Jump to content

EVROPSKA UNIJA


McCarthy

Recommended Posts

On 9/10/2024 at 2:53 PM, Nek grmi jako said:

Pisao sam na drugoj temi o svom putu u Skandinaviju, prvom posle rođenja drugog deteta koje sada ima 11 godina.

 

To se toliko promenilo da su mi pojedine situacije dovedene do neprepoznatljivosti, ali bih se zadržao na svedočenju jednog konobara, Hrvata iz Slunja, koji mi je detaljno pojasnio zašto će se pred zimu vratiti u domovinu.

 

Veli on, više će zaraditi u Hrvatskoj koja kuburi sa radnom snagom u ugostiteljstvu (uz dodatak da tamo danas konobar u restoranu pored plate može da ostvari i odnos sa bakšišem u razmeri evro na evro), jer u Švedskoj samo za stan, koji je sedam kilometara udaljen od centra, izdvaja 700 evra mesečno, dok kod kuće ne bi imao takve troškove. Rast cena i troškova života, kao i tenzije oko migranata samo su još više podstakli tu odluku da se nakon decenije i kusur vrati odakle je i došao.

 

Pošto nisam dobro čuo iz prve koliki je taj stan, ja probah da ponovim - za 30 kvadrata plaćaš 700 evra kirije i dažbina?! A on će - nemoj mi dodavati kvadrat, stan ima 29 kvadrata... Znaš li šta ovde znači taj jedan kvadrat...

 

Pitam ga ja da li je u razgovoru sa ljudima saznao možda da bi i migranti iz nekih drugih zemalja, koji su još od avganistanske krize i događaja u Siriji nagrnuli u Švedsku, napustili tu zemlju i otišli kući, a on kaže - nema šanse. Kaže, Hrvat, Poljak ili Srbin će se možda vratiti, ali Sirijac neće i ne pada mu ta pomisao na pamet jer je tu pustio korenje koje se ne može ni bagerom izvaliti.

 

Onda smo se zajedno smejali od muke kad smo se prisetili onog štosa iz Top liste nadrealista, kada reporter dolazi u sarajevsku poslastičarnicu koju drži Albanac sa Kosova i u kojoj rade Šveđani - izbeglice. Koji su izbegli zbog nereda i narastujućeg nasilja...

 

Kakvo predviđanje i hot take koji je postao stvarnost kada su izbili nemiri u toj zemlji,

 

  


Bas bih volela da znam koliko se taj konobar iz Slunja koji se zali na migrante sam integrisao u svedsko drustvo. Koliko je npr naucio jezik, koliko ima prijatelja svedjana, sta misli o njima, kako vidi sebe u odnosu na njih, da li prati lokalnu politiku, da li placa porez na svu zaradu ili hoce malo da radi i na crno, da li uplacuje privatnu penziju… Ispravi me ako gresim, ali ljudi koji su mnogo ulozili u zivot ovde retko razmisljaju o povratku cak i ako imaju gde. Normalno je biti ljut na visoke kirije i uopste troskove zivota, plate koje to sve teze prate, probleme s migrantima… Ali razmisljati o povratku znaci da sve vreme imas tu opciju u glavi, a to bas i nije slucaj sa svima. Sorry, ali po svemu izgleda da je taj tip dosao ovde da zaradi neku vecu lovu od konobarisanja pa se razocarao kad je video da to ipak ne ide tako.

Eto, i ja sam migrant koji je ovde pustio korenje i ne mozes me bagerom izvaliti. Tvom prijatelju srecan put i nadam se da ce nu u Slunju biti bolje.

 

3 minutes ago, vilhelmina said:
Edited by vilhelmina
  • Like 2
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

On 9/10/2024 at 5:16 PM, Selina said:

Soba ( samo 1 soba) za studenta kosta 600 evra, 4-5 studenta iznajme veliki stan za 2500 do 3000 evra pa dele

troskove.

 

Ovo nema veze sa životom.  Osim ako je u pitanju lux salonac od 200+ kvadrata na ekskluzivnoj lokaciji. 

 

Iz prve ruke: 3 studentkinje, stan na Karaburmi 70 kvadrata, 300 evra.  

