Dragan

Ni ovo nije lose.

Da li je Rusija pretnja NATO-u? Odgovor je: Rusija nije neposredna pretnja jer je Ukrajina odlučila da se bori protiv njih. Da je Ukrajina dočekala Rusiju, kao što je Putin očekivao, i udružila snage, političari EU bi do sada menjali pelene.

Interesantna stranica - Udeo obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije Udeo obnovljivih izvora energije u globalnom miksu električne energije porastao je za 10 procentnih poena na 30% od 2010. godine.

Izgleda da je vreme da se prebacimo na zabavnu stranu.

How western sanctions are squeezing Russia ... If you can’t draw on savings abroad or ongoing export sales to ease your budget or resource constraints, the only way to get more resources for your illegal war is to take them away from alternative uses at home. And there are basically three ways in which a government can make such a transfer happen: -Through policies that force the private sector to reduce spending or give up resources, ranging from taxation, higher interest rates and outright confiscation (or conscription, in the sense of “human resources”) -Through domestic borrowing (foreign borrowing is hampered by sanctions), where it cajoles the domestic private sector into giving up resources against a promise to get them back with interest later -Through inflation that reduces the real economic value of assets and incomes that are not fully protected against price rises The choice will be determined by a trade-off between having to raise enough resources and imposing little enough pain on those who might be able to oppose you. That, as all revolutions (and perhaps even this week’s US election) seem to tell us, requires avoiding excessive inflation. Inflation is not low in Russia: prices are rising at an annual rate of 9 per cent a year, and wages by a lot more in the sectors trying to draw in labour. But it would have been much higher had it not been for a draconian monetary policy, with the central bank rate at 21 per cent. Which is where we come full circle, back to Chemezov’s complaint about the high cost of credit. Only on the surface is this a discussion about the right monetary policy. At heart, it reflects an acute resource allocation dilemma. The high interest rate is part of a necessary policy package that starves long-term corporate investment and all but some subsidised credit-financed spending in order to maximise resources in short-term defence-related production while avoiding too much of the burden being paid by the real wealth inflation-exposed households. If exporters’ corporate investment was not to suffer as much, somebody else would have to suffer instead. But we have come to the point where executives very much part of the establishment feel free to complain about the resource allocation that has been decided. The upshot is that western policy is having significant economic and political effects, despite superficially positive accounting numbers for Russian GDP growth. These are levers western countries can work harder at little or no cost to themselves: by cutting off more Russian financial institutions, by wielding secondary sanctions (more) to discourage circumvention, by redirecting outright Moscow’s blocked central bank reserves for Ukraine’s benefit, and by speeding up the technological upgrading of the west’s cross-border financial architecture to pre-empt leapfrogging by Russia and its friends.

Ima jedna prica, koju vi mladji mozda ne znate, a koja je slicna ovoj danasnjoj sa zelenima. Ukratko: The Ozone Story ; Ozone layer Bitni momenti: - The full extent of the damage that CFCs have caused to the ozone layer is not known and will not be known for decades; however, marked decreases in column ozone have already been observed. The Montreal and Vienna conventions were installed long before a scientific consensus was established or important uncertainties in the science field were being resolved. The ozone case was understood comparably well by lay persons as e.g. Ozone shield or ozone hole were useful "easy-to-understand bridging metaphors". Americans voluntarily switched away from aerosol sprays, resulting in a 50 percent sales loss even before legislation was enforced. After a 1976 report by the United States National Academy of Sciences concluded that credible scientific evidence supported the ozone depletion hypothesis a few countries, including the United States, Canada, Sweden, Denmark, and Norway, moved to eliminate the use of CFCs in aerosol spray cans. At the time this was widely regarded as a first step towards a more comprehensive regulation policy, but progress in this direction slowed in subsequent years, due to a combination of political factors (continued resistance from the halocarbon industry and a general change in attitude towards environmental regulation during the first two years of the Reagan administration) and scientific developments (subsequent National Academy assessments that indicated that the first estimates of the magnitude of ozone depletion had been overly large). ... Godine 1987. predstavnici 43 zemlje potpisali su Montrealski protokol . U međuvremenu je industrija halougljika promijenila svoj stav i počela podržavati protokol za ograničavanje proizvodnje CFC-a. Međutim, ovaj je pomak bio neujednačen jer je DuPont djelovao brže od svojih europskih kolega. DuPont se možda bojao sudskih postupaka u vezi s povećanjem raka kože, pogotovo jer je EPA objavila studiju 1986. godine u kojoj se tvrdi da se u SAD-u u sljedećih 88 godina može očekivati dodatnih 40 milijuna slučajeva i 800.000 smrti od raka. I EU je promijenila svoje stajalište nakon što je Njemačka odustala od obrane CFC industrije i počela podupirati korake prema regulaciji. Vlada i industrija u Francuskoj i Velikoj Britaniji pokušali su obraniti svoje industrije koje proizvode CFC čak i nakon potpisivanja Montrealskog protokola. Physikochemiker Mario J. Molina und Frank Sherwood Rowland, koji su 1974. prvi upozoravali na opanosti stvaranja ozonskih rupa su dugo, od strane hemijske industrije, bili difamirani (cak i kao ruski spijuni koji hoce da uniste USA hemijsku industriju). Kasnije su dobili nobelovu nagradu za hemiju. Na srecu Reagan nije bio stabilna budala (globalno zatopljenje, a u New Yorku pada sneg i nema veze sto ce nivo okeana malo da poraste, ha ha ha) i - godine 1987. američki predsjednik Ronald Reagan i britanska premijerka Margaret Thatcher podržali su sazivanje međunarodne konferencije na kojoj je pregovarano i usvojeno postupno ukidanje nekoliko industrijski korištenih kemikalija u Montrealskom protokolu .

