Jump to content

Eddard

Član foruma
  • Posts

    6,006
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    9

Everything posted by Eddard

  1. Izvor? A da nije onaj makedonski klip sa nekim infektologom.
  2. Lepo je videti da vas humor i dalje služi, lepo ste me nasmejali, ali molim vas ubuduće na za to predviđenoj temi. @Crni Bombarder Wolfgang Wodarg? Raskrinkan kao fake news.
  3. Ovo baš i nije najtačnije. Oni su masovno testirali i one koji su pozitivni stavljali u self-quarantine, prateći ih i putem mobilnoh telefona i štatijaznam kako. Da, nije bilo oficijelnog karantina i policijskog časa, ali su svakako pozitivno testirane osobe izolovane, a ostali su imali priliku da vide da li su eventualno bili u kontaktu sa njima, pa su se testirali. Ovde ne treba zaboraviti ni razliku u mentalitetu, gde verujem da je svaki Koreanac koji je mogao biti pozitivan otišao da se testira, a svaki koji jeste pozitivan zaista sebe i izolovao.
  4. Hoćeš i ti da mu se pridružiš?
  5. Podcast Prof. Drostena od juče je doneo par interesantnih i korisnih informacija, pre svega što se tiče lekova, pa ću probati da prenesem najbitnije delove: Testovi na antitela virusa, bilo da je u pitanju klasični ELISA test u laboratorijama, ili oni koji polako dolaze na tržište ("lateral-flow" iliti kao testovi za trudnoću) su dobri da bi se videlo da li je neko preležao infekciju, jer se antitela grade tek nakon 10ak dana od početka infekcije. Za sveže slučajeve su neupotrebljiva, tu jedino detekcija virusa u grlu/plućima/stolici ima smisla (PCR). Raširenost imunoloških testova je još uvek mala, samo vodeće laboratorije imaju ELISA testove, tako da će proći nekoliko nedelja do dva meseca dok to ne bude dostupno praktično da u svakoj ordinaciji lekara se uzme uzorak, pošalje u lokalnu laboratoriju i brzo dobije rezultat. Dakle, u sadašnjem trenutku nisu nešto na šta treba obraćati mnogo pažnju, kasnije da se proceni koliki je procenat imunizovanih, pogotovo kod zdravstvenih radnika će imati smisla. Dinamika infekcije je takva da virus u prvoj nedelji može dobro da se dokaže u ždrelu, pa polako silazi u pluća. Već od početka te prve nedelje može da se desi da brisom iz ždrela se više virus ne detektuje jer je u maloj koncentraciji, ali i dalje može aspiratom ili ispljuvkom iz pluća, kao i u stolici. Problem je đto pacijenti tek u drugoj nedelji bolesti dolaze u bolnicu, kad se i klinička slika pogoršava. Tu pomaže onda CT pluća, kao i pomenuti uzorak sputuma. Lekovi: Remdesivir - lek protiv Ebole, takođe RNK virusa, koji deluje tako što inhibira enzim RNK-Polimerazu, koja praktično multiplikuje virus u ljudskoj ćeliji, a koju ima i SARS-CoV-2. Lek je dobro poznat, deluje i protiv Coronavirusa u ćelijskoj kulturi i na životinjskim modelima, ali... lek se daje samo pacijentima kojima već treba kiseonik i koji ulaze u kritičnu fazu bolesti. Problem je u tome što je to direktna antivirusna supstanca koju zapravo treba davati ranije. Zato što virus napada respiratorni trakt u prvoj nedelji bolesti. U drugoj nedelji bolesti, gde se ona pogoršava, već imamo kombinaciju imunoloških i virusnih efekata koji deluju u plućima. To sugeriše da u ovoj kasnijoj fazi se ne može mnogo uraditi ako samo dajete nešto protiv virusa. Tada mora da se deluje i protiv protiv prekomernog imunog odgovora (cytokine-storm). Ovo se odnosi i na Remdesivir i na druge supstance koje imaju direktan uticaj na virus. Ono što je dobro - mehanizam je poznat, lek poznat, deluje na virus, pa bi mogao imati efekta, ali problem je u tajmingu davanja. Chloroquine - takođe poznat lek koji se koristi protiv malarije, reumatoidnog artritisa itd. Za njega se zna da deluje tako što menja jonski sastav ćelije, tj. pH i time sprečava replikaciju ne samo Coronavirusa već i svih drugih u ćelijskim kulturama, znači jedno nespecifično dejstvo na sve i svašta, samim tim i mnogo neželjenih efekata. Ponovo se osvrnuo na francusku studiju opet rekavši da je poprilično manjkava i