Ili... za dvoje, 50 kvadrata kod filmskog grada, 250 evra.

Link to comment
Share on other sites

Mali dodatak o promenama u Svedskoj, za one koje zanima. Pre desetak i vise godina svetski mediji su izvestavali o protestima u predgradjima velikih svedskih gradova u kojima zive uglavnom imigranti. Neki id njih su bili nasilni, s paljenjem automobila i okrsajima s policijom. Na ovom forumu sam cesto bila kritikovana jer sam ih podrzavala. Naravno proteste, ne nasilje. Iz danasnje perspektive Izgleda da je to bila pesma koju niko nije zeleo da cuje, pa sad svi slusamo oluju.

 

Predgradja su poslednjih godina utihnula. Ljudi koji su prvi digli glas jer su prvi na svojoj kozi osetili razgradnju svedskog modela danas su uglavnom ubijeni u pojam. Siromastvo je vece nego ikad, i nisu mu izlozeni samo novopridosli imigranti, naprotiv. Ali oni nisu ni krivi sto se standard srozava i sto je sve vece raslojavanje u srednjoj klasi - jedni klize prema siromastvu, drugi se penju u visu klasu; niko ne ostaje u sredini. Klinci koji su nekad palili automobile danas se medjusobno ubijaju iz automatskog oruzja. Ponekad zakace i nekog neduznog, pa mu par dana palimo svece, a posle zaboravimo i idemo dalje. To nikakve veze nema s novopridoslim imigrantima, koji nisu nikakvo cvece, ali ne treba ni da budu izgovor za neuspeh bilo kojeg pojedinca koji se ne snalazi u teskim vremenima, a jos manje za vlast koja je potpuno pogubila konce.

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, fancy said:

 

Ovo nema veze sa životom.  Osim ako je u pitanju lux salonac od 200+ kvadrata na ekskluzivnoj lokaciji. 

 

Iz prve ruke: 3 studentkinje, stan na Karaburmi 70 kvadrata, 300 evra.  

Ili... za dvoje, 50 kvadrata kod filmskog grada, 250 evra.

 

Selina priča o Nemačkoj, "ovde" je ključna reč 😊

  • Love 1
  • WOW 1
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, vilhelmina said:

Siromastvo je vece nego ikad, i nisu mu izlozeni samo novopridosli imigranti, naprotiv. Ali oni nisu ni krivi sto se standard srozava i sto je sve vece raslojavanje u srednjoj klasi - jedni klize prema siromastvu, drugi se penju u visu klasu; niko ne ostaje u sredini. Klinci koji su nekad palili automobile danas se medjusobno ubijaju iz automatskog oruzja. Ponekad zakace i nekog neduznog, pa mu par dana palimo svece, a posle zaboravimo i idemo dalje

 

Au, Vili, ovako kako opisa, ne cudi sto konobar iz Slunja hoce nazad.

 

Holandija se, izgleda, za sad super drzi! Nadam se da taj domino efekat iz nekih EU drzava nece (skoro) stici ovde! Muzu danas produzena radna/boravisna jos 5 godina, ne mrdamo odavde

Link to comment
Share on other sites

8 minutes ago, Sunshine State said:

 

Au, Vili, ovako kako opisa, ne cudi sto konobar iz Slunja hoce nazad.

 

Holandija se, izgleda, za sad super drzi! Nadam se da taj domino efekat iz nekih EU drzava nece (skoro) stici ovde! Muzu danas produzena radna/boravisna jos 5 godina, ne mrdamo odavde

Taj je konobar slobodan strelac, zivi i radi tamo gde mu je ugodno i zgodno. U Svedskoj je pokusao, mozda iz radoznalosti, avanturizma,

nije mu se dopalo pa se vraca. Nije nikako ostetio ni svedsko drustvo ni socijalne sisteme, takvi su ljudi dobrodosli u svako drustvo.

 

Inace ni u Olandiji ne cveta cvece u nase preduzece, moguce je da ne pratis seriju Mocro mafia, ne pratim ni ja ( kazu da ima

Netflix serija), ali ta mafija iz Olandije vlada i u Kelnu i Diseldorfu, iznajmljuju vile u kojima se muce ljudi, ili zasto mislis da je

desni ekstremista dobio najvise glasova na zadnjim izborima?

