Jump to content

DameTime

Član foruma
  • Posts

    25,358
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    75

Everything posted by DameTime

  1. Nisu svi zdravi.
  2. Ovaj dečko je sve ono što Let 3 želi da bude. Dosadni su i pročitani, idemo dalje. Ali slažem se da je zvučao loše večeras i da će morati mnogo bolje.
  3. Ovo sam takođe probala i baš mi pomaže, pored detoksa podstiče izbacivanje viška tečnosti iz organizma: jedna bela tikvica pola šolje sa listovima peršuna sok od jednog limuna Izblendati sve sastojke i po polovinu piti ujutru i uveče umesto doručka i večere.
  4. Podseća na neki Harry Potter score Johna Williamsa. Drugim rečima - kida 😄
  5. Dosta toga sam odgledala u poslednje vreme, pa da krenemo. Anyone but you (2023) Oborila me visoka temperatura, pa sam kao i @Урош19 dala šansu ovom filmu. Okej je da se ubije vreme, ali ništa spec i za mene nije dorastao legendarnim romkomovima. Obožavam Sydney Sweeney od Euophorie, ali se isto tako nadam da će ubrzo dobiti ulogu u kojoj neće biti toliko seksualizovana i objektifikovana. Znam, mnogo tražim. 6.5/10 Saltburn (2023) Baš dugo mi je bio na listi čekanja i nije razočarao. Ovaj film se može posmatrati kao remake filma Talented Mr. Ripley (1999, Mat Damon, Jude Law, Gwyneth Paltrow). Oh boy, Emerald Fennell (rediteljka i scenaristkinja) je uradila svoj domaći zadatak. Radnja je smeštena u 2006. tj. 2007. godinu i scenografija i kostimi apsolutno odgovaraju tom periodu (Saltburn zamak je savršeno odabran). Barry Keoghan je fenomenalan u ulozi Olivera, zaista neverovatna posvećenost karakterizaciji kada se uzme u obzir samo scena na groblju (ko je gledao film zna o kojoj sceni se radi). Pored njega Jacob Elordi nastavlja da oduševljava interpretacijama ozbiljnih likova, ali gde do izražaja dolazi i njegov fizički izgled. On recimo dobija daleko bolje uloge od Sydney iako je neverovatno zgodan i lep, ali je isto tako muškarac u filmskoj industriji. Pored njih dvojice, Paul Rhys, Richard E. Grant, Rosamund Pike i Carrey Mulligan koji nemaju toliko screentimea ipak uspevaju da otmu šou u pojedinim scenama. Neverovatno mi je da Carrey ima samo tri scene u filmu i da je pročitavši scenario zatražila da odigra ulogu Dear Poor Pamele. Isto tako sam oduševljena insistiranjem Emerald da Jacob (Felix) nosi pirsing na obrvi. 😄 Njen argument je bio da su tada svi frajeri nosili pirsing (hello, Tokyo Hotel??), dok su producenti imali kontra-argument kako "narušava Jacobovu prirodnu lepotu" ??? Sve u svemu, na kraju su napravili kompromis da njegov lik nosi pirsing u scenama na Oxfordu, dok ga ne nosi u scenama u Saltburnu. Odličan film koji na sjajan način prikazuje britansku snobovštinu i poigrava se njome. Za mene 9/10 ali ostavljam prostor da se neće svima dopasti. I da, ubedljivo najbolja scena je kada jedu za stolom pred sam kraj filma. A Quiet Place (2018) & A Quiet Place: Part two (2021) Pošto ove godine izlazi nastavak, A Quite Place: Day one, rekoh da pogledam. Odlična ideja sa čudovištima koja ne vide ali se oslanjaju na zvuk, John Krasinski je to fino osmislio, napisao i odigrao svoju ulogu, samo oba filma deluju nedovršeno. Sve vreme nešto nedostaje i ima dosta nelogičnosti u priči. Emily Blunt je sjajna, odatle i prilično visoka ocena 7/10.
