Jump to content

Vox Populi - Vox Dei


MetalHead

Recommended Posts

3 hours ago, zoran59 said:

 

Uzimam post kao slagvort, da ne kvotujem dve stranice...

I izvinjavam se ako je ovo trolovanje. Javljam se jer se se slicne rasprave cesto ponavljaju na pdf-ovima Emigracija, Drustvo, Politika itd.

A ja bih uneo malo filozofske dileme.

Sta je "solidan zivot?"

 

Je li za to dovoljno da ostanes ziv (ne umres od gladi) bez da zapadnes u dugove? Pa uz to jos provedes neko vreme u kafani mlateci praznu slamu?

Ili, alternativno, to znaci da:

- imas na raspolaganju odlicnu zdravstvenu negu (ne mora "vrhunska," dovoljno je "vrlo dobra") ako ti zatreba

- dobro obrazovanje dece je tu

- imas izbor kulturnih dogadjanja

- mozes da obavis rutinske stvari online, bez cekanja na salterima

- vozis po ulicama bez rupcaga

- biras sopstveni jelovnik po ukusu a ne po ceni

- odlazis na letovanje (ili provodis slobodno vreme) po ceifu

- itd. itd.

 

Nije ovo prigovor Nisu koji je pomenut u kvotovanom postu.

Ovo je prigovor sve vise prisutnom balkanskom misljenju da, ako nisi gladan i ne kopas po kontejnerima, zivis OK.

Pozeljna rasprava bi bila o tome gde cemo na odmor i koliko dugo, a ne kolika je kirija. I da se gore navedeno podrazumeva.

 

edit: gramatika

 

Potpuno se slazem sa navedenim, to jest boldovanim. TO je pristojan zivot. Medjutim, moguce da sam se preracunao, to jest da treba vise novca.

 

Pristojan zivot za mene je:

1. Letovanje.

2. Zimovanje

3. Povremeni vikend izlet.

4. Odlazak u kupovinu hrane bez razmisljanja o akcijama.

5. Odlazak na kulturne dogadjaje, tipa pozoriste, bar jednom mesecno.

6. Kupovina auta na svakih 10 godina.

7. Kupovina kuce jednom za zivota.

itd, itd.

 

Verovatno ovih 1 000 evra mesecno, da odgovorim i @Constantin mislim na troskove troclane porodice, ne po osobi, je ipak malo.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

12 minutes ago, robespierre said:


Iz oba posta čovek jedino može da stekne utisak da u poslednjih xy godina niste radili u privatnom sektoru u Srbiji i da sliku stičete isključivo iz turističkih obilazaka naše liberalno kapitalističke kloake i famoznih vinjak-kolumni brisoguza vladajuće partije sa veberovcem na čelu.

 

Nisam razumela da li me grdis, kritikujes, nesto hoces da kazes ali ti ne ide?  ili samo pises onako bezveze ....`.... i to se zove komunikacija. Pa ti si robespjere kanda besan? Ili bas fino raspolozen za komunikaciju :classic_unsure:

 

`kiosk, vinjak brisoguz` itd

O boze na sta cu sve da naletim :lol_2:

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Eddard said:

Mora da postoji neki uzrok tome.

 

Osim tih kojima teče radno vreme, a u stvari bleje, mora postojati još faktora.

 

Ovde na jugu će se generalno češće pronaći ljudi u kafiću nego na hladnom severu, to je kulturološka i klimatološka stvar. A druga, koja je opet u vezi sa tim, jeste da se na tim mestima ne samo bleji, već i obavljaju poslovni razgovori i završavaju razne kombinacije.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Srbija je bezobrazno skupa zemlja u vezi cena hrane, proizvodi odavde se prodaju mnogo jeftinije u inostranstvu, nego ovde.

Mi imamo seosku kuću, ne kirijamo i nisu nam problem režije, možda gas kad je ono baš hladno.

Ali imam komšije sa troje dece, pa to je sramota dok ih samo obuku za školu i vrtić.

O voću i uopšte kvalitetnoj hrani ne vredi ni govoriti, a sad samo čekam da se pomenu ekskurzije od dva dana za "samo 25.000 dinara" .

Nekako mogu sve da podnesem, ali sam jako osetljiva na hranu.

I nekako mi se čini da to oko hrane i skupoće nije samo srpski, nego balkanski problem, cene u Hrvatskoj su isto jezive.

