Jump to content

Cyber

Član foruma
  • Posts

    1,112
  • Joined

Everything posted by Cyber

  1. To je dobar primer unapredjenja znanja (izmedju ostalog). Ta energija se moze koristiti na bolji nacin.
  2. Dao si mi ideju za hipoteticku pretpostavku. Da su Edison i Swan 1879. znali da vestacko svetlo moze negativno da utice na bioloski diverzitet i da moze da smeta zivotinjskim vrstama koje su aktivne nocu – mozda ne bi konstruisali elektricnu sijalicu koja je covecanstvu omogucila da bude produktivnije sto je sa sobom donelo i mnoge inovacije a time i kontinuirano unapredjenje zivotnih uslova. Unapredjivanje tehologije se podrazumeva. Zahvaljujuci tom kontinuitetu, covek unapredjuje i svoja znanja – u ovom slucaju o ekosistemu – te je, tek mikro-primera radi, izumeo nacin da poboljsa zivotne uslove cak i slepim misevima – sve vise se u javnom prostoru nocu koristi neka vrsta infracrvenog svetla umesto klasicnog osvetljenja. Znanje i unapredjenje znanja - to je neizbezan tok stvari, neka vrsta egzistencijalnog perpetuum mobile za planeti zemlji.
  3. Vidim, zavrsio Pravni fakultet rasadnik u Beogradu sa visokom ocenom. Pravi vadikalni podvig i merit.
  4. Ovaj clanak Centra za istrazivacko novinarstvo Srbije baca svetlo na neke integralne delove RT price, neke kockice koje su mi falile a kojih nema u nerazboritim crno-belim tlapnjama koje dominiraju. Vrlo informativno citanje. Ne zelim da sugerisem previse, zato preporucujem citanje u celosti. Na text sam nabasala trazeci podatak o tome koliko je kuca do sada prodato i pod kojim uslovima a nasla sam cak i ono zrtveno ”ko nas to zavadi?!” koje potvrdjuje sve (eventualne) predrasude o ontoloskom stanju duha, svesti i stvari. A i ono "od gosta na slavi do neprijatelja" je bas autenticno. Kako god, onaj ko nesto prodaje je subjekat a ne objekat.
  5. Sekvenca. Aktivisti udruzenja ”Ne damo Jadar” danas gadjali jajima info centrar ”Rio Tinto”. Tu su zapravo bili okupljeni da bi dali podrsku Teniseru. Jedan aktivista priveden. U najavi – radikalizacija protesta. Komentar na vest: ”A onu babu sa jajima sto je gadjala mural Ratka Mladica ne privedose?” >>> Summa summarum, sta god da se desi, salata se pravi od istih sastojaka, recept se ne menja. Jednim udarcem sve muve! Btw, fali jos samo neka srpska Greta.
  6. Svedska nakon bozicnih i novogodisnjih praznika: Juce je zabelezen covid rekord u broju novoregistrovanih slucajeva u jednom danu → 17 320. Raniji rekord je bio 11 500 zarazenih (30. decembra 2021). Prosle nedelje je registrovano 60 000 novih slucajeva, povecanje od 112% u odnosu na nedelju pre. 75% bolesnika na intenzivnoj je nevakcinisano Primetan porast vakcinisanih zarazenih.
  7. Ovo nije lozenje na ... nego sprdanje sa ...
  8. Izvesni teniser koji nije hteo da kaze da li je vakcinisan, izradio neko "medicinsko" izuzece od vakcinacije pa krenuo k´o pravi u Australiju na turnir. Ondasnja javnost da pukne, kad se samo sete kako su njih vlasti driblale sa restrikcijama. Elem, sleti on danas popodne u Melburn i … bum! … nece da ga puste da udje – pogresna viza. Kakav antivax maler! >>>
  9. Nema potrebe da (meni) objasnjavate jer time implicirate da sam adresirala Vas. Nisam, jer u tom slucaju bih Vas kvotovala. Adresirala sam fenomen koji prevazilazi okvire bilo cije malenkosti. Nadovezavsi se na post koji nije Vas, prebacila sam i prokomentarisala taj fenomen na jednom visem/opstem a ne na licnom nivou na kome zaista ne nalazim intelektualni izazov (videti donju prepisku). Za adresiranje fenomena postoji valjan razlog – milioni gradjana Srbije* gledaju i podlozni su uticaju rts-a - verujem da je to ovde svima poznato. Adresiranje propagandnog fenomena ... Odgovor na to ... Ja mogu da argumentujem ovo sto sam rekla ako/kad bude bilo priike.