  6. Moraš da prozoveš, pa to ti je
  7. Spot je savršen, ako ubace kolce od 2:50-2:56 na stejdž...
  8. Ako ovo ne pošalju, neka nikad više ne učestvuju. Nikad nisu imali ovakav winner vibe.
  9. I ove godine sam iskoristila rođendanski poklon u Laguni, -40% na najviše 3 naslova. Za treću knjigu sam se dvoumila između Rata svetova H. Dž. Velsa i Knjige o snobovima Vilijema Takerija, pa na kraju nisam uzela nijednu 😄 https://www.laguna.rs/n5898_knjiga_meduzin_pogled_laguna.html https://www.laguna.rs/n6001_knjiga_bioskopska_promisljanja_laguna.html Inače sam kao jednu od novogodišnjih rezolucija postavila da pročitam 50 knjiga - trenutno sam na 5
  10. Ovo jako lepo (i luksuzno) izgleda, praznik za oči. Ja sam se inače "naložila" na zdravu ishranu i detoks u poslednje vreme. Pa evo jednog recepta za napitak koji je kao otrov, ali pomaže da se očiste creva i resetuje organizam nakon mesa, koje vidim ne fali na temi 😄 2 limuna 1 đumbir srednje veličine 2 kašičice kurkume 2 kašičice cimeta kašičica bibera kašičica ljute tucane paprike 300 ml vode Đumbir oljuštiti i iseckati, limun takođe iseckati (bez ljuštenja, ali dobro oprati) i izblendati zajedno sa začinima. Nakon toga procediti smesu (pošto je baš gusta) kroz cediljku ili gazu. Mislim da bolje radi gaza jer je meni baš bilo teško samo sa cediljkom... Pije se jedna rakijska čašica, 15ak minuta pre doručka. Druga stvar, prvi put sam pravila sirovu tortu. Inače svake godine za rođendan pravim one kremaste, sa gomilom slatke pavlake i šećera pa sam sad rešila to da promenim. Ovaj recept je sa duplom merom u odnosu na original, ali svakako možete da stavite kako vama odgovara. Podloga: 140g pistaća 140g badema 160g urmi bez koštica dva prstohvata soli dve kašičice otopljenog kokosovog ulja Pistaće potopiti u vodu dva sata pa očistiti, za urme je dovoljno 15 minuta u toploj vodi. Strpati sve u blender i izblendati, dodati vodu po potrebi. Krem: 210g pistaća 210g indijskih oraha 8 kašika javorovog sirupa dve kašičice otopljenog kokosovog ulja dva prstohvata soli 300ml vode I ove pistaće potopiti na dva sata u vodi, takođe i indijske orahe. Izblendati sve sastojke i preliti preko podloge, tortu ostaviti cele noći u kalupu u frižideru jer je dosta "mekana". Rezultat je u spojleru Možete ukrasiti čime god hoćete, ja sam odabrala listiće badema.
  11. The queen herself
  12. @Helena Ukrajina je prva po kladionicama, ona je druga.
  13. Iskreno, ne bih mogla reći ni za jednu da je posebno bolja (pevački) od ove druge. Što se tiče pesama, tu su mi negde obe sa Alessandrom, mislim da su sve tri bile pogodne za odličan plasman na ESC. S tim da imam utisak kako su i Angelina i Annalisa malo pokrale neke već postojeće pesme (u melodijskoj liniji). Ova Angelinina pesma mi je isto odlična, dopadaju mi se njena energija i pokreti, nekako je spontana
  14. Smaraju sa komentarima kako je namešteno, pokradeno itd. jer njihov favorit nije pobedio. Angellina je svakako bolja i od njega i od Annalise, odnosno ima kvalitetniju pesmu. Nego pogledajte Spotify Debut Global za 9-11.2. 1. TALKING - Kanye West, Ty Dolla Sign 2. TUTA GOLD - Mahmood 3. I P' ME, TU P' TE - Geolier 4. FOREVER - Noah Kahan 5. SINCERAMENTE - Annalisa 6. LA NOIA - Angellina Mango 7. TU NO - Irama 8. CASA MIA - Ghali 9. MAKE YOU MINE - Madison Beer 10. TUTTO QUI - Gazzelle
  15. Da, idu u finale direktno. Trenutno je 50-50 žiri i televote. Mahmood je već u top 50 Spotify global...
  16. Ovakav stage presence nema niko, bukvalno bi s pola gasa ušao u top 5... Ne slažem se da bi Annalisa bila značajno bolji izbor od Angeline, bukvalno joj pesma nije ništa spec, a svakako će ova biti u top 10. Visoko je na kladionicama.
  17. Jebiga, malo teže da mu daju 3. pobedu u poslednjih 5-6 godina 😄 Iako je realno zaslužio i jedini imao Eurovision-like nastup. No hajde da kažemo, Italijanima ESC nije prioritet. Evo pobednice Nije loša, uz dobar scenski nastup može to biti kul, samo me više podseća na Španiju nego Italiju. Bolje ona nego neki smor Geolier, mada vidim da se žale kako je namešteno i sl. + zvuči kao kopija neke pesme...
