očito dio toga.

Par sjedi u velikoj prostoriji za probe, okružen starim koferima bez kotača, sovjetskim stolom na zidu, rekvizitima za još jednu predstavu. A ležaljka u susjednoj sobi? Alexei Gailit priča kako je sjedio u ordinaciji glavnog liječnika armenske bolnice i tražio nosila za svoju predstavu. Razgovor je počeo prijateljski, Gailit je vesela osoba. Pa kad je rekao zašto mu treba kauč, postalo je jasno da je armenski liječnik prijatelj Rusije. Rekao je da bez Rusije Armenija neće preživjeti, moraju ostati saveznici. Putin je dobar predsjednik, sve radi kako treba i treba ga podržati.

 

Rus kritičan prema Putinu susreće Armenca koji je raspoložen prema Putinu

Alexei Gailit se nakratko bojao da će razgovor postati glasan i možda završiti tučnjavom. Zna to iz Rusije, kaže Gailit, gdje je atmosfera vrlo napeta. "Čak i među prijateljima ljudi pokušavaju izbjeći politička pitanja." Ali onda je uslijedilo drugo iznenađenje: liječnik sklon Putinu želio je pomoći direktoru kritičnom prema Putinu, telefonirao je po klinici i pitao za slobodnu ležaljku. Takva je Armenija, kaže Gailit. Ležaljka jednostavno nije bila potrošna. Pa ih je naručio putem interneta.

Oksana Nekritowa napisala je dramu. Ili je zapravo stvarnost koju ona, kao dramaturginja, tada samo dovodi do krajnosti? Ideja joj je sinula dok pratila slučaj Navalny . je na vijestima

U kolovozu 2020. oporbenjak je domaćim letom sletio u pokrajinsku bolnicu sa simptomima trovanja. Tako je Nekritova s jedne strane vidjela kritičara Kremlja koji je pao s neba u kliniku u Omsku. S druge strane ljudi tajne službe u bolničkim hodnicima koji ga prate, "i između ove dvije vatre liječnici koji se moraju nositi sa situacijom". Oksana Nekritowa kaže: «Mislila sam: opozicionar je opozicionar. Ali zamislite da Putin leži u ovoj bolnici”. Stoga je sanjala pobunu u palači, obavještajne službe koje vrše pritisak na medicinare. Kako se osjećate kao liječnik. “To sve pokreće do maksimuma.”

U Armeniji komad nije problem. Posteri koji prikazuju predsjednika – mladog, crvenkastoplave kose – kako leži na nosilima zatvorenih očiju i maskom s kisikom koja mu pokriva usta i nos još su zalijepljeni na ulicama Jerevana tjednima nakon posljednje izvedbe. Za nadolazeće tjedne planirano je više nastupa. Na ruskom - svi u Armeniji to razumiju. Djeca sada odrastaju uz engleske YouTube filmove, engleski je postao jezik karijere, ali ruski je i dalje obavezan u školi. Stara veza još iz sovjetskih vremena. A toliko ruskog nismo čuli ovdje u Erevanu desetljećima.

 

Zemlja iseljavanja Armenija je sada zemlja useljavanja

Armenija se mijenja od ruskog rata u Ukrajini, brzo, radikalno - i profitabilno. U Armeniji, koja je nakon raspada Sovjetskog Saveza sve praznija i praznija, još živi gotovo tri milijuna ljudi. Otprilike milijun ljudi napustilo je zemlju prema zapadu. Ovdje nema puno rudnih bogatstava, nema mora, okruženi ste autoritarnim susjedima, Iranom, Azerbajdžanom, Turskom. A na sjeveru - Gruzija je između - je Rusija.

Ali sada je Armenija, zemlja iseljavanja, odjednom postala zemlja useljavanja. Ironično iz Rusije. Ponekad u jednom danu sleti i po dvadeset aviona.

Rat, sankcije, besperspektivnost, gubitak slobode doveli su ljude ovamo. Ne vole sebe nazivati izbjeglicama, nego Relokantima, ljudima koji su se odselili, kao da bi se u dogledno vrijeme mogli vratiti u Rusiju. U svakom slučaju, dobrodošli su u Armeniju. Donose kupovnu moć i pohlepu u novi, slobodni život. (Pročitajte i članak "Erevan je utočište za ratne protivnike Rusije" na tu temu .)

Otkako ruski stand-up komičari ostavljaju trag u erevanskim klubovima, njihovi armenski kolege također su postali popularniji. Rusi otvaraju kafiće, restorane, zapošljavaju domaće i imigrantsko osoblje. Neki, poput skrivenog “Ethos centra”, pomažu ukrajinskim i armenskim izbjeglicama iz enklave Nagorno-Karabah, skupljajući odjeću, pelene, plastične vrećice pune konzervi, jestivo ulje i tjesteninu.