  10. Ja tek sada poimam koliko Zlo je rts. Nikada nisam gledala. Oni zlokoriste situaciju ovih ljudi, oni zloupotrebljavaju te ljude da bi (emotivno) izmanipulisali druge ljude. Informativna vrednost = 0. Propagandna vrednost = 10.
  11. Zavisi o kom se veku radi.
  12. Lobizam sam po sebi ne bi trebalo da bude upitan i banalizovan a priori dovodjenjem u vezu sa fekalijama. Nijansiranost je pozeljna, jer mi o lobizmu i od lobizma mozemo puno toga da naucimo. Eventualnosti koje mogu da izvitopere lobizam u korpupciju se u svetu predupredjuju odredjenim pravilima igre. Takva pravila su svojevremeno definisana i poostrena u EU nakon nekih skandala. Na greskama se uci – i to bismo trebali da naucimo da radimo. Mozda se neko seca kad su reporteri nekih novina otkrili neke parlamentarce koji su bili spremni da ”ispod stola” prime mito. Jedno od pravila je da svaki EU parlamentarac i sluzbenik mora da prijavi svaki susret sa lobistima, jer oni su neizbezni na konferencijama i raznim mingle-desavanjima, a moze i na nekom rucku/veceri. U Briselu radi oko 30 000 lobista i oni su normalizovan deo svakodnevice EU institucija. Lobisti nisu neke sive eminencije. Mogu isto kao novinari da zatraze kartice za ulazaku EU zgrade i prisustvuju odbornim skupstinama u EU parlamentu, cak mogu da zatraze i da daju prilog u diskusijama oko raznih pitanja. Kaze se da svaka cokolada i sapun imaju svog lobistu. Gde je tziste tu su i lobisti. Na njih, naravno, pokusavaju da vrse uticaj male i velike firme/organizacije, sto de facto podrazumeva i Google i Crveni krst. Sve je to deo regularne igre i smatra se prihvatljivim. Ono sto nije prihvatljivo, a o cemu mi imamo puno toga da naucimo, jer to da se politicari i sluzbenici institucija ne smeju/ne mogu podmicivati i da granica izmedju politike i ekonomskog interesa firmi mora da bude jasna. Nas veliki problem je to, ne lobizam. Taj problem je veci od lobizma jer to potice od vrlo rasirene nesposobnosti da se razgranice i privatni odnosi a kamoli svi drugi plemenski, zavicajni, profesionalni i … da se ne udubljujem u problematiku emotivne zavisnosti i privatnosti. Eh, kad bismo jednog dana naucili da konstruktivno izglasamo nepoverenje prema bilo kome/cemu! Ali to bi onda podrazumevalo da ponudimo bolje resenje ili barem neku ideju o resenju a to je vec … hm ... ipak je najlakse opljunuti.
