Vase politicko opredeljenje

[Kronostime]

Ovde Zrenjanin nema kvalitetnu vodu vec decenijama - mogu da zamislim sta bi bilo da se privatizuje.

[Dragan]

Interesantno je i pitanje zasto se drzava mesa u slobodno trziste, parama poreskih obveznika

i spasava privatne banke ?

[ters]

On 6/20/2023 at 7:51 AM, boxcube said:

 

A menjaju se i stereotipi o tome da su gikovi i nerdovi nezasticeni i subino ordedjeni da budu fizicki slabi. Gikovi sad bilduju, boksuju, treniraju BJJ i razne druge hibridne treninge u kome razvijaju telo kao i um. Price i filmovi u kojima su oni slabi i brane se od "bildovanih" samo "trikovima" manje vise postaje relik proslosti.

 

 

 

 

Evo I borbe izmedju Musk-a i Zuckerberg-a u najavi 🙂

 

https://www.businessinsider.com/mark-zuckerberg-elon-musk-cage-match-send-location-jiu-jitsu-2023-6

 

[bohumilo]

21 hours ago, Dragan said:

Zasto praviti misaone eksperimente kada vec imamo primere uzivo ?

 

Činjenica da se u ovom kontekstu spominju pojmovi "potrošači" i "ponuda i potražnja" sve više Britanaca tjera iz rukava.

Otkako je premijerka Margaret Thatcher 1989. godine privatizirala opskrbu vodom u zemlji i predala posao deset regionalnih kompanija, Britanija je jedina zemlja u Europi u kojoj je voda u potpunosti u privatnom vlasništvu i stoga komercijalna roba.

To je posljednjih godina izazvalo bijes. Prema izračunima sveučilišnih stručnjaka, dotična poduzeća, koja su isključivo orijentirana na profit i posluju bez konkurencije u svojim regijama, podijelila su više od 60 milijardi funti (gotovo 69 milijardi franaka) svojim dioničarima od privatizacije, dok na mnogim mjestima nema dovoljno ulaganja napravljen je u opskrbnom sustavu.

Primjerice, dobar dio vode stalno se gubi zbog curenja i puknuća cijevi. Ipak, čini se da je posljednjih godina 95 posto svih profita od vode otišlo dioničarima, a ne bilo kakvim mjerama poboljšanja.

Kada se radi o ograničenim ekonomskim dobrima, dobrima koje imaju pozitivne troškove proizvodnje (neko treba da ih proizvede) i koja su tzv. "rivalska" (ako osoba A koristi jedinicu tog dobra, ona je nedostupna za osobu B (recimo, radio program nije takvo dobro, dok voda jeste)), onda to koliko neko može da ga konzumira NUŽNO zavisi od toga koliko ga ima i koliko drugih ljudi ga želi - tj. od "ponude i tražnje". To je potpuno nezavisno od toga da li to neko želi ili ne želi, nezavisno je od političkog sistema, istorijske epohe, doba dana ili godine itd. Jedino je pitanje šta ćete sa time da uradite, da li ćete dozvoliti da ljudi međusobno trguju i da se uspostavi mehanizam cena tih dobara koji objektivno odslikava ponudu i tražnju ili ne.

 

Ako dozvolite objektivne cene, to motiviše ljude da rade u pozitivnom smeru: motiviše ih da PROIZVODE dobra koja imaju najmanju ponudu a najveću tražnju (jer imaju visoku cenu, dobro se zaradu na njima), a da istovremeno ta dobra manje KORISTE (jer su skupa, bolje ih je izbaciti, tražiti supstituciju itd). Rečju, motivišu ljude da se ponašaju KAO DA znaju SVE probleme sa kojima se svi drugi ljudi na svetu susreću i KAO DA je sve što žele da urade samo da im pomognu (da proizvedu više a konzumiraju manje onoga što drugima treba, i obratno).

 

Ako nećete cene vi niste uništili zavisnost od ponude i tražnje, samo ste propustili da motivišete ljude da rade u dobrom smeru. To što je, recimo, u Sovjetskom Savezu bilo zabranjeno tržište telefona i brojeva NIJE značilo da je svako imao telefon, ponuda je i dalje bila manja od tražnje, samo nije bilo motiva i načina da se ponuda poveća, dok se onaj mali broj telefona nije prodavao za novac već za benzin, seks, polutke, puštanje nekoga iz zatvora - ili šta je već neko imao da ponudu da "kupi" telefon - dakle, sa stvarima koje nisu dobre jedinice mere i evidencije, nisu pogodne za računanje, ne možeš da znas da li si u plusu ili minusu, da li privređuješ ili krčmiš...