da on ne očekuje da ovaj lek igra bilo kakvu ulogu protiv Coronavirusa, pogotovo ne da bude čarobna pilula koja će pacijente da izleči, ako i bude efekta biće minorni, ali potrebne su bolje studije. HIV lekovi (Lopinavir + Ritonavir) - inhibitori enzima proteaze koja ima ulogu da već napravljen virusni protein isecka u gradivne delove virusa - ukratko, prvi rezultati za Coronaviruse nisu obećavajući, najverovatnije jer je proteaza drugačija nego kod HIV-a. To je pokušano čisto iz očaja, ajde da probamo, ali bez rezultata. Favipavir - takođe inhibitor RNK Polimeraze, u nekim zemljama se koristi protiv Gripa (u Japanu može da se kupi). Ovaj lek je lično Prof. Drosten u vreme epidemije SARS i MERS u laboratoriji testirao i nije pronašao nikakav efekat na ćelijsku kulturu. Ali lek se trenutno daje u Kini sa određenim pozitivnim rezultatima i rađena je studija koja pokazuje, da ako se da u ranoj fazi, ima statistički značajnu razliku u kliničkoj slici, tj. dovodi do poboljšanja. U grupi kritično bolesnih nije bilo efekta. Obećava, mora da se još testira, potrebne su studije, ova jedna nije dovoljna za definitivan zaključak. On je lično iznenađen zaključcima studije i skeptičan, ali može da bude značajno. Interferoni - ukratko, ne. Ako se daje baš baš rano onda može imati efekta ( a pritome su neželjena dejstva velika), a ako se da kasno onda može da deluje kontraproduktivno i opasno. Camostat - lek koji je u upotrebi kod hroničnog pankreatitisa, supstanca je koja sprečava ulazak virusa u ćeliju (trenutno ispitivanja vrše naučnici u Göttingenu sa Drostenom), tako što inhibira ćelijski enzim transmembransku proteazu koja pomaže virusu, odnosno potrebna je virusu da ovaj uopšte uđe u ćeliju (virus se razmnožava samo u ćeliji, znači mora u nju). U ćelijskim kulturama deluje, ali sad moraju da se preskoče regulative i studije na životinjama da bi se ispitalo da li deluje i in vivo i sa tim trenutno počinju, pa ćemo videti. Još jednom, prirodni tok infekcije: U početku virus prelazi na sve sluzokože i sve organe respiratornog trakta. U gornjem delu prvo (ždrelo), a zatim dole u pluća (prva nedelja). U drugoj nedelji dolazi imuni sistem i pokušava se osloboditi virusa. Ovaj imuni odgovor, na prvi pogled, je naravno dobar. Ali na drugi pogled, ta reakcija takođe može biti preterana i može biti takva da mora da ukloni određeno zaraženo tkivo. Ne postoji drugi način da se oslobodite virusa. Ovo stvara, na primer, upalu, koja se zatim vidi na snimanju, CT-u, u plućima. Ako se nastavi, onda se u teškim tečajevima može dogoditi da određene imune reakcije postanu nezavisne od virusa. A virus je već relativno dobro eliminisan, još nije potpuno nestao, ali verovatno se više ne razmnožava aktivno. Ali procesi upale se nastavljaju. A to je otprilike treća sedmica bolesti i dalje. I tu antivirusni lekovi ne pomažu, već bi trebalo da se daju u prvoj nedelji infekcije. A prva nedelja je po pravilu blaga, tek na kraju nje ide ili u dobrom ili u lošem pravcu. A s obzirom da se ne zna u kom će pravcu bolest i da kod ogromne većine ide u dobrom pravcu, onda ne mogu ni ovi lekovi tek tako da se daju jer nisu potrebni, pa bi to bilo eksperimentalno davanje leka bespotrebno, off label upotreba. Etički problem.
  6. Istine radi, pošto sam ja taj koji je reporte rešio i udelio warn-ove, čitava ta rasprava je krenula od podmetanja Amiga da mrd finansijski podržava besmislene ratove, na šta je ovaj, takođe neprilično odreagovao. Oba korisnika su upozorena, postovi obrisani. Dakle, ako ćete već da prozivate moderaciju, onda se naoružajte činjenicama. U ovom slučaju je krivica na obe strane, a Amigo po svom starom dobrom običaju kalimeriše. Naše strpljenje za obojicu je već na izmaku i to njihovo međusobno proganjanje po svim mogućim temama (a tu uključujem i Yoyogija i Denisa) dolazi do svog kraja, ovakvog ili onakvog, izbor je na pomenuroj četvorci. @Vjekoslav sporni post nam je promakao, uklonjen je, hvala na intervenciji.
  7. Eddard