Što se pak plata tiče, lekar početnik ima malo jače od 1000 eura, pa vi vidite ekonomskog tigra.

 

 

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

41 minutes ago, Helena said:

Srbija je bezobrazno skupa zemlja u vezi cena hrane, proizvodi odavde se prodaju mnogo jeftinije u inostranstvu, nego ovde.

Mi imamo seosku kuću, ne kirijamo i nisu nam problem režije, možda gas kad je ono baš hladno.

Ali imam komšije sa troje dece, pa to je sramota dok ih samo obuku za školu i vrtić.

O voću i uopšte kvalitetnoj hrani ne vredi ni govoriti, a sad samo čekam da se pomenu ekskurzije od dva dana za "samo 25.000 dinara" .

Nekako mogu sve da podnesem, ali sam jako osetljiva na hranu.

I nekako mi se čini da to oko hrane i skupoće nije samo srpski, nego balkanski problem, cene u Hrvatskoj su isto jezive.

Što se pak plata tiče, lekar početnik ima malo jače od 1000 eura, pa vi vidite ekonomskog tigra.

 

 

I niko se ne buni.

Za Mladića,KocoBo,Litijum, za to se skupi po 100k , ali za standard,  monopol , gorivo itd nema raje.

Bolje neće biti, propasti nećemo,  ali će demografija da završi posao.

 

Btw sada videh Nektar sok pomorandža 1.5L 400din?😶

https://cenoteka.rs/p/vocni-sok-nectar-life-pomorandza-100-15l/

Tf

  • Like 4
Link to comment
Share on other sites

51 minutes ago, JohnnyDragon said:

I niko se ne buni.

Za Mladića,KocoBo,Litijum, za to se skupi po 100k , ali za standard,  monopol , gorivo itd nema raje.

Bolje neće biti, propasti nećemo,  ali će demografija da završi posao.

 

Btw sada videh Nektar sok pomorandža 1.5L 400din?😶

https://cenoteka.rs/p/vocni-sok-nectar-life-pomorandza-100-15l/

Tf

 

Pa vidi, ako ima budala koje hoće da plate 400 dinara za taj bućkuriš, onda treba da bude još skuplji. Ko voli da za te pare pije mutljag od bundeve naparfemisan mirisom pomorandže, neka samo izvoli. Ako ljudi počnu da ga zaobilaze, ima da padne cena na sto dinara za mesec dana, a ako hoće da ga plate toliko, neka samo izvole.

 

Ne skuplja se toliko ni za Kosovo ni za litijum, osim ako ovim prvima ne daju sendviče i dve crvene. Ovi što su kao protiv litijuma su zapravo protiv režima, ali vidim da im to slabo ide čak i tamo u Loznici. Doduše, imajući u vidu da ih predvode neki anonimusi, propala četnikuša iz Pranjana i da se okupljaju ispred opštine kada ona ne radi, nije ni čudo što od toga nema ništa. Valjda su počeli da uviđaju da sa takvim opoziciJonarima nema 'leba.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

On 10/15/2024 at 10:26 AM, 40Wins said:

I meni je nije realno da moze da se dokaze namera koordinisanja jednakog nivoa (visih) cena, jer svaki trgovac moze da stavi cenu koju hoce, i nizu i visu, a pogotovo nigde nije definisano da cene  moraju da budu drugacije od konkurencije. Ovaj spor bi mogao da se dobije u korist potrosaca, samo ako postoje eksplicitni dokazi o komunikaciji u vezi izjednacavanja (visih, na stetu gradjana) cena. 

 

Dolazim sa kratkog časa ekonomije, jer si me ovim pokrenuo na razmišljanje, pa samo da prenesem kako jeste zakonom zabranjeno da trgovinski lanci imaju iste cene. Problem je što Agencija za zaštitu konkurencije nema jasne procedure, tj. protokole su dobili u odnosu na američko tržište koje je za 350 M ljudi, i to uopšte ne može da se primeni u Srbiji. Tako nisu uspeli ni da kazne Lidl koji je prvih godinu-dve u Srbiji namerno obarao cene u odnosu na Maxi, Ideu, Rodu itd. kako bi privukao potrošače, a to je takođe zabranjeno.

 

Elem, AZZK je ušla u Delhaize pre neki dan, uredno pokazali legitimaciju, a obezbeđenje im je samo reklo: Jel imate zakazano? Nemate? Mi ne možemo da vas pustimo, poyy. Ukratko nemaju nikakav autoritet.