  13. Dotakli smo se tehnologije, ekologije i jos nekih vaznih aspekata na produktivan nacin, dalo se sta sagledati na relevantan nacin. Bila sam radoznala da cujem i ljude sa suprotne strane od RT, jer oni su integralni deo ove price. Mislim da je ovo sto sam pronasla prilicno reprezentativno za tvrdokorni mindset koji nije produktivan, koji (nas) stalno zaglibljuje. Zapazam prepoznatljivu endemsku potku za narativ koji se ne menja bez obzira na to o cemu se radi -”neprijatelji” se menjaju ali taj narativ o(p)staje kao slika i prilika (kolektivnog) umisljaja a ne promisljaja. Jezik je jedna vrsta odela. Odeca ne cini coveka ali ga razotkriva. Za jezik se moze reci da i cini coveka i razotkriva ga. To moze biti i prednost i mana. Transkribovala sam delove ranije linkovanog videa koji ilustruju gore napisano. ”Vidite kako je ova kuca unistena." A u ovom videu da se saznati da su te kuce prodate RT-u i ”onda su dozvolili ljudima da odnesu sve sto hoce, da skinu krovove, sto ljudima nista ne znaci ekonomski, ali pokusavaju na nas da vrse bukvalno teror, psiholosko nasilje”. U istom videu se kaze da je do sada ”prodato oko pedeset kuca, ostalo ih je desetak.” ”Evo vidite, ograde zemlju koju su kupili i prave zemlju u zemlji.” Natpis na tabli: ”Privatan posed – paznja opasnost - mogucnost pada objekta sa visine” Issue: nerazumevanje vlasnickih odnosa ”[…] to je cilj dolazak ovih […] u Srbiji, nije samo da otvori Rudnik nego da od Srba napravi robove” ”Vidite, kako su kuce koje su lepe … sve ostalo … pretvorene … zatvorene … evo, zabranjeno … znaci odmah pretvaraju zemljiste u svoj privatni posed … prave drzavu u drzavi …to smo doziveli … vidite [kucu] kako je na lepom mestu – oteta bukvalno od naroda” Natpis na tabli: ”Privatan posed – paznja opasnost - mogucnost pada objekta sa visine” ”Rio Tinto otvoreno govori kako bez obzira ko da dodje na vlast da ce oni biti tu i da ce preuzeti sve i da niko ne moze da ih spreci u naumu da dalje uzimaju srpsku zemlju i da bushe zemlju [...] Hoce da naprave novu pokrajinu, novo Kosovo ovde u Srbiji, […] oni su vec 16 sela zauzeli.“ Poznata glumica ovde: ”Taj narod je za skidanje kape! Oni su toliko lepi u svom nastojanju da ne odu sa ognjista svog ...” Oni koji im dobro misle (ovako javno) trebali bi da budu odgovorniji. Emotivne manipulacije i podilazenje su jalova podrska, medvedja usluga. Ovo sve podseca na mnoge stvari iz kojih se nista nije naucilo.
  14. Obicno ne ucestvujem na ovom tredu ali pravim presedan zbog neutemeljene rasprave koja je u toku. Moralna obaveza mi nalaze da objasnim etimologiju reci sVrbov. Rec je nastala na pocivsem forumu u odgovoru na jedan post koji se odnosio na relativizaciju (srpskih) zlocina, tipicnoj za nacionaliste gde je, izmedju ostalog, receno nesto u stilu da Srbove uvek svrbi sta drugi rade umesto da prvo ociste svoje dvoriste. I onda je, dakle, u odgovoru na taj post skovana rec sVrbov, gde je veliko V imalo konotaciju tog naciJonalistickog svrbeza (od ”svrbeti”). To je etimologija i semantika te reci, kakve crne vrbe i ostali bakracui – niko to ne moze znati bolje od mene, jer ja sam napisala taj post. Ta stvar je u startu objasnjena na starom forumu jer su se tadasnji dezurni nacionalisti namah uzjogunuli i ucitali sve svoje strahove u nju. Tacno je da je Kinik tu rec kasnije obilato koristio iz razloga, koji su svakom jezickom ekvilibristi, kristalno jasni. Tacno je i to da se retko koja rec na forumu tako uporno izvrtala i izvrnula tako maligno hiljadu puta i tako dokazala da sto puta ponovljena laz … Profesionalna obaveza mi nalaze da kazem da jezik zivi svojim zivotom i da nove reci idu nekim svojim putem gde dosta toga zavisi i od vremena i od ljudi - ovo gore je samo skolski primer toga. Profesionalna obaveza mi takodje nalaze da se ostro usprotivim napravljenoj paraleli izmedju pogrdnog naziva za Albance i reci sVrbov. Doticni naziv za Albance je (lako dokaziva) visedecenijska jezicka praksa te se rec moze naci u lingvistickom korpusu s-h jezika. Istovremeno rec sVrbov se ne moze (so far) naci u tom istom korpusu jer (jos uvek) nije prevazisla okvir namenske forumske upotrebe. Ko bi rekao da jedna rec skovana za kucnu upotrebu moze da izazove tako tektonske reakcije?! Vrlo recito. Toliko.