Nije se lose snasao kada je Nemackoj hitno trebao gas usled iznenadne, brutalne agresije zlog gnoma. Mislis li da bi bilo bolje i moralnije, da je lepa i pametna Sahra, za koju si glasala, napravila deal sa zlim gnomom ?

Zeleni mozda jesu radikalni i mozda ne trebaju Nemackoj, USA, Kini ... ali trebaju svetu. Ako ne sada, onda najkasnije za 20-30 godina.

Zar neko stvarno misli da se USA sistem (bilo R, bilo D, bili na vlasti) brine za radnicku klasu ? Politicarima su bitni glasovi, a pravi vladaoc je krupni kapital. Radnici su samo nuzno zlo (jos uvek).

Sad kad ulete AFD i BS (bullshit) lepa i pametna Putinknecht, ima Nemacka da procveta.

Pri cemu je upitno da li ce ovaj izbor zaista biti u interesu glasaca koji su glasali za stabilnu budalu. Dobra stara vremena iz njegovog prethodnog mandata su dobrim delom zasluga Obame i tadasnjeg globalnog ekonomsko-politickog stanja. Sadasnja USA ekonomija stoji zapravo veoma dobro i Biden nije ucinio puno gresaka pri rasciscavanju haosa kojeg je nasledio od stabilnog. Stabilni sada ne moze puno poboljsati ni ekonomiju, ni globalnu politiku, ali moze upropastiti jako puno (nesto si vec napisala). Pitanje je samo vremena, za koje ce se glasaci razocarati u novog Mesiju (osim onog hardcore kult jezgra - oni ce mu ostati verni do smrti). Meni je najvise zao Ukrjinaca, ako pomoc USA prestane, sto je lako moguce, bas sada kada treba jos samo godinu-dve stisnuti russiju da pukne.

Laku noc Ameriko. 😞

@attolini Kako bi ti ocenio stanje russke ekonomije trenutno i u bliskoj buducnosti (naredne 1-2 godine) ?

Koji deo od onoga sto sam napisao ti nije jasan ?

Kao da postoje dve strane koje bi lomile i krsile. To je na tragu onoga ~ ‘very fine people on both sides’.

