Jump to content

[USA] SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE - unutrašnja politika i uticaj na svetska kretanja


McCarthy

Recommended Posts

Spoiler

Uprkos činjenicama koje smo prethodno predočili i koje su povezane sa istorijskim negativnim rekordima u vreme Bajden-Haris administracije po pitanju bezbednosti granica, broja beskućnika ili stanja u zdravstvu, postoje i oni koji će ustvrditi da je za američki san, za koji Kamala kaže da je - gone, merna jedinica ipak broj onih ljudi koji osećaju da slobodno mogu da iskažu vlastito mišljenje u javnosti, bez opasnosti da budu na bilo koji način ugroženi što zakonski, što na poslu ili školi, pa sve do društvenih mreža.

 

Međutim, svi pokazatelji ukazuju da, uprkos Prvom amandmanu koji je od početka američke ustavnosti bio ugaoni kamen demokratije i slobode, Bajden-Haris administracija cenzoriše društvo na neustavan način nedopuštajući da slobodan govor uđe barem na zadnja vrata, preko društvenih mreža, pošto su slobodnom govoru već zatvoili prednja vrata u mejnstrim medijima.

 

Američka administracija je tako postala možda i jedina država koja je preko proksi regulatora na mrežama ukinula i svom predsedniku pravo na slobodu govora na najpopularnijim društvenim platformama, a da je to uradio Putin ili iranski ajatolah, svi bi to isto nazvali - pretnjom za demokatiju. Sledeći jasni i konkretni primeri poslužiće zapravo maloj opservaciji, u kojoj je Bajden-Haris administracija u pojedinim dometima skoro pa odraz u ogledalu tih diktatura i apsolutizama sovjetskog ili iranskog tipa.

 

Sledeći dvostruke standarde, gde neko može da priča šta god poželi dok je nekom drugom ugašena veb stranica ili nalog na društvenoj mreži ako po zadatim standardma neprimereno pomene, recimo, klimatske promene. aktuelna administracija dovodi u terminalno stanje domaću političku manipulaciju i društvenu nepravdu praznim političkim parolama i licemernom moralnom maskom.

Političke borbe gaze slobodu govora, mešanje medija gazi slobodu govora, društvene mreže gaze slobodu govora... Sloboda govora u Sjedinjenim Državama jednostavno više nije ni dostojna tog imena.

 

U prilog tome govori i nacionalna anketa iz 2022. godine, koju su sproveli Njujork tajms i Sijena koledž, koje često ovde pominjem ne amo zato što su liberalni kanal ophhođenja sa masama nego zato što su zaista relevantni, u kojoj je dve trećine ispitanika, tačnije 66% reklo da ne veruje da Amerikanci uživaju slobodu govora, a osam odsto ispitanih tvrdi takođe da Amerikanci nemaju nikakvu slobodu govora. Poslednjih godina, zbog političke polarizacije i političkog nasilja, ljudi su postali oprezniji ili čak suzdržaniji kada govore o političkim temama, plašeći se napada i odmazde, pa je 46% ispitanih reklo je da je američko društvo daleko manje slobodno da govori o politici u poređenju sa vremenom od pre deset godina. 

 

Mnogi ljudi govore što manje ili čak izbegavaju političke teme: žene su, pokazuju ankete, opreznije od muškaraca, a mlađi oprezniji od starijih, pa smo svi zajedno došli do činjenice da su ograničenja slobode govora prilično uobičajena, ako pogledamo izveštaj Instituta za slobodu govora u SAD za 2022. godinu.

 

Političke borbe gaze slobodu govora, pa tako zahvaljujući izveštajima vlasnika najvećih društvenih mreža, Maska i Zakerberga, uopšte više nije ni tajna da američka vlada kontroliše domaće javno mnjenje na mrežama. I Karl Bernštajn, poznati novinar koji je razotkrio skandal Votergejt 1972. godine, detaljno je otkrio dosluh između CIA i medija, rekavši da najveće medijske kuće imaju bliske veze i sarađuju sa CIA u praćenju javnog mnjenja.

