Vjekoslav

pa da je Milosevic na taj nacin ubio EKV. ubio je on njih na drugi nacin.

evo ja ti mogu reci sta taj moj clan familije kaze o tom problemu. ako moras piti, ili se drogirati da bi svirao (a govorimo o svakodnevnim profesionalnim svirkama i to godinama / desetljecima), zasto onda uopce sviras? pronadji nesto drugo cime ces se baviti u zivotu.

moze rezim svasta omoguciti, medjutim nitko tebe ne moze natjerati da se drogiras. postoje vrhunski glazbenici koji su vise od 50 godina na sceni (jedan od njih u mojoj familiji) koji niti piju, niti puse, niti se drogiraju. tako da je ta teza promasena.

potrebno je nekoliko tjedana da potamane domacine. nije efikasno kod puzeva sa kucicom (snails). a kod golaca (slugs), oni najgori / najinvazivniji, crveni spanjolski, imuni su na nematode. ... ja i dalje mislim da je rucno branje svaku vecer / jutro daleko najefektivnija metoda. zato su ove klopke koje si opisao dobra stvar. mada bi trebale biti pokrivene, jer ako kisa stalno pada (a ovdje kod nas pada vec 2. tjedan svaki dan), ispere ih. nismo spomenuli, medjutim ježeve je korisno imati u vrtu, oni vole papati puzeve.