 

 

--------

Drugo, što se tiče same privatizacije "vodnog sektora" u Engleskoj i Velsu (ona se nije desila u celoj Britaniji, kako tu piše!), iako je oko toga bilo dosta diskusije budući da se on često uzima baš kao primer "prirodnog monopola", ona se jeste pokazala daleko bolja od onoga što je prethodilo tome. Krajem 70ih godina Britanija je bila u kasnom stadijumu NJIHOVOG "eksperimenta u socijalzmu", što je se, uz prepoznatljiu entropiju i ruinu svega, odrazilo naravno i na ovaj sektor, pa su Britanci imali loš kvalitet vode, zagađene reke, smećem i kanalizacijom zagovnane plaže itd. Nakon privatizacije sve je krenulo na bolje, danas Englezi imaju dostupnu pijaću vodu vrhunskog kvaliteta (među 10 najboljih na svetu), za 100% je povećan broj plaža klasikovanih kao "izvrsne", curenje vode je smanjeno za trećinu, prema proceni državnog regulatornog tela cena godišnjeg računa za potrošače je za 120 funti manja nego što bi bila da nije bilo privatizacije, po Ipsosovom istraživanju ovaj sektor konstantno biva među najviše ocenjenima u Britaniji*, i u svetu (bolju ocenu je dobio samo Nemački). Evo kako je svetska banka u svom pregledu karakterisla privatizaciju:

 

In 1989, England and Wales embarked on one of the first modern privatizations in the water sector...These reforms have delivered an impressive volume of new investment, full compliance with the world’s most stringent drinking water standards, a higher quality of river water, and a more transparent water pricing system.

 

*

 

 

Trenutni je u Britaniji mnogo veći problem sa (gle čuda) državnim zdravstvom, nego sa vodama. Ništa od ovoga ne treba da čudi, vodom (kao i putevima, železnicom, školama, bolnicama) odavno uspešno upravljaju privatne firme i privatne investicije - jer je to pravo ekonomsko dobro. Ceo holandski sistem brana, kanala i nasipa je finansiran privatnim sredstvima - vi i danas imate nekoliko tih obveznica tipa "losrenten", koje nemaju rok dospeća i ne vraćaju glavnicu ali plaćaju godišnju kamatu doveka, na donosioca, koje su dakle još uvek aktivne i neki ljudi ih svakih 5 godina donose tamo i podižu novac (najstarija glasi na ime gospođe Elsken Jorisdochter (ćerka od Jorisa), koja je u popravku brane na reci Lek 1624. godine investirala 1200 florina, jedna druga može da se vidi u biblioteci Jejla, itd).

 

 

U konjunkciji ove dve teme, političke ose i upravljanja vodom, se može interpretirati i antička istorija, i njena 2 politički najznačajnija simbola. Sa jedne strane je Egipat, društvo sa centalno-planskom top-down ekonomijom, čiji simbol je, naravno piramida, građena od poreza, kao monumentalna, nadaleko vidljiva ali za običnog čoveka potpuno beznačajna građevina, manifestacija "javne gradnje" u koju je srgano bog zna koliko resursa, odvučenih od drugih, korisnijih, poslova i projekata:

 

Sa druge strane političkog spektra stoji društvo koje je više prijemčivo individualizmu i skepticizmu, više slobodno, trgovacko i preduzetničko - bliskoistočna Persija. Njen simbol je jednako neverovatna i šokantno ljudska građevina (pravljena pre 3 milenijuma) zvana Qanat - sistem podzemnih kanala za transport vode - koju nisu gradile države već su ih finansirali i gradili sami gradjani, seljaci, poljoprivrednici kroz ugovore i trgovinu sa drugim invesitorima i izvodjacima, bez državne prisile. Iako inženjerski poduhvat možda i veći i teži od piramida, on nije toliko vidljiv i nametljiv ali je za razliku od piramida ekstremno koristan i blagorodan po život i opstanak ljudi na tom teškom terenu.

 

Biblijski Egzodus, bekstvo Izrailjaca iz Egipta na Bliski istok se možda može čitati i u ovom ključu, kao bekstvo od društva "piramida" u društvo "kanata".

Edited June 22, 2023 by bohumilo

[Dragan]

 

[McLeod]

Postoji veliki problem u ovakvim diskusijama jer su levicarski argumenti uvek emotivni, a ne racionalni. Ja razumem da je tesko da se to odvoji kada pricamo o tome da neko nema vodu, da su zle banke spasavane parama poreskih obveznika i slicno, ali treba sva ta pitanja za koja mozemo reci da su validna, postaviti u pravom kontekstu.

