Jump to content

[USA] SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE - unutrašnja politika i uticaj na svetska kretanja


McCarthy

Recommended Posts

5 hours ago, Constantin said:

 

Koliko utiče ovo što Rusija, Kina, Brazil i druge države, ostavljaju dolar kao sredstvo plaćanja u medjusobnoj trgovini i biraju juan, rublju.....?

 

Brics zemlje bi da osnuju valutu neku jedinstvenu sa kojima bi trgovali medjusobno. 

U sustini, oni obavljaju vece transakcije u trgovini nego sto to rade G7 zemlje. Medjutim, Kina i Japan jos uvek imaju dosta US obveznica kojima su kupili americki dug i Kina na taj nacin odrzava da njihova valuta ne devalvira. E sad, u perspektivi za 15, 20 ili jos vise godina moze doci do toga da se dolar izbaci kao glavna trgovinska valuta, ali ako se uzme u obzir da sve te zemlje koje trguju u sopstvenim valutama, Kina, SA, Rusija, Brazil, JAF... i da njihovi tajkuni drze uglavnom pare u Americi i Evropi (mahom Britaniji), nece doci do unistenja dolara tako lako. Jos uvek ne postoji pandam za dolar i da neko stekne poverenje u tu novu valutu treba da prodje neko vreme, a valuta jos ni ne postoji. I treba sve ubediti da je ta valuta stabilna. 

 

Najveci odraz bi se prvo primetio na trgovini izmedju Kine i Amerike. Ipak je Amerika jos uvek najveci uvoznik iz Kine. 

 

Osetice se u jacini dolara, ali ne nesto dramaticno u nekom narednom periodu. 

 

E sad da li sam ti pomogla, s obzirom da nisam ekonomista i da je ovo neko moje laicko objasnjenje. 

Link to comment
Share on other sites

Prva stvar koja je potrebna da bi se dolar zamenio je da postoji poverenje u neku drugu valutu i da je njena finansijska politika transparentna. A da bi mogli da imate transparentnu politiku morate ipak biti demokratsko društvo. To Rusija i Kina ne mogu nikad da dostignu dok su diktatorske zemlje, Indija bi mogla ali pod uslovom da se još više demokratizuje i smanji korupciju. Ko će da veruje u valutu čije vlasti kriju ekonomske podatke ili gde vlada korupcija ? Krenite od sebe samih da li biste štedili u njihovoj valuti danas ?

 

Najbliža tome je Južna Afrika ali su oni isuviše mali da bi im se tako nešto dalo.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

18 minutes ago, Klotzen said:

Prva stvar koja je potrebna da bi se dolar zamenio je da postoji poverenje u neku drugu valutu i da je njena finansijska politika transparentna. A da bi mogli da imate transparentnu politiku morate ipak biti demokratsko društvo. To Rusija i Kina ne mogu nikad da dostignu dok su diktatorske zemlje, Indija bi mogla ali pod uslovom da se još više demokratizuje i smanji korupciju. Ko će da veruje u valutu čije vlasti kriju ekonomske podatke ili gde vlada korupcija ? Krenite od sebe samih da li biste štedili u njihovoj valuti danas ?

 

Najbliža tome je Južna Afrika ali su oni isuviše mali da bi im se tako nešto dalo.

 

Upravo tako - niko ne mijenja svoj novac u rublje ili juane nego u mrski dolar ili euro koji eto samo sto nisu propali...

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

Ovo sa bankama ima dva uzroka.

Jedan je labavljenje propisa koji su doneseni nakon krize iz 2008. (zahvaljujuci stabilnoj budali i republikancima), da bi se sprecilo riskantno spekulisanje,

a drugi je niz corona => stampanje i podela para da bi se sacuvala radna mesta i pomoglo ljudima da prebrode krizu (ne samo u USA, vec i u Evropi) => inflacija => dizanje interesnih stopa (FED, EZB...), da bi se inflacija suzbila => Rastuće kamatne stope znače da banke moraju plaćati više novca kada posuđuju novac od središnje banke . Jedan utjecaj: Trošak posudbe raste jer se povećavaju kamatne stope za klijente.

 

Kapitalizmu, to je vec Marx utvrdio, su imanentne periodicne krize i tu se skoro nece nista promeniti.