nepravilno, pretjerano, itd. itd. itd. u sportskoj medicini -> trkacko koljeno. ... TRKAČKO KOLJENO (RUNNER'S KNEE) Trkačko koljeno (runner's knee) predstavlja jednu od najčešćih sportskih ozljeda kod trkača rekreativaca i profesionalnih atletičara na duge pruge. Koljeno je vrlo kompleksan zglob. Uključuje artikulaciju između tibije (potkoljenična kost) i femura (natkoljenična kost) i patele (iver ili popularno zvana među trkačima «čašica ili glavica»). Međutim kada govorimo o trkačkom koljenu obavezno moramo spomenuti još dvije važne strukture koje je potrebno poznavati za razumijevanje nastanka ozljede, a to su kvadriceps (iznad patele) i patelarna tetiva (ispod patele). UZROCI NASTANKA OZLJEDE Kad koljenski zglob normalno funkcionira tada, kod trčanja, patela lagano klizi gore-dolje bez doticanja femura. Ponekad nije sve tako idealno pa unutarnja strana patele grebe ili struže po femuru i na taj način njezina unutarnja hrskavična ploha postaje neravna te njezino gibanje postaje bolno. Postoje različiti razlozi koji dovode do takvih patoloških događanja. Jedan od najčešćih je preslabi medijalni (unutarnji) dio kvadricepsa - vastus medialis, koji je najvažniji za pravilno gibanje patele tj. koji podržava njezinu centralnu stabilizaciju tako da se previše ne miče lijevo ili desno. Kod nekih trkača do aktivacije vastusa medijalisa dolazi tek pri zadnjoj trećini ekstenzije (ispružena noga). Kad je medijalni dio kvadricepsa preslab tada nema centralne stabilizacije patele, ona se previše miče u lateralnim smjerovima i dolazi do oštećenja njezine unutarnje plohe. Isto tako prejako razvijen lateralni (vanjski) dio kvadricepsa, koji najčešće nalazimo kod trkača koji imaju slabi medijalni dio kvadricepsa, može predisponirati opisano oštećenje. Pretjerana pronacija stopala (izvrtanje stopala prema unutra) također dovodi do «plesanja» patele odnosno do njezine destabilizacije. OD OSTALIH FAKTORA RIZIKA ZA NASTANAK OVE OZLJEDE TREBA SPOMENUTI: široka zdjelica (žene) tzv. X noge (genu valgum) visoko smještena patela istrošene tenisice pretreniranost previše trčanja nizbrdo. Najvažniji simptom je bol. Ona se obično javlja u pateli ili neposredno uz nju, pogotovo uz njezin unutarnji rub ili ispod patele. Bol se može javljati nakon dugotrajnog sjedenja sa skvrčenim koljenima (movie theatre sign), koja postepeno nestaje kada počnemo hodati ili se pojačava ako čučnemo. Trčanje nizbrdo također može biti jedan od provocirajućih faktora za nastanak boli. Ovdje bih istaknuo da pojava boli u koljenu ne znači uvijek nastanak trkačkog koljena. Razlozi pojave boli u koljenu mogu biti zbog oštećenja ligamenata, meniskusa, osteoartritisa, iliotibijalnog sindroma, ali na tome se ne bih zadržavao u ovome članku. Dakle, ako niste sigurni zbog čega se pojavila bol u koljenu najbolje je da posjetite vašeg liječnika. Slijedeći važan znak su krepitacije (struganje) koje čujemo prilikom kretnji u koljenskom zglobu. U nekim slučajevima dolazi i do otekline koljenskog zgloba, koja se pogoršava pri kretanju, a smanjuje pri mirovanju. MJERE SAMOPOMOĆI prekinite sa trčanjem 5 - 7 dana uzimajte nesteroidne protuupalne lijekove (Voltaren, Ibuprofen) aplicirajte led neposredno ispod patele u periodima od desetak minuta, nakon čega pričekajte da se ohlađena koža ponovno zagrije pa tek onda ponovno primijenite led da ne bi došlo do oštećenja tkiva zbog pothlađivanja. Ne preporučam primjenu leda dulje od tri dana. izbjegavajte nošenje teških tereta jačajte kvadriceps Postoje različite vježbe kako ojačati kvadriceps pogotovo njegov medijalni dio, ali jednu bi preporučio kao početnu pogotovo neposredno nakon što prestane bolna faza: Legnite i stavite jastuk ispod koljena i nakon toga naprežite kvadriceps tako da tiskate koljenom jastuk prema dolje i to ponovite 20 puta, u desetak serija dnevno. Bilo kakve vježbe koje uključuje čučnjeve su zabranjene, jer time dovodite patelu u najgori mogući položaj. Osim toga spomenuo bih da je istovremeno potrebno raditi vježbe istezanja glutealnih mišića, iliotibijalne tetive, stražnje lože natkoljenice, listova i Ahilove tetive. Potpuni oporavak možete očekivati nakon četiri do šest tjedana. Nakon toga možete se vratiti trčanju ali povratak mora biti postepen. MEDICINSKI TRETMAN Ako mjere samopomoći ne pomažu, tada nakon dva do tri tjedna potražite pomoć kod vašeg liječnika. On će dijagnosticirati vaš problem i tada, u suradnji sa specijalistom konzultantom (ortoped ili fizioterapeut), pokušati riješiti vaše tegobe. Kao terapijske mogućnosti spomenuo bih nošenje ortoza, fizikalnu terapiju pa čak i kao krajnju mogućnost operaciju. Bez specifičnih vježbi jačanja kvadricepsa da postignete bolji balans muskulature i striktnog provođenja vježbi istezanja neće biti trajnog izlječenja i problem će se pojaviti ponovno. Ako ne riješite pretjeranu pronaciju odgovarajućim tenisicama opet ćete biti u ozljedi. Drugim riječima, mora se pronaći razlog koji je doveo do ozljede i samo njegovim uklanjanjem možemo postići trajno izlječenje. KOMENTAR Prema mom iskustvu u radu s pacijentima u ambulanti i u razgovorima s trkačima prije i poslije utrke - ne pridržavate se preporučenog tretmana! To ne vrijedi za svakoga, ali je istinito za većinu pacijenata. Ako zaista želite sanirati ozljedu morate odmarati. Bilo kakva aktivnost koja uzrokuje bol u koljenu, a to je najčešće trčanje, hodanje po stepenicama ili slično, dovodi do daljnje iritacije hrskavice ispod patele. Vi morate tijelu dati šansu da ozdravi. Mnogi trkači misle na sljedeću trku, a tretman liječenja ozljede je samo nešto što će usput proći za nekoliko dana. Ako je tako, tada imate problem koji možete riješiti jedino u razgovoru sa samim sobom, jer misli morate usmjeriti na potpuno ozdravljenje za koje treba minimalno nekoliko tjedana. Bez potpunog oporavka nema ni pravog povratka na stazu. Povratak je itekako postupan i mora se vrlo pažljivo isplanirati. Slušajte signale upozorenja koje vam šalje tijelo. Nemojte se koncentrirati samo na mjerače frekvencije srca i na prijeđene kilometre. Dobitak za kardiovaskularni sistem i pluća kod trčanja je neizmjeran, ali ako nastaju oštećenja na mišićno-skeletnom sistemu tada se treba upitati da li ipak pretjerujemo. Smisao rekreacije je zdraviji i zadovoljniji život, a ne ozljeđivanje zbog pretjeranog treniranja. Zato svaki znak upozorenja, koji vam šalje tijelo, registrirajte i pokušajte razmisliti zašto je nastao i kako dalje. Samo na taj način na vrijeme možete preduhitriti nastanak ozljede. Ako već nastane tada ste dužni tijelu dati odmora. Ukoliko ne postupite tako, krediti koje imate kod vašeg tijela ubrzo će se istopiti i otići ćete u dug koji nikad nećete moći vratiti. Dr. Inoslav Blažeković ... http://www.dr-martinovic.com/mali-prirucnik-sportske-medicine/