 

Obrni, okreni, radi se o ljudima koji su dosli u Evropu iz Magreba, Sirije, Avganistana, Iraka i uopste ne mislim da im zajednicko

to sto su muslimani nego su im ove drzave pruzile utociste u najboljoj nameri, ali oni imaju drugacije predstave o zivotu.

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Eddard said:

 

Selina priča o Nemačkoj, "ovde" je ključna reč 😊

 

A jebo ga ti...  ko će da pokupi ko je više gde, molim, zaista molim ljude koji pišu da konkretno napišu koja lokacija je u pitanju jer "ovde" može biti bilo gde... :ajme:

 

U moju odbranu, prvu rečenicu protumačio sam:

 

On 9/10/2024 at 5:16 PM, Selina said:

Nigde nisu dzabe. ni u Zagrebu ni u Beogradu, samo je razlika sto ih tamo ima, a ovde se na jedan oglas javi njih 30.

Soba ( samo 1 soba) za studenta kosta 600 evra, 4-5 studenta iznajme veliki stan za 2500 do 3000 evra pa dele

troskove.

 

Kao Tamo - Zagreb, Ovde - Beograd, jebiga.

  • Ha-ha 3
Link to comment
Share on other sites

Postade poznat konobar iz Slunja ni kriv ni dužan... Ako, dobar je lik, išao sa mnom da puši kod onih bandera za pušače kad je odsviran fajront, da nastavimo priču. On obične pljuge, ja elektronske, i udri.

 

E sad, taj Hrvat ima oko 30 godina, pretpostavljam da je odmah posle završenog srednjeg obrazovanja u Hrvatskoj došao u Švedsku, u kojoj je nešto više od deset godina. I ako je već izračunao da mu je ekonomski prihvatljivo da se vrati u domovinu, ko sam ja da mu vršim preispitivanja po mozgu... I ja bih se preselio u, recimo, Novi Vinodolski ili u Delnice, koje volim kao da sam odatle poreklom, da mogu, pa mu uopšte ne zameram što ide nazad u Hrvatsku.

 

Zato i gađam Kosmaj za kuću, jer me podseća na pitomiji deo Gorskog kotara i jer je blizu Beograda, zbog dece. 

 

Ali ima i druga strana priče: imam ženinu rodbinu u Stokholmu koja se nije vratila u Hrvatsku (i moja supruga je iz Hrvatske), već su zbog ovoga o čemu Vilhelmina piše prodali šta su imali I pobegli skroz na sever Švedske.

 

Za njih je to bilo rešenje, konobar iz Slunja ima drugu varijantu, neko će pronaći treću... Bore se ljudi, šta će.  

 

 

 

 

Edited by Nek grmi jako
  • Love 1
Link to comment
Share on other sites

Kad smo već kod useljavanja i iseljavanja, da pripitam ovde, verovatno ima neko ko je u toku.

 

Ćera je uspešno ispolagala ispite i za koji dan upisuje četvrtu godinu Farmaceutskog fakulteta u redovnim studijama. Ako sve bude išlo kao dosad, za dve-tri godine će imati diplomu, što znači da treba početi misliti na budućnost posle fakulteta.

 

Naravno, ne u ovom brlogu zvanom Srbija.

 

Kakva je potražnja po Evropi za ovdašnjim farmaceutima? Može li se od toga pristojno živeti? Kakvi su uopšte uslovi, priznaje li se diploma u fulu za početak ili je potrebno polagati još nešto?

 

Ćera zna engleski odlično (nema neki sertifikat papir ali ima vremena da polaže) i u srednjoj je išla na Gete za nemački i doterala je do B1, dalje joj se nije htelo (teenage ludorije).

 

Teški anglofil (kao klinka navučena na Doctor Who i Mućke, kasnije samo produbljivala ljubav) i san joj je Britanija ili makar Irska. Naravno želje su jedno, za prvi put verujem da bi joj bilo gde u Zapadnoj Evropi odgovaralo, a kad stekne radno znanje i iskustvo moći će da bira gde želi.

 

Ima li neko ovde ko je već prošao tim putem, ili poznaje nekoga takvog, a da je voljan/voljna da prenese iskustva?