Svakih 10-15 godina se moze ocekivati jedna srednja kriza.

 

Edited by Dragan
Link to comment
Share on other sites

On 5/3/2023 at 9:55 PM, MeanMachine said:

Meni je inače simpa kako na temi o Americi pričamo o Takeru i to pričaju ljudi koji tamo žive i ljudi koji je ista vrlo bitna a niko da nešto napiše o first republic bank?!? Po meni znatno bitnija vest od tamo nekog Takera i Foxa. I ne samo za Ameriku već i za svet. Jel može neko tvoje viđenje jel ovo najjača nove Seke ili jok?


FRB je, ugrubo, podlegla istoj stvari kao i SVB - nespremnosti njihovog portfolija plasmana na inflaciju, tj. na rast kamatnih stopa. Ja sam ovde pisao o neminovnosti dolazeće inflacije prvog dana Bajdenovog mandata - pre nego što se pojavila i ona, kako su je isprva zvali, "tranzitivna inflacija" - međutim budni moroni iz iz vrlog novog FED-a (koji ima od kongresa eksplicitno zadat samo jedan zadatak - stabilnost cena) i iz uprave banaka nemaju kada da se bave tako dosadnim stvarima kao sto je inflacija - FED ni u 2022. godina u stress testovima nema scenario rasta kamata, banke nemaju glavnog čoveka za analizu rizika ali imaju oficira za "inkluziju i diverzitet", umesto rizikom bave se ispraznim "dijalektičko-materijalističkim" konceptima poput "klimatske pravde", "socijalne pravde" itd. 

 

Šta se desilo sa FRB-om? Prosto rečeno, među plasmanima su imali značajnu količinu hopoteka (za razliku od SVB-a koji je imao državne (i druge) dugoročne obveznica (koji regulatori smatraju instrumentom "nultog rizika")) - to je njihov primarni biznis model -  koji imaju inverznu realnu tržišnu vrednost u odnosu na kamatnu stopu. Ako je nominalna vrednst 10ogodišnje obveznice bila 1 dolar i ona plaća 2.5%, kada kamate na tržištu skoče na 5% vi nju, AKO nećete da čekate 10 godina nego hoćete odmah da je prodate na tržištu (depozitori traže novac nazad), ne možete više da prodate za 1 dolar, već npr. za 0.8 dolara. Ove regionalne banke su se našle u toj situciji - depozitori traže svoja sredstva nazad, a tržišna vrednost njihovih plasmana ne može da ih isplati (iako nominalna može). A tržište hipoteka je pride mnogo manje likvidno od tržišta obveznicama.


Pre 2 meseca rešenje je pronađeno u tome da FED garantuje otkupe (tačnije rečeno oročene pozajmice uz neku kamatu) obveznica po nominalnoj ceni, što je za FRB, uz 30 milijardi pozajmica od drugih banaka bilo dovoljno da preživi još 2 meseca. btw, Bajden je lažno tvrdi da to nije bail-out i da poreski obveznici to neće platiti - hoće, samo ne kroz porez nego kroz inflaciju. Međutim, za razliku od marta kada ekstremisti (bliski Elizabet Voren) iz administracije nisu dozvolili prodaju SVB-a, ovoga puta je za FRB-a nađen đuvegija, te je sve prošle mnogo lakše i glađe.

 

FED je se zato sada našao u ponešto komplikovanoj situaciji u kojoj sam njihov mehanizam kojim smanjuju inflaciju, kroz proces ovog "discount window"-a  koji sam pomenuo iznad, dovodi do povećanja inflacije.

 

Šta je tu, srednjeročno, u kartama? 

 

Sa jedne strane stagflacija, duži period visoke inflacije - koja je, izuzimajući ratove i druge katastrofičke događaje najsigurniji put da se uništi civilizacija - i slabog ekonomskog rasta.