hvala na odgovoru, ovo me zanimalo. dakle nemas problema s koljenima kod naglih promjena smjera, kocenja i naglog starta?

...

pazi ovo. rodis se, i odmah te, dakle prije nego si uopce prohodao, upisu u gimnasticku skolu. ok, malo opiceno, ali ok. tvoja uciteljica gimnastike tada ima 19 godina. sto je sasvim normalno, pozeljno cak. medjutim, jednoga dana, htio ne htio, napunis 80 godina. i jos uvijek ides na gimnastiku kod iste uciteljice! ... https://forum.b92.net/topic/41372-alchajmerova-bolest/?p=5502107

...

... pohvale deckima. moze to i puno bolje, jos ste vi mladi. moj stari (82) bi vas popapao za dorucak sto se fizicke spreme tice. medjutim nije mi jasno kako Zoran igra tenis ako ga bole koljena toliko da ne moze trcati. stoji na mjestu?

https://www.rtl.hr/fittest-family/video/ Nika Fleiss se dernja ko sumanuta, Vlado Šola demonstrira vježbe koje ne može izvesti kako spada, Božo Sušec komentira kao da je na Olimpijskim igrama. show, naravno, međutim meni je zanimljivo gledati kako na iste izazove reagira tinejdžersko, a kako tijelo jednog 50godišnjaka, ili pak tijelo žene i tijelo muškarca, ili pak koliko je specijalna (specifična) izdržljivost različita od opće.

mozemo usporedjivati ekonomiju SFRJ sa ekonomijama zemalja Istocnog lagera. mozemo usporedjivati socijalisticke republike medjusobno. medjutim, kako usporedjivati SRH sa RH kada je u RH, kao uostalom i u cijeloj EU, zabranjen drzavni intervencionizam? dakle nema poslijeratnog dizanja fabrika, celicana, brodogradilista, poljoprivrednih i industrijskih kombinata, i svega ostalog sto je bilo od drzave planirano i od drzave financirano. a nema vise ni drustvenog vlasnistva. ... danasnji klinci ne znaju sto je to pedagoska samarcina druga milicajca. i dobro je sto ne znaju. a ne znaju ni sto je to JNA. i za koji bi klinc, uopce, ikada, morali sjebati svojih godinu dana zivota (ili dvije, a pedesetih u mornarici i tri godine), konstantno ziveci u strahu od drzavnog aparata? a taj je strah, nota bene, kretao sa prijemom u pionire (u 7. godini zivota). i onda se toliko odomaci, da postane normalan. u toj mjeri normalan da ga se sa fucking sjetom sjecamo (link)?! halo? anybody home? dakle psihijatrija. i tko bi tako nesto, danas, pozelio vlastitom djetetu? autor topica? ne vjerujem. danasnji klinci, kada vide da u RH ne mogu ostvariti ono sto zele, spakuju stvari i bez ikakvih obaveza sluzenja narodu, odu se lijepo skolovat / radit / zivjet u drugu, bolju zemlju. tak jednostavno. tako i treba biti. da li je SFRJ mogla funkcionirati bez centralne Partije i bez JNA, koja je imala ustavnu zadacu stititi socijalisticki poredak? to je, po meni, kljucno pitanje. ako nije, a ja sam 1991. vlastitim ocima gledao kako ta zastita poretka funkcionira, onda mi stvarno nije jasno, u paketu sa ranije spomenutim (neusporedivim) stavkama ekonomije, o cemu se ovdje uopce prica. ...

