Pompeji, tim arheologa je iskopao ceo gradski blok na severu grada otkrivajući nove zgrade, artefakte, freske i priče o ljudima koji su tamo živeli i šta im se desilo tokom erupcija Vezuva 79. godine nove ere. Novo istrazivanje daje živopisnu sliku o tome kakav je bio život u Pompejima pre erupcije, kao i sa užasom sa kojim su se suočavali stanovnici tokom erupcije vulkana. Od komercijalne pekare, koja je u trenutku erupcije vulkana bila pod renovacijom krova i susedne perionice odece do vile lokalnog bogatasa i 2000 godina stare freske pice i peciva koje su imali u ponudi (na spoljasnjem zidu komercionalne pekare kao reklame), do novih otkrica i podataka o gradu.
Vulkanolog, profesor Kris Džekson otkriva kako je erupcija izazvala pad krova, tim pokušava da otkrije ko su ti ljudi i da ocrta poslednje trenutke njihovog života dok su uhvaćeni u ovoj tragediji. U susednoj sobi otkrivaju veliku peć od cigle, deo pekare koja svoj hleb na veliko prodaje stanovnicima Pompeje.
Pored pekare tu je i stambeni deo zgrade. U vreme erupcije su se dogadjale mnoge renovacije po gradu jer je 17 godina ranije, 62. godine nove ere, veliki zemljotres pogodio Pompeje, ozbiljno oštetivši zgrade i infrastrukturu širom grada. Tim otkriva ostatke onoga što bi mogao biti poslednji obrok radnika, ostavljen tamo gde je kuvan i pojeden dok je erupcija potresla grad i naterala ih da pobegnu.
Na drugom mestu na lokalitetu, arheolog dr Domeniko Espozito posećuje još jedno imanje koje je bilo u fazi renoviranja nakon katastrofe. U Kući slikara pronalazi nedovršene freske dok su radnici očigledno pobegli ostavljajući sve svoje alate i ostavljajući svoje boje odlicno ocuvane i još uvek u loncima. Kako se iskopavanje nastavljalo, tim otkriva raskošno ukrašen atrijum, Ahilove freske i mermerne stolove, što ukazuje na to da je imanja bio vlasnik bogat i imućni Pompejac. Ispostavilo se da je jedno od najuzbudljivijih nalaza bogato ukrašena freska fokače sa sirom i voćem, koja liči na "picu“ – verovatno prvi prikaz pice širom rimskog sveta.
U Pompejima je inace pronadjeno 1.200 mumificiranih tela stanovnika a na osnovu otkrivene savrseno ocuvane nadgrobne ploce jednog od najimucnijih tadasnjih stanovnika na kojoj su detaljno opisane godisnje gozbe na koje je pozivao sve (muske) odrasle stanovnike grada, napravljena je pretpostavka o broju stanovnika grada u doba erupcije Vezuva, a ona je oko 30.000. Razlika u broju pronadjenih tela i ukupnom pretpostavljenom broju stanovnika daje ideju da je velika vecina uspela da pobegne u vreme trajanja erupcije dok je bilo moguce (prva faza erupcije je trajala 18 sati a ukupno erupcija je trajala 2 dana...). Neki podaci govore i da je u jednom susednom gradu (severno od Pompeja koji nije nastradao) bio regularni pijacni dan pa je dosta trgovaca, a koji su poslovicno vodili cele porodice sa sobom na pijacne dane, iz Pompeja, u trenutku erupcije bilo tamo i zahvaljujuci tome prezivelo.
U opstoj panici kada je erupcija pocela i dok je trajala "prva faza" ocigledno je da se velika vecina odlucila na beg, od onih koji su ostali u gradu ili onih koji su bezali u pogresnom pravcu (ka obali mora u koje se lava kasnije izlila kao i juzno od grada) nije preziveo niko.
Hramovi, ulice, zidovi kuca u parteru su potpuno ocuvani, spratovi i krovovi kuca nisu preziveli zatrpavanje lavom (6 metara u visinu), predmeti i grncarija kao i citavi oslikani murali i freske i njene boje su sacuvani i u neverovatno dobrom stanju bili prilikom iskopavanja. Na grncariji koja je sluzila za cuvanje hrane netaknuti stoje natpisi sta se tacno od koje vrste hrane u kom cupu drzalo kao i ime proizvodjaca hrane...
Zahvaljujuci pronadjenim pecatima vlasnika raznih porodica Pompeja uspeli su ponekim prezivelim stanovnicima da udju u trag gde su posle bega od katastrofe nastavili da zive, solidan deo u susednom Napulju i drugim gradovima severno od Pompeja koje erupcija Vezuva nije zahvatila.
Komercijalna pekara
"Narodna kuhinja"
Vinogradi, kako su izgledali u vreme Pompeja pre erupcije Vezuva
Ocuvane freske