Jump to content

Div

Član foruma
  • Posts

    3,600
  • Joined

Everything posted by Div

  1. Div

    corona zajebancja

    Treba suspendovati teme o corona viRusima.
  2. Barem ono kulture što pretekne posle Maje Gojković.
  3. Ministar kulture i infrastrukture.
  4. Div

    Izbori 2022

    Već bezbroj puta čitam nešto ovako, EU toleriše Vučićeve postupke jer je koristan, završava posao, nikako da skontam šta on to završava što drugi nisu ili ne bi hteli. Šta je Vučić prihvatio ili učinio što Tadić, na primer, nije, kakvi su odnosi sa susedima, medijske slobode, korupcija, nezavisnost institucija, šta se zaista promenilo otvaranjem nekih poglavlja, kozmetičke izmene zakona mi nisu dovoljne da zaključim da Vučić išta suštinski menja. Stoji jedino da je EU baš briga.
  5. Div

    Izbori 2022

    To što Vučić, a i njegovi predhodnici, zovu neutralnost nije neutralnost, neutralne su Švedska, Finska, Švajcarska. Iako je danas prevaziđen, svojevremeno je pokret nesvrstanih bio savest čovečanstva, uspešno se angažovao u rešavanju nekih sporova između članica pokreta, davao kompromisne pedloge u UN koji su omogućavale izglasavanje odluka u UN koje u tadašnjoj blokovskoj podeli ne bi bili moguće izglasati. Između NATOa i Rusije, uvek NATO, jednostavno, biram manje zlo, inače vojni savez, po prirodi stvari, služi za ratovanje, ubijanje, diplomatija vodi miru i saradnji na principijelnim osnovama. Svet je takav da je špnekad nužno angažovati silu radi sprečavanja zločina, očuvanja mira ili primirja, ali vojne intervencije treba da budu u ingerenciji UNaa ne jedne od najvećih sila. Nesvrstavanje u blokove ne znači ne imati stav o pojedinačnim slučajevima, ne moram biti član NATO pakta da bih video zločin koji čini Rusija u Ukrajini, a ne znači da sam na strani rusa ako vidim da NATO izvodi nepromišljene poteze koji su odraz interesa jedne sile, nije im cilj mir već produžena napetost koja, ne rešavanje problema već držanje otvorenih pitanja beskonačno.
  6. Možda posle ovoga nikome neće trebati maska. Bićemo slobodni.
  7. Ja sam onomad dobio Xiaomi 11t pro 8/256gb, mislim a ima slične specifikacije kao taj Honor, ali ima duplo jači punjač, 120W, puni od 20 do 100% za 15-20 minuta. Ostale mogućnosti još nisam ni testirao, više koristim stari Honor 20, isto 8/256GB.
  8. Isto za šta i ovo, samo radi na drugom principu:
  9. Kaže, u to vreme, Lepa Lukić: I moja nova ploča je ošundovana.
  10. Biće nam lepše ako u reke i potoke sipamo otrove iz domaćih fabrika, to ti je pravi patriotizam.
  11. ...i građevinarstvom i poljoprivredom i turizmom i ....
  12. Mislim da je Zoran Drakulić bio zainteresovan za Bor, ali je, ako se dobro sećam, u to vreme cena bakra bila niska, dugovi RTB Bor veliki, nisu postigli dogovor, kao i sa nekim kanadskim i rumunskim kompanijama. Evo, ovih dana i protesta stanovnika Velikog Krivelja zbog uslova života, otkupa zemlje radi proširenja kopova, ljudi žive u oblacima prašine, miniranje na 100 metara od kuća, ude im minimalne cene za zemlju i kuće, neke lokacije za preseljenje koje nisu dugoročno rešenje. Takođe, bune se i u okolini Žagubice protiv rudnika zlata, shvataju ljudi šta ih čeka.
  13. Prva knjga koja je kupljena meni, početkom šesdesetih: pa godinu, dve posle, 100 knjiga za decu Lastavica: Politika za decu redovno, Zabavnik povremeno, u školi: Pionir, Kekec, Dečje novine. Imali smo u kući Vujakliju, Malu prosvetinu enciklopediju i Enciklopediju Larus. Većinu tih knjiga smo poklonili kada su već i moji sinovi odrasli.
  14. Negde, početkom sedamdesetih, prenos sa Karaburme: -Dragi slušaoci, na omladinskom stadionu igraju OFK Beograd i Crvenka, prisutno je nekoliko desetina gledalca, mogao bih sve pojedinačno da ih predstavim ali ne verujem da bi vam to nešto značilo. U Nikšiću ide prenos za lokalni radio: -Centaršut na Tibljaša, šut, neće lopta u mrežu oca joj očinog, daj jednu cigaru.
  15. Mislim da Radivoje i Marko nisu bili u srodstvu, samo isto prezime.
  16. Gestetner je naziv firme a uobičajeno se koristio za sve uređaje koji kopiraju, štampaju u malim serijama. čak i za ovo: Površina se premaže štamparskom bojom, preko se stavi matrica, pa preko nje papir, kroz matricu prolazi farba i ostavlja otisak na papiru. Osamdesetih smo imali u firmi električni Geštetner koji je skoro sve osim umetanja matrice radio automatski, brojao otiske, pakovao otštampane listove, slagao u "knjigu", heftao. Čudo tehnike dok nije došao fotokopir, a sve zajedno je otišlo na otpad kad su došli laserski štampači. iz tih vremena, 60-7 je i mehanička računska mašina, tzv, mućkalica.
  17. Ne sećam se te profesorke, ni po imenu ni po opisu, a išao sam u 11tu, rekao bih da nisam mnogo stariji, tek pola veka od mature a već se zaboravlja po nešto.
  18. Div