Cilj Ostvaren Uživati ? Istrčati Da <2h Ne ... i trebas biti, apsolutno. ...

https://www.businesspost.ie/magazine/croatian-capital-come-age-444826

? ako moze epska dramaturgija na stranu, koliko je, fakticki, tocno ovo sto pricas? gdje se to dogadjalo?

nemas!

asocirao me naslov topica na staru (i jos uvijek zivu) radio emisiju BBC-a "Desert Island Discs". autoru topica je vjerojatno poznata, no mozda mladjima nije, pa rekoh, steta da propuste (takvo blago) Desert Island Discs is a radio programme broadcast on BBC Radio 4. It was first broadcast on the BBC Forces Programme on 29 January 1942.[2] Each week a guest, called a 'castaway' during the programme, is asked to choose eight recordings (usually, but not always, music), a book and a luxury item that they would take if they were to be cast away on a desert island, whilst discussing their lives and the reasons for their choices. It was devised and originally presented by Roy Plomley. Since 2006, the programme has been presented by Kirsty Young. More than 3,000 episodes have been recorded, with some guests having appeared more than once and some episodes featuring more than one guest.[3] An example of a guest who falls into both categories is Bob Monkhouse, who appeared with his co-writer Denis Goodwin on 12 December 1955 and in his own right on 20 December 1998.[4] In February 2019, a panel of broadcasting industry experts named Desert Island Discs the "greatest radio programme of all time".[5] https://en.wikipedia.org/wiki/Desert_Island_Discs ... The History of Desert Island Discs Late one evening in 1941, freelance broadcaster Roy Plomley was at his home and already in his pyjamas, when an idea came to him. He sat down and wrote immediately to the BBC. That letter reached the in-tray of the BBC’s Head of Popular Record Programmes, Leslie Perowne. The pitch was successful and a broadcasting institution was born. That first Desert Island Discs was recorded in the BBC’s bomb-damaged Maida Vale studio on 27th January 1942 and aired in the Forces Programme at 8pm two days later. It was introduced to the listening public as "a programme in which a well-known person is asked the question, if you were to be cast away alone on a desert island, which eight gramophone records would you choose to have with you, assuming of course, that you had a gramophone and an inexhaustible supply of needles". Plomley’s first castaway was the popular Viennese comedian, actor and musician, Vic Oliver. The first piece of music chosen by Vic Oliver, and therefore by any castaway, was Chopin’s Étude No.12 in C minor played by pianist Alfred Cortot. During these war years, every BBC Radio show was scripted and Plomley and his guests would 'read' their conversations. On 7th May 1942 Roy Plomley made his first appearance as a castaway when the programme was presented by Leslie Perowne. The programme came off air in 1946 returning to the Home Service in 1951. On 16th September that year, the choice of luxury was introduced when garlic was chosen by the actress Sally Ann Howes. The choice of book made its first appearance on 9th October 1951 when actor and director Henry Kendall chose Who’s Who in the Theatre. According to Roy Plomley’s book, Desert Island Lists, in addition to the volume of Shakespeare, the castaways would be given a copy of the Bible, which was assumed to have been deposited there by The Gideon Society. In September 1967, Desert Island Discs transferred to the newly created Radio 4 service. Roy Plomley continued to present the programme until his death, from pleurisy, in May 1985. He was 71. He was replaced by Michael Parkinson who dispensed with the ritual of the pre-recording lunch at Plomley’s club, the Garrick, and insisted that the music was played to the guests during the recording rather than edited in afterwards. Parkinson presented the last of his 96 programmes on 13th March 1988, when his guest was the athlete Brendan Foster. Sue Lawley became the first female presenter and over the following 18 years, Lawley, a former Nationwide presenter, interviewed 750 people from all aspects of public life including politics, entertainment, science and sport. Describing the role as “one of the best jobs in broadcasting”, Lawley left Desert Island Discs in August 2006 and was replaced by journalist and broadcaster, Kirsty Young. During her tenure in the chair the programme has become available to listen again online and is available as a download. ... https://www.bbc.co.uk/programmes/articles/5qhJd1byxhTBYbSCFmw580y/desert-island-discs-podcasts

nemoj! ode mast (maraton) u propast! ... posalji bakterije u koverti, ja cu proslijediti starom.

ja osobno nikada nisam dozivljavao Sloveniju ksenofobicnom sredinom, i moja iskustva, kao uostalom i iskustva moje familije, pozitivna su. stovise, od svih republika Jugoslavije, po meni je Slovenija daleko najciviliziranija drzava, posebno ako govorimo o pravima pojedinca. reformacija je na ovim prostorima ostavila tragove samo u Sloveniji (i dijelu Istre). o tome sam cesto diskutirao sa kolegom forumasem na bivsem boardu, gradjaninom Slovenije, DHX-om (potrazi te diskusije). no sve to ne znaci da trebamo ignorirati neka objektivna izvjesca / analize tzv. drustvenih strujanja. jos bitnije, rekao bih, zasto bi promatrali historiju kao revolucionarni idioti, ako mozemo pronaci njene (uvijek prisutne) tragove u sadasnjosti.