Dugo je bilo ovako: Armenci su zarađivali novac u Rusiji i donosili ga ili slali kući. Sada dolaze Rusi i donose novac sa sobom. Srećonoša. Armenski bruto domaći proizvod lani je porastao za više od 14 posto, IT sektor za 70 posto, hotelijerstvo za 30 posto. Naravno, Armenija također ima koristi jer sada izvozi više robe u Rusiju budući da EU nije uspjela kao regija opskrbljivač. A cijene stanova i hrane su porasle. Ipak, nekada osiromašena zemlja je u procvatu. Rusi uzburkavaju armensko gospodarstvo i društvo.

Alexei Gailit stigao je u listopadu, preko Bjelorusije, s ruksakom. Nakon mobilizacije više nije mogao pronaći povoljne karte. Njegova supruga Oksana Nekritowa uslijedila je u prosincu. Povela je djecu sa sobom, sada idu u armensku školu. Žele prodati svoju kuću u moskovskom području. Samo nemoj ići tako brzo. Jer sada su Rusi u Rusiji ti koji su u financijskim problemima. Gailitova sestra mjesecima je čuvala kuću čekajući da konačno dođe kupac.

Umjetnik se godinama nadao promjenama u Rusiji. "Sada više nemamo tu nadu", kaže Gailit. "Našu budućnost vidimo u Armeniji." I tamo je sada vrlo ruski.

Na Telegram kanalima deseci tisuća čavrljaju o svojim novim životima, odaju priznanje tekstu armensko-francuskog pjevača Charlesa Aznavoura s crvenim srcima, a studio za epilacije na ruskom nudi 50 posto popusta za prvi posjet. "Može li netko preporučiti trgovinu s velikim izborom aromatizirane kave?" Prirodno. A također: potraga za kućama, zamjena kuća, trening odbojke, novosti o kriptovaluti, grupni izleti za svibanjske praznike.

Café Tuf bio je mjesto susreta Rusa od samog početka u Erevanu. Toliko ih sada dolazi da ga treba proširiti. Uokolo leže čekić, varenje, bušilice, zelene gajbe piva okrenute su naopako na podu kao stolica za majstore. Klub Tuf trenutno postaje Kuća Tuf koja se prostire na tri etaže. Tijekom zatišja u buci, vlasnik, koji je došao iz Sankt Peterburga, kaže da bar više ne bi trebao biti ruski bar samo za Ruse. „Živimo u Armeniji među Armencima koji su nas tako ljubazno dočekali“, kaže ona. – Kao da smo bliski rođaci.

 

Valovi iseljavanja u proljeće i jesen 2022

Do sada su bila dva velika vala iseljavanja iz Rusije. U ožujku prošle godine , kad je rat tek počeo. I to u jesen, kad je Kremlj objavio mobilizaciju. Mnogi su otišli u Kazahstan, Uzbekistan, Tursku ili se probili do Europe. Većina Rusa pobjegla je u Gruziju - i u Armeniju. Ovdje se osjećate sigurno. Kremlj je sretan što su kritičari otišli. U njihovim očima oni su "izdajice" koje odbijaju biti dio "specijalne operacije". U Gruziji su mnogi skeptični prema novodoseljenim Rusima. Strahuju da bi Rusija mogla vojno intervenirati u Gruziji pod izlikom zaštite doseljenih Rusa.

U Armeniji je drugačije. Do sada se Rusija smatrala vojnom zaštitom Armenije koja je u sukobu s Azerbajdžanom. U Erevanu nikome ne smeta kino MOCKBA (Moskva) ili Rusko dramsko kazalište Stanislavski. Unatoč približavanju EU, zemlja je članica ekonomske unije s Rusijom i ovisna o ruskom tržištu. Osim Euronewsa, na televiziji postoje ruski propagandni kanali. Hvataju korak sa starijim Armencima, ali sve manje s mlađima. U zapadnoj Armeniji, u Gyumriju, Moskva drži najveću vojnu bazu izvan Rusije.

Međutim, imidž Rusije trenutno se znatno urušava. Od agresorskog rata protiv Ukrajine, Rusija više ne podržava Armence u sukobu u Nagorno-Karabahu, kako bi vlada u Erevanu htjela. To je jedan od razloga zašto su mnogi Armenci razočarani ruskim predsjednikom i protestirali protiv njega. A sada su svi Putinovi kritičari došli u zemlju. Prema studiji Sveučilišta Harvard i Berlinskog centra za istočnoeuropske studije, 75 posto svih Rusa koji su doselili u Armeniju smatra da je Rusija odgovorna za rat. Ugled Moskve među stanovništvom pada. Ne samo u Erevanu.

