Jump to content

Arsenije Pesic

Član foruma
  • Posts

    1,564
  • Joined

  • Days Won

    9

Everything posted by Arsenije Pesic

  1. Moramo da dovedemo centra, nema druge. Ne možemo s ovim da pariramo ozbiljnim protivnicima, kao preksinoć. Sa jedne strane strašni Kamenjaš, a ovamo Lesor, Ledej, Kopriva i Smajli sami.
  2. Novak mačka ipak nije mogao da pobedi kengure. A sve ovo je bilo zapisano u kremanskom Looney Tunes proročanstvu. That's All Folks
  3. Koji je rezultat, ne mogu da gledam?
  4. Citiram zato što si rekla da ti nije jasno zašto RT još uvek ne predaje studiju, da je ta studija sigurno gotova ali oni neće sada da je objavljuju. U zakonu stoji da imaju godinu dana rok da predaju studiju od dana kada su dobili rešenje o obimu i sadržaju, dakle još uvek su u zakonskom roku. O otkupu zemljišta takođe sam pisao ranije: Što se tiče vremena za uvid u studiju, 20 dana je minimalno vreme, dakle može da bude i više, ali ja ne vidim problem ni sa 20 dana. Sva pitanja i komentari mogu da se podnesu pismenim putem i na to je autor studije dužan da odgovori, a i na javnoj odbrani mogu da se postavljaju pitanja i daju komentari i komisija je dužna da sva pitanja evidentira i uključi u svoj izveštaj, tako se otprilike i radi u praksi. Uglavnom, vidim da se ovde uglavnom ponavljam i vrtim ono što sam već pisao, tako da dok ne bude nekih novih informacija ili događaja, malo ću da odmorim od ove teme.
  5. Možda nekom ko ne čita pažljivo šta pišem. Naravno da nikada nisam ni napisao ni nagovestio da studija uticaja postoji i da je dostupna javnosti, zašto bih to uradio? Nije teško, postoji Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu u kojem je sve to definisano, pa nema potrebe za mistifikacijama i teorijama zavere. Nekoliko crtica iz tog zakona: Nosilac projekta za koji je obavezna procena uticaja i projekta za koji je utvrđena potreba procene uticaja, ne može pristupiti realizaciji, odnosno izgradnji i izvođenju projekta bez saglasnosti nadležnog organa na studiju o proceni uticaja. Nosilac projekta dužan je da zahtev za saglasnost podnese najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema konačne odluke kojom je određen obim i sadržaj studije o proceni uticaja. Nadležni organ obezbeđuje javni uvid, organizuje prezentaciju i sprovodi javnu raspravu o studiji o proceni uticaja. Nadležni organ u roku od sedam dana od dana prijema zahteva za davanje saglasnosti na studiju o proceni uticaja obaveštava nosioca projekta, zainteresovane organe i organizacije i javnost o vremenu i mestu javnog uvida, javne prezentacije, kao i javne rasprave o studiji o proceni uticaja. Javna rasprava može se održati najranije 20 dana od dana obaveštavanja javnosti. Najnormalnija je stvar da rudnici finansiraju sve to. Tako je bilo i u prošlosti, dok su bili "naši", tako je i sada, bar što se tiče Kineza i rudnika u Boru i Majdanpeku. Ako se neko obavezao da će država Srbija to da finansira za projekat Jadar, to je za momentalni aps.