 

Sta bi bilo kad bi se recimo ovde privatizovalo sve, da damo EPS, svoja izvorista, rudnike itd. nije pravo pitanje, odnosno ono je van konteksta i van nase stvarnosti.

 

Mi smo jako skloni zamisljanju fiktivnih scenarija sa losim ishodom, koji cemo onda ekstrapolirati i doneti generalni zakljucak da je kapitalizam los i da ekstremno bogati jos samo krv dece ne piju iz obesti, a neki i to pricaju da se desava.

 

Meni je to infantilno.

 

Umesto toga treba pogledati kakvu situaciju imamo u praksi, a ne na papiru. U praksi imamo privatizovanu drzavu koja je uzurpirala sve resurse koji treba da budu javni. Korisnicima bi zapravo odgovaralo da se pojavi nekoliko kompanija koje ce preuzeti pravo na, na primer, elektrodistribuciju od drzave, pa kao kad vise neces da se smaras sa mobilnim operaterom, ako bude nekih problema, predjes kod drugog.

 

Umesto toga pristajemo na izivljavanje EPSa, tv pretplatu ukljucenu u racun, pausalno povecane racune za koje krv treba da propljujes da bi dokazao da te kradu, a najcesce neces uspeti.

 

Problemi koji se tipicno pominju vezani za ovakve stvari nisu problemi kapitalizma, vec nepotizma, korupcije i uzurpatorskih politickih kartela koji su stavili sapu na javne resurse, i to ne samo u Srbiji.

 

Jos da glasaci shvate u kom grmu lezi zec, mozda za 100 godina.

[Dragan]

2 hours ago, McLeod said:

Postoji veliki problem u ovakvim diskusijama jer su levicarski argumenti uvek emotivni, a ne racionalni. Ja razumem da je tesko da se to odvoji kada pricamo o tome da neko nema vodu, da su zle banke spasavane parama poreskih obveznika i slicno, ali treba sva ta pitanja za koja mozemo reci da su validna, postaviti u pravom kontekstu.

 

Sta bi bilo kad bi se recimo ovde privatizovalo sve, da damo EPS, svoja izvorista, rudnike itd. nije pravo pitanje, odnosno ono je van konteksta i van nase stvarnosti.

 

Mi smo jako skloni zamisljanju fiktivnih scenarija sa losim ishodom, koji cemo onda ekstrapolirati i doneti generalni zakljucak da je kapitalizam los i da ekstremno bogati jos samo krv dece ne piju iz obesti, a neki i to pricaju da se desava.

 

Meni je to infantilno.

 

Umesto toga treba pogledati kakvu situaciju imamo u praksi, a ne na papiru. U praksi imamo privatizovanu drzavu koja je uzurpirala sve resurse koji treba da budu javni. Korisnicima bi zapravo odgovaralo da se pojavi nekoliko kompanija koje ce preuzeti pravo na, na primer, elektrodistribuciju od drzave, pa kao kad vise neces da se smaras sa mobilnim operaterom, ako bude nekih problema, predjes kod drugog.

 

Umesto toga pristajemo na izivljavanje EPSa, tv pretplatu ukljucenu u racun, pausalno povecane racune za koje krv treba da propljujes da bi dokazao da te kradu, a najcesce neces uspeti.

 

Problemi koji se tipicno pominju vezani za ovakve stvari nisu problemi kapitalizma, vec nepotizma, korupcije i uzurpatorskih politickih kartela koji su stavili sapu na javne resurse, i to ne samo u Srbiji.

 

Jos da glasaci shvate u kom grmu lezi zec, mozda za 100 godina.

Priznajem da vise naginjem levo od centra, ali ne smatram da su moji argumenti emotivni i infantilni.

Radi se o tome da niti "resenja" radikalne levice (kapitalizam, bogatasi ... su za sve krivi), niti "resenja" radikalne desnice (sve ce to "slobodno" trziste i privatizacija pozlatiti) nisu i ne mogu biti jedino ispravna.

Pitanje je uvek, govorimo li o nekoj konkretnoj drzavi, ili principijelno.

Dosta nesporazuma ovde nastaje jer se gleda iz perspektive drzave u kojoj se zivi (sto je sasvim prirodno).

Pogled na ovu temu iz Srbije, Svajcarske i USA se neminovno razlikuju.

 

Glede infantilnosti i emotivnosti - mi smo ovde imali nekoliko glasanja na referendumima o tome da li treba snabdevanje vodom,

zeleznicu, postu ... privatizovati i glupi, nesposobni, komunisticki orjentisani Svajcarci su uvek rekli - NE.

Cudno zar ne, za tako jednu uspesnu kapitalisticku drzavu.

Radi se dosta o tome da ono sto se u USA smatra levicarskim/socijalistickim/ komunistickim ovde ladno potpada pod centar i ima cesto vecinu glasova. I funkcionise.

