Jump to content

Epidemija koronavirusa (Covid-19 / SARS-Cov2) - dnevne aktuelnosti iz zemlje i sveta


djole
Message added by Eddard

Dragi forumaši, molimo vas da u vreme ove krize ostanemo prisebni i racionalni i da pisanjem na ovoj temi ne dođemo u situaciju da naudimo nekome. Stoga:

 

- nemojte davati savete za uzimanje lekova i bilo kakvu terapiju, čak i ako ste zdravstveni radnik - jedini ispravni put za sve one koji eventualno osećaju simptome je da se jave svom lekaru ili na neki od telefonskih brojeva koji su za to predviđeni.

- takođe - ne uzimajte lekove napamet! Ni one proverene, ni one potencijalne - obratite se svom lekaru!

- nemojte prenositi neproverene informacije koje bi mogle nekoga da dovedu u zabludu i eventualno mu načine štetu. Znamo da je u moru informacija po pitanju ove situacije jako teško isfiltrirati one koje su lažne, pogrešne ili zlonamerne, ali potrudite se - radi se o zdravlju svih nas. Pokušajte da informacije sa kojekakvih obskurnih sajtova i sumnjivih izvora ne prenosite. Ili ih prvo proverite pre nego što ih prenesete.

- potrudite se da ne dižete paniku svojim postovima - ostanimo mirni i racionalni.

- aktivno propagiranje naučno neutemeljenih (između ostalih i antivaxxerskih) stavova i pozivanje na nevakcinisanje bazirano na njima nećemo tolerisati.

 

Budimo dostojanstveni u ovoj krizi, ovakve situacije su ogledalo svih nas. 

Hvala na razumevanju.

 

Vaš tim Vox92

Vakcinacija  

193 members have voted

  1. 1. Da li ste vakcinisani protiv Coronavirus-a i kojom vakcinom?

    • Pfizer/Biontech
    • Sinopharm
    • Sputnik V
    • Moderna
    • AstraZeneca/Oxford
    • Johnson & Johnson
    • Nisam i ne želim da se vakcinišem
    • Nisam još sigurna/an da li ću se vakcinisati
    • Preležao/la sam Covid-19, pa čekam da vidim da li i kada ću da se vakcinišem


Recommended Posts

2 hours ago, 40Wins said:

Cek ljudi, zar nisu oni Turci iz Nemacke napravili vakcinu?

 

Ovde se radi o novoj generaciji vakcina koje funkcionisu na sasvim drugom principu. Dosadasnje vakcine su se zasnivale na aktivnoj supstanci, odnosno antigenu. Kao antigen je koriscen odredjeni deo/doza virusa koji je trebao je da izazove (imunitetski) otpor organizma. mRNK je nova generacija vakcina koja ne sadrzi antigen, vec telo samo proizvodi aktivnu supstancu uz pomoc dejstva mRNK vakcine. Messenger RNK, odnosno iRNK koju sadrži iRNK vakcina, uzrokuje da misicne celije na mestu ubrizgavanja vakcine proizvode aktivnu supstancu. Aktivna supstanca u vakcini protiv korone je tzv povrsinski protein korona virusa, odnosno takozvani spike protein. Onda nas odbrambeni sistem identifikuje ovaj spike protein kao strano telo i pocinje da proizvodi antitela protiv njega. Na ovaj nacin, vakcina uci telo da se bori sa stvarnim koronavirusom u slucaju da nam virus udje u telo.

RNK je ribonukleinska kiselina. Nase celije sadrze razlicite ribonukleinske kiseline koje imaju razlicite zadatke. Sa kodom koji sadrzi RNK (mRNK), celija moze da proizvodi proteine koji su potrebni telu da bi se odbranilo od uljeza. Drugim recima, mRNK je novi nacin transporta RNK-messengera u celiju i koriscenja naceg tela za prozivodnju aktivne supstance vakcine – antigena. Ovo je, izmedju ostalog, skratilo dugo vreme koje je do sada bilo potrebno za razvoj vakcina. Osim toga otvorile su se nove mogucnosti o cemu je bilo pomena ovde:

 

 

On 7/22/2023 at 3:42 PM, Cyber said:

Pandemija je doprinela tome da se 15 godina istrazivanja realizovalo za samo 12 do 18 meseci. Tako je pandemija doprinela tome da se puno toga naucilo za kratko vreme, a najveci nauk je to sto sada znamo da su mRNA vakcine ne samo bezbedne i efikasne nego i da njihov potencijal daleko prevazilazi zarazne bolesti. Zahvaljujuci otkricu mRNA vakcine ce, kazu farmaceutske kompanije, do kraja ove decenije moci da se identifikuje genetski uzrok bolesti koji ce onda moci da se ”popravi” personalizovanjem mRNA vakcine protiv raka, raznih vrsta tumora i autoimunih bolesti. Za razliku od preventivnih vakcina na koje smo navikli, ovo ce biti vakcina usmerena na lecenje. To bi moglo da spasi stotine hiljada, ako ne i milione zivota u buducnosti. 

 

Jos jednom prilazem link koji je dobar pocetak za one koji zele da se bolje / detaljnije informisu o mRNK-vakcini kod onih koji su kompetentniji. 

Edited by Cyber
  • Like 1
  • Thanks 2
Link to comment
Share on other sites

8 minutes ago, John Terry said:

Nasmeja me, hvala.

 

Nema potrebe za takvim stvarima. Mislim na te zabrane, ne na tvoju šalu.

 

Pa logično je: neće da te puste u porodilište da vidiš dijete, a kad ne možeš da vidiš dijete, što uopšte da praviš dijete. Posledica: depopulacija 😁

  • Love 1
Link to comment
Share on other sites

Pre  6 nedelja, na zapodnoj obali USA, moji prijatelji, bracni par 65+ jedva pretekli od infekcije mutiranim covid virusom, kazu, bilo je bas gadno, 4 puta vakcinisani, revakcinisani.

Pre 2 dana su se razboleli  moja cerka i zet, potvrdjena dijagnoza kod oboje, Ilinois im je destinacija. Oboje uredno vakcinisani, u poslednje vreme su nosili i maske u odredjenim prilikama. Zet kaslje, curi mu iz nosa, malo povisena temperatura. Cerka je prosla malo gore, jaki bolovi u zglobovima "mama, kao da su me nozevi ubadali", nije izgubila culo mirisa, ne kaslje mnogo, ne curi joj nos, malaksala je. Oboje su dobili 5 dana postede i planiraju da se nakon toga vrate na posao, verovatno on line. Lek koji im je preporucen:

1auip0s.jpg

Od dijagnostickih metoda primenjen test, slusanje pluca stetoskopom i merenje nivoa kisenoika oksimetrom.

 

Zvanicno, ja sam jedina u shirem krugu porodice i prijatelja koja jos uvek nije imala covid infekciju. Uredno sam vakcinisana, revakcinisana do pre godinu dana.

Medjutim, skoro da sam sigurna da sam u periodu 01 - 15 Septembar imala infekciju: glavobolja 2 dana, talasi groznice na 32 C, svrab u nepcima, malaksalost, nisam merila temperaturu ali oni naleti groznice me upucuju na zakljucak da je bila povisena. Nisam otisla kod lekara jer sam nekako zakljucila da nema testova za ovu mutaciju, par dana sam uzimala D3, po 5000 ij svako vece i - ozdravila, nadam se.

Link to comment
Share on other sites

18 hours ago, John Terry said:

Jel se vrši trenutno vakcinacija protiv ovih novih sojeva COVID ili bilo kakva vakcinacija protiv COVID?

Koliko ja znam u Beogradu nije još dostupna vakcina za najnoviju verziju, ali vrlo je moguće da imam zastarele informacije. Pratim što zbog roditelja, što zbog sebe, ali mislim da je još nema. Ispravite me ukoliko grešim.

Link to comment
Share on other sites

Vakcinacija sa starim vakcinama nije ni prestajala, to je sad nova realnost kako kažu. Opcija za svakog kao što smo imali za grip vakcinaciju.

 

Što se tiče novih, Fajzer i Moderna su izbacli početkom nedelje a Novavax pre neki dan. E sad kada će stići kod nas ....