  15. Bregzit je prica o tome kako se jedan premijer pred parlamentarne izbore u politickom potkusurivanju sa populistima i sam pretvorio u populistu obecavsi the Narodu ono iza cega nije mogao odgovorno da stane kad se zaista desilo nego je dao ostavku. Obecao je u trenutku velike krize ono u sta ni sam nije verovao da bi primirio duhove. Bregzit je skolski primer kako populizam moze da se pretvori od igracke u placke. Da je bilo promisljaja na duge staze najtrazenije reci Britanaca na Google dan nakon referenduma ne bi bile u stilu ”Sta je EU?” i slicno. Donosenje informisanih odluka post festum. Ovo potonje je jedino relevantno u nasem kontekstu. Doduse, i populizam. Pardoniram, zaboravih ono sto mi je zapravo bila prva misao (o volu i Jupiteru). Ono sto se Britaniji moze, ne moze se Srbiji.
  16. Vox populi: Izvestaj iz Gornje Nedeljice ”Dobar dan dragi gledaoci, narod u Srbiji i svi Srbi ma gde bili u svetu … ”
  17. Licemerje je inace vrlo prisutno u ekoloskom aktivizmu. Logicno. Bilo koje crno-belo stanoviste podrazumeva licemerje.
  18. Treba da preimenujete pdf u nesto opste orijentacije tipa Oglasna forumska i forumaska tabla jer naziv Predlozi, kritike, pohvale ne salje signal da se ovde desava nesto van toga. Sam taj naziv ne mami da se klikne, mnoge ne zanimaju teme u tom stilu (sigurno nisam jedina), odu na neki topik koji prate.
  19. Ja Vas u tome potpuno podrzavam.
  20. Ja sam zapravo (implicitno) opisala/dekonstruisala jedan modus operandi na koji se vazda saplicemo vrteci se u krug. Prvi put cujem za Sincica. Ne bih ni cula da mi se ovaj govor nije nasao na putu. Ja ne bih volela da taj tipus zastupa moje stavove (pitanje intelektualnog integriteta). Sincic je rutinski odrzao govor, deo plenumske procedure i … prodje jos jedan radni dan u Evropskom parlamentu. Njegov govor je kao da je zunzara prosla kroz plenumsku salu. Culi su ga prisutni cyber-slacking parlamentarci. Nije glavni problem to sto je populisticki zvecnuo kao zvecka kojoj se predpoliticko pucanstvo raduje. Nego, vidis po reakcijama kako je dao laznu nadu ljudima u regionu, koja se sada viralno siri medju onima koji nisu kadri da to stave u adekvatan kontekst. Cherry picking za raju koja se (opet) nada da ce neko cudo da se desi, neki deus ex machina. I reakcije u regionu u stilu ”E, neka im je rekao!”. Cui bono? Zna Sincic vrlo dobro odgovor na svoju politikansku koketeriju od pitanja ”Zašto Evropa nije zainteresovana za svoj litijum pošto su najveće rezerve u Nemačkoj i Češkoj?” I onda se raja zabulji u tu apstraktnu Evropu i pasivizuje razmenjujuci akumulirani bes uz kaficu. Mi treba da resavamo nase kako znamo i umemo a ne da se besimo o reci koje prijaju uhu i trosimo energiju tapsuci necijoj demagogiji. Dokle vise? To je samoobmana. Verovati demagozima je neka vrsta intelektualnog samoubistva. Posle krivimo druge. Sami pali, sami se ubili – Rio Tinto problem ostaje.
