Generalno mislim da je jedna od najjacih i najkorisnijih Hancockovih teza da se mora posvetiti vise paznje mitu kao takvom i da ga nikako ne treba odbaciti, vec upravo iskoristiti kao podlogu, polaznu tacku. Mislim da sada imamo odvec veliki broj primera koji ukazuju na to da je drevni (ne bas srecan izraz, ali ne mogu sad naci adekvatniji) covek razmisljao ipak drugacije - sposobnost tako apstraktne misli i imaginacije koje je da kazem sama sebi cilj kao danas cini se da nije postojala. Nisu se ljudi budili ujutru sa tolkinovskim ili grimovskim idejama i izmisljali price onako, out of the blue, da popune dan. Mozemo da vidimo i na znatno starijim, a i na onim novijim predajama da kljucni dogadjaji jesu stvarni, da su se zaista dogodili. Samo kod Grka recimo, imamo Trojanski rat kao nesto stariji mit - do relativno skoro potpuno odbacivan kao obicna legenda, da bi se ispostavio ipak kao istorijski fakat; nesto mladja Termopilska bitka - ona nikada nije negirana, ali je onaj cuveni 'last stand' takodje do skoro odbacivan kao naknadna romantizacija, dok opet nisu pronadjeni tragovi koji potvrdjuju da je otprilike izgledalo bas tako - identifikovano je brdo Kolonos kao mesto pada poslednje grupe (pronadjeni vrhovi persijskih strela i kopalja kojim su zasuti na tom mestu). Ima jos veliki broj drugih primera, naravno. Upravo iz tog razloga mislim da se sa solidnom sigurnoscu moze reci da je potop u mitovima ostao kao kolektivno secanje. Da li je postojala bas tada i civilizacija na nekom naprednijem stupnju od lovaca-sakupljaca, koja je propala u tom kataklizmicnom dogadjaju, vec je daleko slozenije i teze pitanje.
Sam gatekeeping mi je donekle razumljiv, retko ko zeli da se mozda i decenije njegovog rada ispostave kao promasaj i gubljenje vremena u slucaju da neki kolega pronadje i opise nesto sto menja stvari iz korena. Miks sujete i licnog interesa. Ne opravdavam, samo kazem da mi je sa logickog aspekta to sasvim jasno.
Sto se tice neotkrivenog, ubedjen sam da Sahara ima bas mnogo toga da ponudi, tim pre sto je prakticno do skoro (u nekim geomorfoloskim okvirima) bila solidno mesto za zivot. Ako znamo da je severnije od Mediterana bio samo led, jeste logicno da na podrucjima poput Sahare ili Amazona bude nekih ozbiljnijih tragova neke starije civilizacije, ukoliko je ikad postojala. Necemo je sigurno naci oko Doggerlanda.
Takodje i sami ovi kompleksi, Gobekli, Karahan Tepe itd ipak ukazuju da je postojala mozda malko drugacija organizacija u tom dobu. I sam Dibble je naravno postavio pitanje zasto nema tragova zivota tu, dokaza o stalnoj nastanjenosti (da bi se posledicno moglo pricati o tome da to vise nisu lovci-sakupljaci). Medjutim, bili to sakralni kompleksi ili nesto sasvim deseto, ostaje fakat da je grupa ljudi morala ostati jedan solidan period na tom mestu kako bi to izgradila, pa se postavlja pitanje zasto bi, zaboga, potrosili toliko svog vremena, energije i resursa da bi se onda samo spakovali i nastavili dalje. Rekao bih da u najmanju ruku ta vizija onoga sto arheolozi i istoricari smatraju lovcima-sakupljacima mora malko da se apdejtuje.