Jump to content

Rusija - zemlja cuda


dude

Recommended Posts

Koja je to smejurija od drzave.

 

Putin Signs Changes to Russia's Presidential Election Laws

 

President Vladimir Putin on Tuesday signed changes to Russia’s presidential election laws that allow for voting to take place in territories under martial law and introduce new restrictions on media coverage at polling places. 

The amendments come just weeks ahead of Putin's anticipated announcement to run for a fifth term in office as president, though the Russian leader has said that he will declare his re-election bid only after parliament formally calls the race, which is expected to take place in March 2024.

Link to comment
Share on other sites

Prioritetni rat: Rusija uhvaćena u začaranom krugu sa svojom ogromnom vojnom potrošnjom

Ruski parlament se samo što nije konačno usvojio budžet za 2024.

Nikada od kraja Sovjetskog Saveza udeo troškova odbrane nije bio tako veliki. Ovo ima svoje zamke.

 

Ruski predsednik Vladimir Putin retko propušta priliku da naglasi da je Rusija prebrodila oluju koju su zapadne sankcije donele ruskoj ekonomiji u poslednjih dvadeset meseci. Rusija je, kako su rekli on i njegovi odgovorni ministri, u fazi transformacije. Ali ovo je zapravo isceljenje i nudi potpuno nove mogućnosti – u saradnji sa spoljnim svetom i u internom napredovanju sopstvenih veština. Smatra se da su šok i njegove posledice prevaziđene.

Vlada pokazuje optimizam ekonomske politike koji ne deli nužno njen večiti unutrašnji rival, centralna banka, niti korporativni svet.

 

Trećina za odbranu

Veći deo toga kristališe se u državnom budžetu za narednu godinu. Budžet za 2024. godinu, koji je vlada predstavila parlamentu i koji se trenutno usvaja, izvanredan je u nekoliko aspekta. Karakterišu ga gigantski rashodi i gotovo nemarno optimistično planirani prihodi. Ali iznad svega, to čini jasnijim čak i od predsednikovih govora: prioritet Rusije je da nastavi rat protiv Ukrajine. Međutim, nedostaje dugoročna strategija – zaista, implikacije ratne ekonomije stavljaju Rusiju u začarani krug, smatraju eksperti.

Rusija planira da potroši 36,6 triliona rubalja (352,5 milijardi švajcarskih franaka) u 2024. godini, što je za 22 posto više nego ove godine. Na suprotnoj strani bilansa predviđeni su prihodi od 35 triliona rubalja (343 milijarde švajcarskih franaka), što je povećanje od 29 posto u odnosu na prethodnu godinu. U planiranju budžeta za naredne dve godine odgovarajuće cifre su samo nešto manje. Najmanje tri godine ministar finansija Anton Siluanov očekuje godišnji budžetski deficit od najmanje 1 trilion rubalja.

Nešto manje od trećine rashoda za sledeću godinu biće potrošeno na nacionalnu odbranu: 10,8 triliona rubalja (105,7 milijardi švajcarskih franaka) sliće se u vojsku i njene potrebe, što će pre svega doneti korist industriji naoružanja. Prekid gde se tačno troši novac nije jaan. To je oko 70 posto više nego 2023. godine i odgovara 6 procenata bruto domaćeg proizvoda. Prvi put od završetka Sovjetskog Saveza vojni rashodi su premašili socijalnu potrošnju, koja je takođe neznatno porasla i procenjuje se na 7,5 triliona rubalja (73 milijarde švajcarskih franaka).

 

Optimizam prihoda

Oni, takođe, imaju veze sa ratom: to uključuje, između ostalog, isplatu odštete rođacima poginulih i ratnim vojnicima – mašini za raspodelu novca koja je već dovela do statistički značajnog povećanja realnih jednokratnih prihoda u Rusiji prvi put posle mnogo godina. U nominalnom smislu, ista suma novca kao i ranije ide u obrazovanje i zdravstvo – ali imajući u obzir inflaciju, to odgovara padu, a ne stagnaciji. Zapravo, još je nominalno manje dostupnih za subvencije u privredi i za državne investicije.

Ukupna slika takođe uključuje rublje od 3,5 triliona koje će se sliti u ne-vojni bezbednosni aparat i otprilike 660 milijardi rubalja (6,5 milijardi švajcarskih franaka) koje će biti potrošene na smeštaj i infrastrukturu na okupiranim teritorijama u istočnoj Ukrajini. Dalja sredstva za aneksirane teritorije nisu odvojeno uključena jer su već uključena u druge budžetske stavke, kao što je socijalna potrošnja.

