Jump to content

Rusija - zemlja cuda


dude

Recommended Posts

Drustvo naroda je osnovano nakon WWI da bi se sprecile nesrece istog.

Kad je popustilo pred populizmom - desio se WWII.

Nakon istog osnovane su UN.

Sada vidimo opet isto - da li ce i ishod biti isti?

Ne bih voleo dau svom, a i veku mojih potomaka budem svedok unistenja svega sto ovo covecanstvo predstavlja.

Pogotovo zbog lidera najvecih sila zeljnih moci, a Sv.Petar ih vec stavlja na tiket za sledece kolo.

Valjda moze bolje.

Link to comment
Share on other sites

Reformacija UN je neminovna, ili ce potpuno izgubiti znacaj. Za Rusiju u ovom obliku u njoj vise nema mesta i to je jasno.

 

Plus sto postoji pravni osnov da se i izbaci, zato sto Rusija i nije zemlja osnivac i stalna clanica SB, vec SSSR, mesto su dobili na osnovu politicke trgovine, na isti nacin treba da ga i izgube.

 

Ukoliko se to ne desi, neke druge organizacije ce dobiti na znacaju, ili ce se osnovati novo drustvo ujedinjenih naroda, npr.

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Klotzen said:

Pa to su lepe želje koje lepo zvuče kod domaće publike. Kakav oni UN sistem brane dok Rusija krši sve živo sa ovim ratom ? No ja tu opet ne vidim nikakvu poruku da Kina vojno podržava Rusiju. To je jedna izjava skrojena tako da obe strane mogu da je tumače kako im se sviđa. Kina će reći "pa mi podržavamo Rusiju u skladu sa UN poveljom" a Rusija "eto vidite da su Kinezi sa nama". Dakle malo diplomatskih lepih želja i ništa više.

 

Ako si ti u pravu onda ispada da Kina radi na mirovnom planu koji želi da propadne 100%. Nema šanse da će Ukrajina pristati na primirje pod patronatom nekog ko je die hard saveznik Rusije. Kao što ni Rusija neće pristati na mir pod patronatom zapada.

 

 

 

Uopšte se ne radi o tome da li je neko u pravu, naročito kada je reč o citatima.

 

Preneo sam šta je saopšteno u Kremlju, ti me pitaš a gde je ta izjava kao da sam je smislio ili izmislio, a ne Si... Ja je onda kvotujem i linkujem da ne bi stvarno ispalo da su samo pričali o miru, cveću i drveću, a ti onda započneš polemiku sa tom izjavom, a ne sa mnom koji je samo prenosim?!

 

Ne bih da pomislim da insistiraš na nerazumevanju po principima votabautizma čak i kad je sve kvotovano i linkovano, jer iako diplomatski rečnik ume da bude uvijen, stvarno ne znam koji deo Sijeve rečenice da će zajedno sa Rusijom braniti svetski poredak nije jasan? On može da bude licemeran sa stanovišta kršenja međunarodnog prava u Ukrajini, ali ako je nešto licemerno, to nije a priori i nejasno...

 

Jedino je zapravo nejasno od koga da brani svet i zašto neće da brani planetu i sa Bajdenom, nego baš samo sa Putinom. Ali i to smo već apsolvirali na temi o neutralnosti.

 

Ili da još pojasnim: ako ti lupiš forumskom kolegi Kronosu šamar, a ja onda dođem kod tebe i obećam ti da ću zajedno s tobom, a ne sa Kronosom i njegovim saveznicima, braniti postulate na kojima se zasniva ovaj forum, da li sam ja za tebe, za Kronosa ili sam neutralan?

 

Da ne bi bilo zabune, Si je takođe rekao da u svetu koji sve više postaje multipolaran, SAD i njihovi saveznici nisu bili u stanju da izgrade širok front protiv Putina. Dok je 141 država osudilo Moskvu na glasanju u Ujedinjenim nacijama povodom prve godišnjice ulaska ruskih vojnika u Ukrajinu, nekoliko članica G-20, među kojima su Indija, Kina i Južna Afrika ostalo je uzdržano...

 

To nisam kvotovao, ali i to je izrečeno u Kremlju.

 

I jel i to liči na neutralnost kada predsednik Kine podvlači da je Amerika pokušala da izgradi front protiv Rusije sa svojim saveznicima, ali da Kinezi stoje nasuprot tom fronntu i nasuprot tim saveznicima. Pa šta tu, pobogu, ima nejasno?

 

Pa ne, najbolje da je još izvadio američku zastavu i izgazio je pred kamerama.

 

 

Edited by Nek grmi jako
Link to comment
Share on other sites

Ovo si ti tvrdio da su izjavili :

 

Ali šta znači jučerašnja zajednička izjava iz Kremlja da su spremni da združenim snagama čuvaju svetski poredak? Od koga da ga čuvaju? Pa što Si nije rekao da će zajedno sa Bajdenom, Makronom i Šolcom braniti svet, a ne baš sa Putinom? 

 

A u vestima je ovo :

 

“Xi added that with Russia, China was “ready to resolutely defend the UN-centric international system, stand guard over the world order based on international law”

 

Tvoja izjava da se desila to bi bila nesumljiva blanko podrška Kine Rusiji. Ova izjava koja je data se odnosi na mir i nije zajednička. Međunarodno pravo i UN sigurno ne propagira agresije, nasilno otimanje teritorija i ratne zločine, znači govori o miru odnosno propagira taj svoj plan i daje izjavu na koju Putin ne može da odgovori sa NE, bar ne javno. Zato sam te i pitao da daš tu izjavu zato jer je ja nigde nisam video, čak sam čitao i CCTV izveštaje da vidim da nije negde promakla zapadnim medijima. Naravno ako ti tumačiš tu rečenicu na taj način onda se jednostavno ne slažemo u tumačenju njegove izjave.

 

Kina je država koja gleda svoju korist. Da se ne ponavljam njena korist od ovakve Rusije je očigledna i ona želi da sačuva što više tih pozicija. Ali Kini je još veći interes da očuva svoj izvoz na zapad i da spreči talas priznavanja Tajvana ili masovno naoružavanje istog. Dakle Kina će da odradi Rusiji samo one stvari koje neće ugroziti njene glavne interese i to je to na šta Putin može da računa. Nema šanse da dobije ništa više od trgovine 100% kineskim proizvodima i eventualno neka sitnija vojna pomoć koja ne može nikako da se dovede u vezu sa njima a to je nešto što ne može bitno uticati na rat.

 

Sankcije su ekonomska mera. Ako ti je sankcije uvelo 2/3 svetske ekonomije onda su sankcije veoma uspešne. Pri tome imaj na umu da SAD i EU još uvek ne vrše pritisak na ostale države da i one uvode sankcije jer bi to destabilizovalo cene energenata u ovom trenutku. Kada se stabilizuje ta stvar vremenom će samo rasti broj država koje će uvoditi sankcije. Trenutno EU i SAD imaju veće probleme nego da vijaju Burkinu Faso i kod nas čuveni Vanuatu da uvodi sankcije.