 

Sa druge strane, tu kao daleko superiornija opcija figuriše zauzdavanje inflacije uz recesiju. Recesija je posledica dugog perioda razdvojenosti cene kapitala (kamatne stope) od realne štednje, što je glavni mehanizam za intertemporalnu koordinaciju među ljudima. Ako ta veza postoji (tj. ako je cena novca u potpunosti određena na slobodnom tržištu) kamatna stopa je niska kada ljudi više štede, tj. kada postoje neki resursi koji su oslobođeni iz delatnosti višeg nivoa (gotove potrošnje) da ljudi koji pozajme novac mogu i da ih iskoriste za dugoročnije projekte (kapitalne investicije), a visoka je kada ljudi manje štede i ne oslobođaju resurse. Kada je kamatna stopa veštački snižena ljudi ulažu u dugoročne projekte iako nema realnih resursa da se oni završe i postanu isplativi jer niko ne štedi - i u recesiji će to doći na naplatu, realno neopravdani biznisi će propasti i osloboditi resurse (od stuje i benzina do mikročipova i radnih sati) da oni opravdaniji biznisi nastave da rade još bolje. Globalna ekonomija će slediti američku, skalirano za odgovarajući procenat na dole.

 

Odluka je u rukama FED-a (da li će istrajati na podizanju kamatnih stopa, koje moraju da idu preko stope inflacije) i Kongresa (da li će uspeti da srube snove upišanih gaća o trošenju 7 biliona dolara naredne godine).

  • Like 3
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

12 hours ago, Constantin said:

 

Koliko utiče ovo što Rusija, Kina, Brazil i druge države, ostavljaju dolar kao sredstvo plaćanja u medjusobnoj trgovini i biraju juan, rublju.....?

To svako za sebe može vrlo lako da proveri, gde god da je u svetu: siđite u najbližu menjačnicu i pogledajte kolika je procentualna razliku u kupovnom i prodajnom kursu Dolara ili Evra u odnosu na druge valute koje vas zanimaju.

 

 

Idealna međunarodna valuta bi bila politički neutralna i neinflatorna (recimo bitkoin). Dolar danas ubedljivo dominira, sa preko 60% i u spoljnoj trgovini i u deviznim rezervama i u međunarodnom kreditiranju (pride, Evro je iza sa negde oko 20%). Ono što je tačno jeste da svaki kompromis sa 2 principa koja sam naveo - štampanje novca i zloupotreba dolara za promovisanje političkih ciljeva američke administracije - marginalno šteti položaju dolara kao valute svetske ekonomije.

 

Međutim, uvek se postavlja ono Milovo pitanje - "a ko drugi?" Za biti "valuta svetske trgovine" je potrebno imati kod kuće toliko veliku i dinamičnu ekonomsku konjunkturu koja je otporna na to da celokupan obim globalne trgovine menja tvoj kurs, koja je u stanju da istrpi dugoročne trgovačke deficite itd, isl. Pominjati recimo Juan u ovom kontekstu je gotovo groteskno budući da je on vezan za dolar (niko ne zna koliki je njegov stvarni kurs ako se odveže od dolara), njih u trgovini prvo razmeniš za dolare pa onda za dolare za svoju valutu. Drugo, Juan je najmanipulisanija valuta današnjice (verovatno i u celoj ljudskoj istoriji) i među najneprozirnijim. Ovo srgavanje novca u spašavanje banaka ili u kovid mere ili u ove projekte upišanih gaća jeste duboko pogrešno, ali je to sve izglasano u Kongresu i svaki dolar može da se nađe na bilansu (dostupnom onlajn) FED-a i Trezora, čime je pokriven itd. U Kini se takva monetarna ekspanzija dešava na mesečnom nivou iza zatvorenih vrata, na zahtev gen-seka, da se reaguje na gotovo dnevna trgovačka kretanja itd. Dalje, Kina je pokušavala u nekoliko navrata da poveća ulogu Juana u međunarodnoj trgovini, no za to je potrebna liberalizacija kapitalnih tržišta koja je onda uvek donosila - eksploziju odliva kapitala iz Kine koja se merila i do trilion dolara mesečno (btw, Kina je i trenutno rekorder u ovoj disciplini).