    Netflix

    Naravno, tu si u pravu. Ja i dalje filmove na engleskom gledam sa engleskim titlom, na nemačkom sa nemačkim, nego mi u početku bilo malo teško, pa sam povremeno hteo da odmorim mozak.
  8. Eddard

    Netflix

    To sam se ja svojevremeno pitao, kad sam došao u Nemačku, da li postoji način da se dodatno uključe pojedini titlovi, kao srpski, jer je činjenica da postoje. U razgovoru sa podrškom Netflixa rečeno mi je da to u principu nije moguće jer je svaki Netflix u svakoj državi posebna firma za sebe, koja kupuje određene sadržaje. Tako Netflix Deutschland kupuje npr. seriju Breaking Bad sa nemačkim, engleskim, turskim, ruskim titlom. Ako bi hteo sa srpskim, onda mora to dodatno i da plati, a to im se realno ne isplati. Tako da za tebe u Češkoj još manja verovatnoća za to. Rekao mi je da upišem na stranici za predloge serija one koje želim na srpskom, pa će razmotriti, ali od toga naravno mrka kapa, potražnje nema.
  9. Može, biće uskoro dostupni i za široku upotrebu... Čak i već ima preko eBay-a, ali oni nisu još validirani, iako su možda i tačni.
  10. Pa eno, apelovala država na medicinske radnike u inostranstvu da se vrate i pomognu [emoji6]. A par hiljada ih volontira ili džedži na birou...
  11. Evo ti i kritički osvrt na njegove stavove iz Spiegel-a i Welt-a, probaj kroz Google Translate. https://www.spiegel.de/wissenschaft/medizin/coronavirus-die-gefaehrlichen-falschinformationen-des-wolfgang-wodarg-a-f74bc73b-aac5-469e-a4e4-2ebe7aa6c270 https://www.welt.de/gesundheit/article206667595/Wolfgang-Wodarg-Warum-dieser-Mann-die-Fakten-ignorieren-will.html Uglavnom, diskreditovan od brojnih stručnjak kao teoretičar zavera i fake news.
  12. Pa da, ali onda koštanje nije posledica (samo) kvaliteta medicinske usluge u US, već regulative i birokratije - a to je ono što čini onda sistem lošim. Zašto je toliko naduvana birokratija u US, ako u drugim zemljama nije, a efekat je isti ili sličan. To i želim da kažem - treba onda taj deo sistema da se menja. Bilo bi zaista tužno i tragično da je isto vreme (a pod vreme mislim na ispunjavanje potrebnih uslova) potrebno za otvaranje IT firme i za otvaranje bolnice. Mislim da je glupo da objašnjavam zašto. Da li to baš mora da traje 6 meseci, well ne mora, ali onda - menjajte birokratiju koja vam troši ogromne pare, a doprinosi čemu tačno? Opet dolazim do zaključka - ne košta toliko više zato što je, vau, medicina u US svemirska, a svuda ostalo onako, da kažemo prosečna, već zato što sistem ne valja. Karolinska, Charite (plus još bar 10ak vrhunskih med. ustanova u DE), Zurich, Toronto (o Japanu i Južnoj Koreji da ne govorim)... itd. su samo dokaz da i uz manje novca, odnosno uz bolje organizovan sistem, takođe mogu da se imaju vrhunske zdravstvene ustanove.
  13. Podcast 21 je baš onako jedno imunološko predavanje koje na momente ni ja nisam razumeo, a kamoli neki Hans, poljoprivrednik iz Emslanda.... Malo se prof. zaneo.
  14. Nastavak po starom. 7 dana. Svaki sledeći put duplo.
  15. Nastavak po starom. 7 dana. Svaki sledeći put duplo.
  16. I mene takođe. Zbogom.
  17. Eddard

