HRVATSKA: Lijepa nasa

[Sunshine State]

Despite the morbidity and mortality with influenza, there's a certainty … of seasonal flu," Dr. Anthony Fauci, director of the National Institute of Allergy and Infectious Diseases, said in a White House press conference on Jan. 31. "I can tell you all, guaranteed, that as we get into March and April, the flu cases are going to go down. You could predict pretty accurately what the range of the mortality is and the hospitalizations [will be]," Fauci said. "The issue now with [COVID-19] is that there's a lot of unknowns." 

 

 

 

 

[Don Juan]

Ne treba širiti paniku, ali države i građani moraju biti spemni na sve, ne toliko zbog smrtnosti virusa, koliko što mogu da nastanu problemi u snadbevanju i slično.

Takođe, o ovome bi trebalo da pričaju ljudi koji imaju veze sa tim, a ne kao kod nas ministar zdravlja koji kaže ne treba širiti paniku, ali ja sam sa Vulinom već spremio kasarne. Kasarne? Pa neće ljudi u boj protiv virusa. Bolnice, ništa? 

Dakle, kompetentni ljudi, a ne karikature od ministara. Mene više brinu oni koji nisu dorasli onome što može da nam se desi, i to će se videti u punom kapacitetu. Ne znam kako je u Hrvatskoj, ali cenim ne mnogo bolje.

[Atreid]

Za to vrijeme, CDC u Americi:

 

 

Americans should brace themselves for an outbreak of the deadly coronavirus to upend their daily lives, health officials warned Tuesday — saying “this might be bad.”

 

“It’s not so much of a question of if this will happen in this country any more but a question of when this will happen,” the Centers for Disease Control and Prevention’s Dr. Nancy Messonnier told reporters.

 

“We are asking the American public to prepare for the expectation that this might be bad.”

 

https://nypost.com/2020/02/25/cdc-urges-americans-to-prepare-for-coronavirus-outbreak-this-might-be-bad/

 

Edited February 25, 2020 by Atreid

[Vjekoslav]

2 hours ago, Atreid said:

 

Ovo se prosirilo po medijima po Hrvatskoj ali jednostavno nije tacno:

 

 

Sezonski grip ima smrtnost od 0.01%, a ne 1%. Tu je cisto slagao. Onaj svinjski grip oko kojeg se dizala panika 2009. godine imao je smrtnost od 0.3%, a ovaj sad od 2 do 3%.

 

Dalje, kad bi sezonski grip uzimao 65 000 zivota godisnje, to bi znacilo da u 10 godina uzme 650 000 zivota. Znaci, za nekih 12 godina po ovom znanstveniku od gripa umre grad velicine Zagreba??? Ej!

 

"znanstvenik", kako da ne

 

https://en.wikipedia.org/wiki/Influenza#Epidemic_and_pandemic_spread

Edited February 25, 2020 by Vjekoslav

[Vjekoslav]

38 minutes ago, Don Laki Juan said:

Ne treba širiti paniku, ali države i građani moraju biti spemni na sve, ne toliko zbog smrtnosti virusa, koliko što mogu da nastanu problemi u snadbevanju i slično.

Takođe, o ovome bi trebalo da pričaju ljudi koji imaju veze sa tim, a ne kao kod nas ministar zdravlja koji kaže ne treba širiti paniku, ali ja sam sa Vulinom već spremio kasarne. Kasarne? Pa neće ljudi u boj protiv virusa. Bolnice, ništa? 

Dakle, kompetentni ljudi, a ne karikature od ministara. Mene više brinu oni koji nisu dorasli onome što može da nam se desi, i to će se videti u punom kapacitetu. Ne znam kako je u Hrvatskoj, ali cenim ne mnogo bolje.

 

nece do vas stici preko mene (zivog). dakle kad se ja prestanem javljat, znajte, nema vise proleter.. pardon, Slavonaca na Ljubin.. pardon, na autoputu Zagreb-Beograd..

 

...

 

ja bih vas zamolio, jos jednom, sve skupa, da prestanete nesuvislo laprdat i sirit paniku. nitko ne moze, pa ni ti ne mozes postati spreman na sve. disite, zivite, radite, pripazite na starije osobe, sve ce biti ok. ako neko umre od virusa, boze moj, i to je prirodno. dogadja se svake godine.

 

 

[Bushman]

Pravo je pitanje kako bi se sve ovo moglo odraziti na ekonomsku situaciju u zemlji... koja ogromni dio proračuna puni od turizma.

 

U Dubrovniku se već osjeća lagana panika, pogotovo kod malih iznajmljivača i privrednika, a kako je ovdje sve, ali doslovno sve vezano uz turizam postoji mogućnost potpunog kolapsa 'sistema'.