Link to comment
Share on other sites

Just now, Sunshine State said:

@Stiletto

Koji pasos cerka ima?

Ako samo srpski, tesko ce neka kompanija sredjivati papire sveze diplomiranom farmaceutu.

 

Opcije su da upise postdiplomske negde u EU, da radi internship, ili da se zaposli u Srbiji u neku od pharma/CRO kompanija, pa se s njima, posle nekog vremena, preseli negde

 

Samo srpski...

Link to comment
Share on other sites

Na zalost davno sam prosao "prijemni" u CH i verovatno se puno stvari promenilo tako da ne znam danasnje uslove.

U principu nije lako dobiti posao ovde ako si iz Srbije, ali ako sudbina tako hoce ... :)

Plate za farmaceute su od 6-12 000 bruto (znaci 5-10 000 neto, minus 400-500 za obavezno zdravstveno).

Za stan, u zavisnosti od velicine i mesta verovatno ~2000 za 2 sobe.

Sa time moze lepo da se zivi ovde.

Na ovom linku moze da pronadje posao - Alle Pharma-Jobs der Schweiz

Mislim da je struka trazena i moguce je da imaju kontigente, koji nisu veliki (ali verovatno najpre za EU).

U idealnom slucaju neka se prijavi kod neke vece firme (u Bazelu su jaki) i onda firma podnese zahtev kod nadleznih (verovatno prvo moraju da dokazu da niko iz CH i EU nije bio zainteresovan). Posle sve ide lako.

  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

20 hours ago, Stiletto said:

 

Samo srpski...

Sve za nasu decu ( od nase dece)😍

Nadjem sinoc u nemackim medijima intervju sa farmaceutom iz Pozarevca koji je pre pet godina dosao u Nemacku

i vec je i vlasnik sopstvene apoteke.

 

Drage kolege, jako sam ponosam da saopštim, da sam juče (10.09.24) u Berlinu na konferenciji posvećenoj budućnosti nemačkih javnih apoteka mogao da govorim u ime kolega koji su sa prostora bivše Jugoslavije došli u Nemačku. A mojoj sreći nije bilo kraja kada sam saznao da sam dobio srebrnu plaketu VISION.A Award u kategoriji integracija i farmaceutski podmladak. Mnoge nemačke kolege su mi se obratili nakon dodele rečima podrške i sa pitanjima o putu farmaceuta iz inostranstva za Nemačku. Hvala svima koji su mene i moj rad podržali poslednjih godina!

 

Na svojim sajtovima detaljno daje uputstva ( na srpskom)  i za polaganje ispita za aprobaciju, daje i skripta iz kojih se uci,

objasnjava procese, rado odgovara na pitanja pa izvolte:

 

https://nemackikutak.com/kako-raditi-u-nemackoj-apoteci-bez-aprobacije/

 

 

https://www.instagram.com/farmaceutunemackoj/?hl=de

 

Inace pasos tu ne igra nikakvu ulogu, traze se farmaceuti, lekari, inzenjeri.

 

 

  • Like 1
  • Love 1
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

Evo, i u NL se spremaju za kontrolu granica:

 

https://www.dutchnews.nl/2024/09/dutch-far-right-calls-for-border-checks-minister-backs-plan/

 

Kao i uvek, samo ce posten svet da maltretiraju; ovi sto su namerili da se ilegalno dokopaju EU, naci ce nacina

 

Svi se, sad, nesto izvlace, k'o baba iz kola:

 

"Schoof said that the Netherlands will ask the European Union next week to withdraw from its migration policies for the time being."

 

https://nltimes.nl/2024/09/13/dutch-pm-asylum-emergency-declaration-justified-deal-emergency

 

Ovakvi zahtevi proisticu iz stvarnih problema na terenu: jako veliki problem sa manjkom/nedostatkom stanova, situacija u zdravstvu i obrazovanju

 

"The crisis is over when it is controllable, said Schoof. When "the influx has dropped, and the Dutch people feel they can carry it again. And when access to the housing market, access to health care, and education has been normalized again."

 

 

Link to comment
Share on other sites

Spoiler

@Constantin

 

Dogorelo je do nokata, pa sad moraju da ližu rane.

