Jump to content

Piece of work - Elon Musk


𝓑𝓪𝓫𝔂

Recommended Posts

O tome da prvo treba da resimo zemaljske probleme, pa da se onda bavimo svemirom:

"Zamislimo za trenutak kako bi svet izgledao kada bi se identični standard primenjivao i drugde. Ne možete da učite strane jezike dok ne naučite sve reči i sva pravila maternjeg jezika. Ne možete da pređete na diferencijalni i integralni račun dok ne rešite sve probleme koji zahtevaju samo elementarnu aritmetiku i algebru. Nema smisli ići kod kardiologa sve dok lekar opšte prakse ne pregleda, dijagnostikuje i ne reši bubuljice, alergije, kratkovidost i sve drugo što vam može zasmetati na nivou opšte medicine. Ne možete tražiti novi posao dok niste završili sve što ima da se radi na postojećem. Ne možete ispunjavati obaveze van kuće sve dok niste završili sa obavezama u kući. Itakodaljeitomeslično. 

 

Pored besmisla na nivou praktične mudrosti, ovde postoji i dublji besmisao koji je, na izvestan perverzan način, istorijski utemeljen. Tražiti “rešavanje svih zemaljskih problema“ pre nego što odemo korak napred slično je insistiranju, u svetu naših paleolitskih predaka, da se obradi svo kamenje na planeti pre nego što se izađe iz kamenog doba.

...

 

Sasvim je očigledno da se “svi zemaljski problemi“ nikada neće rešiti. Konceptualni prostor te utopijske floskule je dovoljno neodređen da se ona može proizvoljno rastezati (slično drugim postmodernističkim floskulama poput društvene pravde ili jednakosti ishoda). Rešavanje jednih problema gotovo uvek otvara nove. Problem gladi je u najvećem delu sveta rešen (a vrlo uskoro biće potpuno rešen na nivou planete) razvojem veštačkih đubriva, pesticida i genetski modifikovanih organizama – što je otvorilo probleme poput zagađenja koje nastaje u hemijskoj industriji, ali i “moralnosti“ genetskih modifikacija.

 

Elektronski mediji rešili su problem dostupnosti informacija stanovništvu koje živi daleko od političkih i kulturnih centara – i otvorili desetine novih problema vezanih za medijsku manipulaciju, indoktrinaciju, populizam i sl. Ovakvih primera ima na hiljade. Očekivati da se svi problemi reše – čak i u pojedinačnoj, razumno definisanoj oblasti – je neutemeljeni optimizam, originalna Morova u-topija (= nema takvog mesta).

...

Poput španskih fašista sa njihovom monstruoznom parolom ¡Viva la muerte! (“Živela smrt!“), verovatno najzločinačkijom porukom ikada javno izrečenom u bilo kom kontekstu, protivnici naseljavanja svemira zapravo veličaju neumitno izumiranje ljudske vrste na Zemlji. Ta duboko antihumanistička poruka je uznemirujuća i opasna na mnogo različitih nivoa."

https://talas.rs/2022/05/23/resavanje-zemaljskih-problema-i-srodne-budalastine/

  • Like 1
  • Thanks 2
  • Ha-ha 1
Link to comment
Share on other sites

19 minutes ago, Veshtodel said:


Cisto radi ilustracije, da imas mogucnost rasporedjivanja zivota i civilizacije, da li bi ostavio sve to na jednoj planeti i bavio se ozelenjavanjem pustinja ili bi to prvo raspodelio na vise planeta kako bi izbegao opasnosti od udara asteroida, vulkanske zime, nuklearne zime itd.?

 

Kako rasporediti zemaljske biljke koje cak ne mogu da rastu ni pod dugom klimom, na neke druge planete?

Ko garantuje da asteroid nece udariti neku drugu planetu koju eventualno nastanis pre nego zemlju?