 

Pogledajte tragikomičnu situaciju u kojoj je se Rusija našla, da je prihvatala Juane za svoje enrgente (tačnije, prodavala ih za dolare a onda, radi izgleda, menjala u juane) a da onda sa tim Juanima ništa ne može da uradi jer ih niko neće nazad - UKLJUČUJUĆI i Kineze, gde su zabeležili desetine milijardi dolara gubitka:

 

https://asiatimes.com/2023/04/rmb-based-trade-hasnt-worked-out-for-moscow/

 

o čemu piše i report Centralne Banke Rusije:

https://www.cbr.ru/Collection/Collection/File/43892/overview_2022.pdf

  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

39 minutes ago, bohumilo said:

FRB je, ugrubo, podlegla istoj stvari kao i SVB - nespremnosti njihovog portfolija plasmana na inflaciju, tj. na rast kamatnih stopa. Ja sam ovde pisao o neminovnosti dolazeće inflacije prvog dana Bajdenovog mandata - pre nego što se pojavila i ona, kako su je isprva zvali, "tranzitivna inflacija" - međutim budni moroni iz iz vrlog novog FED-a (koji ima od kongresa eksplicitno zadat samo jedan zadatak - stabilnost cena) i iz uprave banaka nemaju kada da se bave tako dosadnim stvarima kao sto je inflacija - FED ni u 2022. godina u stress testovima nema scenario rasta kamata, banke nemaju glavnog čoveka za analizu rizika ali imaju oficira za "inkluziju i diverzitet", umesto rizikom bave se ispraznim "dijalektičko-materijalističkim" konceptima poput "klimatske pravde", "socijalne pravde" itd. ...

Sve se to ne bi desilo da je stabilna budala ostala na vlasti i da repsi imaju vecinu u oba doma. 🙄

I bas je taj FED blesav - mogao bi podici kamatnu stopu na 20% i time spreciti inflaciju.

I ne znam zasto ne smanje te poreze, kada je vec Reganova Trickle-Down ekonomija dala jako dobre rezultate.

O GINI koeficijentu bolje da ne pricamo.

 

Novi američki predsjednik ponovno želi deregulirati financijski sektor.

A merica first – moto Donalda Trumpa sada se službeno odnosi i na bankarski sektor. U petak je američki predsjednik potpisao dekret kojim se utvrđuju "temeljna načela" za regulaciju financijskog tržišta . One sada uključuju "omogućavanje američkim tvrtkama da se natječu sa stranim tvrtkama na domaćem i stranim tržištima".

 

Ovo je pravi preokret u desetoj godini od izbijanja financijske krize. Cilj vlade tijekom osmogodišnjeg mandata Trumpovog prethodnika Baracka Obame bio je spriječiti da financijska tržišta ponovno postanu previše dinamična. Dakle, sada je tu kritika. Nemali broj stručnjaka vidi pozitivne stvari u Trumpovoj novoj inicijativi.

 

"Uredba inicira zaokret prema deregulaciji financijskih tržišta i odstupanje od načela međunarodne suradnje u području regulacije financijskog tržišta", rekla je Isabel Schnabel, jedna od pet ekonomskih stručnjakinja u Savjetodavnom vijeću, "Welt am Sonntag". "Na međunarodnoj razini, regulatorni proces će sada stati", boji se ekonomist.

 

Što je to usmjereno nije izričito spomenuto u Trumpovom dekretu – ali je neosporno među promatračima. Riječ je o "Dodd-Frank Actu", zakonu koji je toliko golem i složen da se ni šest i pol godina nakon potpisivanja još uvijek ne provodi u potpunosti. U očima Donalda Trumpa, Dodd Frank je "katastrofa". Nekoliko sati prije nego što je dekret objavljen, Trump je u petak rekao da očekuje da će se "puno toga izrezati iz Dodda Franka".

Kao rezultat toga, Wall Streets bi mogao pokrenuti nove. Međutim, nisu samo obožavatelji Trumpa ti koji vjeruju da je luk možda prenapregnut bezbrojnim Dodd-Frankovim propisima. Naravno, Dodd-Frank je "zakomplicirao propis", kaže financijski stručnjak Brunnermeier - i referira se na "Choice Act" o kojem se već dugo raspravlja. Nakon toga, banke bi imale priliku držati posebno velik iznos kapitala. To bi ih učinilo manje osjetljivima na krize. Zauzvrat, trebali bi izbjeći određene Dodd-Frank uvjete.