Siluanov ne krije činjenicu da je ovaj budžet u potpunosti usmeren ka potrebama rata i da je veoma čvrsto proračunat. Međutim, vrlo je upitno da li visoki prihodi koje vlada očekuje sledeće godine uopšte mogu da ostvare. S jedne strane, to je posledica optimističnih prognoza rasta, koje ne deli centralna banka i koje bi lako mogle da posustanu. Tada bi se i obračunati poreski prihodi smanjili. S druge strane, vlada je očigledno uverena da kapa cene nafte od trenutno 60 dolara, za koju su zapadne države odlučile, ionako neće raditi. Ona očekuje cenu nafte od 71,3 dolara i kurs rublja od 90,1 dolar prema dolaru. U ovoj računici, uloga slabe rube je da poveća prihode.

 

Ratna ekonomija kao zamka

U pogledu zapadnih sankcija i mogućih nepredviđenih efekata na cenu nafte, eksperti smatraju da je nerealno ostvariti budžetiranu proizvodnju. Već je jasno da vlada pokušava da stisne ekonomiju što je više moguće kroz poreze i naslage. Primer za to su novouvedene izvozne tarife, koje su u korelaciji sa kursom rublja i čine između 4 i 10 procenata vrednosti izvoza, u zavisnosti od industrije. Iako su uvedene da podrže rouble devizni kurs i samo privremeno, one bi takođe mogle da budu trajne. Mesecima je na stolu i pitanje povećanja poreza za kompanije.

Međutim, istovremeno, sve ove mere za povećanje prihoda prete da uspore ekonomiju – i time ugroze željeni cilj. Teška situacija na tržištu rada – zvanično prijavljena nezaposlenost je na najnižem nivou i postoji manjak kvalifikovanih radnika – takođe ograničava potencijal rasta. Istovremeno, kako šefica centralne banke Elvira Nabiullina više puta naglašava, spremnost na trošenje dovodi do podsticaja inflacije i time primorava centralnu banku da održi svoju restriktivnu monetarnu i kreditnu politiku. To zauzvrat kukaju mnogi preduzetnici i potrošači jer im ograničava prostor za manevrisanje.

Za ekonomistu Aleksandru Prokopenko i politikologa Pavela Lusina, koji je specijalizovan za vojna pitanja, Rusija upada u zamku sa primatom rata u ekonomskoj politici, kako pišu na onlajn portalu Karnegi Politika. Ogromni troškovi naoružanja i vojnog budžeta mogli su da se kupe samo po ceni osiromašenja stanovništva. Pored toga, novac se sliva u industriju naoružanja koja je godinama bila veoma gubitaška i neefikasna. Tačno je da fabrike naoružanja koje su vraćene u život sada rade non-stop, što takođe dovodi do uspona u okolnim regionima i dobavljačima. Ali to tera ostatak ekonomije u začarani krug.

Prema rečima dvojice autora, ako bi se rat zaustavio i proizvodnja komada iznenada više nije bila neophodna, ruska ekonomija bi pala u stanje šoka. U tom smislu, budžet za narednih nekoliko godina je dodatni dokaz do koje mere je Putin vezao sopstvenu sudbinu i sudbinu svoje zemlje za nastavak rata protiv Ukrajine – i u tumačenju Rusije: protiv Zapada.

Link to comment
Share on other sites

45 minutes ago, Dragan said:

Prema rečima dvojice autora, ako bi se rat zaustavio i proizvodnja komada iznenada više nije bila neophodna, ruska ekonomija bi pala u stanje šoka.

 

A sto mora da stane proizvodnja? Pa sigurno ce raditi jos godinama posle rata jer treba popuniti magacine. To im omogucava da postepeno smanjuju proizvodnju a ne odmah gasi.

Link to comment
Share on other sites

3 hours ago, MeanMachine said:

 

A sto mora da stane proizvodnja? Pa sigurno ce raditi jos godinama posle rata jer treba popuniti magacine. To im omogucava da postepeno smanjuju proizvodnju a ne odmah gasi.