 

Najbliza eventualno naseljiva planeta je udaljena 22 svetlosne godine, sledeca vec 600, a mars tek 180 miliona milja, do kog je stigao samo robot putem kojeg tek treba da dodju do saznanja da li je ljudsko sletanje na mars uopste izvodljivo. 

 

Mi se ne nalazimo na ovoj planeti slucajno. 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Zanimljivo je kako često osobe koje sebe nazivaju "klasičnim liberalima", kada je u pitanju istraživanje svemira, gledaju daleko u budućnost i daju argument kako se prizemniji problemi ionako ne mogu nikada u potpunosti rešiti, ali zato, kada neka mlada osoba poželi da popravi društvo i učini ga pravednijim, dobije odgovor da je licemerno da se time bavi ako nije prethodno rešila sva pitanja u svom ličnom životu i potpuno se ostvarila, da ne kažem "sredila svoju sobu".

 

Kao da je cilj da se ni po koju cenu ne bavimo zemaljskim problemima društva u kome živimo.

 

Hajde da ne zamenjujemo teze. Istraživanje svemira je bitno i u njega treba ulagati, kao i u druge naučne oblasti koje ne daju momentalne rezultate. Istovremeno, možemo postaviti i neke prioritete i videti koje teme i problemi su nam urgentniji. Kao što i u svom ličnom životu postavljamo prioritete. 

Edited by Smrtokapa
loš stil
  • Like 4
Link to comment
Share on other sites

9 hours ago, bohumilo said:

* civilizacija je gotovo sinonim za ono što ekonomisti zovu "niska vremenska preferencija", tj. planiranje i uzimanje u obzir i budućnosti, svoje i drugih ljudi, sadašnjih i budućih, i buduće interese i vrednosti itd, a ne sve pojesti i potrošiti danas. Sve što ima "civilizacijsku vrednost", bilo da se radi o znanju, normama ili artefaktima, ima i tu dimenziju. (btw, to jeste ključni razlog zašto monetarna inflacija ima tako razarajući civilizacijski uticaj, jer povećava vremensku preferenciju, tera ljude da troše i misle samo o "danas"...)


Super poenta! Narocito kad se pogleda poklapanje sa kulturnim i mitoloskim simbolima civilizacije kao sto je Prometej cije ime upravo znaci promisljenost, gledanje u buducnost, promisljanje buducnosti, planiranje unapred.

  • Thanks 2
  • Ha-ha 1
Link to comment
Share on other sites

Što se tiče života ljudi u svemiru, kolonizacije itd... To mi više liči na čisto fantaziranje, odnosno na scenario nekog sci-fi Hollywood filma B produkcije, nego na realnu mogućnost u dogledno vreme 😁

  • Love 1
Link to comment
Share on other sites

9 minutes ago, Baby said:

Kako rasporediti zemaljske biljke koje cak ne mogu da rastu ni pod dugom klimom, na neke druge planete?

 

Kako jesti zemaljske biljke cije seme zakopas u zemlju? Gde si to video da se ikome desilo? Da li zaista mislis da mozes seme da zakopas i da ce iz toga da nikne psenica? Sve sto sada mozes jeste da beres i sakupljas plodove koje nadjes na livadi i u sumi - neko u vreme Neolitske poljoprivredne revolucije pre ~10k godina.

 

13 minutes ago, Baby said:

Ko garantuje da asteroid nece udariti neku drugu planetu koju eventualno nastanis pre nego zemlju?


Ko garantuje da ako se iselimo iz nase zemlje isto tako nas nece pogoditi zemljotres, susa, pozari ili poplava u drugoj zemlji? - neko u podsaharskoj Africi pre ~250k godina u vreme kada su ljudi resili da napuste Afriku i nasele svako parce planete.

 

15 minutes ago, Baby said:

Najbliza eventualno naseljiva planeta je udaljena 22 svetlosne godine, sledeca vec 600, a mars tek 180 miliona milja, do kog je stigao samo robot putem kojeg tek treba da dodju do saznanja da li je ljudsko sletanje na mars uopste izvodljivo. 