 

Pa pošto ni to nje dovoljno, lažne informacije se koriste za manipulisanje javnim mnjenjem i ometanje slobode govora. U izveštaju Instituta Kejto je navedeno da ako američki građani očekuju da mediji pružaju tačne i neutralne informacije o vladinoj politici, to će u stvari biti - velika greška.

 

Sa druge strane pak, u dosluhu sa medijima, aktuelna Bajden-Haris administracija često širi različite dezinformacije kako bi postigla političke ciljeve. U martu 2022,  Njujork Tajms objavio je urednički članak pod naslovom "Postoji problem slobode govora u Americi", ističući da je američko društvo uhvaćeno u ciklus obostranog napada levice i desnice i da je sloboda govora u SAD - stvar prošlosti.

 

Bajdenova administracija je, s tim u vezi, najavila osnivanje komiteta za borbu protiv dezinformacija o stanovništvu i infrastrukturi u SAD, što je naišlo na žestoko protivljenje republikanskih članova u američkom Kongresu i desničarskih medija. Republikanski zakonodavci su, name, tvrdili da administracija zapravo koristi novac poreskih obveznika da suzbije slobodu govora u konzervativnim medijima pod maskom suzbijanja dezinformacija.

 

Komitet je zatvoren nakon samo tri nedelje postojanja zbog prigovora Komiteta američkog Predstavničkog doma za nadzor i reformu vlade. 

 

Tokom pandemije, američka administracija je otvoreno manipulisala informacijama o virusu i potiskivala disonantne tonove. Grupama i pojedincima koji nisu svirali u iste diple sa režimom bio je zabranjen pristup medijima, a na društvenim medijima su ili banovani, ili su jednostavno odstranjeni.

 

Poseban eho izazvao je slučaj TikToka, kao jedine neameričke platforme koja ima poseban uticaj na tamošnje stanovništvo.

 

Američka administracija pokušava da na razne načine onemogući TikTok ili da kroz pravnu regulativu natera vlasnike da ga prodaju Amerikancima. Pre nego što je Komitet Predstavničkog doma za energetiku i trgovinu održao TikTok saslušanje u martu 2023. godine, nekoliko američkih organizacija za slobodu govora, uključujući Uniju za građanske slobode, Centar za demokratiju i tehnologiju i Koaliciju protiv cenzure, zajednički su potpisali otvoreno pismo podrške toj platformi. 

 

Istaknuto je da bi zabrana TikToka imala ozbiljan uticaj na slobodu govora u digitalnom domenu, čime bi bila prekršenaprava američkih građanakoja im garantuje Prvi amandman. 

 

Pa iako bi takva odluka definitivno postavila zabrinjavajući presedan i ugrozila slobodu govora za 170 miliona američkih korisnika TikToka, Bajden-Haris administracija se oglušila na ove pozive i odlučna je da se obračuna sa TikTokom.

 

I kao da sve pomenuto već nije dovoljno da se podigne uzbuna oko kršenja osnovnih građanskih prava, poslednjih godina svedoci smo i cenzura te različitih zabrana reči u akademskim krugovima i na univerzitetima. Čak postoje i slučajevi u kojima se neka javnosti poznata dela prepravljaju zbog političke čistoće novogora.

 

Fondacija za prava pojedinca i izražavanje anketirala je skoro 45.000 studenata sa 208 univerziteta i otkrila da 22% studenata smatra da često nisu u stanju da govore o određenim pitanjima. Kontrola oružja, pandemija koronavirusa, akcije protiv diskriminacije i abortusi postali su prava minska polja za diskusiju i izražavanje. Alliance Defending Freedom zadržava uverenje da javne škole u Sjedinjenim Državama trenutno suzbijaju slobodu govora uspostavljanjem "zone slobode govora", koristeći nejasne i obmanjujuće politike, primoravajući nastavnike i učenike da iznesu određene informacije, te kažnjavajući one koji prekrše tu dogmu.