  6. Žitelji Zaječara nemaju i nisu nikada imali bilo kakav ekološki problem zbog rudnika u Boru. Imaju samo Borane koji im dolaze u šoping i u kafane A zimi mogu da dođu u Bor da se nadišu punim plućima, jer kao i svaki naš grad koji je u kotlini, i za Zaječar važi da kad krene da se loži, ne može više normalno da se živi. Što se tiče Bora, kao grad ne bi ni postojao da nije rudnika i ljudi poput Đorđa Vajferta. Ništa tu projekat Jadar ili Rio Tinto ne smetaju. Pošto "mi" u to nismo ništa uložili, lova za informatiku ostaje slobodna kao ptica i samo čeka da bude uložena. Što se tiče ljudi koji bi tu radili, pisao sam ranije o tome: Što se tiče ove brojke od 19000 ljudi, priča da će projekat dovesti do raseljavanja tolikog broja ljudi je verovatna koliko i priča da će zbog rudnika litijuma sve u krugu od 300 km biti sprženo. Niko nema kristalnu kuglu i svako može da tvrdi da će se desiti ovako ili onako, ja samo kažem da ne vidim to kao moguć scenario, već upravo suprotno, da bi se u okolinu doselio veći broj ljudi i da bi čitav kraj "živnuo" zbog rudnika. Pisano je i ranije o tome, rađene su studije, koliko jedno radno mesto u rudniku povlači još radnih mesta u delatnostima koje se pokreću u okolini zbog rudnika. Što se tiče preliminarne studije uticaja, ako ne veruješ u ovu, da je nazovem "glavnu" studiju, šta bi promenila preliminarna? Pod pretpostavkom da čitav proces bude urađen kako treba, dovoljna je i ova studija koja je sada propisana. Ako ne veruješ u taj proces, džaba je i pet studija. Pročitao sam i ovaj tekst iz Danasa, čovek većim delom piše o svom nezadovoljstvu što su geološka istraživanja stavljena "pod kapu" zakona o rudarstvu. I to je OK, ima čovek svoje argumente ali to nema veze sa ovom temom. Ono što ima, sažeto je u sledećem: Ovo pod 1 je već deset puta objašnjavano: a gde da se primeni tehnologija kada je u pitanju novi mineral koji je ovde prvi put otkriven? I na koji drugi način možeš da razvijaš tehnologiju i optimizuješ sve parametre, pa i ekološke, osim na način koji se to ovde radi, odnosno kako je bilo planirano da se radi - teorija, laboratorija, pilot postrojenje, pilot postrojenje na prostoru budućeg postrojenja, probni rad postrojenja. Živo me zanima da čujem alternative. Ovo pod 2 i mene zanima i ja to vidim kao jedinu ozbiljnu opasnost po životnu sredinu zbog koje ima smisla razmišljati o odustajanju od projekta. Nisam našao ništa konkretnije na tu temu, ali bi otprilike glavna opasnost mogla da bude to što na tom prostoru postoje dva, da ih tako nazovemo, vodonosna pojasa na različitim dubinama. Imamo čistu, pijaću vodu u jednom plićem pojasu (ali su te količine pijaće vode veoma velike i značajne) i vodu koja u sebi nosi litijum, arsen, borne minerale i slično u pojasu koji je na većoj dubini. Ova dva pojasa su međusobno odvojena vodonepropusnim slojevima stena i postoji opasnost da se zbog rudarskih radova ove vode pomešaju i time zagadi pijaća voda. Ovo je onako pojednostavljeno. Ne znam koliko je tačno, ali ukoliko jeste to je nešto na šta bih obratio najveću pažnju. Ne znam odakle ovakve stvari cure, dosadašnja procurivanja pokazala su se u velikoj većini slučajeva kao dezinformacija. Jedino je tačno da je RT zastao sa projektom i da se to dešava zbog vlasti, odnosno rezultata ispitivanja javnog mnenja koja su glavni putokaz ove vlasti, naročito pred izbore.
  7. Uključiću se, nema problema, evo sad sam na stranicama kad je poleteo za Melburn.
  8. Ja samo da pitam postoji li ikakva šansa da prikočite malo, šta god da radim uvek sam 15 strana "u minusu" na ovoj temi, a mogu da zamislim šta će da bude kad počne saslušanje. Četiri nova posta dok sam kucao ovaj i još jedan...nema veze, zaboravi
  9. Ovo pod jedan nije u formi pitanja, ali pretpostavljam da je pitanje/nedoumica vezano za to šta će biti sa onima čiji su posedi unutar granica projekta, a ne žele da prodaju. U principu, ne postoji zakonski način da ih investitor natera da prodaju. Jedini zakonski način da vlasnici budu primorani na prodaju je da se njihovi posedi proglase za područja od javnog ineresa i da se izvrši eksproprijacija, a u tom slučaju proces mora da vodi Republika Srbija. Dok se stvar rešava između vlasnika i investitora, uglavnom je sve stvar tajminga. Tamo gde je izvesno otvaranje rudnika (ili ne mora da bude rudnik u pitanju, može neka fabrika, put, itd.) obično savetujem ljude da prihvate drugu ili treću ponudu, jer ona bude najpovoljnija. Svako dalje odugovlačenje je najčešće ozbiljan rizik za vlasnika poseda. Što vreme više prolazi, vlasnik poseda dolazi u nepovoljniji položaj jer polako do potpuno biva okružen otkupljenim zemljištem sa svih strana i time vrednost njegovog poseda opada. Još ako je i izvršena prenamena zemljišta i odobreno