Moguca je sledeca logika -

1. rat je stao => ne treba ti vise toliko oruzja => masa ljudi ostaje bez posla, a neratna privreda je zanemarena (devastirana)

2. rat je stao => proizvodnja ratne opreme ide dalje nesmanjeno "da se popune magacini" => neratna privreda je i dalje zanemarena, fali kvalifikovane radne strane i materijala => znacajan deo finansija drzave ide na neproduktivnu delatnost => investicije, socijalna davanja, obrazovanje... nemaju dovoljno sredstava i polako propadaju, a stanovnistvo osiromasuje

 

Kako kazu istorija je uciteljica zivota.

Propast Sovjetskog Saveza (nema na srpskom, zapravo ima ali samo sa kukanjem o Gorbacovu, pa koristim nemacku sa automatskim prevodom)

 

Početkom osamdesetih, SSSR je bio suočen sa brojnim nerešenim problemima. Produktivnost ekonomije bila je niska, a snabdevanje stanovništva robom široke potrošnje bilo je loše. Postojala je velika potreba za investicijama u svim oblastima, ali za to nije bilo raspoloživih sredstava zbog eskalacije troškova odbrane. Kada je reč o novim tehnologijama, kao što su mikroelektronika, laserska tehnologija i kompjuterske nauke, SSSR je u velikoj meri izgubio priključak sa Zapadom.

U mnogim oblastima oni su bili zavisni od uvoza. One su sve više finansirane izvozom sirovina (nafte, gasa), ali je to učinilo SSSR zavisnim od razvoja cene nafte.

 

Političko rukovodstvo SSSR-a uglavnom je bilo skamenjeno. U Politbirou su bili ljudi generacije rekonstrukcije (rođeni oko 1910) SSSR-a. Nije bilo generacijske promene. Politika "Saveta starijih" je pre svega bila usredsređena na obezbeđivanje sopstvene baze moći i mira u partijskim kadrovima. Pored toga, ovaj liderski krug teško da je imao bilo kakav kontakt sa realnošću života stanovništva. Stroge komandne strukture, korupcija i prijatelji odredili su politiku u Sovjetskom Savezu. Međutim, uprkos žalbama, skoro da nije bilo otpora među stanovništvom. Članovi opozicije uglavnom su eliminisani; većina stanovništva se pomirila sa okolnostima, s obzirom da su kritike javnosti ionako potisnute. Ipak, stanovništvu je bilo teško da ne primeti da je invazija Sovjetskog Saveza na Avganistan 1979. propala. Nuklearna katastrofa u nuklearnoj elektrani Černobilj pokazali su uobicajenu količinu neodgovornosti i nadmenosti i postala simbol propasti komunistickog sistema. 

Međutim, ozlojeđenost zbog tih uslova mogla bi da bude otpuštena tek posle Gorbačovih reformi. Do kraja osamdesetih, teško da je iko očekivao da će se Sovjetski Savez srušiti.

 

Edited by Dragan
Link to comment
Share on other sites

43 minutes ago, Dragan said:

Moguca je sledeca logika -

1. rat je stao => ne treba ti vise toliko oruzja => masa ljudi ostaje bez posla, a neratna privreda je zanemarena (devastirana)

2. rat je stao => proizvodnja ratne opreme ide dalje nesmanjeno "da se popune magacini" => neratna privreda je i dalje zanemarena, fali kvalifikovane radne strane i materijala => znacajan deo finansija drzave ide na neproduktivnu delatnost => investicije, socijalna davanja, obrazovanje... nemaju dovoljno sredstava i polako propadaju, a stanovnistvo osiromasuje

 

Kako kazu istorija je uciteljica zivota.

Propast Sovjetskog Saveza (nema na srpskom, zapravo ima ali samo sa kukanjem o Gorbacovu, pa koristim nemacku sa automatskim prevodom)

 

 

3. vojna proizvodnja se nastavlja ali se postepeno smanjuje, nema potrebe da se proizvodi ko da je rat, i polako se radna snaga prebacuje u druge sektore. Pri tome treba biti realan da kod Rusa nevojna proizvodnja ni pre rata nije bila velika, sem automobila ja ne znam sta su oni ozbiljno pravili. A automobili prave i dalje doduse u sa losijom opremom dok ne zamene ono sto su od evropljana uzimali sa kinezima.