Dakle ovde se vise radi o sukobu misljenja glede USA kapitalizam, vs Zapadna Evropa kapitalizam, kao i o inherentnim problemima kapitalizma (neke si vec nabrojao, a postoje stotine drugih), za koje ni levicari, ni desnicari nemaju resenja, ali po meni je odgovorna drzava tu veoma pozeljna kao ustanovitelj i nadglednik koliko toliko pravednosti ekonomske utrke, kao i korektor prevelikih odstupanja kaubojskog kapitalizma ala USA (da, radi se o porezima i naknadoj preraspodeli bogatstva, fuj fuj, koja omogucava sistematsku podrsku nizoj i srednjoj klasi, bez ocekivanja "filantropske" milostinje svesposobnih i jedinovrednosnostvarajucih privilegovanih bogatasa - privilegovanih od strane sistema na razne nacine).

 

Ili mislis da bi USA sjajno izgledala, kada bi stabilna budala dobila opet izbore i svi u USA postali republikanci ?

 

O Srbiji ne bih, prvo sto vise ne poznajem stanje, drugo verovatno se i ne moze nazvati drzavom u pravom smislu reci.

 

PS

Kazes da kapitalizam nije problem - u koju vrstu problema bi svrstao na primer ovo (inventivna firma, nalazi produkt koji postaje trazen, jer koristan konzumentima i potvrdjuje se na slobodnom trzistu, vlasnici se bogate - sve ok ?):

Fentanil - američka noćna mora

Fentanil je lansiran kao lijek protiv bolova kasnih 1960-ih – unatoč svim upozorenjima. Fentanil je sada najsmrtonosnija droga u SAD-u i odavno prijeti ne samo ovisnicima.

 

Spoiler

u postoji Od ranih 2000-ih, u SAD- gotovo nevidljivi ubojica : fentanil.

Umjetno proizvedeni opioid jedan je od najjačih lijekova protiv bolova ikada. Do 50 puta je jači od heroina i do 100 puta jači od morfija – te se stoga često zlorabi kao droga.

Dva miligrama dovoljna su za predoziranje. U SAD-u jedna osoba umre od trovanja fentanilom svakih sedam minuta. Kriza je svake godine sve gora. Prošle godine, američka policija za borbu protiv droga (DEA) "zaplijenila je dovoljno fentanila da ubije sve Amerikance".

Zašto se fentanil može slučajno progutati - i kako lijek istiskuje heroin i druge tvari:

 

Da bismo razumjeli krizu, prvo se moramo osvrnuti na još jedan lijek protiv bolova koji je postao ovisnost: Oxycontin.

Nagli porast smrti od droga povezanih s opioidnim lijekovima protiv bolova naziva se opioidna kriza ili opioidna epidemija u SAD-u. Glavni okidač krize bio je lijek protiv bolova Oxycontin iz skupine opioida koji je na američko tržište došao 1996. godine i kao bezopasni čudotvorni lijek . slovio

U to je vrijeme proizvođač lijekova Purdue Pharma govorio o neusporedivom otkriću: samo jedna doza ublažava bol 12 sati – više nego dvostruko duže od usporedivih proizvoda koji su do sada bili na tržištu. Pacijenti više ne moraju ustajati usred noći kako bi popili lijekove.

 

Uz obećanje da lijek protiv bolova ima malo potencijala za stvaranje ovisnosti, Oxycontin je u roku od nekoliko godina postao jedan od najprodavanijih lijekova protiv bolova u Americi. Lijek je propisan čak i za svakodnevnu bol.

Ovo je izvanredno u svjetlu činjenice da se glavna komponenta lijeka sastoji od oksikodona, lijeka protiv bolova razvijenog u Frankfurtu na Majni 1916. godine, koji je zlouporabljen kao lijek još 1920-ih.

Oxycontin je reklamiran 1999. godine pod sloganom "Onaj za početak i onaj s kojim treba ostati" - i tragično se pokazao točnim za one koji su bili liječeni. Mnogi su ljudi pali u jaku ovisnost. Budući da opioidi imaju ogroman utjecaj na kemiju mozga i mogu brzo dovesti do ovisnosti.

 

Droga se smatra pokretačem opioidne krize u SAD-u – i izvorom današnje krize fentanila. Jer u potrazi za jeftinom varijantom pojavio se lijek protiv bolova fentanil. godinama prije Lijek se u medicini koristio . Sada je slijedio njegov uspon do droge ubojice. Jer: opioid je jeftiniji.

