Nabatejski grad Petra remek delo antičkog inženjerstva.
Nabatejski grad Petra, koji se nalazi u današnjem Jordanu na pola puta je od zaliva Akaba prema Mrtvom moru i na visini je od 800 pa do 1.350 m iznad nivoa mora u širokoj kotlini u brdskom području Edoma i pravo je arhitektonsko čudo. Grad je nastao u razdoblju od 5 veka PNE pa do 4 veka NE. Otkrio ga je 1812. godine švajcarski istraživač Johan Ludvig Burkhard, koji se prerušio u muslimanskog hodočasnika da bi dobio pristup lokalitetu. Petru karakteriše jedinstvena arhitektura isečena u kamenu i napredni sistem upravljanja i čuvanja vode u pustinji gde je kišna sezona kratkotrajna. Grad, koji je nekada bio užurbani trgovački centar i prestonica Nabatejskog kraljevstva, sada je UNESCO-ova svetska baština.
Jedna od najupečatljivijih karakteristika Petre je njena arhitektura u kamenu. Nabatejci, arapsko pleme koje je izgradilo Petru, uklesalo je svoje građevine direktno u stene od peščara i to klesajući ih odozgo ka dole prema tlu. Najpoznatija od ovih građevina je Trezor, masivna zgrada koja stoji na kraju uskog kanjona poznatog kao Sik. Riznica, sa svojom kitnjastom fasadom i složenim rezbarijama, smatra se jednim od najlepših primera nabatejske arhitekture.
Još jedna impresivna karakteristika Petre je njen sistem upravljanja vodom. Nabatejci su bili u stanju da stvore sofisticirani sistem cisterni, brana i kanala koji im je omogućio da sakupljaju, uskladište i prečišćavaju vodu čak i u sušnoj pustinjskoj klimi. Ovaj sistem je omogućio Petri da napreduje kao trgovački centar, jer je mogao da izdrži veliku populaciju od otprilike 20.000 stanovnika uprkos svojoj pustinjskoj lokaciji.
Pored povoljnog geografskog položaja, grad je imao i dobro skriveni položaj među strmim stenovitim zidovima okolnih bregova. I danas se do ostataka grada može doći samo uskom brdskom stazom sa severozapada ili jednim stenovitim klancem s istoka koji je dug oko 1,5 km a stene između kojih se provlači dosežu visinu od oko 200 m dok je na najužem mestu prolaz širok samo 2 m.
Kao važan trgovački centar, Petra je bila melting pot, gde su trgovci iz celog antičkog sveta dolazili da razmenjuju robu. Grad se nalazio na raskrsnici nekoliko trgovačkih puteva, što ga je činilo središtem za transport robe kao što su začini, tekstil i tamjan. Nabatejci, koji su bili vešti trgovci kontrolisali su trgovinu vrednog tamjana i smirne, što je pomoglo da Petra postane jedan od najbogatijih gradova antičkog sveta.
Petra je takođe imala važnu ulogu u verskom i kulturnom životu Nabatejaca. Grad sadrži nekoliko hramova, grobnica i svetilišta, od kojih su mnogi uklesani u stene. Najpoznatija od ovih građevina je Manastir, masivna građevina koja je po dizajnu slična Trezoru. Manastir, za koji se veruje da je korišćen u verske i ceremonijalne svrhe, takođe se smatra jednim od najupečatljivijih primera nabatejske arhitekture. Visoko na steni iznad grada se nalazio paviljon i kompleks od nekoliko bazena sa toplom, vrelim kamenjem zagrevanom, vodom kao ritualno kupalište.
Grad Petra je napušten u 4. veku NE, zbog kombinacije faktora kao što su promena trgovačkih puteva, zemljotresi i promene u vodosnabdevanju.
Nabatejski grad Petra je pravo arhitektonsko čudo, koje karakteriše jedinstvena arhitektura isečena u kamenu, izgradnja sa prevencijom od zemljotresa umetanjem drvenih prečki u zidove građevina na nekoliko nivoa* koji ih je činio fleksibilnim za potrese tla kao i napredni sistem upravljanja vodom. Grad, koji je nekada bio užurbani trgovački centar i prestonica Nabatejskog kraljevstva, sada je UNESCO-ova svetska baština. Petra je svedočanstvo i biser inženjerske domišljatosti i veštine Nabatejaca, kada pogledamo prošlost.
**Petra se nalazi(la) na granici između dve tektonske ploče - Sinaj sa afričke strane i druge sa bliskoistočne/arapske strane i na takvom položaju grad je bio podložan čestim zemljotresima.
Karta Petre s istaknutim lokalitetima