Najblize kopno je hiljadama kilometara preko okeana, do tamo niko nije stigao brodom - neko u vreme Kolumba.

 

17 minutes ago, Baby said:

Mi se ne nalazimo na ovoj planeti slucajno. 

 

Mi se ne nalazimo u ovoj materici slucajno - neke bebe dok bezbrizno pliva u plodovoj vodi.

 

 

  • Like 1
  • Thanks 2
  • Ha-ha 1
Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, Marko said:

Što se tiče života ljudi u svemiru, kolonizacije itd... To mi više liči na čisto fantaziranje, odnosno na scenario nekog sci-fi Hollywood filma B produkcije, nego na realnu mogućnost u dogledno vreme 😁

BuoIO4MIIAA5hqQ.jpg:large

  • Like 2
  • Ha-ha 2
Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, Smrtokapa said:

Zanimljivo je kako često osobe koje sebe nazivaju "klasičnim liberalima", kada je u pitanju istraživanje svemira, gledaju daleko u budućnost i daju argument kako se prizemniji problemi ionako ne mogu nikada u potpunosti rešiti, ali zato, kada neka mlada osoba poželi da popravi društvo i učini ga pravednijim, dobije odgovor da je licemerno da se time bavi ako nije prethodno rešila sva pitanja u svom ličnom životu i potpuno se ostvarila, da ne kažem "sredila svoju sobu".

 

Kao da je cilj da se ni po koju cenu ne bavimo zemaljskim problemima društva u kome živimo.

 

Hajde da ne zamenjujemo teze. Istraživanje svemira je bitno i u njega treba ulagati, kao i u druge naučne oblasti koje ne daju momentalne rezultate. Istovremeno, možemo postaviti i neke prioritete i videti koje teme i problemi su nam urgentniji. Kao što i u svom ličnom životu postavljamo prioritete. 

 

Sa vrlo dobrim razlogom. Posto ta mlada osoba prirodno jos nema pojma ni ocemu, ne zna kako se postizu realne promene u svetu i ne razume da to sto  zeli nikako ne bi ucinilo svet pravednijim. Bas zato se upucuje da prvo resi neke osnovne probleme u svom zivotu da vidi kako se bilo sta "popravlja". Sa druge strane osvajanje svemira nije nikakva socijalisticka budalastina o "pravednijem svetu" nego upravo nastavak principa klasicne civilizacija sa inkrementalnim rastom,  lokalizmom, organizacijom odozdo gde je minimum problema zajednicki a prioriteti se odredjuju individualno. Dakle nije pustite sve drugo dok ne osvojimo svemir nego osvajanje svemira je bitno i kod milsi da moze da radi to neko doprinosi tu, ko misli da moze doprineti AI, nauci o materijalima, biotehnologijiji nek se bavi time. A ne neko sektasko lupetanje u kultu kojem moramo svi da se poklonimo. 

Edited by boxcube
  • Like 2
  • Ha-ha 1
Link to comment
Share on other sites

Dok putler preti da osvoji i unisti celu Ukrajinu i sve do Atlantika (mozda i preko njega), a sindjipindji bi da kolonizuje (i ekonomski i bioloski i demografski i svakako drugo) ceo svet i nametne mu jednopartijsku crveno-crnu tiraniju  i despotizam, ovde bi pojedinci da se igraju Zvezdanih ratova i slicnih sci-fi stvari. 

 

Kuca gori, a ilon maZk se ceslja. 

Edited by FrediB
Link to comment
Share on other sites

4 minutes ago, FrediB said:

Dok putler preti da osvoji i unisti celu Ukrajinu i sve do Atlantika (mozda i preko njega), ovde bi pojedinci da se igraju Zvezdanih ratova i slicnih sci-fi stvari. 

 

Kuca gori, a ilon maZk se ceslja. 