 

Ovo za Kronosa mi nije jasno, ja nikad nisam zamerao ljudima koji drugačije misle da pišu, samo nemoj očekivati da ja moram da se složim sa tim, ili tebi smeta što ja drugačije mislim. Ja nekad pišem i nešto protiv Zapada i nikad nisam imao problema na forumu zbog toga. A što se tiče bacanja SAD zastave interesantno je da Si nije uopšte spominjao zapad iako ga oni prozivaju po ceo dan zbog posete.

 

Uostalom eto kaži svoje mišljenje kada očekuješ vojnu pomoć Kine pa ćemo sačekati i videti da li će se desiti.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

5 hours ago, Klotzen said:

Usporavanje svetske ekonomije zbog rata najviše pogađa upravo njih jer su oni najveći izvoznik na svetu.

 

U apsolutnom iznosu, ali kad se pogleda u odnosu na BDP, ispada da su mnoge druge privrede mnogo zavisnije od izvoza od kineske.

 

Podaci su za 2021.

 

TWu4co7.png

 

https://data.worldbank.org/indicator/NE.EXP.GNFS.ZS?end=2021&locations=CN-DE-JP-KR-FR-GB-US-IT-ES-IN-BR-ZA-RU-TR&start=2021&view=bar

Edited by erwin
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

@Klotzen,

 

kada sam povukao paralelu sa Kronosom, on je u prenesenom značenju - Ukrajina. Ti si Rusija i udariš mu šamar (ne stvarno, već takođe u prenesenom značenju), a ja sam Kina koja onda dođe kod tebe i kaže ti: bez obzira na to šta si uradio Kronosu, ja ću s tobom braniti poredak ovog foruma a ne sa Kronosom i onima koji njega podržavaju kao žrtvu koja je popila šamar.

 

Jel sam ja onda za Kronosa, za tebe ili sam neutralan? 

 

A što se tiče zapada, oni su toliko loše hendlovali pomoć Ukrajini da je spisak grešaka fascinantan. Prvo, sankcije koje su uveli nikada nisu sproveli u punom obimu, budući da su neke države EU izuzete jer su 100 odsto izložene ruskim energentima, a takođe se pretpostavlja da pojedine države, poput Italije, imaju isporuke ispod žita kojima se krše te sankcije.

 

Pri tome, članice EU su samo u retkim slučajevima pokazale jedinstvo u određenim setovima i paketima sankcija, jer se nekad pobuni Češka, nekada Italija, zatim Mađarska koja se svako malo buni... I to pokazuje sve, samo ne jedinstvo članica u odnosu na tretman prema Rusiji.

 

Takođe, zbog činjenice da su sankcije uvećale cene energenata, Rusija je prihodovala mnogo veći iznos prodajući manje količine gasa i nafte u odnosu na period pre sankcija, što je samo po sebi paradoks ako se za cilj imalo slabljenje ruskih finansija koje se koriste i za plaćanje ratne mašinerije. A najveći dobitnik sankcija nije Ukrajina, već Saudi Aramco koji je prijavio najveću dobit među svim kompanijama sveta koje se bave energentima, u to u istoriji tog biznisa, kao i Kina jer je pokupovavši sav ruski gas i naftu po jeftinim cenama realizovala najveću moguću kompetitivnu prednost u odnosu na ekonomiju EU, koja je sada mnogo manje kompetitivna u odnosu na Kineze jer su im sredstva za proizvodnju kudikamo skuplja.

 

Zato nemoj posle da se čudimo kada Kina, koja je pre pandemje i rata u Ukrajini imala oko petine ukupnog svetskog BDP-a, za nekoliko godina sama dohvati čitavu četvrtinu...

 

I tu dolazimo do vojne pomoći. Koliko su se meseci saveznici natezali sa Ukrajincima da im pošalju tenkove i avione? Pa čemu to ako je zajednički cilj zaustavljanje osvajačkog pohoda Putina?

 

Zašto im nisu dali odmah sve što su im dali do sada, već su se u etapama natezali sa njima i mesecima ih zavlačili slabeći tako ukrajinski odbrambeni potencijal u prvim fazama rata, zbog čega se Ukrajina još nije oporavila i zbog čega trpi posledice i danas? Zašto se Ukrajinci non-stop žale da nemaju dovoljno municije, naročito artiljerijske? Pa da li je moguće da onaj kome je NATO saveznik pati od manjka granata i raketa?

 

Na kraju krajeva, zbog čega odugovlače prjem Ukrajine u evroatlantske integracije, što bi bila najbolja poruka Putinu o odlučnosti zapada da će čuvati Ukrajinu bez obzira na cenu? 

 

Jer, kada bi svi dali bukvalno sve što mogu da daju kao vojnu pomoć Ukrajincima i da se prema njima barem logstički ponašaju kao da su deo NATO-a, iako nisu, Putin bi verovatno već morao da podvije rep u sudaru sa činjenicom po kojoj ne bi mogao da parira takvom vojnom arsenalu i njegovom potencijalu.

 

Ovako se stiče utisak kao da nekom odgovara trenutno stanje, sa sve ozbiljnijim signalima uticajnih ličnosti u SAD koji glasno pominju kako bi Ukrajina možda trebalo da razmisli u dogovoru koji bi uključivao i gubitak nekih teritorija...

 

Pa jel tako treba da razmišlja saveznik, kalkulišući a priori sa davanjem delova tuđe teritorije zbog uspostavljanja mira, ili treba da svim silama utiče kako bi se agresor isterao iz zemlje koja je napadnuta?  

 

 

Edited by Nek grmi jako
Link to comment
Share on other sites

Sankcije će tek da rade. Cene su pale ispod onih od pre rata a Rusija mora da daje debeli popust na svoju naftu. Sada dobijaju tri puta manje novca nego u aprilu i maju prošle godine za manje više istu količinu nafte, pa ćemo videti kakav je presek ove godine. Pri tome izvoz brodovima je skuplji od naftovoda tako da će i to da se odrazi na njihovu zaradu. Takođe bez zapadnjačkih sistema za eksploataciju nafte treba očekivati i pad proizvodnje jer neće biti rezervnih delova vremenom i moraće da prelaze na lošiju tehnologiju koja nije toliko efikasna. 

 

Što se tiče vojne pomoći o tome smo već par puta pričali na temi o ratu. Nisam ni ja zadovoljan brzinom pomoći ali vidimo na terenu da Rusija ne može da mrdne već mesecima. Čak i ova njihova zimska ofanziva jedva da su išta zauzeli. Za dva i po meseca ofanzive najveći uspeh je gradić od 10k stanovinka Soledar. Jasno je da i ovako slabu Ukrajinu Rusija ne može da pobedi tako da sa te strane ne može da se kaže da im nisu dali dovoljno. Što se tiče čekanja i ne davanja pomoći odmah na početku rata to je moralo tako da se da vreme agresoru da se obuzda i zaustavi rat. Kako je bilo jasnije i jasnije da Putin nema nameru da zaustavlja rat tako je zapad imao sve veći i veći legitimitet da pomaže Ukrjainu. Sledeći su avioni i ko zna šta još sve planiraju ukoliko se rat ne završi.