 

 

Edited by Dragan
Link to comment
Share on other sites

12 minutes ago, bohumilo said:

Idealna međunarodna valuta bi bila politički neutralna i neinflatorna (recimo bitkoin). Dolar danas ubedljivo dominira, sa preko 60% i u spoljnoj trgovini i u deviznim rezervama i u međunarodnom kreditiranju (pride, Evro je iza sa negde oko 20%). Ono što je tačno jeste da svaki kompromis sa 2 principa koja sam naveo - štampanje novca i zloupotreba dolara za promovisanje političkih ciljeva američke administracije - marginalno šteti položaju dolara kao valute svetske ekonomije.

 

Otišao si preširoko, ali si mi suštinski odgovorio na pitanje. Najprostije rečeno, Ameri su sami sebe uvali u govna i niko drugi sa strane nije kriv. Tehniku izvlačenja iz istih, a iskreno verujem da će do toga svakako doći, primniće, kao što i sve države manje-više, veštačkim merama, a neko drugi naravno će to da plati. Stanovnici te države, na razne načine.

Link to comment
Share on other sites

27 minutes ago, Dragan said:

Sve se to ne bi desilo da je stabilna budala ostala na vlasti i da repsi imaju vecinu u oba doma. 🙄

Nije i ne bi. Srž inflacije leži u covid programu zapišanih gaća iz (čini mi se) marta 2021, teškom 1.9 biliona dolara, gde je stimulus 3 PUTA premašio veličinu pada projektovanog ekonomskog autputa. 2009 je, recimo, stimulus bio oko pola projektovanog pada autkama (o oba slučaja je pisao i Obamin sekrtar trezora, i u februaru 2021. alarmirao javnost o inflaciji).

 

Tu nikakvo koprcanje i zapomaganje o tome kako "bi sigurno bilo isto" neće pomoći.

Edited by bohumilo
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

11 minutes ago, Constantin said:

Šta je uzrok ?

Pa vec sam napisao: corona => neophodna finansijska pomoc kroz zaduzivanje i stampanje para.

Osim toga prekid lanaca snabdevanja i na kraju agresija zlog gnoma koja je na neko vreme poterala

cene energenata u nebo, sto je vise pogodilo Evropu nego USA.

Sada se sve to ustalilo, na nesto visem nivou.

Problem je naci ravnotezu izmedju dizanja kamata (sto smanjuje inflaciju) i ne-dizanja (ili smanjivanja, sto odgovara privredi).

I sve to ima uticaj na zaposlenost, bankarski i imobilijski sektor.

PS

Prebacivanje na obnovljive izvore energije igra isto ulogu, pre svega jer je jos nedovoljno i skuplje od fosilnih izvora, ali na srednjorocni period neophodno.

Naravno da ce fosilasi, atomicari, antiklimaktericari, antikoronasi i ultrakonzervativci biti protiv promene (kao sto su se bunili za ozonski omotac, ili pusenje), ali ako stabilna budala opet dodje na vlast, onda ce rat u Ukrajini biti resen za 24 sata, inflacija ce nestati i uopste teci ce med i mleko ovom napacenom planetom.

 

 

Edited by Dragan
  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

10 minutes ago, Dragan said:

Cudno da je inflacija u EU, bez Bidena, jos nesto veca ?

Nema tu ništa čudno budući da je se, za razliku od FED-a, ECB mnogo duže pravila mrtva, da ekonomija evrozone beleži slabije stope rasta (genralno je evropska ekonomija mnogo slabija i manje dinamična), da je inflacija u Evropi u manjoj meri monetarna nego u SAD i da je američki statistički biro u januaru promenio način na koji meri CPI što je inflaciju magijom spustilo za par procenata.

  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

12 minutes ago, Dragan said:

Pa vec sam napisao: corona => neophodna finansijska pomoc kroz zaduzivanje i stampanje para.

Osim toga prekid lanaca snabdevanja i na kraju agresija zlog gnoma koja je na neko vreme poterala

cene energenata u nebo, sto je vise pogodilo Evropu nego USA.