eksploataciono polje, to obično znači da tu više ne mogu da se grade objekti, odnosno mogu ali bez građevinske dozvole. I u toj 'igri' najčešće pojedinac na kraju gubi - bilo da proda po nižoj ceni ili ne proda a bude okružen rudnikom i rudničkim postrojenjima. Zato je uvek najbolji scenario da se vlasnici poseda udruže i zajednički brane svoje interese, ali to se u praksi praktično nikad nije dogodilo, jer uvek ima onih koji jedva dočekaju da prodaju, a onda kreće domino efekat. Što se tiče projekta Jadar, tu se situacija sada okrenula od kada je poništen prostorni plan i nema odobrenja na eksploataciono polje, sada su vlasnici parcela u povoljnijem pregovaračkom položaju (pod uslovom da hoće da prodaju), a i rastu im šanse da, uslovno rečeno, pobede ukoliko neće da prodaju. Što se tiče drugog pitanja, jedino što oni mogu da urade u slučaju otvaranja rudnika i ugrožavanja njihovog poseda na bilo koji način je ili da se dogovore sa rudnikom o naknadi štete ili da idu na sud, tj. tuže rudnik za naknadu štete. Ne postoji "klasičan rudnik gde se kopa par km ispod zemlje". Ako pod "par" podrazumevamo minimum 2 km, rudnici u kojima se kopa na tim dubinama su vrlo retki i sve samo ne klasični. Postoji podzemna eksploatacija i površinska eksploatacija. U slučaju Jadra to bi bila podzemna eksploatacija, na dubini do max 500 metara. Na površini bi bila postrojenja za preradu ("obogaćivanje") rude, kao i jalovišta.
  10. Ima i neke druge striktne zakone, ali egzempšn bato, Srbin pobedijo.
  11. Uskoro će početi da se objavljuju negativni, biće kraći spiskovi. Do mojega više s ovim.
  12. To možda važi za vas koji ne verujete u negativne jone. Ako je poneo jedan kanister jona iz tunela ispod piramida, sve je ok.
  13. Od njihovih deset ofanzivnih skokova, jedno šest su skinuli sa glave Smailagiću. Plus je bio očajan u odbrani generalno.
  14. Uh, knjigu nisam čitao, a filma se sećam samo kroz maglu, tj. sećam se samo klovna Sad guglam da u Barensu postoji i "landfill", što kad se prevede na naški može da znači mnogo toga, mislim jeste mesto za otpad, ali može da se odnosi i na komunalni i na razne vrste rudarskog otpada, pa i jalovinu. Tako da nemam pojma da li je to u pitanju. Ali eto ima primera u rl, blizu nas, možda nije fensi kao Deri, ali u Mojkovcu na primer postoji flotacijsko jalovište u centru grada. Dobro, ovo 'grada' shvatiti uslovno. Elem, prave ljudi sportski centar sa pešačkim i biciklističkim stazama, na flotacijskom jalovištu bivšeg rudnika olova i cinka, koje je pritom odmah pored reke Tare.
  15. Pošto su medijski izveštaji i vesti obično šturi i nejasni kad su ovakve stvari u pitanju, da probam da pojasnim o čemu se radi. Kada se traži prostor za flotacijsko jalovište obično se traži neka prirodna uvala ili dolina sa ciljem da se maksimalno izbegne gradnja brana i da se minimizira opasnost od izlivanja. U takvim uvalama i dolinama obično postoje i manji ili veći vodotokovi čiji tok zbog jalovišta mora da se reguliše. Jedna varijanta je da se izmesti tok, što nije uvek moguće jer nekada jednostavno nema pogodne trase za izmeštanje, ili voda pravi problem svojim odbijanjem da teče uzbrdo. Druga varijanta je da se po postojećoj trasi toka postavi cevovod ili češće betonski tunel kojim će se štititi tok rečice/potoka. Znači pre jalovišta voda ulazi u tunel, a nakon jalovišta izlazi iz tunela i nastavlja svojim tokom, a u prostoru jalovišta ovaj tunel se nalazi na dnu i preko njega se odlaže jalovina. E ti tuneli se zovu kolektori. Jalovište Veliki Krivelj gde se ovo desilo je ogromno jalovište, podeljeno na tri polja koja su odvojena branama. Kolektor Kriveljske reke je dugačak nekoliko kilometara i po njegovoj trasi su na nekoliko mesta izgrađeni revizioni kanali. To su takođe tuneli kojima sa površine može "prečicom2 da se stigne do tunela kada treba da se vrši inspekcija ili neka sanacija. To je praktično rešenje da ne bi svaki put morao da se prolazi čitav tunel da bi se u njemu nešto radilo. Nešto slično imaju i klasični drumski tuneli veće dužine. E jedan od tih revizionih kanala je popustio u kroz njega je krenuo da se uliva materijal iz jalovišta, tj. voda, mulj i pesak. Dakle taj materijal je dospeo u tok Kriveljske reke i to je u stvari problem. Na izlazu iz kolektora su formirani bazeni u kojima se taloži mulj i pesak da ne bi išli dalje rekom. U međuvremenu je taj oštećeni deo saniran. Eto to je priča, nije bezazleno ali nije ni neki kataklizmičan scenario. Not great, not terrible što bi naš narod rek'o. Postoje odavno planovi za izmeštanje toka Kriveljske reke kojima bi se postojeći kolektor stavio van funkcije, zatvorio i time izbegle ovakve situacije. Koliko sam čuo Kinezi su voljni to da finansiraju, a posle ovoga će taj proces verovatno da se ubrza.
