^ Fascinantna tema. Slusao sam hipnotisano do poslednjeg sekunda. Galeb se zaista minimalno ubacivao i to je bio pun pogodak, nije razvodnjavao niti pravio neke bespotrebne digresije ili 'kreativne' doskocice, kao sto ume. Sve pohvale i za njega. Sta reci, vredi poslusati, zaista. Andrej za razliku od nekih drugih sagovornika na ove i slicne teme nije davao bas mnogo svojih hipoteza niti pokusavao da da nekakve odgovore. Vise se izlaganje baziralo na iznosenju interesatnih novijih nalaza i otvaranje prakticno novih i novih pitanja. Veliki broj morbidnih i zastrasujucih detalja koje sam prvi put cuo upravo ovde. Jasno se pokazuje da je ljudska sklonost ka ekstremnom nasilju znatno starija od civilizacije kao takve. Ideja o nuznosti i opravdanosti masovnog ubijanja neke populacije dobrano prethodi bilo kakvim religijskim ili striktno etnickim konceptima koji se razvijaju znatno kasnije. Kao sto je Starovic i napomenuo tokom podkasta, ne pricamo cak ni o ratu u klasicnom znacenju te reci jer za njega jos uvek nema uslova, isuvise je rano, prosto nema materijala niti tragova da na to ukazu. Kakva vrsta krize dovodi do ovakvog ponasanja i cime je ona mogla biti uzrokovana? Iz epizode sa Sofijom Stefanovic smo vec videli da je neolit, narocito kasni zapravo transformacioni u istoriji nase vrste. Lokaliteti po Nemackoj i Austriji i nalazi sa njih daju znatno vecu dubinu i siri kontekst poznatim pricama poput otmice Sabinjanki. Vidi se da su neke prakse znatno, znatno starije od nekih njihovih najmodernijih poznatih iteracija. Veoma slab znacaj krvnog srodstva cak i u kasnom neolitu i njegov nagli bum u bronzanom dobu je posebno intrigantna tema koja takodje trazi jos dosta istrazivanja i kopanja, a moze takodje pruziti mnoge odgovore o radjanju onoga sto zovemo civilizacijom i kako je novi drustveni model pogodovao da se razviju i ustolice gotovo svi principi po kojima ljudski rod sustinski i danas funkcionise.