A da....corona, za koju su krivi Kinezi, a ovamo zli gnom. Dok se za zlog gnoma i slažem, ali mislim da je on posledica, a sad već to zahteva širu priču. Sada su valjda, već neko vreme, cene energenata stabilne i ne velike, a inflacija ipak ne jenjava. Bar ne potrebnom brzinom. Sad sam još više ubedjen u ono što sam rekao početkom agresije na Ukrajinu....trebalo je, po svaku cenu, obuzdati Putina pre toga. Ne mogu da verujem da nije bilo saznanja za šta se priprema...nego da ne idem preširoko, to je za drugu temu.

Generalno HVALA koji su se upustili i "avanturu" da mi, meni neukom na tom polju, objasnite sve što pitam. Izvnjavam se ako sam dosadjivao, ali sam se trudio da pitanja postavljam kad nije gužva u saobraćaju...po mojoj proceni.

Link to comment
Share on other sites

Kada se "upucava" novac u potrošnju što se desilo 2020. godine na zapadu dobili smo to da se potrošnja mnogo brže oporavila od proizvodnje. A kada imamo manjak proizvoda na tržištu ide inflacija. To je ukratko o inflaciji, odnosno najvećem problemu koji je uticao na bar 2/3 inflacije. Ovo zbog goriva je manje više već rešeno, cene su se resetovale i padaju i dalje. Ako ne bude nekih novih problema u svetu mogle bi čak pasti i na 60 koliko je bilo pre korone. Cene hrane još uvek ne padaju jer Rusija i dalje ima poteškoće u izvozu hrane a Ukrajina ima ogroman pad izvoza tako da će tu trebati par godina da se tržište popuni iz drugih izvora ili ako bi se rat završio da se UKR i RUS vrate na tržište u punoj snazi. Da stvar bude još gora prošle godine je bilo dosta suše po svetu tako da su i ostali imali pad prinosa.

 

Naravno ima tu još "zaslužnih" za inflaciju ali nabrajati sad sve bi bilo kao da se piše knjiga.

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

20 hours ago, MeanMachine said:

@Angelia

 

Po meni ovo sto se desava sa bankama je nekako logicno u ekonomiji gde ljudi misle da dug Amerike moze biti beskonacan inace takvih je u obe partije dakle nisu samo dems u tom fazonu, stim sto jedni bi da se zaduzuju za jedno a drugi za drugo jedino gde se obe ekipe slazu je vojni budzet koji raste ko kvasac cak su u fazonu da daju vise nego sto administracija zatrazi.

 

 

Pa relativno si u pravu, relativno jer znamo godinama sta svaka partija zastupa. I obicno je trosenje koje Reps zastupaju dobro za ekonomiju, a ono sto dems zastupaju, lose za ekonomiju, jer su to svakakvi socijalni programi, presipanje iz supljeg u prazno i slicno. 

A ovo sa bankama je logicno kao posledica nerazumnog trosenja za "Covid", i obicno kazu "pa Tramp je poceo", jeste ali to treba staviti u kontext, jer je bilo na pocetku kad se nije znalo kakve ce biti posledice, plus izborna godina. Ja se ni sa njim nisam slagala u toj odluci. E sad to sto je nastavljeno i posle njega da se stampaju pare, koje uopste nisu potrebne, izazvalo je inflaciju, a posledica toga dizanje kamata, pa su banke tu gde jesu.

Pogledaj Bidenov predlog budzeta, samo trosenje.

Link to comment
Share on other sites

20 minutes ago, Angelia said:

Pa relativno si u pravu, relativno jer znamo godinama sta svaka partija zastupa. I obicno je trosenje koje Reps zastupaju dobro za ekonomiju, a ono sto dems zastupaju, lose za ekonomiju, jer su to svakakvi socijalni programi, presipanje iz supljeg u prazno i slicno. 

A ovo sa bankama je logicno kao posledica nerazumnog trosenja za "Covid", i obicno kazu "pa Tramp je poceo", jeste ali to treba staviti u kontext, jer je bilo na pocetku kad se nije znalo kakve ce biti posledice, plus izborna godina. Ja se ni sa njim nisam slagala u toj odluci. E sad to sto je nastavljeno i posle njega da se stampaju pare, koje uopste nisu potrebne, izazvalo je inflaciju, a posledica toga dizanje kamata, pa su banke tu gde jesu.