    interreg

    A, što te muči, jado? 😁😎
  18. Šišanje završeno, rezultate neću da objavljujem, živ sam i zdrav, a frizura, uz minimalne defekte, sasvim dobra [emoji41][emoji16].
  19. Neće! Ja danas dajem svojoj ženi (koja nije frizer, već hirurg) da me šiša mašinicom, pa nek mi je bog u pomoći. Ako se ne javim više, znate šta je u pitanju 😀.
  20. Hoćeš da kažeš da aposlutno svaka bolnica ima skuplju i moderniju opremu? Da je neka bolnica u zabiti Alabame (sorry Zoki), isto opremljena kao i Hopkins? Naravno da nije. Drugo, šta misliš čime se leče i dijagnostikuju ljudi na Charite-u (koji je takođe u prvih 20 bolnica sveta, tačnije 5. po nekim listama, kao i Karolinska, Zurich, Toronto..., 35 od 100 su u Evropi, "samo" 21 u USA 😉 - možda izvor nije najrelevantniji, ne znam, ali ne vidim zašto ne bi bio). Ja sam već u više navrata govorio kako je medicina u USA zaista najbolja na svetu, dupe bi dao da imam priliku da radim na jednoj od tih 20, ali ovde ne govorimo o top 20 svetskih ustanova, već o sistemu, sistemu u kojem ima 6k bolnica i nisu sve top bolnice sveta. Takođe, standardi nege postoje i u drugim razvijenim zemljama, nije ih US izmislila, šta misliš po kojim kriterijumima i kojom opremom se leče ljudi na najboljim bolnicama u Evropi - istom onom kao i na Hopkinsu, veruj mi. A svaki građanin Nemačke može, ako želi, da ode da se leči na taj Charite, ako mu se njegova lokalna bolnica ne dopada. I platiće isto koliko i u njegovoj lokalnoj bolnici - ništa. A i Charite i njegova lokalna bolnica će od osiguranja za to da dobiju istu sumu novca po DRG-u. A ljudi ipak ne hrle u Charite već se zaista i leče u svojim lokalnim bolnicama, uprkom izboru koji imaju. Imam utisak da ti misliš da se samo u US leči po najnovijim metodama, a do ostali to rade pomoću štapa i kanapa. Ta razlika između medicine u USA i medicine u ostalim razvijenim zemljama sveta je svakim danom sve manja i manja. Druga priča su istraživanja, tu je Amerika još uvek daleko ispred svih. Ovo nema veze sa kvalitetom medicinske usluge. Takođe, ako je neko majstor za birokratiju, to su Nemci, veruj mi da i ovde vode ratove sa osiguranjima i kojekakvim regulatornim telima. Dakle, razlog nije kvalitet medicinske usluge, već kultura i sistem koji omogućuju da se za svaku budalaštinu tuži bolnica. Kao što rekoh, ta razlika je dovoljna za to da bude nešto skuplje, ne i 6 puta. Bolnice su u svim zapadnim zemljama ustanove koje teže da prave profit. U Nemačkoj muku muče sa tim, jako mali broj je onih koji završe godinu u plusu, pa ipak uspevaju da održe nivo usluge. Kad već govorimo o sistemu, Nemačka je jedna od zemalja koja ima najbolju pokrivenost stanovništva bolnicama, na 1000 stanovnika ima 8 kreveta (4. na svetu), USA ima samo 2,8, uprkos toliko velikoj potrošnji. Takođe, ima oko 2000 