 

I tu nije reč samo o pokazatelju sa nedavnih izbora u istočnom delu zemlje, odnosno nokauta koji je doživela vladajuča koalicija i uspeha koji je AfD ostvario zahvaljujući i jasnom antimigracionom talasu, jer za AfD znaju da nemaju koalicioni kapacitet i da će na saveznim izborima biti u opoziciji čak i ako uzmu trećinu glasova (a trećina je sasvim moguća jer će u zabludi biti oni koji očekuju da će AfD, koja je izvorno iz Minhena, potonuti na svakom drugom mestu osim na istoku zemlje), nego zbog činjenice da i respektabilan deo CDU takođe svira u antimigracionu frulu.

 

Međutim, postoji i mišljenje koje kaže da je ne samo za spoljnu, već i unutrašnju politiku Nemačke najvažnije ne ono što kaže Berlin, nego što naredi - Vašington.

 

Pojedini autori iz Amerike, poput Sumatra Maintre, čak otvoreno poručuju da Nemačka nije nikakav saveznik Amerike, već njen - protektorat. Pri tome ne uzimajući uopšte u obzir američku vojsku stacioniranu u Nemačkoj, već samo političke odluke. 

 

On, naime tvrdi, sa čim se ne slažem u potpunosti, da će od svih država čiji je relativni položaj u svetskom poretku predodređen da se promeni ako dođe do povlačenja Amerike iz Evrope, Nemačka biti najteže pogođena (sa tim delom se ne slažem, jer bi onda opet ušla u energetsko kolo sa Rusima iz kojeg je do rata u Ukrajini ekonomski crpela samo dobre stvari i benefite).

 

Maintra kaže da je Nemačka bila primarni korisnik posthladnoratovskog poretka... Ali da za razliku od prethodne ere, ne samo da je bila uživalac bezbednosti i reda koje su joj obezbedili Amerikanci, već je i, kao protektorat, pobožno držala predavanja hegemona svima u Evropi sa pozicije kulturne i političke superiornosti.

 

A Nemačka je to, prema njegovoj tvrdnji, uspela samo zato što je do sada u Americi postojala dvostranačka saradnja između atlantista desnice i levice (što je prilično tačno).

 

E sad, možda pojam "protektorat" nekome zvuči prejako, ali postoje barem dva nedavna primera kojima se služe oni koji iz Amerike baš tako misle o Nemačkoj. Jedan je dokazan, a drugi i ne baš, ali uvek lebdi kada se pomene ta tema odnosa Vašingtona i Berlina.

 

Pa da počnemo od tog drugog primera, nedovoljno razrešenog i nedokazanog - svi smo, naime, videli seriju članaka u kojima dobitnik Pulicerove nagrade, Amerikanac Sejmor Herš, dokazuje na koji način je izvedena diverzija na Severnom toku, optužujući direktno vlast SAD da je to izvela angažujući delove svoje mornarice.

 

Naravno, Vašington to kategorički odbija i saopštava da su to učinili neki Ukrajinci (iako su prvih dana tvrdili da su Rusi digli u vazduh sami svoje cevi), međutim, Nemci nikada nisu potezali tu priču do njene konačnice niti tražili da se to klupko totalno razmota.

 

Za neupućene, Nemačka je većinski vlasnik Severnog toka, pa ako je Herš u pravu, to znači da su SAD izvršile direktan napad na vlasništvo nemačke države...

 

Ipak, najnoviji primer zbog koga u SAD ima sve više onih koji Nemačku posmatraju kao protektorat, a ne kao saveznika, desio se prilikom dogovora Bajdena i Putina o razmeni zatvorenika. Tada je ključni deo te slagalice, iz ugla ruskih interesa, bio Vadim Krasikov, koji je služio kaznu u nemačkom zatvoru nakon što ga je nemački sud osudio, i to na doživotnu robiju, zbog ubistva Zelimkana Hangošvilija u Berlinu.