  18. Klasika, serija na koju će da se napali sirotilja.
  19. Odlična je bila Il Volo se takođe takmiči https://www.instagram.com/p/C3JW5YDoosP/ ali ove godine nemaju karakterističnu moćnu baladu, na šta sam navikla od njih. Grande amore i Musica che resta su im bile mnogo bolje. I ove godine navijam za Mahmooda, ima odličnu pesmu i sigurno je top 3 na ESC (kandidat za pobedu). Ali Italijanima svakako nije prioritet ESC 😄
  20. Odmah ću vam reći, ako Hrvatska pošalje Baby Lasagnu - pobeđuje. Mi smo donji dom koga god da odaberemo (ako uopšte uđemo u finale), jer su svi potencijalni predstavnici očajni. Zaista se nadam da nećemo slati ove veseli se srpski rode uratke u vidu Breskvice i smaračice Zorje. Da ne spominjem likove koji karijeru imaju samo za vreme Beovizije, inače ne postoje (Zejna, Sashka Janx, Kurtić, fali im samo Angellina). Šteta je Džordži ima onako lošu pesmu, on je baš evrovizijska pojava. Konstrakta je ponovo najbolja, ali sumnjam da će ista fora proći dva puta (sem ako nisi Loreen tj. ne predstavljaš evrovizijsku nepo baby - Švedsku). Iz ove perspektive mi je ok da pošaljemo Teya Doru, zanimljiva je, ima neki Billie Eilish vibe a pucala je na tradiciju upotrebom simbola koji je poznat širom Evrope. Nego Idemooooo!
  21. Isto, mada u poslednje vreme koristim ove tonike za džin što Safet pominje. Čak mi je i lepše tako. Ha-ha-ha.
  22. Tzv. bambus, omiljeni na žurkama, rođendanima i ekskurzijama početkom 2000ih 😄 A džin-tonik? 😄 Ne znam šta mi je omiljeno, nisam neka velika ljubiteljka koktela... Recimo Mai-tai, Blue lagoon, Sex on the beach...
  23. Ne možemo govoriti o jednom, opštem pogledu na čovekovu psihu koji bi bio primenljiv na sve ljude. Mogu ti dati dva odgovora, prvi se tiče grana psihologije koje se bave različitim aspektima iste, a drugi se odnosi na teorijske pristupe u psihologiji. Teorijske psihološke discipline Opšta psihologija - bavi se opštim pravilima i zakonitostima psihičkog života. Fiziološka psihologija - bavi se organskim osnovama psihičkog života, jer svi psihološki procesi imaju osnovu u nervnom sistemu, receptorima, mišićima, hormonima itd. Razvojna psihologija - je široka oblast koja proučava, kako sam naziv kaže, razvojne procese psihičkog života. Možemo govoriti recimo o kognitivnom razvoju dece, emocionalnom razvoju adolescenata i sl. Socijalna psihologija - proučava ponašanje čoveka u grupi, tj. društvu. Bavi se interakcijama u parovima (dijadama), malim grupama ili velikim grupama, kakve su i narodi i nacije. Predmet proučavanja su takođe i sukobi, nasilje, politička opredeljenja, stavovi i promene stavova, stereotipi, predrasude i diskriminacija itd. Zoopsihologija - bavi se psihičkim životom i procesima u životinjskom svetu, što je jako bitno jer znamo da su neki procesi kod ljudi slični kao kod životinja. Psihometrija - za predmet ima merenje psiholoških pojava. Uglavnom možemo govoriti o testovnom (upitničkom) ispitivanju različitih psiholoških pojava koje je moguće ispitati na taj način, gde se psiholozi bave konstrukcijom instrumenata koji mogu da ih valjano izmere. Primenjene psihološke discipline Pedagoška psihologija - bavi se procesom učenja, faktorima koji olakšavaju učenje i motivacijom za učenje. Ovo je takođe široka oblast jer obuhvata pitanje saradnje između roditelja i nastavnika, savetovanje roditelja, proces ocenjivanja, bavljenje decom kojoj je potrebna posebna podrška u učenju (bilo da su darovita ili ometena) i sl. Industrijska psihologija - proučava aspekte rada, šta olakšava rad, šta motiviše ljude za rad, povećava njihovu produktivnost i efikasnost, fenomen burnouta itd. Klinička psihologija - bavi se proučavanjem i dijagnostifikovanjem psiholoških poremećaja i pomaganjem pojedincima koji pate od njih. Forenzička psihologija - najčešće u oblasti kriminalistike, za predmet ima utvrđivanje psihološkog stanja počinitelja različitih krivičnih dela i resocijalizacijom. Mentalno zdravlje - tzv. "preventivna" grana psihologije koja se bavi očuvanjem mentalnog zdravlja pojedinaca i izbegavanjem pojave psiholoških poremećaja (kad