  16. Kako nisam odgovorio? Jesam, jedino možda nisi zadovoljan odgovorom, to je druga stvar. Odgovorio sam kratko, jer ne želim da po n-ti put ponavljam ono što sam pisao na temi o RT niti da se ta tema preliva ovde. Sada opet čitam, jedino na šta nije direktno odgovoreno je deo u kojem pišeš kako će finansijsku konstrukciju projekta raditi Siniša Mali, ekologiju onaneznamkakosezove, softvere Ana Brnabić i njen brat itd. Takvu vrstu priče možemo da primenimo na bukvalno sve i tom logikom da opravdamo da život u ovoj zemlji mora potpuno da stane. To je kao kad bih te ja pitao kako možeš da ideš kod lekara ako zdravstvo vodi Zlatibor Lončar, kako ti deca idu u školu ako je ministar obrazovanja Branko Ružić, kako putuješ bilo gde ako puteve gradi Toma Mona, kako koristiš vodu koju ti obezbeđuje Vesić itd.
  17. Znači u dalekoj, vrlo dalekoj budućnosti. Poređenje sa nuklearkom po meni ne stoji jer u slučaju otvaranja rudnika ništa tehnološki ni bezbedonosno ne zavisi od domaće pameti.
  18. Recimo da je nešto iza RT. Trenutno se radi međunarodna studija izvodljivosti, kojom se obezbeđuje finansiranje od banaka/investicionih fondova, a tokom sledeće godine bi trebala da se radi 'domaća' studija izvodljivosti, kojom se dobija odobrenje na eksploataciono polje. To odobrenje RT već ima. Nakon toga ide studija uticaja, rudarski projekat i ishodovanje dozvola. To u principu sve može da bude gotovo za godinu-dve.
  19. OK, ako nije žurba, kada će tačno biti vreme za to?
  20. Na Crnom vrhu bi se za 20 miliona tona rezervi rude, s obzirom da su u pitanju dva površinska kopa, otkopalo još 50 miliona tona raskrivke, to su zemlja i stenski materijal koji se moraju otkopati i odložiti na nekom drugom mestu da bi se prišlo do rude. Dakle, 70 miliona tona iskopina, a sadržaj zlata, tj, korisne komponente je 1 gram po toni rude, što znači za petnaestak tona zlata (jer ne može svo zlato koje se nalazi u rudi da se iskoristi), 70 miliona tona rudarskog otpada. Sami površinski kopovi zauzimaju mnogo veću površinu nego podzemni rudnici, potpuno menjaju izgled krajolika, površinski kopovi imaju mnogo veći uticaj na životnu sredinu nego podzemni rudnici (bio je pre par strana onaj video o kamenolomima, e pa kamenolomi su mini površinski kopovi) plus najgora moguća tehnologija (otkopana ruda se razastire na prostor od četrdesetak hektara i onda "fajta" cijanidima, stotinama tona cijanida godišnje, sve na otvorenom prostoru). Plus topionica i elektroliza za dobijanje zlata.