 

Paralela sa CCCP nije realna, CCCP je imao daleko veci udeo vojne proizvodnje u ukupnom BDP i od Rusije sada u ratu, procene kazu da je u CCCP 1980tih na vojsku islo od 15-17% BDP. Npr Rusija je u 2023 na vojni budzet trosila oko 4%, sad planiraju u 2024 6%. Pri tome CCCP je morao da pomoze razne satelite po svetu sto vojnom pomoci, sto finasijski sto u sirovinama a cesto sve troje zajedno.

 

Edited by MeanMachine
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

7 hours ago, MeanMachine said:

 

3. vojna proizvodnja se nastavlja ali se postepeno smanjuje, nema potrebe da se proizvodi ko da je rat, i polako se radna snaga prebacuje u druge sektore. Pri tome treba biti realan da kod Rusa nevojna proizvodnja ni pre rata nije bila velika, sem automobila ja ne znam sta su oni ozbiljno pravili. A automobili prave i dalje doduse u sa losijom opremom dok ne zamene ono sto su od evropljana uzimali sa kinezima.

 

Mene baš čudi kako toliko bratstvo i jedinstvo nije iznedrilo bolje ekonomske odnose. Lada je imala predstavništvo kod nas, ali bratski narod je rešio da kupuje automobile od zlikovaca iz NATO, pa je predstavništvo bukvalno propalo još pre nekoliko godina. Džaba to što u svakoj kafani kažu da je Niva najbolji terenac kad braća nisu htela da je kupuju. Ne sećam se da sam video ni njihove ostale proizvode kod nas, osim par izuzetaka. Do pre nekoliko godina IDEA je prodavala neko njihovo pivo, valjda Baltik, ali nisam ga dugo video. Jednom sam na NIS-ovoj pumpi video i neku čokoladu na kojoj je naslikano dete sa seoskom maramom, a dizajn je bio kao iz doba Informbiroa. Ne znam kakav joj je ukus, ali ambalaža mi baš i nije probudila radoznalost. Nedavno sam video i bačen omot nekog slatkiša sa slovom Я, valjda keksa, ali ne znam da li se to prodaje u piljarama ili je doneo neko od njih.

 

Pretpostavljam da umeju da prave votku, to je bar njihovo piće, ali nemam pojma da li se prodaje kod nas jer nisam alkoholičar i ne razlikujem votku od špiritusa.

 

Lepo je to bratstvo, ali izgleda da uvoznici ipak neće da rizikuju i uvoze ono što braća ne žele da kupe.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, DJ_Vasa said:

 

Mene baš čudi kako toliko bratstvo i jedinstvo nije iznedrilo bolje ekonomske odnose. Lada je imala predstavništvo kod nas, ali bratski narod je rešio da kupuje automobile od zlikovaca iz NATO, pa je predstavništvo bukvalno propalo još pre nekoliko godina. Džaba to što u svakoj kafani kažu da je Niva najbolji terenac kad braća nisu htela da je kupuju. Ne sećam se da sam video ni njihove ostale proizvode kod nas, osim par izuzetaka. Do pre nekoliko godina IDEA je prodavala neko njihovo pivo, valjda Baltik, ali nisam ga dugo video. Jednom sam na NIS-ovoj pumpi video i neku čokoladu na kojoj je naslikano dete sa seoskom maramom, a dizajn je bio kao iz doba Informbiroa. Ne znam kakav joj je ukus, ali ambalaža mi baš i nije probudila radoznalost. Nedavno sam video i bačen omot nekog slatkiša sa slovom Я, valjda keksa, ali ne znam da li se to prodaje u piljarama ili je doneo neko od njih.

 

Pretpostavljam da umeju da prave votku, to je bar njihovo piće, ali nemam pojma da li se prodaje kod nas jer nisam alkoholičar i ne razlikujem votku od špiritusa.

 

Lepo je to bratstvo, ali izgleda da uvoznici ipak neće da rizikuju i uvoze ono što braća ne žele da kupe.

 

 

Kod nas imas njihove KDV cokoladice verovatno i jos neke, i odlicne su barem ove od KDV koje kupujem. Npr versaj pa odavno sa cokoladicom se nisam tako odusevio:

http://www.latexport.lv/images/goods/4620017454717.jpg

 

Inace prilicno skupa pakovanja cokoladica za samu cenu cokoladica a cesto i konfuzna, npr kupio neku (nista spec nugat karamela) svaka u svom pakovanju uz koje treba po meni upustvo za pravilno otvarnje 😄

 

Imas i ribu u konzervi,

 

Pre x godina na pijaci je bilo i nekog razanog keksa, ekstra ali tad i nikad vise, mozda ima u onom njihovom hipermarketu u Batajnici.