Ilon Mask je cini mi se pomogao Ukrajini. Vise nego oni sto pricaju o velikoj brizi. A to je mogao zato sto je ...pa radio ono sto radi, sanjari i ostvaruje.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

4 minutes ago, Angelia said:

Ilon Mask je cini mi se pomogao Ukrajini. Vise nego oni sto pricaju o velikoj brizi. A to je mogao zato sto je ...pa radio ono sto radi, sanjari i ostvaruje.

Zar nije doticni predlagao onako ''neutralacki'' da se Ukrajinci predaju, odreknu delova svoje zemlje i pokorno poture rusiji i njihovoj tiraniji? 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

11 minutes ago, Angelia said:

Ilon Mask je cini mi se pomogao Ukrajini. Vise nego oni sto pricaju o velikoj brizi. A to je mogao zato sto je ...pa radio ono sto radi, sanjari i ostvaruje.

 

Upravo. Bez Starlinka ovi uspesi Ukrajine bi isli mnogo, mnogo teze.

18 minutes ago, FrediB said:

Dok putler preti da osvoji i unisti celu Ukrajinu i sve do Atlantika (mozda i preko njega), ovde bi pojedinci da se igraju Zvezdanih ratova i slicnih sci-fi stvari. 

 

Kuca gori, a ilon maZk se ceslja. 

 

Ma da, budale. Kao onomad, ratovi, kuge, glad, decija smrt izuzetno visoka a neko pise Prinkipiju pa mi danas imamo sta da stitimo od Putlera.

  • Like 1
  • WOW 1
Link to comment
Share on other sites

8 minutes ago, FrediB said:

Dok putler preti da osvoji i unisti celu Ukrajinu i sve do Atlantika (mozda i preko njega), ovde bi pojedinci da se igraju Zvezdanih ratova i slicnih sci-fi stvari. 

 

Kuca gori, a ilon maZk se ceslja. 

Zaista bizarno tvrđenje*, budući da je Ilon Mask osoba koja je pojedinačno pomogla Ukrajini više nego bilo koja druga ne samo osoba, već i bilo koja druga pojedinačna organizacija, pa možda i država. Njegov Starlink koji Ukrajinci koriste je nešto što bukvalno u ovom kontekstu nema cenu jer niko drugi (kompanija, vlada ili vojska) nije to mogao da im pruži, ma koliko platili, jer niko drugi to nema:

 

https://www.politico.eu/article/elon-musk-ukraine-starlink/

UkraineX: How Elon Musk’s space satellites changed the war on the ground

 

Every time Oleksiy and his fellow artillerymen hit a Russian target, they have one person to thank: Elon Musk, the world’s richest man. 

Embedded in a frontline hot zone just south of the strategic town of Izyum in Ukraine’s war-ravaged east, Oleksiy — who declined to give his last name for security reasons — is now a power-user of Starlink, a satellite communication system owned by Musk’s SpaceX. 

 

 

* koje govori isključivo o stanju medijske kloake, potpuno raspamećene vraćanjem slobode govora na Tviter.

 

16823155516446191f6c34a.jpg

  • Like 4
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

Dobro onda. 

 

Ali zaista, Civilizacija (Evropa, SAD, ostatak anglosfere + jos poneko tipa Japan i sl.) ima preca posla od kolonizacije Marsova, Jupitera i ostalih Neptuna. 

 

A to je:

 

1. zaustavljanje putlera i njegove despotije, odbrana Ukrajine i dizanje TRAJNE gvozdene zavese prema RuZiji

2. zaustavljanje sindjipindjija, koji se u zadnjih 5-6 godina siri svetom (narocito Afrika, Azija, J. Amerika, te rupe Evrope tipa Srbije i Madjarske) kao tumorcina

3. jos neke stvari - ima ih dosta

 

Tek onda treba da se razmislja o Zvezdanim ratovima i slicnom. 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Providing Starlink to Ukraine was Elon Musk's biggest PR victory. Now he doesn't even want to do that.