bolnica na površini od 357k km2 (5,6 bolnica na 1000 km2), USA oko 6k na 9840k km2 (0,6 na 1000 kv2) - ok, ovo zbog geografske razlike i gustine naseljenosti ne bih uzimao kao relevantno. Uostalom, sva relevantna rangiranja kvaliteta zdravstvenog sistema (ne medicinske nauke!) svrstavaju evropske sisteme zdravstva među najbolje, dok se US kreće tu negde između 20-30. mesta. Nemoj da me razumeš pogrešno, američka medicina jeste najbolja i naprednija na svetu, tamo gde je dostupna, kad bih mogao da biram gde ću da se lečim, išao bih u Mayo, Hopkins, UCLA, MGH, itd, ali sistem zdravstvene zaštite - nije ni blizu tome, a troši neproporcionalno basnoslovne pare.
  21. Kad je o pomoći reč, Drosten je juče u podcastu pomenuo da je EU u prvim fazama epidemije slala Kini pomoć u maskama i materijalu i da Kina sad uzvraća uslugu. Takođe, Kina je poslala pomoć celoj EU, koju je onda EU prosledila Italiji. https://www.euractiv.com/section/coronavirus/news/eu-allocates-chinese-aid-to-italy-to-fight-against-the-pandemic/
  22. @Angelia Kako tumačiš činjenicu da operacija ugradnje proteze kolena košta u US $50k, a u Nemačkoj €7k? Pri čemu košta isto i u Charité-u i u mojoj bolnici (DRG sistem), znači i kod vrhunskih stručnjaka i kod onih "običnih" hirurga, a kvalitet operacije je podjednak, kad se uzme neki prosek. Ajde da razumem da operacija košta toliko u npr. Brigham & Women's (tržište, jebiga, hoćeš najbolju uslugu, plati), ali zašto košta toliko više u nekoj community bolnici u nekom gradiću u Alabami, to ne razumem. Pri tome, ta cena u DE je za boravak u bolnici do 11 dana (zaista i ostaju pacijenti 7-10 dana ako je sve ok), u US je prosečan boravak 4 dana. Da, ortopedski hirurg zarađuje u USA u proseku 3-4x više od kolege mu u Nemačkoj, ali nije cela razlika u tome.
  23. Znam šta misliš, ali zaposleni su dobili set uputstava kako da se ponašaju i šta da rade u slučaju da su bili u kontaktu ili da imaju simptome i očekuje se da se po njima i ponašaju. Bilo bi preterano da svaki zaposleni mora svaki dan da prođe kroz šator, a i ne izvodljivo, radi se o ca. 1000 zaposlenih. Ono što je meni zanimljivo je što smo dobili uputstva, shodno preporukama Robert Koch Instituta, da normalno dolazimo na posao ako smo bili u kontaktu sa obolelim, dok ne počnemo da ispoljavamo simptome, tek tada se javljamo bolesni, radi se testiranje kod porodičnog lekara, ako je negativno, nazad na posao (naravno, shodno zdravstvenom stanju, ali nema obavezne izolacije). To je ok, jedino što mene buni je period od 12-24h pre ispoljavanja simptoma, kada je osoba navodno infektivna, to otvara prostor za dalje širenje infekcije...
  24. Komentar o nošenju maski iz Lancet Respiratory Medicine
  25. @Vjekoslav Izvini na okasnelom odgovoru, ne, zaposleni ne moraju kroz šator.
×
×
  • Create New...