 

Baltik je bljak, vidjam to pivo i dalje po podrumima pica, a sto se tice vodke to pravi i ostali i prave bolje jer alkosima u Rusiji je bitno da je sto jeftinije, a ne da je kvalitetna. Cuvena stolicnaja se prave u Latviji cini mi se. 

 

 

Edited by MeanMachine
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

U Rusiji se privatni sektor gasi, ide tiha nacionalizacija svega. Privatne firme su duzne da finansiraju putinov rat, cak i da skupljaju dobrovoljce.  

Kao i u Severnoj Koreji sve manje informacija curi, tj. sve deluje stabilno itd...a u stvari truli i propada.

  • Like 6
Link to comment
Share on other sites

On 11/19/2023 at 10:53 PM, DJ_Vasa said:

 

Mene baš čudi kako toliko bratstvo i jedinstvo nije iznedrilo bolje ekonomske odnose. Lada je imala predstavništvo kod nas, ali bratski narod je rešio da kupuje automobile od zlikovaca iz NATO, pa je predstavništvo bukvalno propalo još pre nekoliko godina. Džaba to što u svakoj kafani kažu da je Niva najbolji terenac kad braća nisu htela da je kupuju. Ne sećam se da sam video ni njihove ostale proizvode kod nas, osim par izuzetaka. Do pre nekoliko godina IDEA je prodavala neko njihovo pivo, valjda Baltik, ali nisam ga dugo video. Jednom sam na NIS-ovoj pumpi video i neku čokoladu na kojoj je naslikano dete sa seoskom maramom, a dizajn je bio kao iz doba Informbiroa. Ne znam kakav joj je ukus, ali ambalaža mi baš i nije probudila radoznalost. Nedavno sam video i bačen omot nekog slatkiša sa slovom Я, valjda keksa, ali ne znam da li se to prodaje u piljarama ili je doneo neko od njih.

 

Pretpostavljam da umeju da prave votku, to je bar njihovo piće, ali nemam pojma da li se prodaje kod nas jer nisam alkoholičar i ne razlikujem votku od špiritusa.

 

Lepo je to bratstvo, ali izgleda da uvoznici ipak neće da rizikuju i uvoze ono što braća ne žele da kupe.

Pa sad, Univerexport npr. ima dosta široku ponudu ruskih slatkiša i grickalica. Moguće je da su glavni kupci Rusi kad se užele ruskih grickalica. Ja sam kupio par različitih ruskih konditorskih proizvoda da zadovoljim radoznalost i meni domaći i slatkiši iz Lidla deluju bolje, mada su poneki ruski sasvim ok.

Link to comment
Share on other sites

Otpor ratu: Ruski student mora u zatvor na šest godina

 

17-godišnji student u Rusiji osuđen je na šest godina zatvora zbog pokušaja paljenja vojnih objekata. Budući da je srednjoškolac prije nekoliko mjeseci bacao molotovljeve koktele na zgrade dvaju okružnih vojnih ureda u znak protesta protiv ruskog rata u Ukrajini, sud u baltičkoj metropoli Sankt Peterburgu u srijedu ga je proglasio krivim za "pokušaj terorizma". .

Oštar pristup pravosuđa i prije je izazvao buru jer je tada 16-godišnji mladić svojim postupanjem u februaru ove godine malo oštetio: ni u jednom slučaju nije izbio požar u vojnim objektima. Portal Meduza također je, pozivajući se na studentovu majku, objavio da on boluje od kronične bolesti jetre.

Ruski sudovi opetovano osuđuju ratne protivnike na ponekad drakonske zatvorske kazne. Na međunarodnoj razini većina njih se smatra političkim zatvorenicima.

 

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Ne mogu im sankcije nista jer ce ih KIna i Indija izvaditi (vec imaju toliko Rupija i Renminbija da ne znaju sta ce sa njima).

 

Ruski Gazprom planira smanjenje investicija dok izvoz opada

Ruski državni energetski gigant Gazprom saopštio je u četvrtak da planira da smanji investicionu potrošnju za petinu sledeće godine, usled smanjenja priliva gasa u Evropu i velikog poreskog opterećenja.