Mnogo agresivnije od 21% kljucne kamate ? Problem je sto centralna banka zapravo vise nema deviza da podrzi rublju i sto vlada/zli gnom izdaje puno vise para nego sto bi banka to htela. Sve sto russiji treba iz inostranstva mora da plati u devizama, jer je rublja samo interni novac. Nesto se vrti i u rupijama i juanima, ali je i to problematicno. Skoro su cak sa Pakistanom ugovorili robnu razmenu slanutak i leca za pirinac i mandarine, bas usled ovih problema. Kljucni podatak ce biti budzetski deficit ove godine, jer njega ce morati pokriti iz National Wealth Fund *, koji je zapravo i razlog zasto russija nije vec krahirala. Iz tog fonda se do sada finansirao rat i privid stabilnosti, a on polako ali sigurno presusuje. Trosenje tog fonda na beskorisnu ratnu opremu i plate vojnika i onih koji rade u vojnoj industriji (ekonomski nezasluzeno prevelike, jer neproduktivne za drustvo) donosi veliki, ali beskorisni, rast privrede (GDP kojim se hvale), ali i ogromni inflatorni pritisak. Centralna banka je pre dve nedelje podigla kljucnu kamatnu stopu sa 19% na 21%. Zasto, ako je inflacija zvanicno pala sa 9.1% na 8.6% ? Zato sto se radi o potemkinovoj privredi, tj. russi jednostavno lazu. Inflacija je verovatno oko 20% sa tendencijom rasta. Nabiullina to zna i zato ce, o cuda, u decembru opet podici stopu na 23%. No ni to nece pomoci. Moguca su dva scenarija: 1. stagflacija (dogodine ekonomski rast pada, usled nedostatka radne snage i sankcija + inflacija i dalje raste) 2. hiperinflacija (ako Nibiullina padne kroz prozor i centralna banka smanji kamatnu stopu) Kako god iduce godine se russka ekonomija, koju ce prvo osetiti siromasniji i srednji sloj (mnoge firme koje nisu u vezi sa vojnom industrijom ce propasti, jer je kamata na kredite vec sada 25-26%). Nemogucnost vracanja stambenih kredita i kupovine novih kuca/stanova, ce uticati na velike gradjevinske firme i banke (do sada je vlada subvencionirala kupovinu stanova, ali je to morala zaustaviti). Vojni etat je povecan 30% (ali ako se uracuna inflacija to znaci da su vec sada na limitu), a mnoge druge oblasti (prosveta, zdravstvo, obnova infrastrukture su na gubitku). Ove zime cemo citati opet o poskupljenju grejanja i struje u russiji, pokidanim cevima za vodu i grejanje ... jer nema para za obnovu infrastrukture. Bondovi koje je CB htela da proda nisu prodani i pored visokih kamata. Znaci domaci poverenici nemaju poverenja, a stranih nema (cesto se navodi nisko zaduzenje russije kao super stvar - problem je samo sto bi se oni sada rado zaduzili vise, ali ne mogu). russija uskoro nece imati dovoljno novaca da odrzi ovaj nivo ratnih nastojanja i istovremeno socijalni mir (pri cemu su Moskva i Petersburg najvazniji, ostatak russije je vec ionako u banani). Sledeci korak (koji sam vec pre dve godine najavio i koji se vec desava) je dizanje poreza na sve i svasta i na kraju nacionalizacija, planska privreda i ... kolaps. PS * 1 February 2022 ($177 billion) comprising: 38.56 billion euro (worth $41 billion), 4.17 billion pounds sterling (worth $5 billion), 600.30 billion Japanese yen (worth $4 billion), 226.70 bln Chinese yuan (worth $30 billion), 405.70 tons of gold (worth $28 billion) and 142.1 billion rubles (worth $2 billion) with $67 billion of other non liquid assets.[22] 1 November 2023 ($146 billion) comprising: 3.66 billion euros (worth $4 billion), 279.77 billion Chinese yuan (worth $37 billion), 508.26 tons of gold (worth $33 billion), and 261.8 million rubles (worth $0 billion) plus other non liquid unnamed assets (valued at $72 billion).[23] 1 January 2024 ($133 billion) comprising: 227.33 bln Chinese yuan (worth $31 billion), 358.96 tons of gold (worth $25 billion) and 1.514 bln ruble (worth $1 billion) plus other non liquid unnamed assets (valued at $76 billion). PPS A mogli su biti normalna, bogata drzava, koja vecini svojih gradjana omogucava udoban zivot. 😞

A Timeline of Russia’s Nuclear Threats Against the West Interesantno (i ne sasvim nerealno) razmisljanje kako bi se stvari dalje mogle odvijati, da je Ukrajina pala za 3 dana. US-Dollar - Russischer Rubel USD - RUB 99.00 RUB

Da li je on Spasitelj? Odakle dolazi Trumpova neprekidna popularnost Prije četiri godine Donald Trump je bio na zemlji, danas ima ozbiljne šanse ponovno pobijediti. Što se dogodilo?

Zasto je potrebno da prica satima ? Zasto je potrebno pricati tako dugo ? Da bi sve postalo jasnije ?

Je li Trump fašist? To je središnje pitanje predizborne kampanje. Ono se mora postaviti – i odgovoriti.

Upoznajte gospođu predsednicu Dobro, nije savršena. Ipak, naš je autor prilično impresioniran Kamalom Harris. Subjektivni pristup možda novom američkom predsjedniku.

Trumpov sastanak u vijećnici u Wisconsinu. Kandidat se buni zbog mikrofona, vidno iznerviran počinje simulirati geste koje nalikuju... Publika je razumjela i pljeskala. Večeras, Trump: —Žalio se da mora držati mikrofon, prijetio da će "oboriti" osoblje i nazivao ih "glupima" — Počeo je nerazumljivo brbljati o "tkanju" i rekao da ima "vrlo plodan mozak" — Priznaje da ga sve više ljudi naziva "kognitivno oštećenim" —Razgovarao s bezbrojnim praznim sjedalima do kraja skupa jer su mnogi navijači rano otišli

Kada ce biti donesena konacna odluka i od koga (formalno) ?

Listen to Jeffrey Epstein Spill Intel on Donald Trump’s White House