 

Razni dokumenti pokazuju da su interesne i političke grupe belodano lobirale kod medijskih kompanija da regulišu društvene medije i suzbiju nešto što su nazvali - nepovoljan govor. Interni dokumenti koje je objavio Tviter pokazuju, uzmimo to kao reper, da je US Biotech Innovation Group poslala pisma američkoj vladi i Tviteru u ime farmaceutskih kompanija kao što su Fajzer, Modena, AstraZeneca i druge, zahtevajući da se pregledaju korisnici koji su na Tviteru nudili jeftinije vakcine i delili intelektualnu svojinu i patente, kako bi zadržali svoj monopol na vakcine protiv COVID-19. 

 

Američki mediji su objavili da je, primera radi, finansijski tajkun Džordž Soroš koristio stotine miliona dolara da podmiti stotine mreža povezanih sa američkim medijima između 2016. i 2020. godine, kako bi izgradio sopstvenu medijsku mrežu i tako ostvario manipulaciju javnim mnjenjem, nakon pobede predsedničkog kandidatat čijem se izboru Soroš deklarativni protivio.

 

Pri tome, Njujork Post je 30. marta 2023. objavio da je Tviter uklonio skoro 5.000 tvitova o transrodnim protestima ispred Vrhovnog suda SAD, navodeći kao razlog - podsticanje na nasilje. Kako je sve više korisnika izražavalo sumnje u vezi sa brisanjem tvitova, Tviter je promenio izgovor, rekavši da je do brisanja došlo zbog automatizovanog procesa identifikacije i brisanja sistema bez uzimanja u obzir specifičnog sadržaja tvita. 

 

I što je još neverovatnije, Tviter je umesto toga suspendovao Tviter nalog Vašington posta nakon što je Vašington post prijavio masovno brisanje tvitova na svom Tviter nalogu?!? 

 

I kada smo već kod toga, svedočenje Marka Zakerberga pred kongresnom komisijom, u kome je jasno naveo protivustavno mešanje režima u slobodu govora, jasno dokazuje da je sloboda govora u Sjedinjenim Državama jedno za režim, njegove satelite i interesne grupe, a drugo za obične ljude. To čak ide do te mere da se i na ovakvim forumima susrećemo sa tendencijom izraženom u stavu - ja bih ovome zabranio da se uopšte oglašava, zašto ne odstranite onoga, zašto je ovome dozvoljeno da ovako misli...

 

Što je u stvari najjasniji dokaz do kog stadijuma je cenzorski diktat ušao u pore i pod kožu čak i pukim sledbenicima režima i cenzorskog sistema, koji svojom voljom opravdavaju cenzure i ućutkavanje pojedinica i grupa, ne hajući za slobodu govora.

 

A oduzeti im pravo da slobodno misle i slobodno se izražavaju ravno je slamanju njihovog - duha.

 

Jer, kako bi često pominjani Orvel rekao: Ako sloboda uopšte nešto znači, to znači pravo da se ljudima kaže ono što ne žele da čuju.

 

Edited by Nek grmi jako
Link to comment
Share on other sites

11 hours ago, Nek grmi jako said:
  Hide contents

Najveća želja svake bolesne osobe je - da ozdravi.

 

Da bi uopšte mogli da sanjaju američki san, za koji je Kamala Haris rekla da je - gone, bolesni prvo treba da ispune najveći san, to jest da više ne budu bolesni.

 

Međutim, istraživanje KFF-a pokazalo je da su visoki troškovi zdravstvene zaštite teret za porodice u SAD i da troškovi zdravstvene zaštite utiču na odluke o osiguranju i traženju nege. Ovi troškovi i izgledi za neočekivane medicinske račune takođe se rangiraju kao najveće finansijske brige za odrasle i njihove porodice, a nedavne ankete pokazuju da je smanjenje troškova zdravstvene zaštite iz vlastitog džepa uglavnom glavni prioritet građana.