god je moguće). Ove grane psihologije se razlikuju po predmetu proučavanja, tj. po tome koji aspekt psiholoških zbivanja njih zanima. Teorijski pravci se pak razlikuju po tome na koji način objašnjavaju psihološke pojave. Strukturalizam Vilhelm Vunt (1879) je osnivač ovog pravca i njegov glavni teoretičar. Smatrao je da predmet psihologije treba da budu svesne pojave, a cilj otkrivanje njihove strukture. Verovao je da su sve psihičke pojave sastavljene (strukturisane) od nekih osnovnih elemenata, kao što su opažaji i oseti. Funkcionalizam Kao odgovor na Vuntovu teoriju, William James je krajem 19. veka pružio teoriju po kojoj su predmet psihologije mentalne operacije i ponašanja koja imaju ulogu u čovekovom prilagođavanju. On je akcenat umesto na strukturu stavljao na funkciju, tj. smatrao je da sve psihičke pojave imaju određenu adaptivnu vrednost. Bihejviorizam John Watson 1913. godine daje još oštriji odgovor na strukturalizam, definišući psihologiju kao "nauku o ponašanju". Cilj psihologije treba da bude poznavanje zakonitosti u ponašanju, predviđanje i kontrola istog. Watson je smatrao da sve psihološke pojave mogu da se svodu na proste S-R veze, gde je svako R - reakcija posledica nadražaja koji stvara određeni S - stimulus. Ova tri pravca su značajna jer se psihologija vremenom od teorije (strukturalizam, gde je Vunt kao metod koristio samo introspekciju) pomerila ka empiriji, pošto je William James kao metod koristio kombinaciju introspekcije i spoljašnjeg posmatranja, a Watson se bavio isključivo spoljašnjim objektivnim posmatranjem ponašanja. Geštalt psihologija U Nemačkoj 1912. godine Kurt Koffka, Max Wertheimer i Wolfgang Kohler kao predmet psihologije postavljaju svesne pojave i ponašanje čoveka. Osnovna teorijska postavka glasi da je celina - geštalt - više od prostog zbira delova. Najviše su se bavili različitim aspektima opažanja. Psihoanaliza Druga sila u psihologiji (prva je bihejviorizam), nastala pre svega kao psihoterapija. Freud se bavio izučavanjem nesvesnog dela ličnosti i nagona čoveka, zauzimajući psihodinamički pristup u proučavanju. Odnosno akcenat je stavljao na afekte, unutrašnje konflikte čoveka zbog borbe sa nagonima i mehanizme odbrane. Humanistička psihologija Treća sila u psihologiji, centralni teoretičari su Abraham Maslow, Carl Rogers i Gordon Allport. Smatrali su da predmet izučavanja u psihologiji treba da bude zrela, svesna i integrisana ličnost tj. odrasla osoba. Najviše su se bavili onim jedinstvenim i neponovljivim u pojedincima, ovaj pravac je manje egzaktan od prethodnih. Kognitivna psihologija Sredinom 20. veka u psihologiji preovladava proučavanje opažanja, učenja, pamćenja i mišljenja. Kognitivisti smatraju da predmet proučavanja treba da bude način odabira, primanja, obrade, čuvanja i upotrebe informacija dobijenih iz čula; korišćenjem spoljašnjih objektivnih metoda. Kulturno-istorijska psihologija Lav Vygotsky i Alexander Luria se početkom 20. veka okreću izučavanju svesti tj. viših mentalnih funkcija, kao što je mišljenje i govor. Osnovna teorijska postavka glasi da je psihički razvoj određen socio-kulturnim razvojem pojedinca. Vygotsky je zastupao tvrdnju da govor ima socijalno poreklo, tj. da se jezik razvija pounutravanjem spoljašnjeg (deca slušaju roditelje kako pričaju i usvajaju reči itd). Eto, mislim da sad imaš dovoljno materijala da istražuješ dalje:D
  24. Ja sam budala što sam se izvinjavala kad sam Nedovića nazvala patuljkom u svakom smislu te reči (za to sam i dobila warn). Jebiga, on je javna ličnost i to je bilo upućeno prema njemu kao javnoj ličnosti...
  25. Da, da, zato kažnjavate kad neko Nedovića nazove ovako ili onako, ali moderator može da vredja političarku na osnovu njene seksualnosti. @40Wins evo, udaljite me trajno sa foruma jer imam više od 3 bana i da završimo više sa ovim. Niko vas ne zaserava, dobijate kritike koje su i te kako osnovane, na koje ne odgovarate a i kad odgovarate ton je diskutabilan. Pri čemu vas je moguće summonovati samo isto tako žestokim tonom, inače je zatišje na PDF-u za žalbe.
×
×
  • Create New...