Otkako je Rusija pokrenula napad na Ukrajinu u februaru 2022. godine, evropske zemlje su oštro smanjile uvoz gasa iz Rusije u pokušaju da zaustave sposobnost Moskve da finansira sukob.

Kremlj se oslanjao na prihode od izvoza nafte i gasa za finansiranje svoje ofanzive u Ukrajini, a prošle godine je najavio veliko povećanje poreza na industriju kako bi pokrio svoj budžet.

Mada je Gazprom prebacio deo svog izvoza u Kinu i Tursku, smanjio je proizvodnju gasa za četvrtinu u prvoj polovini ove godine, dok se borio da nadoknadi izgubljenu prodaju.

Njen investicioni program za sledeću godinu, potrošen na energetske projekte i infrastrukturu, pašiće oko 20 odsto na godišnjem nivou, na 1,57 triliona rubalja (17,8 milijardi dolara), saopštila je kompanija.

"Odobreni finansijski plan osiguraće da Gazprom pokrije svoje obaveze bez deficita i u potpunosti", navodi se u saopštenju.

Gubici Gazproma mogli bi da dostignu trilion rubalja u 2025.

Kompanija je ostvarila profit od 296 milijardi rubalja u prvoj polovini ove godine, što je delić od 2,5 triliona rubalja profita koje je zaradila u prvoj polovini 2022. godine.

 

Kina odugovlači s ulaganjem u plinovod Snaga Sibira 2, dogovor o cijeni

Kina odugovlači s obvezivanjem na ulaganja u plinovod Power of Siberia 2 dok se zalaže za veće popuste za ruski plin, izvijestio je The South China Morning Post . 27. studenog

Prema izvoru u Moskvi, Kina očekuje da će Rusija snositi cjelokupni trošak projekta plinovoda vrijednog više milijardi dolara, dok istovremeno traži dublja smanjenja cijena plina.

Popust za kineski uvoz plina trebao bi porasti na 46% sljedeće godine, s cijenom plina iz Snage Sibira na 271,6 dolara za tisuću kubičnih metara, u usporedbi s 481,7 dolara za Tursku i Europu, izvijestio je Bloomberg u rujnu, pozivajući se na dokumente ruske vlade. Međutim, Kina se zalaže za još oštrije ustupke. "Što se tiče izgradnje, [Peking] želi biti siguran da nema rizika i troškova. Rusija je strana koja snosi cijeli račun", naveo je izvor.

Neizvjesna je sposobnost Gazproma da financira ovaj novi megaprojekt, koji Kremlju očajnički treba dok traži nove kupce za plin koji je nekada prodavao Europi. U 2021. Rusija je poslala oko 150 milijardi kubičnih metara plina u Europu. Očekuje se da će ove godine izvoz pasti na oko 25 milijardi kubnih metara. 70% izvozne infrastrukture ruskog plinovoda ide prema zapadu; međutim, stručnjaci kažu da će biti potrebno najmanje jedno desetljeće da se naftovodi preusmjere na rastuća azijska tržišta na istoku. Energetski div izvijestio je o neto gubitku od 1 trilijuna RUB ove godine zbog prekinutih plinskih veza s europskim zemljama, što je dovelo do značajnih novčanih deficita. Gazprom je morao iscrpiti dvije trećine svojih novčanih rezervi, ostavljajući oko 700 milijardi RUB od prijeratnih 2 trilijuna RUB do srpnja 2023. godine.

Kina je poznata sporost u dogovoru o cijenama plina i, odsječen od svog europskog tržišta, Kremlj ima malo utjecaja u pregovorima. Za prvi ugovor o opskrbi plinom putem plinovoda Snaga Sibira 1 bilo je potrebno oko deset godina da se pregovara, a detalji dogovora o cijeni nikada nisu objavljeni.

Unatoč financijskim ograničenjima, ruski predsjednik Vladimir Putin suočava se sa značajnim pritiskom da nastavi s gradnjom plinovoda. Zbog ograničavanja europskog izvoza, Gazprom je bio prisiljen smanjiti proizvodnju za četvrtinu – smanjenje bez presedana u njegovoj povijesti.

Link to comment
Share on other sites

 

Quote

There were more than 400 passengers on board, none of whom were injured. The return flight was delayed until the landing gear is replaced. Since Boeing and Airbus stopped supplying spare parts, maintenance, and support to Russian airlines in March 2022, breakdowns are now being repaired by uncertified services.

 

 

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...