 

Zašto bi zapadu bio interes da Ukrajina pobedi u ratu ? Ja sam na onoj drugoj temi više puta izneo mišljenje da je njima u intersu da Ukrajina ne izgubi rat što i jeste realan cilj ovog rata. Pa valjda im je u interesu da im naprave gori scenario nego što su oni imali u Avganistanu. Držati Rusiju u permanentnom ratu da se iscrpljuje. Ruska armija je mnogo skuplja igračka od Ukrajinske a zapadnjaci imaju mnogo više novca da plaćaju Ukrajinski ceh. Za svaki dolar koji zapad da Ukrajini Putin mora da ga poklopi sa 10 jer on ima troškove i u održavanju ekonomije pored armije.

Link to comment
Share on other sites

Potpuno je normalno da su cene energenata jeftinije nego letos i da je cena prirodnog gasa u Evropi juče pala na najniži nivo od juna 2021. godine, čak na kratko i ispod 40 evra po megavat času (MWh) zahvaljujući slabijoj potražnji na početku proleća.

 

Veleprodajna cena, merena referentnim ugovorom na holandskoj platformi TTF, spustila se na 39,65 evra, da bi kasnije dostigla 40,18 evra, što je svakako ogroman pad u odnosu na kraj avgusta prošle godine kada je prešla granicu od 300 evra zbog krize u snabdevanju.

 

Pri tome, Evropa je požurila da napuni skladišta pred prošlu zimu, pozivajući takođe građane na štednju. Brojne kompanije smanjile su, pa čak i obustavile proizvodnju kako bi umanjile potrošnju gasa, a i potražnja je bila smanjena zahvaljujući blagoj zimi, pa su zalihe dočekale proleće na rekordno visokom nivou.

 

Sve je to. logično je, uticalo da padne cena, ali šta će biti sledećeg avgusta i septembra? Skladišta gasa nisu čarobna, pa da rezerve ostanu iste i kad se iz njih uzima, što znači da će ponovo morati da se napune, što će ponovo podiči potražnju, a tako i cenu.

 

Pa jel treba da se strategije sankcija baziraju na poglede u nebo i vremensku prognozu za sledeću zimu? Šta ako sledeća zima ne bude blaga? I dokle da se evropske kompanije bore sa cenama gasa, što im najdirektnije ugrožava produktivnost i cenu proizvodnje? Jel treba opet već krajem leta da smanjuju kapacitete, gase postrojenja i šalju radnike na prinudne odmore, pa čak i dele otkaze?

 

Kako bre da pomognu Ukrajini u punom kapacitetu ako ne mogu da pomognu ni sebi, vlastitim kompanijama i vlastitim građanima?

 

I šta je sa ljudima širom Evrope i njihovim računima za struju i grejanje? Pa nije Makron na istorijskom minimumu što se tiče podrške zbog sira i vojne muzike već zato što je ljudima pun kufer i rata i ekonomskih posledica rata, a inicijalna kapisla može da bude bilo koja kako bi se pokrenuo talas pobune.

 

I da ne zaboravimo najvažnije - iznurivanje Putina plaća se najskupljom cenom. Ukrajinskim glavama.  

 

 

 

 

Edited by Nek grmi jako
Link to comment
Share on other sites

Quote

Russia and China agree that nuclear war must "never" take place, according to a declaration signed by President Vladimir Putin and Chinese leader Xi Jinping on Tuesday.


"There can be no winners in a nuclear war, and it must never be unleashed," said the declaration.

 


https://www.barrons.com/news/china-russia-agree-nuclear-war-must-never-be-unleashed-declaration-607eb4e4

 

 

Edited by erwin
Link to comment
Share on other sites

Makronov rejting nema veze sa ratom. Imaš na drugoj temi zašto se tamo protestvuje.

 

Trenutno su rezerve EU gasa na 58% tako da verovatno neće trebati puno gasa da se vrate na 100% što im garantuje mirnu i sledeću zimu. Svake godine proizvodnja gasa izvan Rusije će se povećavati, naravno ako bude potrebe, tako da će ruski gas biti sve manje i manje bitan. Do sledeće godine će Evropa imati još lakšu situaciju tako da se ja više ni za gas ne brinem. Izdao Putina "general zima" kada mu je najpotrebniji bilo. Za ovu zimu su bile totalne nerealne procene ruske propagande da će biti nekih problema u EU ali za sledeću zimu jesu bile realna predviđanja da će biti nestašice. No sa ovom blagom zimom ostaće gasa i u rezervi tako da im i neće trebati mnogo da se pripreme da i sledeću odrade bez problema.

 

Nije mi jasno sada da li želiš da kažeš da će cena gasa ponovo porasti ili šta ? Pa prošle godine u ovo vreme nije bio ovako jeftin. Biće da je nešto drugo razlog pada cene gasa. Podsetiću ta da je gas svo vreme zime padao što definitivno nije normalno. Pre će biti da je na tržištu mnogo više gasa nego što ima potražnje što znači da će EU moći lako da ga nabavi da popuni rezerve. Kina i Indija ga kupuju buđzašto od Rusa što znači da manje uvoze od Arapa i time oslobađaju gas za Evropljane. Tako da se sve okrenulo i na kraju opet račun Putinu pošto će mnogo manje novca da dobija od Kine i Indije nego od EU. Pri tome u toku je povećanje proizvodnje gasa u nekoliko država koje će za 5 godina biti u fulu.

 

Za naftu sam ja pisao da neće biti nikakav problem još na početku rata i da će već ove godine sve da se vrati u normalu i bez Ruske nafte ali neki su me uveravali da je to nemoguće i najavljivali kolaps zapada. Te tri zemlje koje i dalje uvoze naftu rade to iz tehničkih razloga jer trenutno nemaju alternativu. No Slovačka i Češka će preko Nemačke to vrlo brzo imati a u Mađarskoj će to sačekati pad Orbana jer je on vezan za Putina i ne sme da mu se suprotstavlja.

 

Uvoz ruske nafte preko trećih zemalja je dozvoljen ali mora biti mešana. To je takođe mera koja ide na štetu Rusije jer Rusija sigurno ne dobiju punu cenu od Saudijaca.

Link to comment
Share on other sites

Sve u Evropi ima veze sa ratom: recesija, loši ekonomski pokazatelji, ogromna inflacija i pad kupovne moći, dizanje referentnih kamatnih stopa, umanjen privredni razvoj, socijalna izdavanja, budžetski deficiti iznad projekcija, poreska politika, manjak osnovnih prehrambenih životnih namirnica, energetski sektor, velika nesigurnost među bankama i krah nekadašnjih divova u tom segmentu...

 

Inicijalna kapisla može da bude bilo šta, ali su građani najdirektnije pogođeni navedenim činjenicama koje im umnogome otežavaju živote i onda reaguju inntrnzivnije na bilo kakvu nepravdu, jer im je muka svega.

 

Btw, kako ti izgleda ova rečenica Sija u Moskvi, tokom pozdrava sa Putinom pred odlazak, koju je kolega malopre okačio:

 

"Dolaze promene koje se nisu desile 100 godina. I zajedno pokrećemo ovu promenu".

 

Jel to izjava neutralnosti? Tako priča neko ko je neutralan? I kakve su te promene koje Kina planira da izvede sa Rusijom? Šta će to da menjaju, u čiju korist i na čiju štetu? Pa što Kinezi ne menjaju svet sa Bajdenom i Makronom, nego baš sa Putinom?