  21. Post koristim kao Schlagwort i prilozen govor kao primer. Moj poruka je svima, ne vama licno. Njemu ide u rok sluzbe da proizvodi retoricki efekat, sto je uobicajena plenumska praksa. Isto kao sto je uobicajeno i da se osmotri ko je [taj] govornik. Pripadnik generacije koja je obicno zainteresovana za ekoloska pitanja, clan stranke koja je ”najdesnija kad treba stati za dom, a najlevija kad treba stati uz narod” (populizam), bez navedenih merita na za to predvidjenoj strani Evropskog parlamenta (neuobicajeno za jednog predsednickog kandidata), u evropskim aktivnostima vidim neke druge interesne sfere, ne ekologiju u znacajnoj meri. Legitimno je i dekonstruisati svaki politicki govor (genus deliberativum). U klasicnoj retorici se kaze da govornik ima tri duznosti: da informise, da prija i da dirne i utice na publiku, jer … retorika je umetnost ubedjivanja. U retorici je smrtni greh biti dosadan (taedium). Otuda finte tipa: ”on [Vučić] je bio konobar a Srbija švedski sto” (ethos: Vučić je bad guy sto govorniku automatski daje autoritet i verodostojnost) Nota bene (!): zbog istog tog ethosa koji obicno govori nesto o govornikovom liku i delu, autoritetu i/li verodostojnosti sam gore zagrebla da vidim ko je ova persona. ”tužna neokolonijalna stvarnost” (pathos: emotivni argument) finalno (retoricko) pitanje ”Zašto Evropa nije zainteresovana za svoj litijum pošto su najveće rezerve u Nemačkoj i Češkoj?” (logos: apel/aktiviranje prostog razuma, iskustva i logickog promisljaja kod publike). Populisticki koktel by the book. On koristi uvrezene vrednosne argumente, sire prihvacene norme (o kolonijalizmu). To se u retorici zove doxa i otuda mu ”ljudi iz regiona čestitaju na tome što je kratko i jasno rekao ono što svi misle”. Ljudi vole da cuju ono sto im prija, narocito kad neko to zna lepo da [im] sazvace i servira. Zato su parole vrlo efektno sredstvo da se probude i mobilisu mase. Ne zahtevaju vreme i udubljivanje od strane adresiranih, a lako se sire od usta do usta, ljudi vole da bez nekog narocitog udubljivanja prenose nesto sto im zvuci dobro i/li nesto sto im ide na ruku. Efekat je kao kad bacite mrezu i u nju uleti mirijada ribica. Ova dekonstrukcija ne zeli nikako da umanji problematiku u vezi sa kopanjem litijuma, nego da ilustruje i osvetli moguce zamke. Ono sto dobro zvuci zna da zavara i uljuljka pa da se lepe reci valjaju dalje i same sebi budu cilj. Evo, testirajte (vazi za sve na tredu)! Ovo je o nekom komentaru na govor… ”Jedna od poruka govori i o tome kako je za jedan minut svog govora uradio više za BiH, Srbiju i Albaniju nego svi političari za 30 godina.” ... zapitajte se sta je to ovaj govor de facto uradio?
  22. To je svojevremeno zaustavilo kopanje litijuma u Svedskoj, a neka nalazista se nikada nisu ni aktivirala. Doduse, u novije doba, tj. kad sam poslednji put nesto cula, u EU je (bila) zabranjena proizvodnja litiuma.
  23. Imaj u vidu da je to bio odgovor meni (radoznaloj) na specificno pitanje koje sam postavilla. Tu se desila mini-diskusija u diskusiji izmedju Arsenija i mene koju, primecujem, neki nisu razumeli u tom kontekstu. Ja ga nisam pitala sta se menja kad se napravi rudnik. A koga zanima sta se menja moze da ga pita. Sad osecam grizu savest jer mi je covek vrlo iscrpno odgovorio na pitanje a sto se pogresno interpretira pa se boksuje sa tom pogresnom interpretacijom.