 

Osobno smatram(i nadam se) da nas očekuje 20-30% slabija sezona nego inače, što je ipak prihvatljivo.

 

[Vjekoslav]

3 minutes ago, Bushman said:

Pravo je pitanje kako bi se sve ovo moglo odraziti na ekonomsku situaciju u zemlji... koja ogromni dio proračuna puni od turizma.

 

u pravu si. ako epidemija ne utihne do maja, bit ce gadno.

tako je to s konobarskim temeljima gospodarstva jedne zemlje.

[Don Juan]

15 minutes ago, Bushman said:

Pravo je pitanje kako bi se sve ovo moglo odraziti na ekonomsku situaciju u zemlji... koja ogromni dio proračuna puni od turizma.

 

U Dubrovniku se već osjeća lagana panika, pogotovo kod malih iznajmljivača i privrednika, a kako je ovdje sve, ali doslovno sve vezano uz turizam postoji mogućnost potpunog kolapsa 'sistema'.

 

Osobno smatram(i nadam se) da nas očekuje 20-30% slabija sezona nego inače, što je ipak prihvatljivo.

 

Pa ako se ovaj virus bude ponašao kao i svi ostali, onda dva do dva i po meseca, tako da po najgorem scenariju polovina maja je neki logičan datum, s tim što bi vrhunac trebao imati u drugoj polovini marta. Nema nekih indicija da će leto biti ugroženo, evo ni pomeranje Olimpijskih Igara nije opcija, tako da će pre biti ugrožena elektronska industrija i ekonomske grane koje izvor imaju na dalekom istoku. Turizam, čak i ako bude bilo pada, ne verujem da može drastično da bude ugrožen ako pričamo o letnjoj sezoni.

[Atreid]

Vrhunac epidemije na svijetskom nivou se ocekuje u septembru, a od septembra opadanje broja zarazenih.

[RatzenStadt]

The Market Will Regulate Itself

 

[Kronostime]

On 2/25/2020 at 9:33 PM, Atreid said:

Vrhunac epidemije na svijetskom nivou se ocekuje u septembru, a od septembra opadanje broja zarazenih.

U Kini nece trajati do septembra - oni to, trenutno, najbolje drže pod kontrolom.

Problem su žarišta koja će se stvoriti u zemljama zapadne demokratije, gde ne možeš očekivati da će totalni karantin nekog grada/oblasti proći bez nereda.

Da se razumemo - i u Moskvi bi se ubijali po ulicama da  ih neko zatvori u karantin.

[Atreid]

38 minutes ago, Kronostime said:

U Kini nece trajati do septembra - oni to, trenutno, najbolje drže pod kontrolom.

Problem su žarišta koja će se stvoriti u zemljama zapadne demokratije, gde ne možeš očekivati da će totalni karantin nekog grada/oblasti proći bez nereda.

Da se razumemo - i u Moskvi bi se ubijali po ulicama da  ih neko zatvori u karantin.

 

Naravno da ce Kina izaci iz svega prije ostalih, to za septembar je po matematickom modelu koji se do sada pokazao tacnim i odnosi se na citav svijet, osim zapada problem su i zemlje sa losim ili nikakvim zdravstvenim sistemom, a skoro citava Afrika je takva.

 

Za to vrijeme:

 

[Don Juan]

13 hours ago, Atreid said:

Naravno da ce Kina izaci iz svega prije ostalih, to za septembar je po matematickom modelu koji se do sada pokazao tacnim i odnosi se na citav svijet, osim zapada problem su i zemlje sa losim ili nikakvim zdravstvenim sistemom, a skoro citava Afrika je takva.

Ako se ovaj virus bude ponašao kao svi ostali, a nema razloga da se ponaša značajno drugačije, na proleće bi trebao da opadne broj obolelih, a na leto tek sporadični slučajevi. Vrlo verovatno da će se virus tada preseliti na južnu hemisferu, i to je ključno za dalji život virusa. Ako uspe da "preživi", onda će postati "standardan" virus koji ćemo imati periodično u većem ili manjem obimu. Do tada se nadam da će vakcina biti razvijena, pa će i šteta od virusa biti mnogo manja.

 

Što se tiče Afrike, sigurno je da mogu da nastanu određeni problemi, ali i širenje virusa neće biti moguće u nekoj većoj meri.

Edited February 27, 2020 by Don Laki Juan

[Sunshine State]

Odakle takav outbreak u Italiji, dok u ostalim EU drzavama ima tek po max 20-ak slucajeva?

[deez nuts.]