 

Čitajmo više dr Kisindžera, koji najbolje želi zapadnom svetu i tokom čije javne službe je zapad bio na istorijskom maksimumu što se tiče blagostanja, a manje agitprop zaraćenih strana...

 

  

 

 

Edited by Nek grmi jako
Link to comment
Share on other sites

Ove price, povrh Kisindzera, smo slusali pre godinu dana i apsolutno nista se nije ostvarilo.

 

Ono sto imamo sada je da je Evropa gotovo potpuno nezavisna od ruskog gasa, da i zemlje poput Moldavije, Jermenije ili Kazakhstana, koje su cvrsto bile u ruskom zagrljaju pre agresije na Ukrajinu, im se otvoreno suprotstavljaju i polako, ali potpuno izlaze iz sfere njihovog uticaja, a mi cemo da pricamo o preokretima i problemima u Evropi.

 

Rusija je ovaj rat na duge staze vec izgubila. Cak i ako se desi da ostvari odredjene ratne uspehe i nastavi upravu ovom sprzenom zemljom neko vreme.

 

Ono sto se jos uvek ne zna je da li ce se vratiti u kasni carski feudalizam ili na pocetak srednjeg veka. Prosecnom Rusu je kanalizacija luksuz, a mi pricamo o tome da ce se Evropljani pobuniti oko finansiranja Ukrajine jer to satro utice na njihov standard.

  • Love 1
Link to comment
Share on other sites

Šta će biti sa agresorom manje me zanima, a naročito me ne zanimaju njihovi komunalni problemi i kanalizacioni sistem. Jedino me zanima šta će biti sa oko 6.000 nuklearnih glava u slučaju raspada režima u Kremlju.

 

A kad smo već kod kanalizacije, da po pravilu pobeđuje onaj koji ima bolju kanalizaciju pobedila bi Amerka u Vijetnamu, a ne Vijetnamci koji nisu imali nikakvu kanalizaciju. Ili čuveni neimari iz Mogadiša koji su 93. po ulicama vukli američke marince zavezane za auspuh... Talibani, inače poznati graditelji vodovoda i kanalizacije koji su proterali Amerikance, obaška...

 

Zato je dr Kisindžer bitan, jer je tokom njegovog angažovanja u Beloj kući zapad dostigao ona zamajac koji će kasnijim raspadom Varšavskog pakta dovesti do supremacije.

 

Svakako me, kada je reč o ozbiljnim stvarima a ne trivijama, više brine sudbina žrtve, a to je Ukrajina. Koliko još treba da ih pogine da bi im zapad krucijalno pomogao i proterao Ruse, i šta će se desiti sa otetom teritorijom kada dođe vreme za progovore o miru.

 

Jer ako se bilo kakvim mirom dođe do toga da Ukrajina izgubi neke teritorije i da se zamrzne njena kandidatura za članstvo u NATO i EU, onda će njihova žrtva u ljudskim životima i infrastrukturi biti bagatelisana zbog nesposobnosti establišmenta u Vašingtonu i Briselu. 

 

 

Edited by Nek grmi jako
  • Like 1
  • Ha-ha 1
Link to comment
Share on other sites

@Nek grmi jako

 

Ne razumem šta ti to znači "zašto si sa bajdenom ne menja svet ? ". Zato što ga Bajden ne zove da bilo šta radi sa njim. Putin ga zove i daje mu energente upola cene i ako ništa može bar da dođe tamo da ga podrži "toplom" izjavom jer situacija po Rusiju će biti samo gora ubuduće. Izjava Sija na rastanku je upravo to, lična podrška Putinu i ništa više. To će sad da se vrti u Moskvi da Putin digne rejting za 1% i to je to.

 

Ti ako misliš da će Kina krenuti da vojno pomaže Rusiju slobodno napiši svoje mišljenje šta očekuješ da će im dati i kada, što više različitih mišljenja to je forum bogatiji. Po meni krajnje uzdržana poseta, nisam siguran ni da je neka ekonomska saradnja dogovorena jer im je ključna tačka bila potpisivanje Snage Sibira 2 o kojoj se priča već 7-8 godina. Dakle i tu vrlo skroman učinak posete. Biće da je glavna stvar bila pokušaj da se iskamči neki ustupak Rusije kako bi moglo da se dođe do nekog primirja. Videćemo u narednih nedelju dana, ako je Putin na nešto pristao biće nova ponuda Kine ili makar neki sastanak sa Ukrajinom.

 

Kisindžer nema veze sa pobedom u hladnom ratu, naprotiv on je bio konformista koji se zalagao za status kvo i da haldni rat traje unedogled jer je njemu bilo lepo. On je završio kraijeru 1977. a hladni rat je prelomljen polovinom 80-ih kada je SSSR počeo žestoko da zaostaje i da urušava državu zarad trke u naoružanju. Baš zbog obrnute politike u odnosu na onu koju je on zagovarao.

 

Jel ti stvarno veruješ da će Zelenski potpisati mir po kom će postati nova Belorusija i dati 20% teritorija Rusiji. To nema ni 1% šansi da se desi, to može samo ako Rusija okupira Ukrajinu 100% i postavi nekog svog kvislinga.

 

Amerika nije mogla da pobedi u Vijetnamu zato što su Kina i SSSR iz lagodne pozicije podržavali i slali oružje Severnom Vijetnamu. Jel te podseća taj scenario na nešto što se danas događa ?

 

 

Edited by Klotzen
Link to comment
Share on other sites

To što ja smatram da će Kina možda naoružavati Rusiju (ako to već tajno i ne čini) - ni po jada, ali to misli i Stoltenberg koji u poslednjoj izjavi upozorava Kineze da to ne rade. Pa na stranu šta ja mislim, ali zašto on upozorava Kinu ako su Kinezi u tu priču slučajno došli biciklom i nemaju pojma o čemu se radi?

 

Takođe, zarad netačnog navoda treba napomenuti da Kisindžer nije završio sa javnim poslom 77. godine, jer je kasnije u nekoliko navrata bio savetnik raznih američkih kabineta, vladinih i nevladinih organizacija, kao i savetnik u inostranstvu. I ostalo što si naveo o njemu je zamena teza, ali o tom potom...

 

Jer bio je savetnik zato što zna kako i zašto savetuje, a ne zato što ne zna. Da je drugačije, zvali bi tebe ili mene da ih savetujemo, a ne njega. I kao takvog ga zovu da predstavi svoje upute i sad kad ima skoro 100 godina, tačnije jednu manje.

 

Ali svakako radi korektnosti dopuštam mogućnost da na ovom forumu neko bolje zna suštinu odnosa SAD, Rusije i Kine od njega, ali moja malenkost, bez želje da ikoga omalovaži, ipak bira da veruje onome čega je on autor, a ne ostrašćenom agitpropu i kominikeima Moskve, Vašingtona i Brisela.

 

A za Vijetnam je ionako po strani... To McLeod i ja nešto o komunalnim problemima i kanalizaciji...