    corona zajebancja

    -Zamisli šta mi se desilo jutroš, uđem u pekaru, kažem daj mi 250 gr bureka i jogurt, ona kaže nemamo jogurt, ja kažem, dobro, daj mi dve kifle i jogurt, ona opet, nemamo jogurt, ja, dobro, daj mi đevrek i jogurt, ona se izdere na mene, ama, čoveče, nema jogurta. Šta bi ti uradio da si bio na mom mestu. -Uzeo bih onaj jogurt i gađao je u glavu.
  19. Ko štedi taj vredi-jedan od prvih reklamnih slogana koje sam upamtio. Ta cena traka na štednim knjižicama je magnetna traka, memorija, Beobanka je imala jedan od prvih računskih centara, na šalterima su imali mehanografske mašine koje su očitavale i upisivale podatke na tu traku i, istovremeno u knjižicu, na papir. U početku me je najviše čudilo kako mašina zna dokle da uvuče knjižicu kako bi odštampala transakciju u prvi prazan red. Kao sztudent, negde 73-74, radio sam u Elektrodistribuciji kao inkasant, naplata struje ali i očitavanje strujomera, EDB je imala računski centar, a kao medij su korišćene bušene kartice, dobijem 150-200 kartona, otprilike 10x 20 cm, sa odštampanim podacima o potrošaču, na adresi unesem stanje sa strujomera, a na kraju dana sve to grafitnom olovkom prenesem na deo koji ERC čita. Nešto slično ovom: U to vreme je formiran i Infostan ali je EDB odbila da uđe u sistem jedinstvene naplate komunalija, tvrdili su da imaju bolju opremu, da su efikasniji od Infostana.
  20. 16. 2. 2022. / 16.40 Studija Rio Tinta o uticaju na životnu Sredinu: Pritajena kompanija, skrivena državaU dokumentima se navode brojni i dugotrajni štetni uticaji na životnu sredinu, da bi prva ruda trebalo da bude izvađena 2025. i da bi rudnik trebalo da radi 60 godina Piše:Ingrid Gerkama,Natali Bertrams,Nemanja Rujević
  21. Aleksandar Vučić-za našu decu.
  22. Ja nisam bio vojnik, ali mislim da to nije zakletva već pozdrav, odgovor na čuveno: "Vrlo dobro".
  23. Div