  21. Dobar post, plus na sve, osim izdvojenog dela. Moram prvo mali disclaimer, ne zbog tebe, nego zbog ljudi koji bi možda pogrešno protumačili. Dakle apsolutno mislim da je silazak sa vlasti i zatim zabrana delovanja ovih najvažnije pitanje i obavezan početni korak da bi ovo društvo uopšte moglo da krene da se leči. Računajući samo šta je, recimo u poslednje dve godine, meni lično i meni bliskim ljudima ova vlast uradila, pa valjda samo zbog toga što sam teška flegma (lepše je to da napišem nego pizda), nisam uzeo pušku i krenuo redom da im objasnim neke stvari. Iako je pitanje neostanka sns-a na vlasti najvažnije, ne slažem se da sve drugo mora da stane dok se to ne reši. Jer, niti znamo kad će da se reši, niti kako će da se reši. Koji su, po meni, realni ishodi aprilskih izbora? Jedan je da sns ostane na vlasti, a drugi da svi ostali zajedno skrpe neku tesnu većinu, a kad kažem svi ostali zajedno, jasno koliko bi takva vlast i takve institucije bile krhke i nepouzdane, evo primera Crne Gore, iako bi takav ishod za nas u ovom trenutku bila premija. I onda se postavlja pitanje koliko da se čeka, kada će se steći uslovi da se priča i odlučuje o Rio Tintu, ali i mnogim drugim temama? Uostalom, pritisak javnosti i ekoloških protesta dao je i tu svoje rezultate. Povučena odluka o prostornom planu, projekat stavljen na čekanje. Samim tim i više vremena da se sagledaju svi aspekti i dobiju sve potrebne informacije. Jer neko će, jednom, morati da donese odluku. A bolje je da zna da će tu odluku pred nekim morati da brani. Prema sadašnjem stanju stvari, idemo ka tome da ili će biti realizovan projekat koji će biti urađen po ekološkim standardima i uz ograničeno dejstvo na životnu sredinu, ili ga neće biti. Treba nam nešto slično i za potencijalni rudnik zlata na Crnom vrhu, mora se sprečiti upotreba cijanida na otvorenom prostoru, što za razliku od tehnologije Rio Tinta zaista jeste potencijal za ekološku katastrofu širokih razmera. Zato mislim da priča o RT sada nije besmislena i zato na temi o RT ne ubacujem u svaki post i priču o tome ko je na vlasti.
  22. Dobro, znači konačno smo se pomerili od narativa da RT krije sve kao zmija noge, da domaći propisi, institucije i stručnjaci ničemu ne služe i da u toj budućoj studiji ništa neće da valja. Dakle, videli smo da su čak i u zahtevu za određivanje obima i sadržaja studije, kao proceduralnom dokumentu koji prethodi studiji, jasno probrojani svi aspekti uticaja na floru i faunu, da su nabrojane sve vrste koje žive na tom području i da je jasno definisan stepen njihove ugroženosti. I da je to napisano u zvaničnom dokumentu koji je dostupan svima. Možda ne dostupan kao reklama na RTS-u, ali svakako dostupan svakom ko je zainteresovan, primenom njegovog veličanstva "dva klika". Čitam ovo više puta, i dalje nisam siguran da sam dobro razumeo. Prvo, "šta god ti o meni mislio". Pa bukvalno ništa ne mislim o tebi. Reagujem na ono što napišeš, kada mislim da je ok pohvalim, kada mislim da nije, odgovorim. A već više puta si provukla kroz postove da su sve što ti napišeš za mene "infantilne pričice". Pa ne, da ponovim i treći put: kada pišeš o tome kako tvrdim da sam ja jedini kompetentan da raspravljam na ovu temu i kako ja gušim raspravu jer ne dozvoljavam da stručniji od mene iz drugih oblasti napišu šta misle i diskutuju o temi - to su za mene infantilne pričice. Za sve ostalo što pišeš nikada nisam rekao da su infantilne pričice. Uostalom, svakim svojim postom ovde si sebe demantovala što se toga tiče. Toliko o tome šta mislim o tebi. Dalje, ovo oko percepcije javnosti da su šumari i rudari inženjeri treće klase. Prvo, stvarno nisam video to istraživanje javnog mnenja u kojem se klasifikuju inženjeri, a i nisam lično spoznao tu percepciju, ali pretpostavljam da ti jesi, čim pišeš o tome. Ali, ja tu ne mogu mnogo da pomognem, a i ne pokušavam. Ima neki roman, ne sećam se koji, moguće neki ruski klasik, gde se u jednom delu kaže, parafraziram, da su kuće i porodice advokata i lekara proklete i uvek praćene nekom nesrećom jer oni sami žive i zarađuju od ljudske nesreće i patnje. Mislim, objašnjavati