 

 

Edited by Nek grmi jako
Link to comment
Share on other sites

„Они пију из страха. Али то не помаже"

 

Spoiler

Сви мушкарци од 18 до 27 година по закону су обавезни да служе војни рок у Русији. Рок трајања: годину дана. Од почетка руске инвазије на Украјину, руско руководство је доследно тврдило да војни обвезници (руски: сротсцхники ) не учествују у такозваној „специјалној операцији“ – супротно бројним индикацијама у независним медијима на ту тему. Само „професионална војна лица могу да решавају постављене задатке“, рекао је Путин неколико дана након почетка агресије. Под тим је Путин мислио на такозване Контрактнике – односно професионалне војнике редовних оружаних снага. Са такозваном делимичном мобилизацијом су долазили и мобилисани на фронт . Ово укључује и плаћенике и војнике које је регрутовало Министарство одбране. Неки од њих иду у рат из уверења, други су заправо принуђени на то. Коначно, има и оних који су мобилисани, који су вероватно вођени перспективом еквивалентне вредности од око 2500 евра месечно – вишеструко од званичног средњег прихода у Русији.

 

На многим местима руска војна тактика се састоји од таласа фронталних напада са огромним губицима у људству. Неки од мобилисаних би то могли посумњати када крену у рат. На путу до тамо долазе до међустаница, мобилисани са Урала и Сибира, на пример у Јелански - војно насеље у Свердловској области Са . Овде се сусрећу једни са другима, а такође и са Сротчницима и професионалним војницима. Појављује се својеврсни социотоп који карактерише страх, очај и извесна апатија. Ове утиске износе новинари Тхе Нев Таб- а који су разгледали Јелански .

 

Јелански (мештани га једноставно зову Јелан) је војно насеље у Свердловској области које служи као успутна станица за оне мобилисане са Урала и Сибира. Овде живи око 7.000 људи, углавном припадника војске и њихових породица. Насеље се састоји од неколико блокова сивих четвороспратних монтажних зграда.На , од којих неки немају ни прозора ни врата, напуштени су и затрпани. Ту је и велики центар за обуку војних обвезника, у чијим просторијама су смештени мобилисани док чекају на распоређивање на фронт. Иза насеља, у степи и у шуми, налазе се вежбалишта. Одатле се могу чути експлозије.

У затворено насеље можете ући само са дозволом. Зовемо један од бројева које нам даје жена на билетарници железничке станице. Соња долази по нас. На контролном пункту она пружа картицу чувару, који клима главом и пуштамо да прођемо без претреса.

 

Излазак сунца над Јеланом је ведар и ведар. Али сваких неколико метара на улици видите локве урина и локве повраћања са комадићима каше или остацима супе. Иза војника- Бања празна боца вотке лежи у снегу. Здробљене лименке пива вире из гомила снега. Улице су пусте, само с времена на време видите мушкарце у војним униформама и црним капама или балаклавама. Носе закрпе са словом З у бојама руске тробојке .

Понекад видите регруте. Лако их је уочити: униформа им је другачија, без закрпа и црних капа. То су веома млади мушкарци без браде, често стидљивог или уплашеног погледа. Неки изгледају потпуно изгубљени, посебно у поређењу са мобилисаним.

 

Централно место окупљања је тржни центар Бункер. Ту се налази истоимени ресторан, супермаркет, продавница текстила и сувенира, где се, између осталог, наргиле, чутуре у облику пиштоља или медаље са натписом „Учесници војне операције у рату у Сирији у Сирији ” могу купити Постоји одељење са плишаним животињама - то купују мобилисани када поново виде своје породице након рањавања или на кратком одсуству од куће. Ту је и козметички салон Цхародеика . Чудотворац], где можете опрати косу без нове фризуре.

Улаз у ресторан је на улици. На штиту је млада жена окићена венцем од цвећа и везом. Тек је 9 сати, али први гости су већ ту: мобилисани. Ти си у униформи. Неки носе отворене војне јакне или су им шешири накошени. Мушкарци седе за столовима, жваћу, пљују и гласно расправљају о војној технологији:

„Момци, имате ли и ви толико великих момака?
"Само неколико."
„Проћи ће, чак и велики ту стану.
"Прави? Ја сам 1,86. Шта да радим у овој јебеној лименој кутији. Отвор заварен и готов. Најрадије бих се возио около са хаубицом“.
„Боље у лименој кутији него у руднику. Сапери Нема шансе.

 

Залеђена крв се лепи за асфалт

На улазу у локал, баш као и испред супермаркета Монетка, на асфалту се види залеђена крв. Свуда по леденим бетонским блоковима флаше и конзерве. Група мушкараца стоји испред улаза. Један од њих, крупни момак у униформи, узима лименку пива и спушта је, забачене главе.

У гарнизону Јелански од почетка мобилизације потврђено је шест смртних случајева. Две од њих су директно повезане са конзумирањем алкохола: један човек се угушио повраћањем док је био пијан, други је имао епилептични напад јер је превише попио. Трећи мобилисани извршио самоубиство. Четврти, Денис Кослов, касније је преминуо код куће - обдукција је открила цирозу јетре због кардиомиопатије изазване алкохолом (болест срчаног мишића). Пре него што је умро, рекао је брату да су га претукли у његовој јединици. Још један човек није могао да се спасе након што је доживео срчани удар. Шести мобилисани из Јелана, Јевгениј Дуз, преминуо је на одељењу Корона у Чељабинску, где је примљен у животној опасности.

У децембру је један официр из војног насеља рекао новинарима да ће мобилисани у Јелан долазити већ пијани из војних канцеларија и да ће са собом понети торбе и ранчеве пуне вотке.

 

Проблем алкохола је достигао такве размере да је уведена забрана

Већ у октобру 2022. проблем алкохола међу онима који су мобилисани да пију достигао је такве размере да је једноставно уведена забрана. „Ситуација са пићем се тада поправила и дисциплина је порасла. Након наше интервенције, једна од две радње је потпуно обуставила продају алкохола, друга је ограничила време продаје на два сата дневно“, саопштила је Дума.Државна дума Максиму Иванову почетком октобра на ВКонтактеу .

Када смо прочитали о забрани алкохола у насељу, кренули смо ка локалној продавници пића – очекујући да ће бити затворена. Али радња је отворена и ради нормално. Полице су напуњене вотком, пивом и вином.

Муштерија тетура поред нас до полице. Одјевен је у прљаву униформу, капа му је накошена, јако мирише на неопрано тијело и алкохол. Човек дрхтавим рукама скида флаше вотке са полице. Један. Два. Три. Носи беле стаклене флаше у регистар. Плаћа и пакује их пажљиво у војни ранац.

„И сандук камила“, промукло промукло.

идем код продавца:

"Речено ми је да овде не продају алкохол..."

„Да, тако је било пре новогодишњих празника . Команданта је звала нашег шефа, чак су нам блокирали благајне на три месеца, али онда се радња отворила и од тада се више не затвара“, каже он. „По закону не можемо да одбијемо да га продамо, а мобилисани пију као свиње. Не могу више да ходају праволинијски, све време се буне, туку све горе-доле. Рекао бих да овде није безбедно. За разлику од мобилисаних, професионални војници и прости момци се понашају смирено.”

"Зашто толико пију?"
"Не знам. Можда им новац иде у главу - добију по 200.000 рубаља . Онај испред вас је управо купио три боце и већ је навучен."
„По чему их разликујете од професионалних војника?