Povijest fentanila seže u šezdesete godine prošlog stoljeća. U početku se opioid primjenjivao kao lijek protiv bolova u anesteziji i za liječenje kronične boli. Već tada su kritičari skrenuli pozornost na tvar kao mogućeg kandidata za zlouporabu droga.

Strahovi nisu bili neutemeljeni. Zato što je morfij protiv bolova prethodno napravio karijeru kao lijek i opojno sredstvo. Ali fentanil je daleko snažniji - potrebna mu je samo oko stoti dio da se postigne isti učinak.

 

Opasnost pudera teško se može precijeniti. Već dva miligrama praška mogu dovesti do predoziranja kod odrasle osobe.

Prah bez mirisa je sintetski opioid, pa se može umjetno proizvesti u laboratoriju i ne zahtijeva sirovi opijum (mliječni sok opijumskog maka) koji se koristi u proizvodnji drugih opioida, poput morfija. To zauzvrat fentanilu daje "prednost" da ne ovisi o usjevima ili kriznim zemljama poput Afganistana, gdje se uzgaja mak.

udući da je bijeli prah lakše dostupan i stoga pristupačniji od drugih opioida, fentanil se često koristi kao razrjeđivač u nedopuštenim drogama poput heroina, kokaina, amfetamina ili u obliku komprimiranih tableta.

Prah je i lakše prošvercati. Sintetski opioid je toliko moćan da bi jednogodišnja zaliha čistog fentanila u prahu za američko tržište mogla stati u stražnji dio dva kamioneta, piše Washington Post .

U 2013. zlouporaba fentanila je naglo porasla u Sjedinjenim Državama. Supstanca je sada "vodeći na tržištu" među opioidima koji se zlorabe kao droge. Prema Nacionalnoj medicinskoj knjižnici, tri milijuna ljudi u Sjedinjenim Državama pati od ovisnosti o opioidima -- 16 milijuna ljudi diljem svijeta.

 

 

 

Svojim agresivnim marketingom opioida Oxycontina, proizvođač je napravio ovisnost o milijunima Amerikanaca.

Sacklerovi su vlasnici farmaceutske tvrtke i proizvođača Oxycontina Purdue, koji su na ovisnosti zaradili milijarde.

Riječ je o legalnoj opioidnoj drogi, ali iznimno brzo stvara ovisnost, koju je obitelj namjerno gurnula na tržište. Vjeruje se da je ona prvenstveno odgovorna za epidemiju opioida koja je odnijela živote oko pola milijuna Amerikanaca.

Edited June 28, 2023 by Dragan

[McLeod]

Nisam mislio konkretno na ono sto si ti pisao, samo si me podsetio nekih opstih crtica. Probacu kad nadjem malo vremena da detaljno odgovorim na ovo.

[Eddard]

3 hours ago, Dragan said:

Svojim agresivnim marketingom opioida Oxycontina, proizvođač je napravio ovisnost o milijunima Amerikanaca.

Jel Purdue gurao oxy ljudima u usta ili je pak lek morao prvo neko da prepiše na recept, a onda neko i da izda u apoteci? 

[Dragan]

2 hours ago, Eddard said:

Jel Purdue gurao oxy ljudima u usta ili je pak lek morao prvo neko da prepiše na recept, a onda neko i da izda u apoteci? 

Ne znam. Mozda je napravio dobru reklamu i tu i tamo nagradio naklone lekare, a ovi su opet videli sansu da profitiraju u okvirima slobodnog trzista. A mozda su to vise prepisivali jer je to najbolji produkt za njihove konzumente, ko zna.

Najinovativniji, ili najbolji odnos cena kvalitet.

Cini mi se da je i bilo nekih optuzenih i osudjenih - ne znam zasto.

Profit iznad svega, zar ne ? Sta ti mislis.

 

[Josh Shapiro, koji je kao državni odvjetnik Pennsylvanije bio jedan od četvorice državnih odvjetnika koji su se bavili Purdueom i Sacklerovima, rekao je: "Mislim da je to skupina licemjernih milijardera koji su lagali i varali kako bi zaradili priličan profit. Stvarno mislim da imaju krvave ruke."]

[Prema Wall Street Journalu, države također traže 26 milijardi dolara odštete od farmaceutskih trgovaca. Optuženi su da vlastima nisu prijavili upadljive uzorke narudžbi. Narudžbe su skočile u nekim prodajnim četvrtima, što ukazuje na nedopušteno poslovanje i praksu propisivanja lijekova od strane liječnika kriminalaca.]

 

 

Kako izgleda stvar sa zastitom okoline i obnovljivim izvorima energije, koji ovi infantilno-emotivni levaci guraju,

umesto jeftine i sigurne atomske energije i vrlo profitabilne i ekoloski neproblematicne nafte.