danas nekom da svet kakav znamo ne može da funkcioniše bez rudara, ili bez advokata, ili bez lekara, ili bez biologa - ne znam koliko ima smisla. Drugo, tih peckanja i međusobnog nipodaštavanja među strukama ima koliko hoćeš - arhitekte i građevinci, elektrotehničari i mašinci, pravnici i ekonomisti, pravnici i ekonomisti vs tehničke struke, medicinari različitih specijalizacija međusobno...nikad kraja ovom spisku. Ali ja to stvarno nikada nisam uzimao za ozbiljno, ako neko stvarno misli da je bolji od mene zato što je završio, nemam pojma, elektroniku, meni je to isto kao da neko misli da je bolji od mene zato što navija za Zvezdu, taj nivo ( @Clash alert ). Ovo dalje nije direktno odgovor tebi nego sad sam se raspisao na tu temu pa me žulja i moram da dodam. Sticajem okolnosti, najveći deo radnog veka sam okružen profesorima univerziteta i doktorima nauka na raznim institutima i u agencijama. I među njima sam video takve neznalice, tupsone, diletante, da je to teško opisati. Da ne ulazim uopšte u moralne i ljudske kvalitete. Naravno, ima i velikih asova i ljudi koje neizmerno cenim u svakom pogledu. Hoću da kažem, za mene, bar u ovoj zemlji, ne postoji autoritet zvanja, poštujem samo autoritet znanja. Koji uopšte ne mora da zavisi od titule, struke ili školske spreme. Morao sam da napravim tu digresiju, sada da se vratim na ono što si napisala u gornjem pasusu. Razumeo sam da si htela da kažeš da nisi protiv rudarstva generalno, već protiv divljeg rudarstva bez kontrole i ako je tako, tu smo nas dvoje na istoj strani. I u tom smislu, nadam se da ćemo se izboriti da se, na primer, ne otvara rudnik zlata na Crnom vrhu, ili da se makar ne koristi tehnologija luženja cijanidima na otvorenom prostoru. Ili, da se ne otvaraju poludivlji kamenolomi pored svakog puta koji se gradi, u kojima niko ne vodi računa o uticaju na životnu sredinu, a naročito na ljude koji žive u blizini. Što se tiče RT, da se nađemo na pola, miruj miruj srce moje još par meseci, pa posle da vidimo šta ćemo . I na kraju oko ovog dela gde kažeš "obrukali smo se". Apsolutno da. I nije samo korupcija u pitanju, još je šira tema, ali za neku drugu priliku, ne može sve u jedan post. Više puta sam naznačio ekološke pokrete kao veoma bitne u sadašnjem stanju stvari kod nas. Napisao sam i da ima mnogo toga da im se zameri, ali to je meni u ovom trenutku manje bitno. Radi se o sledećem: vođe tih pokreta, oni koji su stalno u javnosti i na medijima su uglavnom lako kvarljiva ili već pokvarena roba. U najboljem slučaju, teški populisti. Drugi negativan deo te priče su ljudi koji se na različite načine i iz različitih motiva uključuju u proteste koje organizuju ekološki pokreti, a koje je @Beonegro sjajno skenirao u svom postu od pre par nedelja. Međutim, te pokrete čine i ljudi koji ne žele da se reklamiraju i pokazuju u javnosti, ali zato rade vrlo vredno i rade vrlo koristan posao. Tu je glavna snaga ekoloških pokreta, i rekoh, video sam već više puta u praksi kako uspevaju da nateraju institucije da rade svoj posao i rudarske kompanije da rade po propisima. To su još uvek u široj slici minorni i pojedinačni koraci i uspesi, ali ima ih svakog dana sve više.
  23. Ispitivanja i izveštaje je radio biološki fakultet, plus još neke međunarodne kuće. Ne razumem se previše, ali imaš u onom dokumentu koji se zove Zahtev za određivanje obima i sadržaja studije detaljan izveštaj o stanju flore i faune sa spiskom svih vrsta koje se na tom području nalaze, ocenom stepena ugroženosti i merama zaštite. Znam da su se pominjali domaći propisi i neki međunarodni standardi, kao što su IUCN liste. Ja da ocenjujem kvalitet onoga što je biološki fakultet uradio stvarno ne mogu, niti znam da li u ovoj zemlji postoji neki veći autoritet od njih. Da ne pričamo napamet, pročitaj i daj svoju ocenu, ne znam šta bih ti drugo rekao.
  24. E bravo, poznaje se materija Samo što po domaćim propisima merenje nultog stanja traje do jedne godine (bitno je pokriti sva 4 godišnja doba), i to za određene parametre. Podaci o nultim merenjima nalaze se u dokumentima za koje sam postavljao linkove ovde.
×
×
  • Create New...