 

Ovo postalo ko sa mobilnim telefonima, "kada će da izbace novu verziju ?" 🙂

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

  • 2 weeks later...

Nabasala sam na jednu svedsku studiju koja je ispitivala razlike izmedju onih koji su pozurili da se vakcinisu protiv covida cim se ukazala prilika i onih koji su odbili vakcinaciju. Ukupno, studija je obuhvatila priblizno 750.000 muskaraca i 3.000 zena rodjenih izmedju 1962. i 1979. Rezultati studije pokazuju vezu izmedju kognitivne sposobnosti i statusa vakcijacije. Studija je zasnovana na testovima koji se sprovode u vezi sa vojnom regrutacijom a koji daju sliku o kognitivnim sposobnostima pojedinca merenjem logickog razmisljanja, verbalne i prostorne sposobnosti kao i razumevanja apstraktnog. Rezultati testa su zatim uporedjeni sa statistikom vakcinacije svedske Uprave javnog zdravlja. Analize su pokazale da postoji jasna pozitivna veza izmedju vece kognitivne sposobnosti i vakcinacije protiv covida, te da je razlika u stopama vakcinacije izmedju pojedinaca sa najvisim i najnizim rezultatima na kognitivnim testovima velika.

 

Da stvar bude interesantnija, ovaj obrazac nije pronadjen u regionu grada Uppsale. Istrazivacki tim veruje da je razlog tome cinjenica da je region svojim gradjanima slao pisma sa unapred zakazanim terminima za vakcinaciju, sto je posledicno dovelo do znacajnog povecanja stope vakcinacije, narocito medju onima sa nizim kognitivnim sposobnostima. Ovaj manevar regiona Uppsale istrazivaci tumace kao ”nudging” (termin u bihejvioralnoj ekonomiji i bihejvioralnim naukama koji se koristi za opisivanje metoda za nezno guranje ljudi u zeljenom pravcu). Dalje, nudging se zasniva na ideji da se ljudi ne ponasaju uvek racionalno te ne donose dobro promisljene odluke, ali da je moguce uticati na ljudske izbore sa relativno jednostavnim sredstvima. Moze se reci da je cilj nudginga da bez prinude i/li regulacije navede ljude da donose bolje informisane odluke. O ”nudgingu” kao podsticaju za vakcinaciju ima vise studija, jedna od njih je i ova.

 

Za istrazivanje u oblasti nudginga je bihejvioralni ekonomista Richard Thaler dobio Nobelovu nagradu iz oblasti ekonomije. U knjizi ”Nudge: Improving decisions about health, wealth and happiness” on i i profesor prava Cass Sunstein kazu da svi mozemo da postanemo bolji ljudi i da donosimo mudrije odluke - samo ako nas malo gurnu. Ne slazem se bas 100% jer mislim da je iracionalnost kod nekih kao uklesana u stenu.

  • Like 7
Link to comment
Share on other sites

Primila novi booster čim su najavili da je dostupan, pre mesec dana. Tri nedelje pre toga sam primila flu i RSV vakcine. Nisam htela da čekam jer je dosta njih na poslu već bilo zaraženo, pa sam proračunala da je bolje imati bar neku zaštitu u medjuvremenu. Nikakvih značajnih reakcija na flu i Moderna booster, ali RSV me malaksao, osećala ubod, malo boli te ruke. Tražila da mi flu daju u levu, RSV u desnu, pa zato znam da je do te. 
Što se tiče gore ovog Paxlovida. Moja koleginica bila sa suprugom i svekrvom u Bugarskoj i dan, dva nakon povratka, suprug i svekrva koja ima preko 80 se puno razbole, COVID, pa onda i ona za njima. Njoj nije bilo tako loše, ali njima je bilo jako loše i dali im Paxlovid. I ozdravili na kratko i povrati im se i nanovo se razboleli i kaže baš su se namučili. 
Kad će u Srbiji biti dostupni novi boosteri?

Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, C.F. said:

Kad će u Srbiji biti dostupni novi boosteri?

 

Pitala sam ovo pre neki dan u Domu zdravlja. Odgovor je bio: Ne zna se, ne zna se ni koliko će tih vakcina kupiti. " 

 

I rečeno mi je da imaju Fajzer bivalentnu vakcinu i da mogu da je primim kad hoću.