Vožnja do Gyumrija u blizini turske granice traje dva sata. Vodi kroz neplodan krajolik, izolirane kuće, gotovo da nema drveća. U Gyumriju upada u oči poster komičara. Muškarac u odijelu s crvenim boksačkim rukavicama i crvenom leptir mašnom. 19.30 u Jam Music Clubu, stand-up – val komedije stigao je i do Gyumrija.

Nvard Ghazaryan, mladi armenski odvjetnik, brzo je osjetio novi ruski val. Sjedi u svom kafiću, koji duguje ovom valu, i kaže: “Imućniji Rusi otišli su u Erevan. Oni koji su htjeli jeftinije otišli su u Dilijan na jezeru Sevan. A oni koji su imali gotovo nimalo novca došli su ovamo u Gyumri."

Mali trgovački centar, kino, kazalište, ništa drugo do sada nije bilo, kaže ona. Ghazaryan je isprva promatrao nove Ruse kako skakuću po kafićima, njihovim improviziranim radnim mjestima, štreberima s prijenosnim računalima na stolu i šalicama čaja pokraj njih. Radnici migranti koji se sele s jednog mjesta na drugo. Ne možete vječno sjediti u kafiću. S Nvardom Ghazaryanom možete. Otvorila je prvi radni kafić u Gyumriju, prekrila pod crveno-smeđim tepisima, postavila drvene stolove i šarene stolice i osigurala brzu i sigurnu internetsku vezu. To je još važnije od njezinih hvaljenih muffina.

 

IT industrija i turizam cvjetaju zahvaljujući Rusima

Za posao ovdje morate platiti 180.000 armenskih drama, oko 421 franak, mjesečno. Vlasnik otvara u 8.30 sati, a stanari moraju otići najkasnije do ponoći. U pozadini svira blagi jazz. Ghazaryan kaže: "Bez doseljenih Rusa ne bih ovo otvorio." I sada radi.

Procvat se ne može previdjeti u Gyumriju. Novi restorani, hoteli, pansioni - a vikendom iznenada unutararmenski, ruski turistički tokovi. Rusi koji su se nastanili u Erevanu također žele vidjeti zemlju. U svakom slučaju, prošlo ljeto za Ghazaryan je bilo najbolje koje pamti. I da, u tom smislu Armenija ima koristi od ruskog rata.

Povratak u Erevan. Susret sa ženom koja utjelovljuje upravo ono što upravo sada pomaže Armeniji i šteti Rusiji. IT stručnjak iz inozemstva. Maya Gorodova prvo predlaže Café De Angelo, otmjeni restoran u stilu mediteranskog bistroa u Puškinovoj ulici, gdje konobarica poslužuje jela u bijelim pregačama. Čini se da Ruskinja to dobro zna, može si to priuštiti. Ali onda se odluči naći na svom radnom mjestu. Višekatnica s trošnim fasadama koja mora potjecati iz armenskog sovjetskog doba.

Bijelo i svijetloplavo rublje visi s balkona. Ispred ulaza na suncu prede mačka, omiljena svim informatičarima koji predahnu ovdje pred vratima. Unutra sjedi armenski dodatak iz Rusije, stotinjak visokokvalificiranih internetskih stručnjaka. Maya Gorodowa je jedna od njih - a također i glavna logističarka ovog mjesta.

Gorodowa vodi tvrtku Re-Coworking koja iznajmljuje radne prostore za ruske IT stručnjake na tri kata. Tamo sjede blizu jedno uz drugo, izbjeglice iz Vladivostoka, Perma i Kalinjingrada bulje i tipkaju, sa slušalicama i airpodima u ušima. Toliko ljudi koje je Rusija izgubila. Gorodowa se smjestila u mali kuhinjski kutak, ponudila kavu i sama popila vodu. Primjetno razočarana kaže: "U Rusiji je poduzetništvo doživjelo takav procvat, posebno među IT ljudima." Ali sada: "Toliko novoosnovanih poduzeća je nestalo."

Gorodowa ima 37 godina i došla je u Erevan prije godinu dana. Samo ona zna njih 300 do 400 iz informatičke industrije Moskve i Sankt Peterburga koji su otišli s njom. Rus je tamo bio uspješan menadžer, najbolje ruske srednje tvrtke. Štoviše, bila je direktorica start-up tvrtke pod nazivom iFarm, sa sjedištem u Skolkovu na periferiji Moskve, koja je koristila umjetnu inteligenciju i vertikalnu poljoprivredu za razvoj ruske prehrambene industrije u visokotehnološkim staklenicima.