 

Nemačka je isprva snažno bila protiv izručenja. Razlozi su bili i više nego jasni - to bi ugrozilo suverenitet države i ustavne ingerencije budući da je nemački sud, a ne tamo neka banana organizacija, osudio tog Rusa na doživotnu robiju, a ta sama kazna sugerisala je da Nemci tom slučaju prilaze sa velikom državnom ozbiljnošću i osobitim dignitetom.

 

Ali im je iz Vašingtona jasno poručeno da - umuknu.

 

Rekli su im, jednostavno: dajte bre tog Rusa i da vas više nismo čuli kako zanovetate i lupetate o nekoj svojoj autonomiji, svom sudstvu i budalaštinama oko suvereniteta... Što su oni na kraju balade upravo i učinili, predajući Rusa podvijenog repa... Pa se taj sada šećka oko Putina, umesto da leži u zatvoru na osnovu pravosnažne odluke suda Nemačke.

 

Neko bi tome dodao i činjencu po kojoj se i Merkel pravila mrtva kada je reč o američkom bulingu, naročito posle Vikiliks papira koji dokatuju da je bila prisluškivana tokom Obamine administracije, ali to je neka druga priča jer je Angela bogotac u odnosu na boraniju koja trenutno vlada Nemačkom.

 

I kada takve primere uzmemo u obzir, zapravo je pitanje koliko Šolc i Berbok uopšte i imaju manevarskog prostora prilikom donošenja bilo kakve odluke, pa tako i ove poslednje o imigrantima.

 

I da li glasači na izborima kažnjavaju njih, koji predstavljaju zvaničan Berlin, ili kažnjavaju - zvaničan Vašington.

  

  

 

Edited by Nek grmi jako
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

2 minutes ago, Nek grmi jako said:
  Hide contents

@Constantin

 

Dogorelo je do nokata, pa sad moraju da ližu rane.

 

I tu nije reč samo o pokazatelju sa nedavnih izbora u istočnom delu zemlje, odnosno nokauta koji je doživela vladajuča koalicija i uspeha koji je AfD ostvario zahvaljujući i jasnom antimigracionom talasu, jer za AfD znaju da nemaju koalicioni kapacitet i da će na saveznim izborima biti u opoziciji čak i ako uzmu trećinu glasova (a trećina je sasvim moguća jer će u zabludi biti oni koji očekuju da će AfD, koja je izvorno iz Minhena, potonuti na svakom drugom mestu osim na istoku zemlje), nego zbog činjenice da i respektabilan deo CDU takođe svira u antimigracionu frulu.

 

Međutim, postoji i mišljenje koje kaže da je ne samo za spoljnu, već i unutrašnju politiku Nemačke najvažnije ne ono što kaže Berlin, nego što naredi - Vašington.

 

Pojedini autori iz Amerike, poput Sumatra Maintre, čak otvoreno poručuju da Nemačka nije nikakav saveznik Amerike, već njen - protektorat. Pri tome ne uzimajući uopšte u obzir američku vojsku stacioniranu u Nemačkoj, već samo političke odluke. 

 

On, naime tvrdi, sa čim se ne slažem u potpunosti, da će od svih država čiji je relativni položaj u svetskom poretku predodređen da se promeni ako dođe do povlačenja Amerike iz Evrope, Nemačka biti najteže pogođena (sa tim delom se ne slažem, jer bi onda opet ušla u energetsko kolo sa Rusima iz kojeg je do rata u Ukrajini crpela samo dobre stvari i benefite).

 

Maintra kaže da je Nemačka bila primarni korisnik posthladnoratovskog poretka... Ali da za razliku od prethodne ere, ne samo da je bila uživalac bezbednosti i reda koje su joj obezbedili Amerikanci, već je i, kao protektorat, pobožno držala predavanja hegemona svima u Evropi sa pozicije kulturne i političke superiornosti.

 

A Nemačka je to, prema njegovoj tvrdnji, uspela samo zato što je do sada u Americi postojala dvostranačka saradnja između atlantista desnice i levice (što je prilično tačno).

 

E sad, možda pojam "protektorat" nekome zvuči prejako, ali postoje barem dva nedavna primera kojima se služe oni koji iz Amerike baš tako misle o Nemačkoj. Jedan je dokazan, a drugi i ne baš, ali uvek lebdi kada se pomene ta tema odnosa Vašingtona i Berlina.

