Jump to content

Bliski Istok


A sad

Recommended Posts

On 9/4/2024 at 5:26 PM, Stiletto said:

Najbolje za sve bi bilo da se sam palestinski narod digne protiv Hamasa

 

Budući da smo videli da je u Srbiji (gde rata de facto i nije bilo) i 30 godina kasnije većinsko mišljenje da je RTK HRJ, a na one koji skreću pažnju da je on običan ratni zločinac (ajde da upotrebim eufemizam) gleda s podozrenjem (o etiketi izdajnika da ne pričam, znamo kako to ovde ide, zar ne?), teško da se takva vrsta objektivnosti može očekivati od Palestinaca gde je Hamas duboko utkan u svaku poru društva, indoktrinacija mnogo jača (znam da je neverovatno ali tako je) nego u Srbiji a i većina je više manje naoružana. Jer rat, jer Izraelci.

 

Pošto se ovo iz citata neće dogoditi, šta su ostale opcije?

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, fancy said:

Pošto se ovo iz citata neće dogoditi, šta su ostale opcije?

 

Ono što sada radi izraelska vojska, čišćenje terena od zlikovaca. Na žalost, uz civilne žrtve. Izgleda da drugačije ne može.

Link to comment
Share on other sites

35 minutes ago, Stiletto said:

 

Ono što sada radi izraelska vojska, čišćenje terena od zlikovaca. Na žalost, uz civilne žrtve. Izgleda da drugačije ne može.

Nije ni to nazalost opcija. Hamas ima sve adute u svojim rukama ( taoci) i mrtvi ladni cekaju neki raspad izraelskog drustva,

a to ne bi trebalo da bude ni nada ni zelja bilo kog normalnog coveka.

Hamas ce postojati sve dok od Irana ima podrsku ili dok ove BRIKS drzave ne zaprete ( u prvoj liniji Kina, Rusija i Indija)

Iranu, ali je za to potrebno da se sa njima i razgovara.

Link to comment
Share on other sites

5 hours ago, Selina said:

 

Hamas ce postojati sve dok od Irana ima podrsku ili dok ove BRIKS drzave ne zaprete ( u prvoj liniji Kina, Rusija i Indija)

Iranu, ali je za to potrebno da se sa njima i razgovara.

 

Ne postoji nacin da zemlje brics-a zaprete Iranu, to se nece desiti jer Iran maskira svoje sponzorisanje kao i direktno ucesce u terorizmu tako da nikako ne postoji cvrsta osnova da se sa Iranom razgovara kao da je umesan, ne samo da je umesan vec je direktan igrac. 

 

Iran neguje strategiju gde ne koristi sopstvene agente vec kad hoce neku gadost po recimo Evropi ili Izraelu, koristi lokalne kriminalce ili verske zanesenjake. Oko Izraela je ispleo mrezu hamasa, hutija i hezbi.... Uvek se pravda time da nema direktne veze ni sa cim osim kada ga direktno napadnu. 

 

Iran se distancira od direktnih ucesca....I ko zeli ovo da zna, taj zna, ali Iran igra na kartu da mu niko ne moze nista jer je fakticki pravedan i nevin. Tako da niti ce brics da ga pozove na odgovornost, a bogami nece ni demokrate. Nece niko, pa onda izgleda kao da Izrael prica bajke kada krivi Iran za najpodmuklija desavanja sto u Izraelu sto u svetu.

 

Sa Iranom, ovakvim, nema razgovora jer nije moguce razgovarati sa prevarantima. Sa Iranom ovakvim. moze da razgovara i dogovara samo Putin, ali da dogovara sta? Sta da dogovara jedan Putin ako znamo da Putin podrzava hamas i ugoscava ih identicno kao Iran ili Qatar.

 

 

 

Svet kao sto se pravio gluv, slep i glup dok se desavao progon jew pre i tokom ww2, tako i danas takodje prenebregava bolesni uticaj Irana koji moze da promeni samo promena rezima i dolazak normalnih da se smeju ajatolasima koji su od Irana napravili kucu strave i besmislenih sponzorstava.

 

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

On 9/6/2024 at 10:31 AM, Selina said:

 

Hamas ce postojati sve dok od Irana ima podrsku ili dok ove BRIKS drzave ne zaprete ( u prvoj liniji Kina, Rusija i Indija)

Iranu, ali je za to potrebno da se sa njima i razgovara.

Hamas odgovara mnogim, to je široka tema.. No, ono što nije diferencijalna jednačina, već priprosta aritmetika, jeste da je BRIKS sprdnja, i da Kina i Rusija sasvim sigurno neće prigovarati Iranu, dok je Indija još uvek politički nebitna (a i da je bitna, rakurs spram Bliskog Istoka, joj je sličan ko prvopomenutim). 

 

 אני תומך בישראל

Link to comment
Share on other sites

Ambassador of the Islamic Republic of Iran to Iraq Mohammad Kazem Al-e Sadegh told Iraqi media that Iran would respond to the Israeli act of terror at the right moment.