Skolkovo je trebalo postati ruska Silicijska dolina, barem je tako zamišljeno, bio je to prestižni projekt Dmitrija Medvedeva dok je još bio predsjednik. Sada je zamjenik šefa ruskog Vijeća sigurnosti i jedan od najvećih agitatora protiv Zapada. Maya Gorodowa više nije dostupna za svoj projekt Skolkovo. Sada ulaže u Armeniju.

 

Rezultat teškog prognaničkog izviđanja

Sve joj je to čudno. Imati tvrtku u Erevanu, biti ovdje, pokretati potrošnju koja je toliko potrebna maloj zemlji. Gorodowa kaže: "Idemo u armenske trgovine, kupujemo armensku kavu, zapošljavamo armenske zaposlenike, imamo armenskog administratora." Ovdje ide u stand-up klubove, plaća armenske račune, daje napojnice, a tu joj, naravno, ostaju i porezi. Ne boji se da će Armencima ovdje smetati Rusi, a i zašto bi? Nije ni planirala doći u Armeniju. Bio je to rezultat napornog prognaničkog izviđanja.

Naravno, kad je Rusija napala Ukrajinu, odmah je sjela s prijateljima, htjeli su otići, odmah. samo kamo? Kaže se da je svijet otvoren IT ljudima. Rus samo ne. Tako su usporedili zemlje u koje mogu doći bez vize: Turska, Tadžikistan, Kazahstan, Armenija, Gruzija. Stvoreni kriteriji i ljestvica bodova do deset: odnos s Rusima, koliko brzo možete otvoriti račun, kvaliteta života, medicinska njega, sigurnost. “Prvo sam mislio da će to vjerojatno biti Turska. Tamo je more." Onda su malo bolje pogledali i to je postala Armenija. Bez mora.

I dalje je bilo teško. Maya Gorodowa ostavila je mnogo toga iza sebe. Njeni roditelji, ona ih zove “proputinskijevci”, Moskva koja nikad ne spava, gdje je mogla frizirati dugu tamnu kosu u tri ujutro, gdje je imala viši životni standard. Ali i u Moskvi brzo pada. Ona kaže: "U Rusiji bih izgubila više." Primjerice, lijekovi kojih više nema ili koji sada dolaze iz Kine. "Čak i kad bi rat završio, bila bi potrebna ogromna količina uvjeravanja da se drugi ponovno uključe u Rusiju."

Za sada će ostati u Armeniji. Mjesec ili dva koja je planirala već su se pokazali više od godinu dana. Ona kaže: "Shvatila sam da Rusija ne vidi rat kao pogrešku."

Maya Gorodowa zatvara svoj laptop s naljepnicom: "Vi ste kreator vlastite sreće". Zatim izlazi van, gdje je zrak bolji i blaži. Sada joj je drugo proljeće u Erevanu. Ona sjedi na maloj klupi na suncu i pokušava namamiti mačku. U pozadini se vide pitoma brda Armenije, široke doline, planine kojima je već pješačila. A Moskva je daleko.

 

 

 

 

1420 by Daniil Orain

 

 

  • Ha-ha 1
Link to comment
Share on other sites

Није ово искључено гледе самог рата у Украјини. Нпр. могу да говорим из мог неког ширег окружења. Када је кренуо рат гомила људи је била у фазону браво Путине брате само цепај, једини си који се усудио да стане Американцима на пут. Али сада је већ ствр другачија искрен да будем и доста се сам тај ентузијазам око Русије и Путина нећу да кажем склонио, али се смирио и то прилично. Е сад врло је могуће да када је рат кренуо да су доста њих помислили како ће то бити све готово у 5-10 дана и да ће Путин то решити, међутим када већ оволико дуго траје сам рат, са толиким жртвама, избеглицама из читаве Украјине а не само ратом највише угрожених делова, када су многи видели да то једноставно није само нека војна операција која ће час проћи без цивилних жртава како су можда мислили када је све кренуло онда је тим људима и кренуло да долази уз дупета у главу.

 

Мислим да се не лажемо и ти који су то помислили па сад као добили неко просветљење су изузетно наивне особе и то је врхунски један  показатељ зашто оваква власт као и остале власти које су биле од кад ја знам за себе у Србији су могле да имају тако лагану прођу. Јер када имаш толико наивног становништва у држави онда је све јасно као дан зар не? Можеш да га дрндаш до миле воље без икаквих последица.

 

Наравно ја не сумњам да када би сутра прогласили победу Украјине и Русе истерали из Украјине да би макар 50% Србије било завијено у црно. Јбг јаче је то од нас. Но питање је и како би се та евентуална победа Украјине и представила код нас и колико би људи укапирали да су Руси евентуално поражени? 

Капирам да када би по завршетку рата Украјина моментално ступила у НАТО и НАТО померио свој "штит" до Русије, тј. тик до још једне њихове границе многи би се запитали неке ствари. :smiley33:

Edited by dzoneee
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...