Zato sto je jedan koji je ima virus (ne znaci da je imao simptome) obilazio lokalne birtije danima.

[Klotzen]

Ovaj iz Hrvatske je najverovatnije pazario na utakmici. Neki kinez kinuo i u momentu proširio virus na pola evrope. Ti masovni skupovi su odlična stvar za Coronu.

 

Kažu ljudi u centru Rima ima neki hotel skoro za džabe. Ima i slika :

 

[Plavi Golub]

7 hours ago, Sunshine State said:

Odakle takav outbreak u Italiji, dok u ostalim EU drzavama ima tek po max 20-ak slucajeva?

Turisticka i soping destinacija. Mnogo Kineza i uopste Azijata dolazi na sever Italije turisticki i zbog sopinga, pogotovo mladi. Puni avioni ka Milanu bili pre koji godinu. Idu u ona okolna mala mesta, Moncu. Deo ih verovatno studira u Milanu.

[demag]

On 1/10/2020 at 10:22 AM, Vjekoslav said:

nego, sta ti mislis o mogucoj "velikoj koaliciji" SDP-HDZ? 

 

Moja isprika što tek sada odgovaram, bila velika gužva.

Odgovor na tvoje pitanje je ona narodna; ista govna, druga pakiranja.

 

E sada, mene brine nešto drugo, ono što si ti napisao je normalno za naše društvo ali nikako ne drži vodu u realnosti, samo u nekoj mašti.

 

 

On 1/10/2020 at 10:05 AM, Vjekoslav said:

 

pa nije demokracija cilj sama po sebi. ovo sto se gradjanima u Hrvatskoj servira kroz formu predsjednickih izbora cisti je populizam. ako je nesto besmisleno, onda je besmisleno. vezbaj ti slobodno bemisleno, ali o svom trosku. btw. glasali su gradjani i u SR Hrvatskoj, nisu prvi put u zivotu vidjeli glasacku kutiju 1991. primjera radi, Stjepan Mesic je dobio izbore u Slavonskoj Orahovici kao nestranacki kandidat daleke 1966.

 

 

U SRH nisu postojali građani, nego klase i narod.

Građanima su zabranjeni, zatvoreni ili likvidirani i ostali su drugovi i radnici, koji su se oteli imovinu građana.

S.Mesić je najbolji primjer.

S.Mesić se ne bi mogao sudjelovati u političkom životu SRH da se nije učlanio u KPJ 1964god. Toliko o nestranačkom kandidatu.

Da nije bio član KP, ne bi mogao pozivati na hapšenja kulturnih djelatnika SRH na čelu sa Krležom 1967 i to zbog velikog NIČEGA

Da je S.Mesić bio građanin, ne bi sam završio na robiji zbog NIČEGA, odnosno završiš na robiji jer je "veliki vođa" ustao na krivu nogu.

 

Uljepšavanje totalitarnog režima, nema smisla. 

 

On 1/5/2020 at 7:30 PM, Vjekoslav said:

 

  5. vlasnicka prava INA-e

 

+

On 1/9/2020 at 6:26 PM, Vjekoslav said:

 

slazes se s necim sto znas da nije istina. 

 

e sad, zasto je Milanovic, nakon sto su mu Racan i Mesic ocistili teren za liberalno gradjansko drustvo utemeljeno na poreznom, a ne mitskom obrascu

 

 

Temelji liberalnog građanskog društva je privatna imovina a ne raspodjela sredstava na podobne ili reketarenje (čitaj: porez).

Odnosno, sustav poštivanja privatnog vlasništva i prava na slobodu upravljanja privatnom imovinom predstavlja sam temelj zapadne civilizacije i prosperiteta. 

 

Naše političke elite i naše društvo je odgojeno i odraslo na otimačini privatnog vlasništva i što je najbitnije, društvu je usađen prijezir i mržnja prema privatnoj imovini i profitu.

INA je najbolji primjer 

Vlasnicima INA su prvo ustaše i nacisti oduzeli slobodu i većini živote, da bi im komunisti oduzeli imovinu kroz nacionalizaciju.

Tito i smetlarski drugovi su pretvorili INA u praonicu novca i leglo korupcije i kriminala

Da bi Račan, Mesić, Sanader i drugovi, prodavali tuđe vlasništvo MOL-u.

 

Teško da liberalno građansko društvo možeš graditi na otimačini i nije mi jasno kako takve teze prolaze u društvu i na forumu.

Navedi jednog liberalnog građanina koji ima stav da se oduzeta imovina treba vratiti vlasnicima ili njihovim potomcima? NEMA

 

Gdje bi nam živili drugovi od Tuđmana, preko Josipovića i ostali koji se šepure u otetoj imovini

ŽALOST.