[бању] само једном недељно „Лако је“, објашњава продавац, „изгледају прљаво: могу да оду у бању . Кад су стигли, било је као у свињцу. Сви су били овде у сопственој повраћању. То је горка истина. Момци уђу овде и кажу ми да се неко посекао ножем или да им се угушио повраћањем.”

Испред једне од зграда, домар лопатом струже залеђени слој снега. Осим тога, деца клизе низ залеђене степенице на пластичним чинијама, умало не обарајући пролазнике који једва стоје на ногама. Снег је пун кундака и трагова шљунка.

„Ето, видите“, показује домар на групу поколебаних војника. „Овде пијани мобилисани јуре свуда. Одмах их препознајете, изгледају другачије. Овде их је било веома много, 7500 – из Перма , Цхелиабинск, ЦхМАО [ Ханти-Мансијски аутономни округ – дек ], из околних села. Сада их је мање.”

 

Већина мобилисаних смештена је у шаторима

Крајем септембра они који су били мобилисани жалили су се на претрпаност зборних места – Јелан је заправо био предвиђен за 3.500 људи на обавезном стажу. Мушкарци су спавали на голој земљи, а чак је морао да се постави и шаторски град у просторијама гарнизона. Након притужби мобилисаних, заменик војног комесара региона Сергеј Чирков уверавао је новинаре да се „све норме поштују“. „Иако је одређени број људи концентрисан у гарнизону Јеланска, то не значи да је било шта претрпано“, рекао је он.

Према извештајима мештана, већина мобилисаних није смештена у касарнама као војници по уговору, већ у шаторима. Довозе се дрва која морају сами да тестере и исеку да би шаторе загрејали пећима.

„Ови пијани момци овде нису изузетак?“, питамо домара овде у Јелану.

"Јок. Видите овај?“ Показује на човека који пролази поред њега са паковањем сока у џепу војне јакне. „То није сок. Има вотку или коњак у себи. Они овде већ имају систем.”
„А како се понашаш кад си попио?

„Лоше, веома лоше. Овде је ординација претрпана - свађају се, ломе све руке и ноге, убадају једни друге ножевима, понекад и сами себе.То је ноћна мора. Одавно их је свима овде доста, али шта да се ради. Један је прекјуче ухваћен, 43-годишњак. Однели су његово тело у регрутну станицу у Тавди. Или се обесио или га је неко други ухватио – нико нам не говори шта се тачно догодило. Претпостављам да га је неко напао ножем, можда је он сам, оперисан је, али је три сата касније умро (уредници нису могли да потврде овај случај, у Јелан-ед. није званично пријављено нових смртних случајева.) . Они сами себе искорењују.”

Човек каже да су мобилисани под дејством алкохола упадали у куће мештана и спавали на степеништу (да ли је то тачно, нисмо успели да проверимо – прим. уредника). „Када алкохол није смео да се продаје, куповали су енергетска пића на сламарице, пили се глупи и глупи, били су тотално у повлачењу. Попили су сав проклети лосион после бријања“, каже домар, показујући на продавницу парфема и козметике иза себе.

Као и продавац пића, он мисли да већина људи није овде из осећаја дужности, већ због новца.

„Они добију преко 200.000, наравно да пију. Мештани од њих зарађују: изнајмљују собе за 3500 [око 45 евра - дек ] ноћу, играју такси за неколико јебених рубаља. Али не само мештани, већ и сами војници су сити њих јер се не покоравају. Припадници војске и мобилисани имају сваки своје команданте. Долазе овамо са њима. И шта онда да раде? Зашијте им уста да не пију?"

 

Марија је једна од оних која изнајмљује собу у свом стану мобилисаним. Једна ноћ 2000 рубаља [око 25 евра – децембар ]. Дочекује нас у хеланкама и врећастом џемперу. Изненађен сам да немамо ниједног мушкарца са нама. У соби коју нам показује налазе се кревет и софа, а на врху полице су дечје фотографије њене ћерке и сина. Марија нас моли да не окрећемо кваке – за четири месеца од почетка мобилизације подстанари су их више пута ломили или чупали. Кухиња мирише на лук, а на шпорету жубори чорба. На ТВ-у постоји канал са филмовима о рату.

Марија нам прича да је у септембру и октобру, првих недеља мобилизације, настао пакао у насељу: „Ако је неко пио као џак код куће, онда наставља овде. А ако је ипак морао да се крије од своје жене код куће, овде се осећа потпуно слободним. Неки пију из страха. Свако има своје разлоге.”

„Зашто уопште имају времена да пију? Зар не морају да иду на вежбалиште од јутра до мрака?“, питам Марију.

„Хајде, ко треба да те обучи овде?“, одбацује Марија. „Најкасније до поднева. Кад дођу овамо са своје њиве, где су зарадили десет до петнаест хиљада, а одједном их има 200.000 - очи им искоче из главе. Наравно да се напију да прославе дан и забораве да имају породицу и кредите. Наравно, било је и добрих момака, неки су дошли да се истуширају. Један ми је рекао: 'Шта сам урадио да сам овде? Можда нисам негде помогао баки преко улице?''

Марија каже да "Мобики" ретко пуштају у бању и да немају где да оперу веш, због чега се неки туширају са њом.
У новембру се један од мобилисаних у Јелану пожалио јекатеринбуршкој новинској агенцији ЕАН на вашке: „Сви их стално чешу. Нема довољно простора за прање.“ Рекао је да мештани изнајмљују купатила на сат. Депутат Думе Максим Иванов је тада новинарима потврдио проблем, али је пола сата касније то демантовао на свом Телеграм каналу и написао да у Јелану нема заразе вашки и да су мобилисани „имали прилику да брину о свом телу. ”, строго говорећи „Судопер са топлом водом”.

Маријини станари су некад овакви, некад онакви. Већ је било оних који би кућу растурили, па су Марија и њен муж морали да заједничким снагама изгурају кроз врата. Једном је код њих преноћио пар: војник је имао посету супруге, а док су власници станова лежали у суседној соби, он их је тукао целу ноћ „црно и плаво” – следећег јутра лице жене изгледало је ужасно, каже домаћица. Ипак, није позвала полицију.

 

Многе девојке и жене долазе овде да се удају за своје мужеве

Многе девојке и жене долазе, каже Марија, да удају своје мужеве у матичну службу у Камишлову: „Долазе као невесте и одлазе као удате жене.
„Прекјуче сам и ја ставио неке, али су и даље били слободни – момци су покупили девојке. Некако и они морају да се забаве пре него што се уселе“, каже Марија. „Живот иде даље, таква је природа. Пре него што су ушли у *** ( специјална операција ), супруге долазе и изнајмљују ове собе и станове на сат. Затим седну заједно, попију чај, уђу у бокс и поново се одвезу. Тако је живот."

У дворишту стамбене зграде откривамо продавницу Фассол [дт. Беан]. У витрини је хрскава пилетина на жару. На каси стоји дебео момак четвртастог лица. Један од мобилисаних. Пред њим су колица пуна меса, хлеба, конзерви, конзервираног пива. Поред њега стоји девојка. Она напушта радњу са њим, спаја му руку и тако крећу ка следећем улазу.
Постоји још једна продавница пића мало даље у истој улици. Унутра је загушљиво, а у ваздуху се осећа сладак, труо мирис. Испред нас је неко у униформи. Жели да купи две боце вотке Леснаја. Благајница се извињава, не може ништа да прода - каса је спустила слушалицу, траје 20 минута.