Jasno je da to ogranicava slobode slobodnog trzista i smanjuje profit.

Ta ogranicavanja samo lisavaju decu u nekim drzavama radnih mesta.

Na pr. - Bhopal disaster

The Bhopal disaster or Bhopal gas tragedy was a chemical accident on the night of 2–3 December 1984 at the Union Carbide India Limited (UCIL) pesticide plant in Bhopal, Madhya Pradesh, India. Considered the world's worst industrial disaster,[1] over 500,000 people in the small towns around the plant were exposed to the highly toxic gas methyl isocyanate (MIC).[2] Estimates vary on the death toll, with the official number of immediate deaths being 2,259.

...

After the Bhopal plant was built, other manufacturers (including Bayer) produced carbaryl without MIC, though at a greater manufacturing cost.

...

In January 1982, a phosgene leak exposed 24 workers, all of whom were admitted to a hospital.

None of the workers had been ordered to wear protective equipment.

...................................................................................................................................................................................................

 

Deepwater Horizon oil spill

The Deepwater Horizon oil spill (also referred to as the "BP oil spill") was an industrial disaster that began on 20 April 2010 off of the coast of the United States in the Gulf of Mexico on the BP-operated Macondo Prospect, considered to be the largest marine oil spill in the history of the petroleum industry and estimated to be 8 to 31 percent larger in volume than the previous largest, the Ixtoc I oil spill, also in the Gulf of Mexico.

...

Earlier in 2011, a White House commission likewise blamed BP and its partners for a series of cost cutting decisions and an inadequate safety system, but also concluded that the spill resulted from "systemic" root causes and "absent significant reform in both industry practices and government policies, might well recur"

In November 2012, BP and the United States Department of Justice settled federal criminal charges, with BP pleading guilty to 11 counts of manslaughter, two misdemeanors, and a felony count of lying to the United States Congress. BP also agreed to four years of government monitoring of its safety practices and ethics, ...

 

Eh, ta nevaljala drzava, stalno se mesa u biznis.

Edited June 28, 2023 by Dragan

[McLeod]

Sad je problem i lek za dijabetes koji koriste poznati i glumci da brzo smrsaju. U nekom banalnom smislu atomska energija - atomska bomba prica.

[DJ_Vasa]

7 hours ago, McLeod said:

Sta bi bilo kad bi se recimo ovde privatizovalo sve, da damo EPS, svoja izvorista, rudnike itd. nije pravo pitanje, odnosno ono je van konteksta i van nase stvarnosti.

 

Mi smo jako skloni zamisljanju fiktivnih scenarija sa losim ishodom, koji cemo onda ekstrapolirati i doneti generalni zakljucak da je kapitalizam los i da ekstremno bogati jos samo krv dece ne piju iz obesti, a neki i to pricaju da se desava.

 

Meni je to infantilno.

 

Kad čujem da ne treba prodati „naše” firme kao npr. MTS, onaj ispljuvak JAT-a (tj. Air Šustikla), sportske klubove i slične gluposti, odmah mi se prevrne stomak. Ja zaista nemam ništa od toga što su svi pomenuti ili nepomenuti „naši” pošto u njima ne radim, a u mnogim prilikama sam prinuđen da koristim njihove usluge. Ukoliko nešto poručim iz inostranstva, često je jedina mogućnost Pošta, a o kojoj imam isto mišljenje kao dr Puzigaća. Džabe je meni što je pošta „naša” ako poštar ostavi pisamce u kome stoji da nisam bio kod kuće kada ga u pošti pravdaju time da „nije mogao da nosi tešku pošiljku” koja je inače veličine kutije cigareta. Možda je taj EPS „naš”, ali pošto ima gomila slučajeva da njihovi radnici pomažu nekim vlasnicima nekretnina da kradu struju i pošto niko ne reaguje na prijave, to znači da ja plaćam i njihov utrošak struje.

[Constantin]

23 minutes ago, DJ_Vasa said:

 

Kad čujem da ne treba prodati „naše” firme kao npr. MTS, onaj ispljuvak JAT-a (tj. Air Šustikla), sportske klubove i slične gluposti, odmah mi se prevrne stomak. Ja zaista nemam ništa od toga što su svi pomenuti ili nepomenuti „naši” pošto u njima ne radim, a u mnogim prilikama sam prinuđen da koristim njihove usluge. Ukoliko nešto poručim iz inostranstva, često je jedina mogućnost Pošta, a o kojoj imam isto mišljenje kao dr Puzigaća. Džabe je meni što je pošta „naša” ako poštar ostavi pisamce u kome stoji da nisam bio kod kuće kada ga u pošti pravdaju time da „nije mogao da nosi tešku pošiljku” koja je inače veličine kutije cigareta. Možda je taj EPS „naš”, ali pošto ima gomila slučajeva da njihovi radnici pomažu nekim vlasnicima nekretnina da kradu struju i pošto niko ne reaguje na prijave, to znači da ja plaćam i njihov utrošak struje.