  24. Ekoloska situacija ukratko: Srpske elektrane na ugalj su među najsmrtonosnijim u Evropi, ispumpavaju više sumpor-dioksida od svih 221 termoelektrana u EU zajedno. Više od tri miliona ljudi širom Srbije izloženo je prekomerno zagađenom vazduhu. Trenutno stanje degradacije životne sredine svrstava Srbiju u prvih 10 zemalja na svetu sa najvećim brojem prevremenih smrtnih slučajeva koji se pripisuju zagađenju. => Izvor Zakljucak: Cinjenice govore o endemskim problemima koje, verujem, vecina gradjana empirijski moze da potvrdi. Politicka situacija ukratko: Zakljucak se sam namece. Ovo ilustruje ono sto sam pomenula u nekom ranijem postu. Postoje opravdani razlozi da se problematizuju ekoloski problemi Srbije. Postoje opravdani razlozi da se vrsi pritisak na institucije kojima su ova pitanja u nadleznosti. A postoje i opravdani razlozi da se vrsi pritsak na kompanije da unaprede i koriste tehnologije koje nisu antiekoloske. Pomenuti biodiverzitet, isto kao i biokumulativni efekti su vrlo relevantan aspekt za razmatranje i uzimanje u obzir, ne samo pri industrijskoj nego i bilo kojoj gradnji. U nekim zemljama koje nisu Srbija ni put kroz naselje ne moze da se napravi dok se interesne organizacije i pravno nadlezne sluzbe ne usaglase oko nekog potoka u kome - karikiram!- zive neke zabice i oko koga se muvaju neke muvice. To zna i sudski da eskalira. Pa cak i tu ima propusta. Kvintesencija ovoga je to sto razijenije zemlje imaju razvijeniju ekolosku svest kod gradjana (vrlo bitno!) a to je rezultat jednog dugog procesa u kome su drustveno-politicki, ekonomski i ini faktori u interakciji odigrali znacajnu ulogu. Da ilustrujem zacetak i manifestacije te svesti koji pocinje na grassrots nivou (kako posejes, tako ces da zanjes), eto gledam ponekad kad izvedu predskolsku decu u prirodu pa idu sa stapovima i skupljaju ono sto su drugi bacili u prirodu, pa onda dobiju pozitivan feedback, potvrdu da rade nesto dobro, pa se tu nedge kroz igru poseje nesto sto ce da izraste u ekolosku svest i (gradjansku) odgovornost. Pa odrasli ljudi koji isperu tetrapak od popijenog mleka, spljoste ga, sortiraju medj´ istorodnu ambalazu koju bace tamo gde je to predvidjeno, pa onda to moze da ima za efekat da dete koje odrasta u takvoj kuci pokupi ekolosku behavioristicku matricu … i tako zrno po zrno – pogaca, kamen po kamen – ekoloska palaca. Takvim ljudima znanje, organizovanost, jasan plan i njegovo sprovodjenje daje legitmeitet. Oni mogu da zavljaju ekolosku kladu i generisu promene. Takvi ljudi obicno zive u pravno uredjenim drustvima. A takva drustva (generalno) kroz skolski sistem stimulisu kooperativno ucenje koje podrazumeva zajednicko resavanje problema u heterogenim grupama gde svako nekim svojim znanjem, shvatanjem, iskustvom moze da doprinese resavanju problema; tako se uce da saradjuju i tako nauce da bez saradnje nema resenja. Ovo je sve makro osvrt, ilustracije radi. Mi jesmo daleko od svega toga, ali nas to ne treba da obeshrabri. Dapace, to moze da nas ohrabri da krenemo tim putem i jednog dana stignemo dotle. To ne moze niko da nam da, niti to mozemo osvojiti preko noci nekom revolucijom. Tu samo vazi pamet u glavu. Protivargumenti se artikulisu i promisljeno plasiraju a ne da se besno bacaju kao pesak u oci. Tako se ne stice legitimitet ni za sta. Mi nemamo taj luksuz da samo resavamo ekoloske probleme. Kod nas je u to klupko upetljano svasta natalozeno decenijama. Marsh napolje, Rio Tinto (!) je u isto vreme i marsh napolje, Onaj i oni ... znate koji. Ne mozemo trcati pred rudu! Zakljucno, ekoloske probleme necemo resiti ljutnjom na druge. Ne smemo da se opijamo sosptvenim herojstvom i besom u nekakvim bunama kratkog daha. Zaostajemo i ne mozemo namah da preskocimo gomilu stepenika i uskocimo u resen problem. Moramo da budemo spremni i dorasli neophodnom procesu promena. Ako se ikada (u buducnosti) pokaze da je Rio Tinto bio katalizator nekih zdravih promena i boljitka – ostace zabelezeno kao civilizacijski vazan milestone. Nije to malo!
  25. U redu, znaci nema ko (aktivno stanje) da menja nesto. Tvoj iskaz znaci da je kriticna masa pasivna te otuda "ne moze se" promeniti (pasivno stanje) Zamolila sam te da mi ne ucitavas. Hala unapred!
×
×
  • Create New...