 

Edited February 28, 2020 by demag

[demag]

On 1/20/2020 at 5:12 AM, zoran59 said:

 

Kleptokracija je nevidjena. Prevalentne su mucke. Cak i ako jesu ponegdje legalne, eticne nisu. Par mojih prijatelja koji imaju privatne firme mi pricaju kako i zasto mute, jer bez toga ne bi mogli opstati. A (karakterno) nisu lopovi.

O cemu ovdje ima smisla raspravljati?

 

 

Zakoni i propisi su postavljeni tako da država ima uvijek kontrolu i da si uvijek u prekršaju.

 

Dat ću ti  primjere.

Inspekcija kod konobara nađe 23,0 KN (3€) viška. 

Konobar dobiva kaznu od 1000 KN (134,22 €) a vlasnik dobiva kaznu od 25.000 KN (3355 €)

I eto nam kriminalca koje smo kaznili

 

S.Mesić iz ničega iščupa 3 milje kuna (400.000 €) i kupi dva stana u Zagrebu 

Pitaju ga od kuda novci; posudio mi frend, majke mi.

I eto nam uglednog građanina

 

Ovaj sa 23 kn kriminalac a ovaj sa 3 milje građanin.

 

Jednostavno, razumiješ?

Naše ljude kao da je udarilo sa mokrom krpom po glavi.

Pitao sam Vjekoslava i pitam tebe, kako mislite da bi grđansko društvo nastalo na otimačini i reketu?

Ima neki recept?

Edited February 28, 2020 by demag

[Vjekoslav]

 

Quote

Odgovor na tvoje pitanje je ona narodna; ista govna, druga pakiranja.

 

pa dobro, tako mozemo reci za sve koji sudjeluju u politickom zivotu (uz poneku statisticku gresku, tipa stranke Pametno). pitanje je bilo da li je "velika govnarska koalicija" moguca, i kakve bi to promjene donijelo. ako bi takva koalicija izbacila iz politickog (odnosno ekonomskog, sto je puno bitnije) zivota Vlade RH partizane, ustase, srbocetnike, komunizam, Jugoslaviju, itd. itd. ja bih se usudio reci da bi to bilo dobro. 

 

 

Quote

E sada, mene brine nešto drugo, ono što si ti napisao je normalno za naše društvo ali nikako ne drži vodu u realnosti, samo u nekoj mašti.

 

upravo je obrnuto, odnosno -> ono sto sam ja napisao nije normalno za nase drustvo. u danasnoj Hrvatskoj postoji totalna amnezija o izborima u SR Hrvatskoj. takva je pak amnezija posljedica revolucionarnog pristupa povijesti (odnosno sadasnjosti / buducnosti). sve prije je bilo crno, onda smo dosli mi (odnosno doci cemo), i sve postaje bijelo. bez takvog narativa ne bi temeljna hadezovska teza (da su oni stvorili drzavu) bila uopce moguca. nota bene, bez takve teze HDZ ne postoji. kao sto ne bi postojala ni Titova Jugoslavija (ona i pocinje pucati kada se teza o drzavotvornosti komunisticke partije izlizala). cinjenica je pak da zene na tzv. hrvatskim prostorima dobivaju pravo glasa prvi puta u povijesti upravo u SR Hrvatskoj. cinjenica je takodjer da Racan raspisuje visestranacke izbore, i da mirno predaje izvrsnu vlast. to ne znaci da zene ne bi dobile pravo glasa, ili pak da ne bi bilo mirne predaje vlasti, u slucaju da je Jugoslavija nakon 1945. uredjena kao USofA. ne. to samo znaci drzati se cinjenica. i bilo bi svakako korisnije, i za nase diskusije, ali i generalno za drustvo u RH, da se drzimo cinjenica. mozda onda i shvatimo zasto se iz jedne Endehazije do Amerike ne moze stici preko noci. osim dakako bijegom (brodom, ili avionom). na stranu sad cinjenica da o Americi Hrvati mastaju iskljucivo u kontekstu odlaska. kada pocnu razmisljati o Americi, odnosno americkom liberalnom sistemu kao opciji ostanka, i opstanka na tzv. povijesnim hrvatskim prostorima, ovakve diskusije postat ce izlisne.

 

 

7 hours ago, demag said:

građani

 

porezni obveznici s pravom glasa na izborima. postojali u SR Hrvatskoj, postoje i danas. liberalni gradjani u liberalnoj drzavi su druga stvar. to ne postoji ni danas, u 2020. 

 

 

7 hours ago, demag said:

Uljepšavanje totalitarnog režima, nema smisla. 