 

SpaceX's letter to the Pentagon now gives a better look into who is funding Starlink in Ukraine

According to the letter, of the 20,000 Starlink terminals in Ukraine, around 85% were funded by third-parties like countries such as the U.S. and Poland. For SpaceX's part, the company has covered about 70% of the internet connectivity costs. SpaceX says the terminals costs anywhere from $1,500 to $2,500. Additionally, Starlink's highest level of service, which is what it provides to Ukraine, costs $4,500 per month.

 

Of course, this would be far from the first time Musk has asked the government for money. SpaceX has received billions of dollars(opens in a new tab) over the years in government subsidies, so in a way the U.S. was already paying for Starlink for Ukraine. Now, Musk's just asking for more.

 

 

FeM-xqjX0AAHLjd.jpg

 

Edited by Dragan
  • Like 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

Nista od toga nije posao drzave, to je zamisao 20. veka koga treba sasvim napustiti, sto pre to bolje. Time treba da se bave tehn milijarderi i milioneri koji se udruzuju da bi mogli a se takmice sa milijarderima. Tako ce se to resiti a ne dravni aparat sa svojim spetljama od nesposobnih birokrata tu nesto muti i odlucuje sta je vaznije. Drzave da se bave vojskom, bezbednoscu i resavanjem Putlera i Sidjimidjija a poduhvate u nauci i tehnici da ostave preduzetnicima.

 

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, FrediB said:

Zar nije doticni predlagao onako ''neutralacki'' da se Ukrajinci predaju, odreknu delova svoje zemlje i pokorno poture rusiji i njihovoj tiraniji? 

Ne, doticni je glasno razmisljao kako najbrze do mira, sto nije uvek najbolja ideja. I verovatno nepromisljeno, ali je valjda bitnije sta je uradio kad je Ukrajini bilo najpotrebnije, nego sto je imao nedovrsenu ideju. Znas koliko sam puta cula od Amera kako "Rusija I Ukrajina treba da se dogovore" samo zato sto ne razumeju sta znaci ruska cizma, I da sa tiranima nema pregovora?

Link to comment
Share on other sites

34 minutes ago, boxcube said:

Nista od toga nije posao drzave, to je zamisao 20. veka koga treba sasvim napustiti, sto pre to bolje. Time treba da se bave tehn milijarderi i milioneri koji se udruzuju da bi mogli a se takmice sa milijarderima. Tako ce se to resiti a ne dravni aparat sa svojim spetljama od nesposobnih birokrata tu nesto muti i odlucuje sta je vaznije. Drzave da se bave vojskom, bezbednoscu i resavanjem Putlera i Sidjimidjija a poduhvate u nauci i tehnici da ostave preduzetnicima.

 

Интернет

Интернет је почео 29. октобра 1969. као Арпанет . Коришћен је за умрежавање мејнфрејм рачунара универзитета и истраживачких института.

...

Године 1990. Национална научна фондација САД одлучила је да комерцијализује Интернет, чинећи га доступним јавности изван универзитета. Тим Бернерс-Лее у око 1989. године у ЦЕРН- је развио основе Ворлд Виде Веба . Он је 6. августа 1991. овај пројекат хипертекстуалне преко Усенета са објавом на дискусионој групи услуге учинио јавно доступним широм света

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

9 minutes ago, Dragan said:

 

Интернет

Интернет је почео 29. октобра 1969. као Арпанет . Коришћен је за умрежавање мејнфрејм рачунара универзитета и истраживачких института.

...