 

Otprilike polovina odraslih u SAD kaže da je teško priuštiti troškove zdravstvene zaštite, a svaki četvrti kaže da su oni ili član porodice u njihovom domaćinstvu imali problema sa plaćanjem zdravstvene zaštite u poslednjih 12 meseci. Mlađe odrasle osobe, oni sa nižim primanjima, odrasli sa dobrim ili lošim zdravstvenim stanjem i neosigurani su posebno skloni prijavljivanju problema u pružanju zdravstvene zaštite u protekloj godini.

 

Troškovi zdravstvene zaštite mogu navesti neke da odlože potrebnu negu. Svaka četvrta odrasla osoba kaže da je u poslednjih 12 meseci preskočila ili odložila zdravstvenu zaštitu koja im je bila potrebna, i to samo zbog troškova. Posebno šest od deset odraslih neosiguranih (61%) kaže da su ostali bez potrebne nege zbog troškova.

 

Cena lekova na recept sprečava neke ljude da ih kupe. Otprilike svaka peta odrasla osoba (21%) kaže da nije popunila recept zbog troškova, dok sličan procenat kaže da su se umesto toga odlučili za alternative bez recepta. Takođe, jedna od deset odraslih osoba kaže da je prepolovila tablete ili preskočila doze leka u poslednjih godinu dana zbog troškova.

 

Ni oni koji su zdravstveno osigurani nisu imuni na teret troškova zdravstvene zaštite - otprilike polovina (48%) odraslih osiguranika brine o tome da priušti svoju mesečnu premiju zdravstvenog osiguranja. 

 

Dug za zdravstvenu zaštitu je teret za veliki deo Amerikanaca. Otprilike četiri od deset odraslih (41%) izjavilo je da imaju dugove zbog medicinskih ili zubarskih računa, uključujući dugove prema kreditnim karticama, agencijama za naplatu, porodici i prijateljima, bankama i drugim zajmodavcima da plate svoje troškove zdravstvene zaštite.
 
Značajni udeo odraslih i dalje kaže da su zabrinuti zbog medicinskih troškova kao što su neočekivani računi, troškovi zdravstvenih usluga (uključujući troškove iz džepa koji nisu pokriveni osiguranjem, kao što su participacije i odbici), troškovi lekova na recept, te usluge dugotrajne nege za sebe ili člana porodice. Otprilike tri od četiri odrasle osobe kažu da su ili veoma ili donekle zabrinute zbog mogućnosti da priušte neočekivane medicinske račune (74%) ili troškove zdravstvenih usluga (73%) za sebe i svoje porodice. 

 

Pored toga, oko polovine odraslih ne bi bilo u stanju da u potpunosti plati neočekivani medicinski račun od 500 dolara, a da se ne zaduži.

 

I baš kad bi oni koji za sve okrivljuju pandemiju rekli - ah, ta korona, piz dana u dan stižu informacije po kojima korona nema nikakve veze sa činjenicom da i  zdravstveni sistem u SAD doživljava oštar pad, pa se tako prema najnovijem izveštaju SAD rangiraju kao najlošije među 10 razvijenih zemalja u kritičnim oblastima zdravstvene zaštite, uključujući sprečavanje smrti, pristup (uglavnom zbog visokih troškova) i garantovanje kvalitetnog lečenja za sve, bez obzira na pol, prihod ili geografsku lokaciju.  

 

Na osnovu novih otkrića koje je objavila nezavisna istraživačka grupa The Commonvealth Fund, ljudi u Sjedinjenim Državama umiru i doživljavaju smrt koja se može izbeći, iako zemlja troši skoro dvostruko više, oko 18 odsto bruto domaćeg proizvoda, na zdravstvenu zaštitu nego bilo koja druga nacija

.

Istraživači su pogledali kako se SAD porede sa devet drugih zemalja: Australijom, Kanadom, Francuskom, Nemačkom, Holandijom, Novim Zelandom, Švedskom, Švajcarskom i Velikom Britanijom. Svaka zemlja je ocenjena u pet kategorija: pristup nezi, proces nege, administrativna efikasnost, pravičnost i zdravstveni rezultati.