Pogledaj Bidenov predlog budzeta, samo trosenje.

 

https://www.hsph.harvard.edu/news/magazine/public-health-economy-election/

Link to comment
Share on other sites

Nekako se gubi iz vida razlika između rezervne valute i sredstva plaćanja.

 

Jer, ako neko sa foruma meni proda parcelu u Vojvodini, a ja mu posle dogovora platim dolarima, evrima, juanima, rubljama, bitkoinima, sličicama fudbalera sa Mundijala ili čepovima za flaše, onda je reč o sredstvu plaćanja a ne o rezervnoj valuti.

 

A dolar je trenutno na nešto ispod 60 odsto (58 ili 59 odsto) kao sredstvo plaćanja u globalnoj trgovini, i to nije ništa posebno ako se ne zna da je, recimo, pre četvrt veka bio na oko 80 odsto, a da je znao i za dane kada se njime trgovalo u 85 odsto procenata.

 

I sad, bez želje za mrsomuđenjem, sledi logično pitanje - da li je za dolar i američku ekonomiju bolje kada se njime trguje u 80 odsto slučajeva, ili u 58 odsto? Ili, što bi rekao Svetislav Pešić, da li su bolje dve velike baklave ili jedna mala?

 

Naravno, jasno je da su svi trgovinski dilovi koji se zaključuju nekom drugom valutom, u čemu prednjači Kina i kao akter i kao posrednik, klasičan napad na dolar i američku ekonomiju . Jer, dolar se štampa neverovatnim intezitetom i kao nikada pre u istoriji SAD, dok se istovremeno globalno smanjuje njegova upotreba kao sredstva plaćanja... 

 

A šta se dešava kada počne da se vraća u Ameriku jer se njime u svetu manje trguje? To je, zapravo, pitanje, a ne da li neka država ili grupa njih mogu da stvore novu zamensku valutu.

 

  

Edited by Nek grmi jako
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

9 minutes ago, Nek grmi jako said:

Nekako se gubi iz vida razlika između rezervne valute i sredstva plaćanja.

 

Jer, ako neko sa foruma meni proda parcelu u Vojvodini, a ja mu posle dogovora platim dolarima, evrima, juanima, rubljama, bitkoinima, sličicama fudbalera sa Mundijala ili čepovima za flaše, onda je reč o sredstvu plaćanja a ne o rezervnoj valuti.

 

A dolar je trenutno na nešto ispod 60 odsto (58 ili 59 odsto) kao sredstvo plaćanja u globalnoj trgovini, i to nije ništa posebno ako se ne zna da je, recimo, pre četvrt veka bio na oko 80 odsto, a da je znao i za dane kada se njime trgovalo u 85 odsto procenata.

 

I sad, bez želje za mrsomuđenjem, sledi logično pitanje - da li je za dolar i američku ekonomiju bolje kada se njime trguje u 80 odsto slučajeva, ili u 58 odsto? Ili, što bi rekao Svetislav Pešić, da li su bolje dve velike baklave ili jedna mala?

 

Naravno, jasno je da su svi trgovinski dilovi koji se zaključuju nekom drugom valutom, u čemu prednjači Kina i kao akter i kao posrednik, klasičan napad na dolar i američku ekonomiju . Jer, dolar se štampa neverovatnim intezitetom i kao nikada pre u istoriji SAD, dok se istovremeno globalno smanjuje njegova upotreba kao sredstva plaćanja... 

 

A šta se dešava kada počne da se vraća u Ameriku jer se njime u svetu manje trguje? To je, zapravo, pitanje, a ne da li neka država ili grupa njih mogu da stvore novu zamensku valutu.

 

  

Zapravo, to su samo brojke u info sistemu, a ne papirni ili metalni novac.

Link to comment
Share on other sites

24 minutes ago, Angelia said:

Ne znam sta si htela da kazes postavljanjem ovog linka?

 

Htela sam da procitas to sa linka. Da nema zdrave ekonomije sa bolesnim stanovnistvom i da ono u neko dogledno vreme kosta vise nego da se lece ljudi na vreme. 

Moj neki zakljucak je da republikanci gledaju samo da trenutacna ekonomija bude dobra, a za posledice ne mare, a te posledice dodju na naplatu kad tad. 