JAT zaobilazim max...jedino što moram za Istanbul.

Zbog PTT-a sam odustao od Sport Directa, na moju žalost.

Čak sam srećan kad ostave papirče "da me nisu našli kući"..i to ih mrzi. Zeznuli su me za Ostavinski postupak, pa sam morao da plaćam takse da ga aktiviram, i tri puta mi nisu dostavili poziv za Sud, pa me je "sreća" pronašla policija, u postupku gde je zaprećena kazna do 3 godine zatvora. sreća, naša Narodna Milicija je uradila svoj posao kako treba pa sam na vreme stigao na Sud (Smederevo) i izbegao gluposti, Nisu svesni koliko svojom kurcoboljom nanose štetu drugima.

[DJ_Vasa]

2 minutes ago, Constantin said:

JAT zaobilazim max...jedino što moram za Istanbul.

Zbog PTT-a sam odustao od Sport Directa, na moju žalost.

Čak sam srećan kad ostave papirče "da me nisu našli kući"..i to ih mrzi. Zeznuli su me za Ostavinski postupak, pa sam morao da plaćam takse da ga aktiviram, i tri puta mi nisu dostavili poziv za Sud, pa me je "sreća" pronašla policija, u postupku gde je zaprećena kazna do 3 godine zatvora. sreća, naša Narodna Milicija je uradila svoj posao kako treba pa sam na vreme stigao na Sud (Smederevo) i izbegao gluposti, Nisu svesni koliko svojom kurcoboljom nanose štetu drugima.

 

Kada su pre izvesnog vremena štrajkovali, imao sam prilike da prisustvujem sceni u pošti kada se neki tip toliko drao zbog neke štete koju su mu naneli da sam pomislio da će da izvrši masakr. Kada je šefčić smene počeo da nešto trabunja, ovaj mu je samo odgovorio da mu je žao što ih AV ne zaj*** malo više i da jedva čeka dan kada će dotični polno opštiti sa njegovom majkom, sestrom i ženom kako bi zadržao posao i mizernu platu. Bar 5-6 ljudi u redu je počelo da aplaudira.

[RatzenStadt]

More memes...

 

Spoiler

 

 

Spoiler

 

 

Spoiler

 

 

Spoiler

 

 

Spoiler

 

[𝓑𝓪𝓫𝔂]

4 hours ago, Eddard said:

Jel Purdue gurao oxy ljudima u usta ili je pak lek morao prvo neko da prepiše na recept, a onda neko i da izda u apoteci? 

 

Primoravali su lekare da pripisuju oxy. Neki lekari su bili nagradjivani da lazu da oxy ne pravi zavisnost. I to se guralo dok nije pocela opoidska kriza, jer oxy stvara zavisnost i imunost, tako da treba sve jaci i jaci oxy da bi se isti bol umanjio. 

Apotekari su upozoravali, ali ih niko nije slusao. 

 

Spoiler

Purdue paid certain doctors ostensibly to provide educational talks to other health care professionals and serve as consultants, but in reality to induce them to prescribe more OxyContin.

 

[Eddard]

Kako su ih primoravali? Potkupljivali, da. Čiji je onda to problem?

[ters]

Praksa potkupljivanja ljekara nije bolja od prakse primoravanja ljekara, ali barem ispravno alocira odgovornost i na kompaniju koja potkupljuje, i na potkupljenog... Za razliku od primoravanja gdje je sva odgovornost na kompaniji koja primorava - ja nekako to vidim kao "offer that one cannot refuse"...

[𝓑𝓪𝓫𝔂]

1 hour ago, Eddard said:

Kako su ih primoravali? Potkupljivali, da. Čiji je onda to problem?

 

Problem korupcije. Na svim nivoima je, a najvise tamo gde ima mnogo para. Ovde ce uraditi bilo sta da prodaju svoj proizvod. 

[Eddard]

Slažem se, upravo to sam i hteo da kažem. Korupcija je višeslojan problem i ne može se svesti samo na greedy corporations.

[Dragan]

Radi se o tome da jedna dobro uredjena drzava, kojoj je stalo do dobrobiti njenih gradjana, nece dozvoliti privatizaciju (ili samo po odredjenim, strogim uslovima cije sprovodjenje ce kontrolisati), u odredjenim strateskim oblastima.