 

Nijedna zemlja nije bila na vrhu ili dnu u svakoj kategoriji. Zemlje koje su se rangirale u prve tri ukupno bile su Australija, Holandija i Velika Britanija. 

 

Prema objavljenim rezultatima, SAD su se istakle po svojim izuzetno slabim performansama: zauzele su poslednje ili skoro poslednje mesto u svakoj kategoriji osim jedne - procesa nege, u kojoj su bile na drugom mestu iza Novog Zelanda. Proces nege meri stvari kao što su preventivne usluge, uključujući mamografiju i vakcinaciju protiv gripa, i angažman sa pacijentima.

 

Kompleksni lavirint bolničkih računa, sporova u vezi sa osiguranjem i sopstvenih zahteva kojima su pacijenti i lekari primorani da se kreću, stavlja SAD na pretposlednju u administrativnoj efikasnosti.

 

SAD su takođe bile pretposlednje po jednakosti, sa mnogo ljudi sa nižim prihodima koji su izjavili da ne mogu da priušte negu koja im je potrebna, a više ljudi je prijavilo nepravedan tretman ili diskriminaciju.

 

Primetno je da su SAD imale najniži očekivani životni vek i najveću stopu viška smrtnih slučajeva koji se mogu sprečiti i lečiti. 

 

Lorens Gostin, direktor O'Neill instituta za nacionalno i globalno zdravstveno pravo na Univerzitetu Džordžtaun, rekao je da su nalazi u skladu sa drugim istraživanjima koja dosledno rangiraju SAD na dnu grupe razvijenih zemalja po skoro svim vodećim zdravstvenim pokazateljima, uključujući očekivani životni vek, novorođenčad i smrtnost majki, pristup zdravstvenoj zaštiti i pravičnost.

 

Pa kako onda da građani sanjaju američki san u isto vreme kad ne mogu da se leče, a njihovo zdravstvo beleži poražavajuće rezultate u poređenju sa vršnjačkim zemljama po razvijenosti?!

 

I svi pokazatelji i uočeni problemi slute da nije vreme za san, već za - nesanicu.

 

Jer stanovništvo koje ne može da se leči, teško da može da sanja ružičaste snove.

 

Već je bilo reči o besmisleno skupom zdravstvenom sistemu i to sigurno nije Kamalina zasluga.

Ja sam dobila objašnjenja da je to nekakva tržišna medicina i da to postoji od kad je Amerike.

Ako Angelia ne želi da plati školovanje nekom "mamlazu...", verovatno neće želeti ni lečenje.

To je njeno/vaše pravo, ali onda morate živeti sa tim.

 

Ceo ovaj traktat pokazuje koliko je važno da Kamala pobedi, ona se zalaže za pravo na abortus i to je sasvim dovoljno da se crna statistika preminulih/onesposobljenih ne poveća ilegalnim pobačajima.

 

  • Like 3
Link to comment
Share on other sites

36 minutes ago, Nek grmi jako said:

Najveća želja svake bolesne osobe je - da ozdravi.

 

Da bi uopšte mogli da sanjaju američki san, za koji je Kamala Haris rekla da je - gone, bolesni prvo treba da ispune najveći san, to jest da više ne budu bolesni.

 

Međutim, istraživanje KFF-a pokazalo je da su visoki troškovi zdravstvene zaštite teret za porodice u SAD i da troškovi zdravstvene zaštite utiču na odluke o osiguranju i traženju nege. Ovi troškovi i izgledi za neočekivane medicinske račune takođe se rangiraju kao najveće finansijske brige za odrasle i njihove porodice, a nedavne ankete pokazuju da je smanjenje troškova zdravstvene zaštite iz vlastitog džepa uglavnom glavni prioritet građana.