„Аааа...“ разочаран је човек. Тешко дахће и мирише на цигарете и алкохол. Он се окреће и тетура напоље, остављајући трагове прљавштине на поду.

Следећа продавница у селу се зове Водолеи [дт. Водолија]. Црвенкасте кобасице труну у излогу. На прозору је напомена са бројем телефона продавца. Изнајмљује и стан војницима.

„Имате ли много гостију?“, питамо.

„Тренутно је заузето. Жена је унутра, посетила је мужа и остала. Он је овде у болници. Био је мобилисан иако није требало, управо је био оперисан. Сада је дошло до озбиљних компликација и он мора да остане овде, не може да напусти болницу или да иде кући. А код куће деца чекају.”

Враћамо се у бункер да се мало загрејемо. Човек улази испред нас. Покушавајући да остане на ногама, срушио је сталак војних јакни.

Ресторан се пуни. Мирис вина и вотке који се диже са неких столова меша се са киселим мирисом кантине. Судећи по томе, гости су сви у четрдесетим годинама. Искушене, извучене из зглобова и надувене, излупане њушке, са нагнојеним ранама натопљеним корицама и застакљеним очима. Носе различите закрпе на рукавима - неко З у руској тробојници, неко бака са совјетском заставом , неки једноставно руску заставу или ознаке своје јединице. бучно је. Они су пијани и хипер:

„Сутра ће почети! Идемо у јебену Украјину и бомбардујемо је до темеља!", виче један од гостију у свој мобилни телефон, више пута лупајући по столу.

 

Тренутно су шансе да се мобилисани врате кући близу нуле

Тренутно су шансе да се мобилисани врате кући близу нуле. У указу Владимира Путина од 21. септембра 2022. не помиње се трајање задатка, нити се наводе разлози за слање некога кући. Ништа о томе се не може наћи у Савезном закону бр. 31-Ф3 “О припреми за мобилизацију и мобилизацију”. Регрутација је стога практично неограничена, само они који су тешко повређени или мртви напуштају фронт.

Група мушкараца у униформама точи пиво. Пред њима су нетакнуте кобасице у тесту, компот и воћни сок. Живо расправљају и леже једно другом у загрљају. музика свира. Војници нас примећују:

„Девојке, срећни празници! Шта кажете на ледену рупу ?
"Не хвала."

Један се представља као Сања и прилази ми. Устајем инстинктивно. Прилази, покушава да ме сатера у ћошак. Смрди на дим, вотку и зној.

„Извини, имао сам потрес мозга, не слушај, проклетство. Чак и да нема рупе у леду, исецкаћемо једну!“ „Са чиме год. Увек јебено нађемо нешто.”

Његов вид је замагљен. Приближава ми се. И урла, његова пљувачка ми лети у лице:

„Данас сам напољу. Пуштен из службе! Хајде девојке, направимо нове војнике. Прави мушкарци!!! Чекај, показаћу ти... моје близанке“, засузе му очи. "Видиш? Пети разред."

На дисплеју је фотографија две девојчице са плавим прасицама. Поред њих млада жена.

"Зашто отпуштен?"

„Није важно“, каже он осорно. "У сваком случају, данас је мој последњи дан."

„И управо сада славите?“

"Да. Идемо кући сутра. Куци, доврага. Кући!“ Сањино лице прави гримасу, почиње да плаче, али се брзо прибере. "Идем да попушим."

Он одлази. Мушкарци за његовим столом померају столице, шапућу једни другима и намигују нам. Одједном утихну, гласови пригушени, и чује се:

"Твој биолошки брат?"

„Мој рођак“, каже човек у плавом џемперу испод маскирне јакне. Очи су му црвене од плача.

Сања, која се већ вратила, окреће се и ћути, загледана у ништа. Онда нас погледа:

"Девојке. Десило се нешто страшно. његов рођак Двеста (енг. Фреигхт 200) се на руском односи на ковчеге од . Срање, доста је. Управо су звали. Па драги моји?"
Човек чији је рођак пао гледа у сто још неколико минута. Убрзо му се очи поново осуше и он нас зове за сто као да се ништа није догодило.

„Бог ће знати кога зове“, чује се.

Бар се празни. Остало је само неколико мушкараца, и Миша. Седи сам, знатно је млађи од осталих. Мршав момак великих очију и тужног израза лица. Он вуче ногу због повреде. Пред њим је послужавник са месом у неодредивом сосу. Не дира храну. Миша је био у Украјини три месеца. Сваких неколико секунди му се глава трза - нервни тик, сувенир из *** (специјалне операције). Миша безуспешно покушава да се врати кући.

„Не би требало да идеш тамо“, каже тихо и изгубљено. "Била сам тамо. А сада седим овде, видите. Ту нисмо ништа изгубили. Срање је тамо. Само срање. Отишао сам са њима и сада ме не пуштају ни да одем, знаш? Уговор ми је истекао, али ме не пуштају због мобилизације“.

Миша каже да се преселио у *** (специјална операција) из уверења. Али сада се разочарао у војску.

„С вама се поступа као са стоком. Нормалних команданата скоро да и нема, сви се плаше, нико не жели да гине. Постоји недостатак хране. Губици сваки дан. Само је тако ружичасто на ТВ-у. Истина, постоје проблеми у комуникацији, проблеми са снабдевањем. Ништа није као што изгледа. Од октобра сам на психијатријском лечењу. Понекад другови умиру без потребе, а не изводе их. Један од мојих другова лежи [мртав] под дрветом већ три месеца. Сви пију као и овде, а многи од тога умиру. А овде мобилисани заиста много пију. Сви су они одрасли људи. И ја сам пио кад сам стигао. Било нас је 28 мушкараца, многи од њих су заиста пили. У нашој земљи сви пију, има много алкија. А посебно када су позвани. Не знају ни сами куда их шаљу, што је један од разлога зашто пију – из страха. Али то не помаже“.

Миша каже да се није плашио да пређе у *** (у специјалну операцију). Плашио се само када је био тамо. По његовом мишљењу, војска трпи велике губитке због грешака команданата.

 

Од двеста људи остало их је двадесет

„Мојих познаника са којима сам тамо ишао“, каже он, „свих је више од три стотине вратио и тројица су пала. Потом сам пребачен у другу јединицу, где су страдали и другови. Из Москве је дошла једна мобилисана особа код које сам се лечио. Причао је о свом команданту. Желео је унапређење и умирао је од жеље да оде на прву линију фронта - од две стотине људи остало је двадесет. То није вредно тога. На украјинској страни ратују плаћеници. Пољаци, Американци, Африканци, све тамо. Можете их пуцати колико хоћете, они не умиру. Имају пристојне панцире”.

Марија, газдарица, каже да сви причају о истоме што и Миша. Мора да има доста мртвих и повређених, али то се не преноси на телевизији. „Наш стриц је објаснио *** (специјалну операцију) али није био спреман за то“, каже она љутито. „Као иу Чеченији – колико је наших дечака тамо умрло, коме је то требало, шта смо ми тамо радили? Путин је управо дошао на власт, морао је показати шта он може да уради . Дечаци су рекли да их шаљу у борбу у групама од 30 или 40, а ако двојица или тројица преживе, то је у реду. Људски штит. Топовско месо .”