 

totalitaristicki obrasci drustva prezivljavaju totalitarne rezime. razmisli malo o tome. mada, ne bi bilo lose i da procitas nesto na temu totalitarizma u SR Hrvatskoj. npr. ovo -> https://hrcak.srce.hr/146421

 

 

6 hours ago, demag said:

Pitao sam Vjekoslava i pitam tebe, kako mislite da bi grđansko društvo nastalo na otimačini i reketu?

 

ja to ne mislim. 

 

...

 

edit: link

Edited February 28, 2020 by Vjekoslav

[ObiW]

3 hours ago, Vjekoslav said:

 

porezni obveznici s pravom glasa na izborima. postojali u SR Hrvatskoj, postoje i danas. liberalni gradjani u liberalnoj drzavi su druga stvar. to ne postoji ni danas, u 2020. 

 

 

 

Hajde malo pojasni ovo "porezni obveznici s pravom glasa na izborima". Sta to u stvari znaci, u kakvoj je vezi placanje poreza sa pravom glasa?

[Vjekoslav]

5 minutes ago, ObiW said:

Hajde malo pojasni ovo "porezni obveznici s pravom glasa na izborima". Sta to u stvari znaci, u kakvoj je vezi placanje poreza sa pravom glasa?

 

https://en.wikipedia.org/wiki/No_taxation_without_representation

[ObiW]

47 minutes ago, Vjekoslav said:

 

https://en.wikipedia.org/wiki/No_taxation_without_representation

 

Hajde da parafraziram pitanje:

 

U kakvoj je vezi placanje poreza u Hrvatskoj sa pravom glasa u Hrvatskoj?

[Atreid]

Ima dobar tekst u Slobodnoj:

 

 

Gubec je raščerečen na Markovu trgu pa je 400 godina poslije njegovu misiju morao izvesti Tito. Zato su Seljačka buna i Gubec potisnuti iz javnosti

 

Piše Damir Pilić

25. veljače 2020. - 18:55

 

 

Kad je prošlog tjedna u 97. godini umro naš veliki filmski redatelj Vatroslav Mimica, u nekrolozima se najčešće isticao njegov modernistički triptih iz sredine šezdesetih godina prošlog stoljeća – “Prometej s otoka Viševice”, “Ponedjeljak ili utorak” i “Kaja, ubit ću te!”.

 

Pritom je pomalo “ispod radara” prošao jedan od njegovih najboljih uradaka, vjerojatno najskuplji film koji je ikad napravio – povijesni spektakl “Seljačka buna 1573.”, snimljen 1975. godine, povodom 400. obljetnice originalnog događaja.

 

To nas dovodi do fakta da su i sâm taj povijesni događaj koji znamo pod imenom Seljačka buna, kao i glavni akter tog događaja – kojeg znamo po imenu Matija Gubec – u ovih 30 godina samostalne Hrvatske nekako pali u drugi plan, da ne kažemo u historijski zapećak.

 

U prošlom sustavu su i taj narodni ustanak iz 1573. godine – podignut protiv feudalnog velmože Franje Tahija – i vođa tog ustanka Gubec figurirali kao gotovo centralni toponimi hrvatske (kasne) srednjovjekovne povijesti. O popularnosti tog ustanka govori i činjenica da je po tim motivima, u produkciji zagrebačkog kazališta “Komedija”, napravljena i prva hrvatska rock-opera “Gubec-beg” (u kojoj će nastupiti i Josipa Lisac), praizvedena 1975. u zagrebačkoj dvorani “Vatroslav Lisinski”. Tijekom 212 izvedbi tu je operu vidjelo gotovo pola milijuna ljudi.

 

S druge strane, u ovom sustavu se i Seljačku bunu i Gupca rijetko uopće i spominje. Zašto je to tako?

 

Prije nego što odgovorimo na to pitanje, valja kazati riječ-dvije o ovom Mimičinu povijesnom spektaklu, u kojem su uloge glavnih historijskih aktera igrali neki od tadašnjih vodećih hrvatskih i jugoslavenskih glumaca, Fabijan Šovagović (Matija Gubec) i Pavle Vuisić (Franjo Tahi).

 

Rekosmo da je posrijedi možda najskuplji Mimičin film – stručnjaci tvrde da su toliki budžet, kakvim je za snimanje “Seljačke bune” raspolagao Mimica, imali samo najspektakularniji partizanski filmovi. Zašto je tadašnja jugoslavenska kinematografija, ideološki dosta striktno određena, dala tolike pare filmu koji obrađuje povijesnu temu iz razdoblja skoro 400 godina prije nego što su se partizani uopće pojavili na povijesnoj sceni?