Opet, demokrate nemaju nikakav normalan plan sta uraditi, nego samo tako svako za sebe lupeta sta bi radio sa parama... 

Link to comment
Share on other sites

12 minutes ago, Kronostime said:

Zapravo, to su samo brojke u info sistemu, a ne papirni ili metalni novac.

 

Kako god, moj dobri forumski kolega, ali svako ko repetira obrve kad vidi određenje tendencije u smislu dedolarizacije, ne radi to slučajno.

 

Jer, svakim danom neki novi relevantni igrač na polju globalne trgovine počinje da zaključuje velike ugovore mimo dolara. Prvo Kina, zatim Malezija, Rusija i S. Arabija, pa sve do Brazila i Francuske...

 

I šta, jel bi sad trebalo da polemišemo da li to zapravo šteti dolaru i amerčkoj ekonomiji ili im doprinosi? Pa valjda je svima jasno da je po sredi napad na US ekonomiju i dolar.

Edited by Nek grmi jako
Link to comment
Share on other sites

8 hours ago, Baby said:

 

Htela sam da procitas to sa linka. Da nema zdrave ekonomije sa bolesnim stanovnistvom i da ono u neko dogledno vreme kosta vise nego da se lece ljudi na vreme. 

Moj neki zakljucak je da republikanci gledaju samo da trenutacna ekonomija bude dobra, a za posledice ne mare, a te posledice dodju na naplatu kad tad. 

Opet, demokrate nemaju nikakav normalan plan sta uraditi, nego samo tako svako za sebe lupeta sta bi radio sa parama... 

Ljudi brinu o tome kad je ekonomija dobra, onda se bave svakakvim socijalnim davanjima. To su ono dodatni ukrasi. To sto republikanci mare za trenutnu ekonomiju je u skladu sa ljudskom prirodom, ako sam danas gladna, uglavnom cu zaklati kozu, za meso iako mi ona mozda dugorocno daje mleko i doda jos neko jagnje. Potpuno ljudski, nikog nije briga o zdravstvu ako nema sta da jede.

To sto bi oni da menjaju ljudsku prirodu, je neka druga prica. Nikog nije briga za abortus ako nema bezbedan penzioni plan, ili plan da prehrani decu, taj tip briga. Dems prosto preokrecu tu pricu, neuspesno iskreno, kako rece Klintonov campaign consultant "its economy stupid".

Kad obezbedis ekonomiju koja cveta, i vecina hrani porodicu i stedi, socijalni programi su nova zanimacija.

Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, Angelia said:

Ljudi brinu o tome kad je ekonomija dobra, onda se bave svakakvim socijalnim davanjima. To su ono dodatni ukrasi. To sto republikanci mare za trenutnu ekonomiju je u skladu sa ljudskom prirodom, ako sam danas gladna, uglavnom cu zaklati kozu, za meso iako mi ona mozda dugorocno daje mleko i doda jos neko jagnje. Potpuno ljudski, nikog nije briga o zdravstvu ako nema sta da jede.

To sto bi oni da menjaju ljudsku prirodu, je neka druga prica. Nikog nije briga za abortus ako nema bezbedan penzioni plan, ili plan da prehrani decu, taj tip briga. Dems prosto preokrecu tu pricu, neuspesno iskreno, kako rece Klintonov campaign consultant "its economy stupid".

Kad obezbedis ekonomiju koja cveta, i vecina hrani porodicu i stedi, socijalni programi su nova zanimacija.

 

1. Pa i nije. Repsi guraju pare u razne milti bilionske kompanije, kroni kapitalizam. Njima ni u kom slucaju zdravlje ljudi nije prioritet, ustvari, cak nije ni na listi za razmisljanje. 

 

2. Pa ni ovo nije. Covek uglavnom planira, zivoitnja ne. Kroz istoriju ucis greske i predvidjas buducnost. Ne treba se onda cuditi sto je danas lose, jer posledice se cesto osecaju naknadno. 

 

(To je jedini razlog sto mi je zao sto je Tramp izgubio, da vernicima njegove blistave ekonomije zacepi usta jednom za svagda). 

 

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...