Године 1990. Национална научна фондација САД одлучила је да комерцијализује Интернет, чинећи га доступним јавности изван универзитета. Тим Бернерс-Лее у око 1989. године у ЦЕРН- је развио основе Ворлд Виде Веба . Он је 6. августа 1991. овај пројекат хипертекстуалне преко Усенета са објавом на дискусионој групи услуге учинио јавно доступним широм света

 

C,Unix i gomila mreznih protokola napisanih za usko specifince svrhe nisu internet savremenom smislu reci pogotovo kad govorimo o koriscenju iz perspektive prosecnog, pa i vecin natprosecnih, korisnika jer on samo sa tim ne zna sta ce. Bio je potreban citav niz privatnih firmi i njihov rad da bi siroke mase mogle koristiti internet. To mozemo testirati vrlo lako tako sto cemo nasumicnom korisniku interneta oduzeti sve softverske aplikacije koje koristi pri konekciji i koriscenju oduzeti i ostaviti mu Unix temrinal sa mreznim protokolima. Ako nastavi da ga koristi piseci specificne skripte za sve moderne servise mozemo reci da je "internet napravila drzava" posto se to nikad nece desiti bolje da odmah prestanemo lupati gluposti.

Edited by boxcube
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

The Cavendish Laboratory is the Department of Physics at the University of Cambridge, and is part of the School of Physical Sciences.

 

Professor James Clerk Maxwell, the developer of electromagnetic theory, was a founder of the laboratory and the first Cavendish Professor of Physics.

 

Several important early physics discoveries were made here, including the discovery of the electron by J.J. Thomson (1897) the Townsend discharge by John Sealy Townsend, and the development of the cloud chamber by C.T.R. Wilson.

Ernest Rutherford became Director of the Cavendish Laboratory in 1919. Under his leadership the neutron was discovered by James Chadwick in 1932, and in the same year the first experiment to split the nucleus in a fully controlled manner was performed by students working under his direction; John Cockcroft and Ernest Walton.

...

The Cavendish Laboratory has had an important influence on biology, mainly through the application of X-ray crystallography to the study of structures of biological molecules. Francis Crick already worked in the Medical Research Council Unit, headed by Max Perutz[10][11] and housed in the Cavendish Laboratory, when James Watson came from the United States and they made a breakthrough in discovering the structure of DNA.

...

Like all universities, Cambridge receives financial support from society.

 

PS

Moguce je razmotriti i drugu krajnost, naime, da su vecina preduzetnika samo paraziti, koji profitiraju od drustvenih i drzavnih sredstava ulozenih u mnogobrojne pronalaske i projekte (i narano izrabljivaci svojih radnika).

Taj mit o efikasnosti privatnika i neefikasnosti drzave je samo mit (vidi na pr. posledice privatizacije britanske zeleznice), nastao kao posledica pohlepe i snazne PR privatnika.

Osim kada se privatnici udruze sa drzavom, kao na primeru zatvora u USA.

Drzava efikasno isporucava kriminalce, a privatnici ih efikasno cuvaju. Win-win situacija.

Da se podesetimo - USA drzi najveci broj svojih drzavljana, u odnosu na druge drzave, u zatvoru.

I posle se cude, zasto im je drustvo bolesno i zasto biraci biraju stabilnu budalu za predsednika. 🙄

Edited by Dragan
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

31 minutes ago, boxcube said:

 

C,Unix i gomila mreznih protokola napisanih za usko specifince svrhe nisu internet savremenom smislu reci pogotovo kad govorimo o koriscenju iz perspektive prosecnog, pa i vecin natprosecnih, korisnika jer on samo sa tim ne zna sta ce. Bio je potreban citav niz privatnih firmi i njihov rad da bi siroke mase mogle koristiti internet. To mozemo testirati vrlo lako tako sto cemo nasumicnom korisniku interneta oduzeti sve softverske aplikacije koje koristi pri konekciji i koriscenju oduzeti i ostaviti mu Unix temrinal sa mreznim protokolima. Ako nastavi da ga koristi piseci specificne skripte za sve moderne servise mozemo reci da je "internet napravila drzava" posto se to nikad nece desiti bolje da odmah prestanemo lupati gluposti.

 

Gomila mreznih protokola i specifikacija jeste internet. A uloga drzave i jeste da obezbijedi infrastrukturu i da omoguci svima da je iskoriste na najbolji nacin. 

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...