 

Odgovor se krije u marksističkoj interpretaciji povijesti koju je u tom filmu ponudio Mimica, i sâm skojevac, partizan, marksist i komunist. Upravo zarad takve interpretacije Mimica se u pisanju scenarija za “Seljačku bunu” oslonio ne samo na istoimeni roman Augusta Šenoe, već i na Krležine “Balade Petrice Kerempuha”, koje se mogu čitati i kao marksistička šetnja kroz hrvatsku povijest na kajkavskom jeziku.

 

U Mimičinoj vizuri oružani seljački ustanak iz te davne 1573. godine – koji se odvio u sjevernoj Hrvatskoj i dijelovima današnje Slovenije – predstavlja svojevrsnu daleku preteču partizanskog, komunističkog ustanka iz 1941. godine, koji je također, s obzirom na strukturu sudionika, bio značajnim dijelom seljački ustanak.

 

Kao što su 1573. hrvatski i slovenski kmetovi – ogorčeni teškim siromaštvom i trajnom bijedom – odlučno krenuli vilama i grabljama protiv nadmoćnih topova i mačeva Franje Tahija, tako su i 1941. udruženi hrvatski, slovenski i srpski (i drugi) seljaci i građani odlučno krenuli puškama i bombama protiv nadmoćnih tenkova i aviona nacifašističke koalicije i domaćih izdajnika.

 

A tko je poveo taj ustanak iz 1573. godine? Bistri i karizmatični seljak iz Hrvatskog zagorja, Ambroz Matija Gubec, čovjek kojeg su ustanici izabrali za vođu jer se pokazao kao sposoban organizator i inspirativni lider, baš kao što će se tim istim osobinama 400 godina poslije odlikovati i Gupčev zemljak, zagorski seljak Josip Broz, kasnije poznatiji kao Tito. Od Gupčeva rodnog sela Hižakovca kod Donje Stubice do Titova Kumrovca zračne linije ima jedva 30 kilometara.

 

Ne treba biti duboki mislilac da bi se uočile historijske analogije između Seljačke bune iz 1573. i narodnooslobodilačkog ustanka iz 1941. godine, odnosno između dvojice karizmatičnih zagorskih seljaka koji su – svaki u svom vremenu, u razmaku od četiri stoljeća – poveli narodne pobune protiv vladajuće društvene klase. Tito je, među ostalim, uspješna inkarnacija Ambroza Matije Gupca: Gubec je uhvaćen i prema legendi raščerečen na Markovu trgu, pa je 400 godina poslije njegovu povijesnu misiju morao izvesti Tito. Ambroz je pao, Broz je uspio.

 

Baš zbog toga su i Seljačka buna i Matija Gubec danas potisnuti iz javnog diskursa u Hrvatskoj. Jer Gubec se, kao i Tito, pobunio protiv hijerarhijskog društva: njegova je pobuna, kao i Titova, imala očiti klasni karakter. A današnja Hrvatska je hijerarhijsko društvo, u tom smislu i ne baš previše različito od onoga s kraja 16. stoljeća, protiv kojeg su ustali hrvatski kmetovi.

 

Veliki društveni prevrat iz 1990. godine nije bio samo borba za samostalnu hrvatsku državu, već i borba za promjenu karaktera društva: umjesto egalitarnog socijalističkog, dobili smo hijerarhijsko kapitalističko društvo, u kojem se smatra da klasne razlike predstavljaju prirodni poredak i da tako treba biti. U takvom društvu simboličko značenje Matije Gupca i njegove Seljačke bune je subverzivno: suvremeni hrvatski nacionalizam ne želi društvo kakvo je sanjao Matija Gubec. Štoviše, suvremeni hrvatski nacionalizam je upravo takvo društvo i srušio.

 

Vratimo se načas u devedesete godine i prizovimo jednog od “zaboravljenih aseva” iz te dekade – Tuđmanova političkog potrčka i adlatusa Zlatka Canjugu, koji je u tom dobu obavljao visoke političke funkcije u HDZ-u i državi. Povjesničar po struci, Canjuga je 1998. godine na 4. konvenciji HDZ-a trijumfalno obznanio svoj plan o reorganizaciji hrvatskog društva u stališe (svećenstvo, vojska, redarstvo, plemstvo, seljaštvo, posjednici, poduzetnici, radnici, učitelji i profesori, novinari itd.).