 

Pa da počnemo od tog drugog primera, nedovoljno razrešenog i nedokazanog - svi smo, naimeli, videli seriju članaka u kojima dobitnik Pulicerove nagrade, Amerikanac Sejmor Herš, dokazuje na koji način je izvedena diverzija na Severnom toku, optužujući direktno vlast SAD da je to izvela angažujući delove svoje mornarice.

 

Naravno, Vašington to kategorički odbija i saopštava da su to učinili neki Ukrajinci (iako su prvih dana tvrdili da su Rusi digli u vazduh sami svoje cevi), međutim, Nemci nikada nisu potezali tu priču do njene konačnice niti tražili da se to klupko totalno razmota.

 

Za neupućene, Nemačka je većinski vlasnik Severnog toka, pa ako je Herš u pravu, to znači da su SAD izvršile direktan napad na vlasništvo nemačke države...

 

Ipak, najnoviji primer zbog koga u SAD ima sve više onih koji na Nemačku posmatraju kao protektorat, a ne kao saveznika, desio se prilikom dogovora Bajdena i Putina o razmeni zatvorenika. Tada je ključni deo te slagalice, iz ugla ruskih interesa, bio Vadim Krasikov, koji je služio kaznu u nemačkom zatvoru nakon što ga je nemački sud osudio, i to na doživotnu robiju, zbog ubistva Zelimkana Hangošvilija u Berlinu.

 

Nemačka je isprva snažno bila protiv izručenja. Razlozi su bili i više nego jasni - to bi ugrozilo suverenitet države i ustavne ingerencije budući da je nemački sud, a ne tamo neka banana organizacija, osudio tog Rusa na doživotnu robiju, a ta sama kazna sugerisala je da Nemci tom slučaju prilaze sa velikom državnom ozbiljnošću i osobitim dignitetom.

 

Ali im je iz Vašingtona jasno poručeno da - umuknu.

 

Rekli su im, jednostavno: dajte bre tog Rusa i da vas više nismo čuli kako zanovetate i lupetate o nekoj svojoj autonomiji, svom sudstvu i budalaštinama oko suvereniteta...

Što su oni na kraju balade upravo i učinili, predajući Rusa podvijenog repa... Pa se taj sada šećka oko Putina, umesto da leži u zatvoru na osnovu pravosnažne odluke suda Nemačke.

 

I kada takve primere uzmemo u obzir, zapravo je pitanje koliko Šolc i Berbok uopšte i imaju manevarskog prostora prilikom donošenja bilo kakve odluke, pa tako i ove poslednje o imigrantima.

 

I da li glasači na izborima kažnjavaju njih, koji predstavljaju zvaničan Berlin, ili kažnjavaju - zvaničan Vašington.

  

  

 

Lepo ti je i korektno ovo izlaganje, ali to nema nikakve veze sa azilantima.

  • Love 1
Link to comment
Share on other sites

Spoiler

Oni, dakle imigranti, su samo poveznica, a pravo pitanje je koliko su zapravo Šolc i Berbok krivi ili zaslužni za nešto.

 

Jer ako odluke donosi neko drugi, onda je potpuno za očekivati da danas Šolc i Berbok budu za imigrante, sutra protiv, a prekosutra da im opet otvore granice.

 

Mislim, ako si samo skretničar a neko drugi određuje pravac, onda neka ti narod na izborima sudi kao skretničaru, a ne kao vlastodršcu.

 

Edited by Nek grmi jako
Link to comment
Share on other sites

2 minutes ago, Nek grmi jako said:
  Hide contents

Oni, dakle imigranti, su samo poveznica, a pravo pitanje je koliko su zapravo Šolc i Berbok krivi ili zaslužni za nešto.

 

Jer ako odluke donosi neko drugi, onda je potpuno za očekivati da danas budu za imigrante, sutra protiv, a prekosutra da im opet otvore granice. Mislim, ako si samo skretničar a neko drugi pokazuje pravac, onda neka ti narod na izborima sudi kao skretničaru, a ne kao vlastodršcu.

 

Problemi sa (e)migrantima imaju sve zemlje Zapadne Evrope i to stvarno nema nikakve veze sa ulogom Nemacke kao vazala USA.