 

Da pojasnim i zbog čega je propisana ova zabrana.

 

Kako mi je rečeno, tržište teži da bude u balansu, što znači da su potrošačev višak (mi uvek želimo da kupimo što jeftinije) i proizvođačev višak (oni žele da prodaju što skuplje) u ravnoteži. Tržište je izbalansirano onda kada onaj ko je na dobitku dobija više nego što ona druga strana gubi. Suprotno tome, van balansa je kada je neko na gubitku više nego što neko dobija. Potrošač i proizvođač se stalno smenjuju u ovim ulogama i to je skroz u redu, dokle god nema pomenutih malverzacija.

 

Balansirano tržište je slobodno tržište, što znači da vrednost i cenu određuju ponuda i potražnja. To znači da, dokle god ima ljudi u platežnoj moći da kupi čajnu kobasicu od 2000 rsd po kg, dotle će ona toliko koštati. Postoji i više opcija na tržištu tako da svako u skladu sa svojim mogućnostima odlučuje gde će da kupuje.

 

U ovom slučaju, 4 trgovinska lanca su narušila slobodno tržište pokušavajući da uspostave oligopol. To znači da su na veštački način pokušali da smanje broj opcija na tržištu, tako da te istim (ili skoro potpuno sličnim cenama) primoraju da kupuješ kod svih njih, tako da ti više ne možeš da biraš. Oligopol nema veze sa time da li su cene niske ili visoke (ja sam npr. bila u fazonu šta ima veze dogovor sem ako je preskupo jel). 

 

Jednostavno je balans na tržištu narušen jer su oni pokušali da naprave okolnost tako da svi budu na dobitku (bar kratkoročno), ali je društvo na gubitku jer je neto odnos potrošačevog i proizvođačevog viška na minimumu. 

Link to comment
Share on other sites

Ko je putovao malo u post kovidu mogao je da vidi realnost cena kod nas i u Evropi. Ja sam bio u Italiji na moru ove godine, znaci ne klasika CG, Bugarska, Grcka, eventualno Turska, Italija, Spanija, Francuska se ovde percipira kao skupo. Italija se skuplja za bukvalno 10% i to od Kragujevca, kamoli Beograda, Beograd je skuplji od Riminija u kom sam bio lagano. Spanija je barabar za zivot sa Srbijom trenutno i bukvalno svaka druga zemlja u Evropi izuzev Svajcarske, Skandinavije i Britanije (mada i to sad pitanje) je maksimalno 30% skuplja.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

6 hours ago, DameTime said:

 

Dolazim sa kratkog časa ekonomije,

 

Iskreno mi je drago da posvecujes slobodno vreme u konkretnije ekonomsko obrazovanje, sto vise budes ulazila u materiju osnova ekonomije, skocices u makroekonomiju => ulogu drzave, centralne banke, a tek nakon toga mikroekonomiju i organizaciju privrednih drustava. Kad prodjes kroz sve to, na kraju ces logickim razmisljanjem (znaci ne pamfletima i dekretima), ukapirati da je Parecon za koji si ranije pisala da se zalazes, neefikasan i operativno neizvodljiv metod, koji ne moze doneti nista.

Evo ideje za razmisljanje: Jedna od Parecon ideja jeste i Compensation for effort and sacrifice. Nakon toga mozes istraziti Davida Rikarda i njegovu Teoriju komparativnih prednosti s pocetka XIX veka, koja moze doneti logicki okvir zasto ovakve socijalisticke ideje nisu efikasne,  s tim da covek nije pisao o socijalizmu, jer tada konkretne socijalisticke skole nisu ni postojale. 

 

6 hours ago, DameTime said:

pa samo da prenesem kako jeste zakonom zabranjeno da trgovinski lanci imaju iste cene.

 

U ovom slučaju, 4 trgovinska lanca su narušila slobodno tržište pokušavajući da uspostave oligopol.

 

Tesko mi je da poverujem da u zakonu eksplicitno stoji da ne smeju da imaju iste cene. Moze postojati zabrana formiranja oligopola ili slicno, ali ako trgovac svojevoljno odluci da ima istu cenu kao konkurent, tesko ce se to zabraniti/dokazati.