 

Canjuga je tada faktički predložio feudalno uređenje hrvatskog društva, u kojem bi netko kao Matija Gubec bio antidržavni element, disident i remetilački faktor. Canjuga je tada zapravo rekao sljedeće: Franjo Tahi ima pravo postojati, a Matija Gubec se nema pravo buniti. U toj feudalnoj viziji Franjo Tahi bi sigurno bio među onih 200 obitelji kojima je Tuđman poklonio hrvatsko društveno bogatstvo, dok bi Matija Gubec bio “stoka sitnog zuba”.

 

Sitnom ironijom povijesti, HDZ-ov povjesničar tu je ahistorijsku ideju iznio za govornicom dvorane “Vatroslav Lisinski”, iste one u kojoj je 23 godine ranije praizvedena rock-opera “Gubec-beg”.

 

Rekosmo već da se Vatroslav Mimica pri radu na filmu “Seljačka buna” dobrim dijelom oslonio na Krležine “Balade Petrice Kerempuha”. Stoga je zanimljivo vidjeti kako je Krleža gledao na tu problematiku, koju je obradio u svom čuvenom političkom eseju “O malograđanskoj ljubavi spram hrvatstva“ iz 1926. godine:

 

“Hrvatstvo nije Jedno Jedinstveno Hrvatstvo kao Takvo (...). Biskup grof Drašković, koji potpisuje smrtnu osudu Matiji Gupcu, hrvatski je feudalac, a Gubec hrvatski kmet. Nema hrvatstva, koje je u stanju da pomiri hrvatskoga kmeta sa hrvatskim grofom. Ja, dakle, hrvatstvo biskupa i grofa Draškovića ne priznajem za svoje hrvatstvo, i takvo feudalno hrvatstvo, stoljećima kulturno jalovo, a politički parazitsko i renegatsko, ja izrazito poričem, što još uvijek ne znači da sam i negator ‘hrvatstva kao takvog’...”

 

Međutim, u današnjem hrvatskom društvu ideje Miroslava Krleže i Vatroslava Mimice su potisnute, a Canjugine ideje praktično vladaju. Stoga je razumljivo da su i Seljačka buna i Matija Gubec u samostalnoj Hrvatskoj otišli u historijski zapećak. •

 

https://slobodnadalmacija.hr/kultura/ostalo/gubec-je-rascerecen-na-markovu-trgu-pa-je-400-godina-poslije-njegovu-misiju-morao-izvesti-tito-zato-su-seljacka-buna-i-gubec-potisnuti-iz-javnosti-1005633

Edited February 29, 2020 by Atreid

[Vjekoslav]

On 3/1/2020 at 12:33 AM, Atreid said:

Kao što su 1573. hrvatski i slovenski kmetovi – ogorčeni teškim siromaštvom i trajnom bijedom – odlučno krenuli vilama i grabljama protiv nadmoćnih topova i mačeva Franje Tahija, tako su i 1941. udruženi hrvatski, slovenski i srpski (i drugi) seljaci i građani odlučno krenuli puškama i bombama protiv nadmoćnih tenkova i aviona nacifašističke koalicije i domaćih izdajnika.

 

A tko je poveo taj ustanak iz 1573. godine? Bistri i karizmatični seljak iz Hrvatskog zagorja, Ambroz Matija Gubec, čovjek kojeg su ustanici izabrali za vođu jer se pokazao kao sposoban organizator i inspirativni lider, baš kao što će se tim istim osobinama 400 godina poslije odlikovati i Gupčev zemljak, zagorski seljak Josip Broz, kasnije poznatiji kao Tito. Od Gupčeva rodnog sela Hižakovca kod Donje Stubice do Titova Kumrovca zračne linije ima jedva 30 kilometara.

 

Ne treba biti duboki mislilac da bi se uočile historijske analogije između Seljačke bune iz 1573. i narodnooslobodilačkog ustanka iz 1941. godine, odnosno između dvojice karizmatičnih zagorskih seljaka koji su – svaki u svom vremenu, u razmaku od četiri stoljeća – poveli narodne pobune protiv vladajuće društvene klase. Tito je, među ostalim, uspješna inkarnacija Ambroza Matije Gupca: Gubec je uhvaćen i prema legendi raščerečen na Markovu trgu, pa je 400 godina poslije njegovu povijesnu misiju morao izvesti Tito. Ambroz je pao, Broz je uspio.

 

Baš zbog toga su i Seljačka buna i Matija Gubec danas potisnuti iz javnog diskursa u Hrvatskoj. Jer Gubec se, kao i Tito, pobunio protiv hijerarhijskog društva: njegova je pobuna, kao i Titova, imala očiti klasni karakter. A današnja Hrvatska je hijerarhijsko društvo, u tom smislu i ne baš previše različito od onoga s kraja 16. stoljeća, protiv kojeg su ustali hrvatski kmetovi.