 

By the way, u ambulantama mora da se zakaže vakcinisanje protiv gripa, u Domu zdravlja ne mora ( tako mi je rečeno ).

 

 

  • Thanks 2
Link to comment
Share on other sites

21 hours ago, C.F. said:

Primila novi booster čim su najavili da je dostupan, pre mesec dana. Tri nedelje pre toga sam primila flu i RSV vakcine. Nisam htela da čekam jer je dosta njih na poslu već bilo zaraženo, pa sam proračunala da je bolje imati bar neku zaštitu u medjuvremenu. Nikakvih značajnih reakcija na flu i Moderna booster, ali RSV me malaksao, osećala ubod, malo boli te ruke. Tražila da mi flu daju u levu, RSV u desnu, pa zato znam da je do te. 
Što se tiče gore ovog Paxlovida. Moja koleginica bila sa suprugom i svekrvom u Bugarskoj i dan, dva nakon povratka, suprug i svekrva koja ima preko 80 se puno razbole, COVID, pa onda i ona za njima. Njoj nije bilo tako loše, ali njima je bilo jako loše i dali im Paxlovid. I ozdravili na kratko i povrati im se i nanovo se razboleli i kaže baš su se namučili. 
Kad će u Srbiji biti dostupni novi boosteri?

 

Paxlovid rebound

Link to comment
Share on other sites

  • 1 month later...
  • 2 weeks later...
23 minutes ago, erwin said:

 

Rejting agencija Moody's je još u oktobru 2022. napisala da je pad radno aktivnog dijela stanovništva zbog dugoročnih posledica COVID-a jedan od ozbiljnijih problema britanske ekonomije. Ne znam da li su jedinstveni po tome u Evropi, nisam našao konkretne studije, imam neke hintove da u Francuskoj nije takva situacije (ovdje se participacija čak povećala, ali to ima veze i sa niskom polaznom osnovom i sa reformama tržišta rada koje su implementirane u poslednje dvije godine) ali ne znam pouzdano.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

 Info ako nekome zatreba. https://www.longcovidweb.ca/

 

Many Canadians have had long COVID for almost 4 years. Researchers say there's hope

 

Quote

 

That COVID-19 infection led to respiratory problems and extreme fatigue. Then came more terrifying symptoms, including brain fog so severe that the artist couldn't draw a clock during a neurology exam, as well as “excruciating pain” that “felt like my veins were on fire.”

The biggest difference between now and then, Mally said, is that the health-care community now recognizes long COVID is real.

“I don't have to have that battle with medical practitioners (anymore) trying to convince them that this condition that I have exists.”

 

Quote

A recent Statistics Canada report estimated 3.5 million people in Canada, or 11.7 per cent of the adult population, reported “long-term symptoms” lasting at least three months after COVID-19 infection as of June 2023.

 

p.s, postavio sam ovo i na zdravlju 

Edited by nonick
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

  • 4 weeks later...

Mogu li pacijenti s dugim Covidom sada imati nadu?

Istraživači iz Zuricha otkrili su uzroke dugog covida.

Onur Boyman, glavni imunolog na Sveučilištu u Zürichu, ima jasna očekivanja od farmaceutskih i dijagnostičkih kompanija.

 

Spoiler

G. Bojman, posle vaše studije o uzrocima Long Covida, oni koji su pogođeni imaju velike nade. S pravom?

Naš rad je svakako pronašao važan deo slagalice. Deo imunološke odbrane, komplementarna odbrana, ne počiva na pacijentima Long Covida. Ovo je važna polazna tačka. Takođe se nadamo da će kompanije posebno sada biti motivisane da razviju dijagnostičke testove i terapije.

Može li dugačak Covid test krvi biti dostupan za godinu ili dve?

Zavisi od toga koliko resursa i stručnosti se uloži u to. Ako se preduzeće specijalizovano za dijagnostičke testove kladi na njega, može da radi u ovom periodu. Tokom pandemije Korone videli smo da je mnogo toga moguće. Kompanije kao što su Roche ili Becton Dickinson, koje su u to vreme donele Sars-CoV-2 testove na tržišnu zrelost u veoma kratkom roku, sada bi mogle relativno brzo da razviju duge Covid testove.