U vezi oligopola, ako su oni dogovarali cenu za oko 100 proizvoda, a imaju 10 hiljada artikala ukupno, niko nece moci da dokaze pokusaj formiranja oligopola. 

Sve se vise vracam na ona drugi link sto sam postovao, sto je onaj covek iz nekog udruzenja potrosaca izjavio, a to je da je ovo samo predstava za javnost i da drzava zna da ne moze da dokaze ista, vec se radi o glasanju o skupstini o direktoru agencije.

 

*Osim - ako ne postoje fizicki dokazi komunikacije o eksplicitnom dogovaranju. Znajuci koliko vlasnici Disa mrze Lidl (sto je i logicno, jer je Dis najvise dosao na udar ulaskom Lidla), tesko mi je da poverujem da su se dogovarali, vec vise medjusobno pratili... 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

11 hours ago, Smrtokapa said:

 

Ovde na jugu će se generalno češće pronaći ljudi u kafiću nego na hladnom severu, to je kulturološka i klimatološka stvar. A druga, koja je opet u vezi sa tim, jeste da se na tim mestima ne samo bleji, već i obavljaju poslovni razgovori i završavaju razne kombinacije.

 

Slažem se da je i stvar mentaliteta i kulture, ali da ga jebem, ti koji ugovaraju posao su u debeloj manjini tamo. Moj osećaj, ne činjenica. 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

8 hours ago, DameTime said:

Balansirano tržište je slobodno tržište, što znači da vrednost i cenu određuju ponuda i potražnja. To znači da, dokle god ima ljudi u platežnoj moći da kupi čajnu kobasicu od 2000 rsd po kg, dotle će ona toliko koštati. Postoji i više opcija na tržištu tako da svako u skladu sa svojim mogućnostima odlučuje gde će da kupuje.

 

Jedan poznanik izdaje stan u centru nekom Nemcu. Kaže da Nemca nije mrzelo da pretraži prodavnice i da mu nije problem da ode u one jeftinije kao što su Sunce, Aman i slično i da je upoznao lokalne male radnje bolje od njega, tj. vlasnika stana. Pretpostavljam da Nemac može bez problema da plati tu čajnu kobasicu ili onaj sok od pomorandže, ali čovek ceni svoj novac i neće da ga baca tek tako.

 

Mislim da kod nas ima dosta inerntnosti po tom pitanju, plus snobizam na delu. Ima nekih proizvoda koje ljudi smatraju fensi-šmensi po definiciji i bacaju na njih pare, pri čemu mislim na one sa prosečnim zaradama. Naravno da onaj ko ima stan od 100 kvadrata na Dorćolu i vozi BMW kupljen u salonu pre nekoliko meseci ne oseti razliku od 500 dinara za kilo te kobasice, ali mnogi koji žive prosečno tu razliku osećaju. Ako ti prosečni hoće da jeftinu italijansku testeninu plate 2-3 puta više nego što je tamo ili bace 3000 dinara za litar italijanskog maslinovog ulja samo zato što je Маде ин Италу, onda nema šta da se žale.

 

Ne znam ni kako ljudi ne primećuju da se identični proizvodi često mogu kupiti u manjim radnjama za iste pare. To mi kažu i sami prodavci koji u njima rade. Nedavno mi je prodavačica rekla da joj veoma često mušterije govore kako su cene u njima otkrovenje.

Edited by DJ_Vasa
  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

To što Vasa piše ide ruku pod ruku sa ovim optužbama o štelovanju cena. 

 

Nisam se bavio time ko je vlasnik tih lanaca trgovina, ali lako može da se desi da su to dva do tri čoveka. Svakako neka vrsta monopola postoji, a ljudi su se amerikanizovali po pitanju šopinga. Ja prvi se ne sećam kada sam otišao u neku malu, lokalnu prodavnicu. Sve sam na potezu Lidl-Roda-DIS.

Link to comment
Share on other sites

3 minutes ago, JPM said:

Ja prvi se ne sećam kada sam otišao u neku malu, lokalnu prodavnicu. Sve sam na potezu Lidl-Roda-DIS.

 

Lakše je jer je skoro sve na jednom mestu i onda formiraš navike i rutinu.