 

Veliki društveni prevrat iz 1990. godine nije bio samo borba za samostalnu hrvatsku državu, već i borba za promjenu karaktera društva: umjesto egalitarnog socijalističkog, dobili smo hijerarhijsko kapitalističko društvo, u kojem se smatra da klasne razlike predstavljaju prirodni poredak i da tako treba biti. U takvom društvu simboličko značenje Matije Gupca i njegove Seljačke bune je subverzivno: suvremeni hrvatski nacionalizam ne želi društvo kakvo je sanjao Matija Gubec. Štoviše, suvremeni hrvatski nacionalizam je upravo takvo društvo i srušio.

 

i Gubec i Gregoric sanjali su krajisko drustvo povlastenih kmetova. dakle vojnih krajisnika, s krajiskim penzijama. isto takvo drustvo sanjaju danasnji hrvatski nacionalisti, vodjeni tzv. braniteljskom populacijom. 

 

...

 

Quote

marksistička šetnja kroz hrvatsku povijest...

 

... izgleda ne zavrsava u 16. stoljecu, vec se proteze do danasnjih dana. na stranu sad sto je u ovoj marksistickoj setnji (logicno) posve izostavljen period prve Jugoslavije i uloga HSS-a u mitskom prikazivanju Seljacke bune

 

Spoiler

U dvorani virovitičkoga hotela Lazić 13. veljače 1936. godine od 9 sati za seljaštvo bila je priređena proslava dana Matije Gupca i Antuna Radića. Smotru je organizirao Ogranak Seljačke sloge u Koriji s Marom Matočec. Na početku predstave prvo je Pavle Bernobić iz Rezovca kratko govorio o Gupcu i Radiću. Nakon njega je zapjevao mješoviti zbor iz Korije pjesmu Pozdrav hrvatskom narodu autorice Mare Matočec. Nakon pjevanja, Polda Matočec, izrecitirala je pjesmu Zimzelen, pa je Rade Smiljanec izrecitirao pjesmu o Antunu Radića, a sve to je napisala Mara Matočec. Zatim je Ivan Hrtka iz Rezovca održao oduže predavanje o Matiji Gupcu i Antunu Radiću. Ogranak je nakon predavanja izveo predstavu Matija Gubec autorice Mare Matočec, a na kraju pjevana je Lijepa naša. Ista predstava prikazana je 15. ožujka, ali bila je namjenjena građanstvu.

 

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mara_Matočec

 

medjutim, negiranjem postojanja upravo klasnih razlika u SR Hrvatskoj (a to je takodjer mitologizacija povijesti) autor teksta dolazi do izmastanog zakljucka, odnosno, nudi mitologizirani karakter hrvatstva. to sto su polupismeni (i historijski posve nepismeni) Hrvati 1990. brze bolje vratili bana Jelacica na glavni zagrebacki trg, pa se uznosito krenuli fotkat ispod repa njegovog konja, ne znaci da oni u svojim krajiskim, socijalno i nacionalno osvjestenim tintarama, nisu imali

 

Spoiler

 

Titovu sliku na tom konju.

 

jos kako su je imali. druga je stvar sto vam to oni nikada nece priznat, vec ce se zaklinjat da je gore, dakle na konju, ban Jelacic, ili pak Franjo Josip I (ili Franjo Tudjman). isto kao sto vam ni u Hvidri nikada nece priznati da su njihovi (stvarni) uzori subnorovski. zasto nece? pa zato sto nacionalisticki narativ ne trpi ogledalo. btw. koga zanima historijska (dakle ne Senoina ili Krlezina) Seljacka buna iz 1573. (uzroci, akteri, ciljevi) neka prouci znanstvene radove povjesnicarke Nade Klaic.

 

...

 

Quote

Baš zbog toga su i Seljačka buna i Matija Gubec danas potisnuti iz javnog diskursa u Hrvatskoj.

 

90ih jesu bili potisnuti, zato sto je HDZ preuzeo ulogu KP Hrvatske, pa bi identicna retorika & simbolika bila pomalo neumjesna. medjutim Matiju Gupca i Seljacku bunu, iz hrvatstva, nije moguce potisnuti. to bi bilo kao da iz sapunice pokusavas istisnuti zrak. sto vise duvas, balon sve veci.

 

 

 

 

• https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/kako-su-matija-gubec-i-seljacka-buna-postali-izvozni-turisticki-proizvod-20151216/print
• https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/video-foto-velicanstveni-prizori-u-donjoj-stubici-vise-od-20000-ljudi-promatralo-prikaz-seljacke-bune-stigao-je-i-zoran-milanovic/9951994/
• itd. its.