 

Pouzdana dijagnostika bi bila od velike pomoći za ugrožene, ali i za lečenje i za osiguravajuće kuće. Da li već imate relevantne kontakte sa kompanijama?

Kao rezultat našeg istraživanja o Long Covidu, ne još uvek. Ali naši podaci su veoma čvrsti i obimni. Otvoreni smo da ih delimo isključivo sa pojedinačnim kompanijama. Nažalost, nemamo resurse da aktivno tražimo odgovarajuće kontakte. Veoma smo uključeni ne samo u istraživanje, već i u negu pacijenata.

 

Da li još uvek postoje otvorena naučna pitanja koja treba razjasniti pre razvoja testa?

Proverili smo rezultate sa 113 obolelih od Ciriha Ćovida, pored 280 u Njujorku. Među njima su i oni koji su razvili dugu Kovid posle blage infekcije i oni koji su se rešili dugoročnih simptoma posle nekoliko nedelja do meseci. Takođe smo koristili različite metode merenja da potvrdimo promene pronađene u imunom sistemu. Naravno, uvek možete da radite veće studije sa više pacijenata. Ali po mom mišljenju, naši rezultati su sasvim dovoljni da sada počnemo da razvijamo dijagnostički test.

 

Prema vašoj studiji u časopisu Sajens, takozvani sistem dopunjavanja se trajno aktivira u Long Covidu, koji oštećuje krvna zrnca, krvne sudove i druge ćelije tela. Šta ovo znači za terapiju?

Već postoje lekovi velikih farmaceutskih kompanija koji inhibiraju sistem dopunjavanja. Razvijene su za veoma retke autoimune bolesti koje oštećuju bubrege, mišiće ili nerve, na primer. I ovde, nadam se da će naša studija motivisati kompanije da testiraju ove lekove i kod obolelih od Long Covida.

 

Međutim, lekovi su skupi.

Nažalost, to je slučaj. Kao lekar, naravno da bih pozdravio da su lekovi pristupačniji. Međutim, oni su skupi za proizvodnju i razvoj je takođe oduzimao mnogo vremena. Naravno, kompanije žele da finansiraju ovo – razumljivo. Ali možda bi troškovi pali kada bi mnogo više pacijenata moglo iznenada da se leči sa Long Covidom.

 

A onda inhibitori sistema dopunjavanja imaju znatne nuspojave.

To je posledica činjenice da je ovaj deo imunog sistema toliko važan. Ne samo da odbija viruse, bakterije i druge mikrobe. U zdravom stanju, takođe obezbeđuje da se mrtve ćelije tela odlože. U slučaju inhibicije, to dovodi do povećane podložnosti infekcijama ili gastrointestinalnim žalbama, na primer.

 

Da li pacijenti sa sindromom hroničnog umora ME/CFS takođe mogu imati koristi od terapije?

Ova bolest je veoma heterogena i može imati mnogo uzroka. Međutim, sasvim je moguće da, na primer, oni koji su pogođeni koji razviju simptome nakon virusne infekcije takođe imaju koristi od inhibitora sistema dopunjavanja. To može biti manji slučaj za druge uzroke. Međutim, to treba dodatno naučno istražiti. Naša studija je svakako dobra polazna tačka za ovo.

 

U slučaju Long Covida, činilo se da istraživanja zapravo ne sleću sa zemlje. Da li očekujete da vaša studija pruži neki podsticaj sada?

Studija poput one koju smo uradili oduzima mnogo vremena. Pored naše istraživačke grupe, doprineli su i brojni drugi stručnjaci. Rad prvog autora Karla Červija-Haslera iz mog tima takođe je bio veoma važan. Međutim, mnogo toga je pitanje finansijskih sredstava, jer bez finansiranja istraživanja ne može biti napretka. Srećom, naš projekat je podržala Nacionalna naučna fondacija. Long Kovid je veliki socijalni i medicinski problem. Nadam se da će nam naš rad omogućiti da u budućnosti doprinesemo većem kretanju u ovoj oblasti.

 

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...