80%? gadno. ... ne valja nekoliko centimetara, to ti je ko zazor na svjecicama, mora biti 0.5 - 0.7

https://www.coe.int/en/web/european-commission-against-racism-and-intolerance/slovenia http://www.mirovni-institut.si/izbrisani/hr/evropski-sud-za-ljudska-prava/index.html http://balkans.aljazeera.net/blog/biti-neslovenac-u-sloveniji

u pravu je Vili, posijat cu ja novi vec danas. meni je nekako ostao u sjecanju dvogodisnjak koji je druge sezone davao kao i prve. to je onda ili bila slucajnost, ili je i prve sezone u stvari bio mrsav.

to je pokusavao i moj stari bas ove zime pa mu isto nije uspjelo. ... evo recepta, tj. procedure za "mladi sir" koji je supruga radila. dosad triput, i svaki put uspjesno. blagog je okusa, sasvim ok. Kako napraviti panir Sastojci: • 2 l domaćeg punomasnog mlijeka • 1-2 limuna (ili limete) • pamučno platno ili gaza • velika zdjela ili lonac Priprema: Najbolje bi bilo da mlijeko nabavite od domaćih eko farmera koji svoje krave drže cijeli dan na ispaši. Mlijeko treba biti punomasno kako biste dobili veću količinu sira. U zdjeli zagrijte 3 do 4 žlice vode kako biste spriječili da mlijeko zagori. Ako imate zdjelu s dvostrukim dnom to neće biti potrebno. Zatim ulijte dvije litre mlijeka u zdjelu i pojačajte vatru. Čim mlijeko provrije, maknite zdjelu sa štednjaka. Mlijeku dodajte sok od limuna i lagano pomiješajte drvenom kuhačom, tek toliko da se limunov sok izmiješa s mlijekom. Sok od limuna će zgrušati mlijeko i odvojiti bjelančevine od sirutke. Pustite da zgrušano mlijeko odstoji pola minute pa ga ponovno stavite na vatru do vrenja. Ugasite vatru i ostavite zgrušano mlijeko kako bi se komadići sira potpuno odvojili od tekućine. Nemojte miješati tekućinu da se zgrušani komadići sira ne bi previše usitnili. Nakon što se sir potpuno odvojio od sirutke, uzmite drugu zdjelu, na nju stavite cjediljku, a preko nje pamučno platno ili gazu. Procijedite sir kroz pamučno platno ili gazu tako da sirutku izlijete u drugu zdjelu. Sirutku nemojte bacati jer je iznimno ljekovita! Sirutka je vrlo hranjiva i lako probavljiva te je odlična za oporavak oslabljenog organizma nakon bolesti ili zbog stresa. Jača imunitet, snaži tijelo, regulira funkciju mokraćnog sustava te pomaže u održavanju zdrave probave. Sirutku možete piti kao osvježavajuće piće ili upotrijebiti u juhama, povrću, pri kuhanju leće, kod izrade kolača, dizanog tijesta itd. Kada ste odvojili panir od sirutke, zavežite ga u gazu ili pamučnu krpu, temeljito istisnite ostatke sirutke te ga oblikujte u kuglu. Pustite da se malo ohladi. Već za 15 minuta sir možete narezati na kockice i takvog konzumirati ili upotrebiti kao dodatak vašem omiljenom jelu. Ako želite da vaš panir bude čvršće strukture, stavite ga omotanog u pamučnu krpu (ili gazu) na tanjur i na njega stavite neki teži predmet. Tako će se sir do kraja procijediti i postati čvršći odnosno kompaktniji. Držite ga u hladnjaku i potrošite u sljedeća tri dana. Okus panira je blago sladak i neutralan. Po želji možete dodati sol dok pripremate svoj sir. Naravno, možete u njega dodati i začine po vlastitom ukusu - orašaste plodove, svježe začinsko bilje itd. Uz malo kreativnosti i mašte, stvorit ćete svoj jedinstveni domaći sir. ... Ovako se pak (s poklopcem) čuva u frižideru. Prokuhati i posoliti vodu, zatim ohladiti, i onda zaliti sir, da ga prekrije.