I sam si pisao o Svedskoj.

Link to comment
Share on other sites

Spoiler

Okej, razumemo se iako trenutno ne pominjemo iste stvari.

 

Imigrante sam samo i jedino pomenuo kako bismo na ovom mestu razgovarali da li Nemačka uopšte ima bilo kakve zasluge za krucijalne unutrašnje i spoljne odluke. Jer ako, kao što neki Amerikanci odlučno tvrde, ona nema zapravo autonomiju u donošenju najbitnijih odluka, zašto bi njihov ping pong sa imigrantima bio izuzeti slučaj?

 

Jer ako ti neko spolja naređuje, onda juče možeš da budeš zelen, danas crven, sutra žut, a prekosutra - recimo braon.

 

Farabaju te raznim bojama, a ti ćutiš i tako ofarban glumiš da donosiš neke odluke...

 

Link to comment
Share on other sites

Spoiler

Kad smo već kod Nemačke, pročitao sam nedavno priču o tome kako su evropske nezavisne pivare oformile udruženje da bi se obranile od multinacionalnih kompanija.

 

I to me je odmah zainteresovalo... Hm, kako neke lokalne pivnice i lokalni pivari mogu uopšte i da pomisle da se odupru multinacionalnom kapitalu?!

 

Da ne prepričavam celu radnju, one se, naime, suprotstavljaju tržišnoj snazi globalne industrije piva osnivanjem udruženja Nezavisni pivari Evrope, kako bi činili protivtežu prodoru multinacionalnih kompanija na evropsko tržište.

 

Novoosnovano udruženje, čiji su Nemci svakako bitan deo imajući u vidu tamošnju tradicionalnu konzumaciju piva,  sebe vidi kao interesnu grupu nezavisnih pivara širom Evrope, koje će voditi kampanju protiv nepravdi na tržištu piva. Cilj mu je da odbrani raznovrsnost specijaliteta zanatskih piva i obezbedi da oni imaju dovoljno prisustva na tržištu kako bi ljubitelji piva mogli da nastave da uživaju u neometanom pristupu pravom, regionalnom pivu u budućnosti

 

Regionalnom pivu?! Pa to liči na vlažan san suverenista širom Evrope... Pa još ako ti suverenisti vole pivo, njihovoj sreći sad nema kraja...

 

Inicijativa je potekla od Nezavisnih pivara Austrije, koji se strastveno i žestoko zalažu za očuvanje austrijske kulture piva otkako su se njeni članovi udružili pre skoro tri godine. Od tog trenutka izgradili su ogromnu količinu tržišnog uticaja, kontrolišući oko dve trećine celokupnog austrisjkog tržišta.

 

Nezavisne pivare Evrope čine nacionalna udruženja nezavisnih pivara, a udruženja iz Austrije, Češke, Finske, Francuske, Nemačke, Italije, Holandije, Poljske, Švajcarske i Velike Britanije bila su uključena od samog početka.
 
"Želimo da sarađujemo preko granica", veli Hubert Stor, predsednik nezavisnih pivara Austrije, opisujući ideju koja stoji iza osnivanja grupe: "Imamo veliki zajednički cilj. Želimo da zaštitimo autohtonu pivsku kulturu u Evropi u svoj njenoj raznolikosti, i da omogućimo njen dalji razvoj".

 

I tu mnogi lakonski kažu: meh, neka loče pivo kako ko hoće, ali to je zapravo čist suverenizam u samoj svojoj esenciji i nepatrovernom  obliku.

 

Jer ako njihove vlade već ne mogu da se odupru multinacionalnom kapitalu i globalizmu, pa moraju da mu služe, ovakvi esnafski prikazi govore više od reči kada je u pitanju želja za samobitnosti, autonomiji, suverenitetu i lokalnom identitetu.

 

Takvi oblici organizovanja, kojih je u Evropi sve više, brišu dosadašnju postavku koja poručuje - misli lokalno, deluj globalno, Jer, oni i misle i deluju lokalno, za dobrobit svog lokalnog identiteta, a globalno ih uopšte ne zanima i ne žele da služe interesima multinacionalnih pravaca.
 

 

 

Edited by Nek grmi jako
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...