Jump to content

Marko

Član foruma
  • Posts

    5,733
  • Joined

  • Last visited

Everything posted by Marko

  1. Odlično, i to je nešto. Nisam igrao takav ulog davno na košarku, samo hockey i baseball 😊
  2. I? Koliki je dobitak? Ako si igrao više Ziona i Jokića (obojica 30+)
  3. Marko

    Svastara

  4. Što bi reko Goatmentator: Bringin da truth from da roof!
  5. Kako se računa staž sa više godina neigranja? U ovom slučaju, MJ je ladio tri godine pre nego što se vratio za 2001/2002. Nije ne znam kako interesantno pričati o takvim detaljima, ali nije ni nebitno ako se već priča o tome ko je kad bio star, a ko mlad igrač, ko je kako u kojim godinama igrao, konstantnosti itd
  6. Marko

    Svastara

  7. U XIX veku sve umetnosti su manje više sjajne. Zapravo, jako puno ljudi će reći da ne može da se nagleda umetnosti stvorene u godinama, ajd' grubo određeno, 1500-1900. Ko zna koliko je umetnika zaboravljeno, što zato što su bili u senci nekog boljeg/poznatijeg, što zato što neko nije jače kopao/dela nisu sačuvana. Naravno da je Akademizam lako kritikovati, to je zicer, jer je opšte poznato koliko su idealizam, klišei prisutni, i to ne samo kod slika sa istorijskim i mitološkim motivima. E, ali opet, imajući u vidu ne samo umetničku vrednost, nego i koji su se sve slikari Romantizma, Realizma i Impresionizma učili kod akademskih majstora, baš i nema mesta oštrijoj, ja bih rekao i bilo kakvoj kritici. Mrzelo me da linkujem još od ovog, samo svoje najomiljenije sam okačio, pa evo https://en.wikipedia.org/wiki/Jean-Léon_Gérôme , dosta slika ima. Vidi se koliko je značio za Orijentalizam, plus ove "Istine", koje su nešto posebno, za kraj opusa.
  8. Slikari Akademizma su naravno morali ovladati ne samo koloritom, nego i formom, kompozicijom itd, jer su zadati ciljevi bili kompleksni, zahtevni u svakom smislu. To se podrazumevalo. I ne može, ne bi trebalo biti drugačije, pogotovo kad se radi o istorijskim temama. U svojim ranim godinama, prolazili su strašnu konkurenciju, selekcija je bila rigorozna za stažiranje kod već afirmisanih majstora slikarstva, pa zanat i tehnička obučenost nikad nisu bili dovođeni u pitanje. Na prvoj slici, koja je naslikana nekih 200 god nakon događaja, neki manji umetnik bi smanjio doživljaj - Louis XIV i Condé bi bili prikazani u nekom intimnijem susretu, ili bi slika bila sa daleko manje likova i detalja, a ne kao grandiozni, trijumfalni doček u Versaillesu, sa sve dvorjanima, gardom, zaplenjenim zastavama oko stepenica, umetnički detaljima dvorca itd. Mala digresija: Ono što me nasmejalo inače je, kad sam tražio razne umetnike u Općoj Enciklopediji, (Zagreb, '70-ih), koliko njih izostaje, ili im se posveti jedna do dve rečenice. Ali zato kad se radi o raznim narodnim herojima i herojčićima, funkcionerima i podobnim imenima - Spašavaj se ko može, da ne poveruje čovek da se ono zvalo opštom enciklopedijom. Ja nisam mogao da dođem sebi kad sam prvi put tražio neka imena, čak i sa očekivanjima da je objektivnost skroz u drugom planu. Znao sam da je ideološki pristup sveprisutan, zbog toga kada su tomovi izašli, ali opet, ono je za nevericu. Konkretno, ovaj slikar ima dve rečenice i jednu sliku u prilogu.
  9. Jean-Léon Gérôme, (1824-1904), nekoliko meni omiljenih radova
×
×
  • Create New...