    Izbori 2022

    Ubi me ova neizvesnost. AV nosilac svih crnih lista na prolećnim izborima.
  24. Ja se nadam da neće, čemu služe te monstrum zgrade, možda imaju smisla u Hong Kongu zbog manjka prostora i viška ljudi, jednom Nišu, ni Beogradu ne treba ništa više od 10 spratova. E, sad, ko ima pare, kupu plac, njegov izbor, neka pravi koliko može, ali gradski urbanisti mogu da ograniče visinu na nešto ljudsko, normalno.
  25. Ekonomija u vreme Covida je jako kompleksno pitanje, recimo da se dva jako složena sistema, ekonomija i pandemija, prožimaju, vrše uticaj izazivaju manje ili više predvidive posledice. Naravno, stvar nije tako jednostavna, ne prožimaju se samo ekonomija i pandemija, tu je neizostavni začin u svakoj čorbi, politika. mogu se lako identifikovati i drugi uticaji, vremenske prilike, klima, psihologija, možemo samo nagađati kakvi će uticaji na društvo biti 10-20 godina nakon pandemije, dokle će ići pad proizvodnje, smanjenje trgovine, kakav će efekat imati današnji poremećen sistem školovanja, hoćemo li imati stručnjake sposobne da vode ekonomiju ako danas idu u školu svake druge nedelje, a kako i kada će ići saznaju danas za sutra. Naizgled jednostavno pitanje, zašto je veštačko đubrivo poskupelo preko 300%, kažu zbog cene gasa, a cena gasa jeste posledica nesposobnosti, možemo reći, politike, jer, kod nas, promet gasa nije ekonomsko već političko pitanje. Uzmi da je isto i sa naftom i strujom, imamo haos u energetskom sistemu, stotine miliona ili milijarde eura dodatnih troškova za energente u nabavci, to se mora prebaciti negde na potrošače. Srbija najzad, može reći da nije van svetskih trendova, nalazi se u istim govnima kao i ceo svet, sipa pare u potrošnju dok se temelji privrede raspadaju. Gledam juče one proteste poljoprivrednika, kažu, neće imati novca za osnovna ulaganja u setvu, znači, biće krompir, paradaiz, pšenica, meso skuplji, neću da nagađa, koliko, ali sam siguran da mi ta poskupljenja neće pokriti 20.000 koje sam "dobio" ovih dana, kao ni onih po 100 evra mladima neće pomoći ni njima ni porodicama da lakše guraju kroz krizu, a bilo je tu još helikoptera, delilo se kao da se ima, a sve ćemo to vraćati samo u mnogo težim uslovima. Nije teško sada biti pametan pa zaključiti da bi bilo jeftinije da je gas kupovan i skladišten u vreme niže cene, lagali su nas da jeste, da su ove pare koje sada daju za uvoz skupe struje dali za remonte kapaciteta pa da imamo svoju struju, možda i za izvoz, da umesto meni tih, pomenutih, 20.000 dajz kao subvenciju poljoprivrednicima koji će onda da proizvedu više i jeftinije pa ću i ja kupiti više bez 20.000 nego ovako sa njima. A, da posmatramo svet, velike igrače, šta oni rade, šta im je cilj, da li je korisnije za svet da EU ima gas za grejanje i privredu ili da se uvedu sankcije Rusiji, da li da autoindustrija ima čipove i proizvodi i profdaje normalno ili da se ograničava uticaj Kine u Aziji, Africi, Evropi, pa šta košta neka košta. Nije pandemija izazvala ekonomske probleme, samo je razotkrila kuda vode decenijski trendovo u politici i ekonomiji.
×
×
  • Create New...