 

Ovaj Nemac iz Vasinog primera je u novom okruženju, pa je i logično da više istražuje šta tu ima. Mislim da bi i dobar deo nas što smo u toj nekoj vrsti kolotečine postupala slično na nekom novom mestu (pa makar tu bili kao turisti). Što, naravno, ne oduzima od poente Vasinog posta.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Jasno. Ovo je više moj samoprekor. Možda bi trebalo da malo istražim. Lidl odavno već niti je jeftin niti kvalitetan. Štaviše isto platim i u Rodi a tamo je izbor daleko veći.

Link to comment
Share on other sites

26 minutes ago, DJ_Vasa said:

Jedan poznanik izdaje stan u centru nekom Nemcu. Kaže da Nemca nije mrzelo da pretraži prodavnice i da mu nije problem da ode u one jeftinije kao što su Sunce, Aman i slično i da je upoznao lokalne male radnje bolje od njega, tj. vlasnika stana. Pretpostavljam da Nemac može bez problema da plati tu čajnu kobasicu ili onaj sok od pomorandže, ali čovek ceni svoj novac i neće da ga baca tek tako.

 

Mislim da kod nas ima dosta inerntnosti po tom pitanju, plus snobizam na delu. Ima nekih proizvoda koje ljudi smatraju fensi-šmensi po definiciji i bacaju na njih pare, pri čemu mislim na one sa prosečnim zaradama. Naravno da onaj ko ima stan od 100 kvadrata na Dorćolu i vozi BMW kupljen u salonu pre nekoliko meseci ne oseti razliku od 500 dinara za kilo te kobasice, ali mnogi koji žive prosečno tu razliku osećaju. Ako ti prosečni hoće da jeftinu italijansku testeninu plate 2-3 puta više nego što je tamo ili bace 3000 dinara za litar italijanskog maslinovog ulja samo zato što je Маде ин Италу, onda nema šta da se žale.

 

Ne znam ni kako ljudi ne primećuju da se identični proizvodi često mogu kupiti u manjim radnjama za iste pare. To mi kažu i sami prodavci koji u njima rade. Nedavno mi je prodavačica rekla da joj veoma često mušterije govore kako su cene u njima otkrovenje.

 

Ovo je sad pitanje potrošačkih navika, kulture, snobizma itd. Ipak se sve to negde kompenzuje na tržištu - taj prosečan koji baci pare na italijansko maslinovo ulje će morati da kupi jeftin prašak za veš, jer je činjenica da nema dovoljno resursa da kupuje baš sve snobovski.

 

Pošto mi je ovaj poznanik rekao da je kod nas na snazi klasična inflacija potražnje - cene skaču jer je potražnja veća od ponude; gde sam ja bila u fazonu kako cene skaču ako narod stalno kuka da nema (???)

 

U tome je problem, ljudi imaju da plate. Njegova teorija je da ima mnogo para, pogotovo u BG, koje su zarađene na crno i ne vide se u sistemu. Nikad se više stanova i automobila nije kupovalo u kešu, plus uticaj Rusa (manje Ukrajinaca) koji su došli u Srbiju sa parama u džakovima kako kaže, i onda se taj efekat pokazuje na tipa ceni maslinovog ulja u Maxiju.

 

2 hours ago, 40Wins said:

Tesko mi je da poverujem da u zakonu eksplicitno stoji da ne smeju da imaju iste cene. Moze postojati zabrana formiranja oligopola ili slicno, ali ako trgovac svojevoljno odluci da ima istu cenu kao konkurent, tesko ce se to zabraniti/dokazati.

U vezi oligopola, ako su oni dogovarali cenu za oko 100 proizvoda, a imaju 10 hiljada artikala ukupno, niko nece moci da dokaze pokusaj formiranja oligopola. 

Sve se vise vracam na ona drugi link sto sam postovao, sto je onaj covek iz nekog udruzenja potrosaca izjavio, a to je da je ovo samo predstava za javnost i da drzava zna da ne moze da dokaze ista, vec se radi o glasanju o skupstini o direktoru agencije.

 

Jeste problem da se dokaže, pošto kao svaki zakon i propis u nas i ovaj nije precizan. Verovatno jeste predstava za javnost, samo sam htela i tebi (i sebi) da odgovorim na pitanje zašto je problem jednakost cena 😄 

 

2 hours ago, 40Wins said:

*Osim - ako ne postoje fizicki dokazi komunikacije o eksplicitnom dogovaranju. Znajuci koliko vlasnici Disa mrze Lidl (sto je i logicno, jer je Dis najvise dosao na udar ulaskom Lidla), tesko mi je da poverujem da su se dogovarali, vec vise medjusobno pratili... 