 

Otprilike polovina odraslih u SAD kaže da je teško priuštiti troškove zdravstvene zaštite, a svaki četvrti kaže da su oni ili član porodice u njihovom domaćinstvu imali problema sa plaćanjem zdravstvene zaštite u poslednjih 12 meseci. Mlađe odrasle osobe, oni sa nižim primanjima, odrasli sa dobrim ili lošim zdravstvenim stanjem i neosigurani su posebno skloni prijavljivanju problema u pružanju zdravstvene zaštite u protekloj godini.

...

Kako je ovo pokvareno MAGA spinovanje, nemam reci.

Da, svi problemi zdravstva su posledica vlasti Bidena i Kamale u poslednjih nepunih 4 godine.

How yes no.

 

Maternal deaths surged in Texas in 2020, 2021 (u kome dominiraju republikanci)

The rate of Texas women who died because of pregnancy or childbirth rose sharply in 2020 and 2021 to the highest since the state started tracking maternal deaths in 2013. ...

The maternal mortality rate in 2020 was 27.7 deaths per 100,000 live births, compared to 17.2 in 2019. With COVID-related deaths excluded, the rate was 24.2. ...

For years, the committee’s first recommendation to improve the state’s maternal mortality rate was the same: allow new moms to stay on Medicaid for 12 months after giving birth, instead of the two months Texas offered. In 2023, the Legislature approved that extension. ...

Since the most recent case analysis is from 2020, it does not reflect any impact from changes to Texas’ abortion laws. In 2021, Texas banned almost all abortions after about six weeks of pregnancy. In 2022, after the overturn of Roe v. Wade, the state banned almost all abortions from the moment of conception. The law allows for an abortion to save the life of the pregnant patient, but dozens of women have come forward with stories of medical care delayed or denied because their doctors were confused or scared to treat them. ...

Texas Health and Human Services Commission also recently declined to participate in a federal maternal health program that would have provided funding and technical assistance, Howard said in a statement.

 

No strpimo se, stize resenje.

 

Edited by Dragan
Link to comment
Share on other sites

23 minutes ago, Nek grmi jako said:

Onaj lik u poslednjem klipu nije stavio u naslov - šokantno. Eto kako pozitivna primedba utiče na ljude :thumbup: 

 

Nema u naslovu (nisu ni svi prethodni imali), ali ima u thumbnailu, tj. u velikim zelenim slovima iznad besnog lica gospodina Trampa.

 

U naslovima se više ističe Trampovo propeliranje u nebesa i letovi u nove visine.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Spoiler

Pretpostavljam da u naslovima dasa ističe senzacionalizam zbog preokreta u anketama, koje su pokazale da neodlučni i nezavisni nisu potpali, kako smo ovde i očekivali, pod medijsko-propagandistički trujumfalizam kada je reč o poslednjoj predsedničkoj debati.

 

Kada je, dakle, o neopredeljenima reč, njihov uticaj se najbolje vidi u, primera radi, jednoj od sving država kakva je Severna Karolina, koja je samim tim i izborni battleground. E, u toj državi registrovanih demokrata ima 2,4 miliona, registrovanih republikanaca ima 2,25 miliona, a neopredeljenih koji su do sada glasali - 2,77 miliona. Odnosno, više nego i i demokrata i republikanaca ponaosob...

 

A čik pogodite čime se neopredeljeni vode kada im postave pitanje šta ih najviše zanima u izborima - stanjem na granicama i ekonomijom. Što zapravo govori više od hiljadu reči.

 

I sve dok taj lik istinito prenosi podatke iz relevantnih anketa može, što se mene tiče, i da promeni ime u - Donald Tramp, ako to želi.

 

Mada ipak milsim da gađa na senzaciju, jer brojevi govore da Tramp, zbirno gledano, ima u sving državama rezultat koji ga vodi u Belu kuću, a senzacionalizam i proističe iz same premise da bi fašista, rasista, silovatelj i manijak lako mogao da dobije poverenje desetine miliona Amerikanaca koje će ga ustoličiti u novoj-staroj funkciji.

 

 

 

Edited by Nek grmi jako
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...