 

Privatna kompanija moze odluciti* da nece graditi vodovod, kanalizaciju, strujnu, postansku i informaticku mrezu,

u predelima koji joj ne donose profit, ili nece dovoljno odrzavati delove mreze da bi kratkorocno povecala profit.

Drzava moze odluciti (i to radi ovde) da ima gubitak u odredjenim oblastima, omogucujuci dobru infrastrukturu i neprofitabilnim oblastima.

Privatna kompanija (i banke) mogu iskoriscavati infrastrukturu i ubirati profit dokle god ide (cak i po cenu ljudskih zivota, ili unistene ekologije), a kada propadnu onda mogu gubitke prebaciti na racun drustva.

Ako je profit vrhunska vrednost (a on to jeste u kaubojskom kapitalizmu), a drzavna kontrola slaba, onda ce se uvek naci dovoljno onih koji ce biti korumpirani. To je inherentno sistemu (u diktaturama i komunistickim diktaturama je to isto, samo sto je bog-kapital u rukama pojedinca, ili partije, koji radi ocuvanja moci koce bilo kakav progres, a u kaubojskom kapitalizmu u rukama 1% najbogatijih, a mrvice sa stola mogu zadovoljiti srednji sloj).

 

Bogatasi su, po definiciji nekih ovde, jedini koji svojom genijalnoscu i radom stvaraju visak drustvenih vrednosti i omogucavaju drugima da zive dajuci im posao - ali samo ako su desno orjentisani i podrzavaju stabilnu budalu na pr. kao braca Koch, Murdoch, Musk ..., ako su to neki levo orjentisani bogatasi kao Soros na pr. onda su to komunisti, socijalisti, sotonjare i antihristi, jednom recju uzrok svog zla na svetu).

Licemeri.

 

PS

Srbiju, kao sto rekoh, izuzimam iz rasprave. Kao sto je davno govoreno, za Srbiju bi mozda bilo najbolje da cela bude privatizovana (ili okupirana) i data na upravljanje Japancima, ili Nemcima na jedno 100 godina.

 

* Ili moze odluciti da krene na Moskvu.

 

 

Edited June 29, 2023 by Dragan

[Koca Popovic]

44 minutes ago, Dragan said:

Radi se o tome da jedna dobro uredjena drzava, kojoj je stalo do dobrobiti njenih gradjana, nece dozvoliti privatizaciju (ili samo po odredjenim, strogim uslovima cije sprovodjenje ce kontrolisati), u odredjenim strateskim oblastima.

 

Privatna kompanija moze odluciti* da nece graditi vodovod, kanalizaciju, strujnu, postansku i informaticku mrezu,

u predelima koji joj ne donose profit, ili nece dovoljno odrzavati delove mreze da bi kratkorocno povecala profit.

Drzava moze odluciti (i to radi ovde) da ima gubitak u odredjenim oblastima, omogucujuci dobru infrastrukturu i neprofitabilnim oblastima.

Privatna kompanija (i banke) mogu iskoriscavati infrastrukturu i ubirati profit dokle god ide (cak i po cenu ljudskih zivota, ili unistene ekologije), a kada propadnu onda mogu gubitke prebaciti na racun drustva.

Ako je profit vrhunska vrednost (a on to jeste u kaubojskom kapitalizmu), a drzavna kontrola slaba, onda ce se uvek naci dovoljno onih koji ce biti korumpirani. To je inherentno sistemu (u diktaturama i komunistickim diktaturama je to isto, samo sto je bog-kapital u rukama pojedinca, ili partije, koji radi ocuvanja moci koce bilo kakav progres, a u kaubojskom kapitalizmu u rukama 1% najbogatijih, a mrvice sa stola mogu zadovoljiti srednji sloj).

 

Bogatasi su, po definiciji nekih ovde, jedini koji svojom genijalnoscu i radom stvaraju visak drustvenih vrednosti i omogucavaju drugima da zive dajuci im posao - ali samo ako su desno orjentisani i podrzavaju stabilnu budalu na pr. kao braca Koch, Murdoch, Musk ..., ako su to neki levo orjentisani bogatasi kao Soros na pr. onda su to komunisti, socijalisti, sotonjare i antihristi, jednom recju uzrok svog zla na svetu).

Licemeri.

 

PS

Srbiju, kao sto rekoh, izuzimam iz rasprave. Kao sto je davno govoreno, za Srbiju bi mozda bilo najbolje da cela bude privatizovana (ili okupirana) i data na upravljanje Japancima, ili Nemcima na jedno 100 godina.

 

* Ili moze odluciti da krene na Moskvu.

 

 

Tesko da bi uspjelo ovo zadnje sto si napisao. U Srbiji bi se pokvarili cak i Nijemci i Japanci.

[RatzenStadt]