 

Quote

На питање да ли види нешто спорно у томе што се на фотографији од 8. августа виде представници неколико трговинских ланаца како седе у ресторану, профсор каже да у томе не види ништа спорно.

 

"Трговински ланци су под пресијом шта да раде са маржама, како да се помогне животном стандарду становништва. Ако разговарају на ту тему, не мора да значи да су априори нешто договарали“, рекао је Богетић.

 

Навео је пример из праксе који се назива "заточеничка дилема малопродаваца“, када је продавац заточен ценама лидера на тржишту, и када је он фасциниран ценовном политиком најбољег и покушава то да ради.

 

Kažu da su slikani u nekom restoranu, mada se naravno na osnovu fotografije ne može bez ikakve sumnje zaključiti da su se dogovarali oko cena.

 

11 minutes ago, JPM said:

Svakako neka vrsta monopola postoji, a ljudi su se amerikanizovali po pitanju šopinga. Ja prvi se ne sećam kada sam otišao u neku malu, lokalnu prodavnicu. Sve sam na potezu Lidl-Roda-DIS.

 

Dok god imaš alternativu - Sunce markete, TSC ili kako se već zove market, one sa ruskim proizvodima za dž ili lokalne prodavnice - to nije monopol. Niko od nas nije u obavezi da kupuje u Lidlu, Rodi ili DISu.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Just now, DameTime said:

Dok god imaš alternativu - Sunce markete, TSC ili kako se već zove market, one sa ruskim proizvodima za dž ili lokalne prodavnice - to nije monopol. Niko od nas nije u obavezi da kupuje u Lidlu, Rodi ili DISu.

 

Zato sam i napisao "neka vrsta" monopola. Nije monopol formalno pravno, ali se ostali marginalizuju, verujem planski.

Link to comment
Share on other sites

29 minutes ago, DameTime said:

Ovo je sad pitanje potrošačkih navika, kulture, snobizma itd. Ipak se sve to negde kompenzuje na tržištu - taj prosečan koji baci pare na italijansko maslinovo ulje će morati da kupi jeftin prašak za veš, jer je činjenica da nema dovoljno resursa da kupuje baš sve snobovski.

 

Pošto mi je ovaj poznanik rekao da je kod nas na snazi klasična inflacija potražnje - cene skaču jer je potražnja veća od ponude; gde sam ja bila u fazonu kako cene skaču ako narod stalno kuka da nema (???)

 

U tome je problem, ljudi imaju da plate. Njegova teorija je da ima mnogo para, pogotovo u BG, koje su zarađene na crno i ne vide se u sistemu. Nikad se više stanova i automobila nije kupovalo u kešu, plus uticaj Rusa (manje Ukrajinaca) koji su došli u Srbiju sa parama u džakovima kako kaže, i onda se taj efekat pokazuje na tipa ceni maslinovog ulja u Maxiju.

 

Mislim da u te navike treba ubrojati i potrošačku inertnost. Ima onih koje opisuje Smrtokapa, tj. koji su navikli da sve kupuju na jednom mestu. Nije ni meni problem da tako postupim ako je neki proizvod samo malo skuplji nego na drugom mestu, ali ako je preterano kao u tvom primeru za čajnom kobasicom, iz principa ne želim da kupim jer smatram bezobrazlukom da mi neko skuplje naplati kilo nečega što je crklo prirodnom smrću u dubokoj starosti. Hajde da mi za razliku u ceni skuvaju kafu i operu auto, pa da i razumem, ali to ipak ne nude.

 

Nije sporno ni da novca ima, ali oni koji kupe pomenuto ulje, ali i taj skupi prašak će kasnije imati manje para za druge stvari. Hoću da kažem da ima i onih koji nisu ni štedljivi kao u tovm primeru, pa zato nemaju dovoljno za ostale stvari.

 

Što se tiče inflacije potražnje, nemam neke detaljne informacije, ali znam iz drugog izvora da se u većim lancima nešto češće dešava da mnoge stvari ne mogu da prodaju i da im posle propadnu. Pretpostavljam da to zavisi od profila kupaca i da oni u Maxiju na Vračaru mogu sasvim dobro da očerupaju i Ruse i domaće, ali ista takva prodavnica na Zvezdari ili Voždovcu ima problema sa prodajom nekih artikala.

Edited by DJ_Vasa
  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...