Али Америка је крива за почетак *** (специјалне операције), у то је уверена Марија:

„Сваки рат је прање новца. Некоме то треба - вама и мени сигурно није, то је сигурно. Кијев је био скоро опкољен, али су онда сви отишли. Питам се зашто? Само укључите мозак, не морате ништа друго да знате. Само онима горе то треба. И то не овде у Русији, већ у иностранству. Ако од нас узмете рачуне за комуналије и унесете рачун компаније, онда можете да видите где иде сав новац – на све америчке рачуне. Шта, то ниси знао?"

Напољу се у светлу уличних светиљки појављују три фигуре. Два војника подржавају трећег који једва хода. Он виси између њих, пада сваких неколико метара. псују.

— Подигни ноге, говно једно!
„Оставићу те овде, мамојебачу.
„Јеботе, извићу ти врат...“

Онај у средини поново пада. Ударцима покушавају да га поново подигну. Опет пијанац виси између њих, али одмах губи равнотежу и пада на земљу. Остављају га у снегу. Човек кашље и пљује. Изгледа као да повраћа лицем у гомили снега. Затим с муком устаје и наставља сам. Друга двојица га прате. Њихове силуете нестају у мраку.

 

 

 

 

@Nek grmi jako

"Malo" si kontradiktoran u svojim izjavama.

Samo jedan od primera, a ne da mi se ici u detalje, jer se tvoja prica indirektno poklapa sa mnogim elementima ruSSke propagande.

U jednom postu zalis sto EU nije odmah i sveobuhvatnije udarila sankcije, a u drugom kukas kako su sankcije maltene unistile Evropu.

Edited by Dragan
  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Stajanjem na strani Rusije i poslednjim delovanjem, Kina pokazuje ne da nije neutralna, več i da podržava kršenje Povelje UN kada je reč o ratu u Ukrajini, pa na taj način gazi međunarodno pravo slično onome kako ga gaze i Moskva i Vašington.

 

Iz tog razloga ne razumem navijače, koji bez obzira na smer njihovog navijanja podržavaju one koji ugnjetavaju ljude širom sveta, bez obzira da li im je centar u Kremlju ili u Beloj kući.

 

Kina i Rusija u svojevrsnom bloku jesu opasnost za zapadni i ostali svet, i njihovo zbližavanje nikako nije smelo da se desi. Ono za sada daje vetar u leđa Putinu na 1001 način i olakšava otimačinu ukrajinskih teritorija i nastavak patnje Ukrajinaca, a u budućnosti može da ima još teže implikacije. Odnosno, da imamo više siledžija koje maltretiraju slabije od sebe i više tačaka na planeti gde se to maltretiranje manifestuje.

 

Jer, reč je o matematici i logici za niže razrede osnovne škole - kada postoji jedan veliki vojni savez, onda je samo on u mogućnosti da ne poštuje međunarodno pravo i napada nemoćne, a kada mu se pridoda još jedan, onda i taj novi siledžija ima tendenciju da pokaže mišiće.

 

Zapadni lideri, kao što kaže Kisindžer, bez ikakvog odlaganja treba da vrate Kinu na pozicije pre agresije na Ukrajinu, a zatim da poboljšaju saradnju sa Pekingom i odalje ga od Moskve, da bi na kraju zaustavili priliv novih članica u Briks i posebno kinesku diplomatsko-ekonomsku ofanzivu u Africi, koja se odvija pred našim očima (veoma liči na ono što rade i u Srbiji) a na koju retko ko smisleno i svrsishodno reaguje.

 

U suprotnom, geopolitički i ekonomski trendovi ne vode ka dobrom.

Edited by Nek grmi jako
Link to comment
Share on other sites

Ono o čemu smo ovde diskutovali, Tajms je dan-dva kasnije pretočio u tekst u kome opisuje novu svetsku podelu, sličnu onoj hladnoratovskoj, u kojoj Kina svakako nije neutralna već je očigledno na strani Rusije.

 

Kako piše Tajms, Sijev dolazak u Moskvu dodatno je ideološki i strateški polarizovao svet, a odnosi Zapada i Istoka nisu bili tako loši još od Hladnog rata.

 

Zatim autori navode kako je, suočen s padom koji je počeo još kada je Rusija izgubila Hladni rat, kao i kasnijim demografskim i ekonomskim slabostima koje joj ugrožavaju budućnost, Putin odlučio da krene u vojni avanturizam. I budući da mu se Zapad nije suprotstavio dok je ugrožavao Gruziju, zatim u prvom talasu Ukrajinu i onda i Siriju, osetio se dovoljno jakim da napadne Ukrajinu.

 

I tu Tajms dolazi do uloge Kine, koja je u početku taktizirala. Čak je i u Kini cenjeni politikolog Hu Vej savetovao Peking da se distancira od Moskve i priđe Vašingtonu, ali su ga ignorisali i Peking i Vašington.

 

Amerika je, kako to Tajms detektuje, postupila nesmotreno jer je od sveta zatražila da ili podrži sankcije Moskvi ili ih ignoriše, pa je tako države koje nisu isprva htele da se mešaju u rat naterala da se prema njemu nedvosmisleno postave. I Kina se nedvosmisleno postavila...

 

Rat je videla kao priliku da nabavi jeftine energente i da se opet ne pridruži američkim sankcijama kao i kada je Tramp 2018. sankcionisao Iran. S druge strane, Tajms se pita da li je Bajden možda mislio da Kina neće tako besramno stati na stranu Rusije i za rat u Ukrajini okriviti NATO, a upravo je taj manevar Pekinga kulminirao kada je Si posetio Putina.

 

E, sad je red na Kisindžera, dva dana pošto ga je moja malenkost pominjala u kontekstu politike koja bi morala da bude nasušna potreba za SAD u odnosu na Kinu.

 

Deo teksta koji nije moj, već Tajmsov nakon naše ovdašnje polemike o Kisindžeru, glasi ovako:

Veliko dostignuće nekadašnjeg ministra spoljnih poslova SAD Henija Kisindžera bilo je zbližavanje Kine i SAD tokom Hladnog rata. Sovjetski savez je zbog toga uvek bio podređen, u subordinarnoj poziciji. A Bajden je uspeo da  postigne potpuno suprotno - odnosi Kine i SAD nikad nisu bili napetiji.

 

Dakle, ponavljam, reč je o Tajmsovim stavovima koji su objavljeni nakon naše debate na ovom mestu. Don't shoot the messenger...

 

Prenoseći ih, završavam sa tom temom jer je valjda sada svima jasno ko je na čijoj strani, i skidam sa sebe svaku odgovornost za dalje reakcije na tu temu jer se u tom slučaju više ne polemiše sa mojom malenkošču, koja je odranije iznela vlastite stavove, već sa autorima ovog teksta i nosiocima uređivačke politike Tajmsa.

 

https://www.thetimes.co.uk/article/vladimir-putin-xi-jinping-summit-new-cold-war-kgkttj860

Edited by Nek grmi jako
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...