The response would be different from the response that Israel faced after striking the consular section of Iran's embassy in Damascus, according to him.

"At this stage, the response will be different from the previous response in terms of performance, execution, and power, which will be determined by security and military commanders at the appropriate time and place.

"I can say that the 1st True Promise Operation was part of a show of power, and the next True Promise Operation will be the implementation of power, and by God's permission, Iran's answer will be definitive," he stressed.

 

...Priznajem da bih se rado smejala ovoj izjavi, ali znajuci kakav je Iran bolid, smejanje jednom bolidu bi moglo biti shvaceno kao neupucenost u stvari koje se ticu bolidizma....

 

Takodje da ne bude neke neizazvane zabune, smesno je i to sto iranski amb. daje izjave irackim medijima o tome. `Kaznicemo surovo teroristu Izrael i kriminalnu tvorevinu Ameriku` ....to kada izgovore,  slede ovulacije pratilaca...

 

 

ako budem editovala trebalo bi da napisem: ovacije

  • Ha-ha 1
Link to comment
Share on other sites

Zahtevi hamasa su tacno onakvi kakve bi svi prohamasovci potpisali da bi hamas ostao na vlasti:

 

 - A complete withdrawal of the Israel Defense Forces from all of the Gaza Strip, including the security parameter along the border, the Philadelphi Corridor and the Netzarim Corridor (which cuts the north of the strip from the south just below Gaza city). 

-  Rebuilding the whole of Gaza. 

 -  An exchange of 50 terrorists for every female IDF soldier and 30 for every civilian in the first stage, then 500 terrorists for every male soldier in the second. 

 

...ali ne samo pro-hamasovci, ovo bi potpisali i oni koji kazu da nisu za hamas ali im niko nije objasnio da zapravo jesu.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Videli ste kidnapovanu i ubijenu devojku Eden (rekla bih prelepu devojku ali kakve veze ima i da je ruzna i dalje bi bila kidnapovana pa ubijena) Sada citam da je bila teska manje od 35kg kada su je nasli...24 godine teska kao dete.

 

Ubiti izgladnjivane taoce. I onda kao ajd da pravimo dil sa bolidima. Onda kao svet protestuje i trazi prekid vatre da se vojska hamasa vrati .....

 

 

 

 

 

Edited by Mama_mia
a
Link to comment
Share on other sites

Spoiler

Malopre smo na drugoj temi pomenuli ideju Rusije i, pre svega, Kine, da isteraju Ameriku sa Bliskog istoka ili da joj umanje uticaj na najniži nivo još od osnivanja Izraela.

 

Pomenuli smo i kineski meki uticaj, budući da su pustili Ruse da se krevelje i krive, da reže i prete, dok su oni sami za sebe predodredili suptilnije i diplomatski elitističke metode sateravanja Amerike na sve uži manevarski prostor u tom delu sveta.

 

Dva primera takvih radnji posebno se izdvajaju u poslednjih nekoliko godina: prvi je posredovanje Pekinga između Irana i Saudijske Arabije, koji naravno nije bio slučajan ili izolovan potez i koji je direktnan udarac interesima SAD, o čemu smo već ovde pisali i izvrnuli taj sporazum na postavu.

 

Za one koji pak ne znaju o čemu je reč, Kinezi su se bukvalno postavili kao najuticajniji baja u kraju, koji je priveo dva nestašna deteta. Jedno kaže: ovaj je meni rekao ovo; drugo kaže: nije tako bilo, on je meni uradio ono... A onda je Kina oba nestašna deteta postavila jednog naspram drugog, i rekla: sad lepo da pružite ruku jedan drugom i da se pomirite. U fazonu, kad vas je Amerika svađala, gledali ste se kao besni psi, a sad ćemo da vam pokažemo kao je lepo kad se sporazumete... 

 

Drugi primer svakako je uticaj Kine u Egiptu, koji otvoreno koketira sa idejom da mu Kina bude glavni strateški saveznik. Ogromna većina, među kojima su i oni koji prate dešavanja na Bliskom istoku, zapravo nema pojma o razmerama takvog dila jer je on skrajnut čak i van margina svetskih događanja.

 

A o čemu je u stvari reč uvodni ton daju rezultati ankete Vašingtonskog instituta, koji pokazuju da većina Egipćana odnose sa Kinom smatra važnijim od odnosa sa Sjedinjenim Državama. Što se bukvalno podudara sa rezultatima iz studije koju je sproveo Egipatski centar za istraživanje javnog mnjenja (Baseera), po kojima je Kina još pre nešto manje od deset godina bila rangirana kao najveći prijatelj Egipta među nearapskim zemljama.

 

U istoj studiji, Izrael i Sjedinjene Države su rangirani kao najveći neprijatelji Egipta prema ispitanicima, što pokazuje da taj proces datira odavno i da nije od juče.

 

Naravno, nije stotinjak miliona Egipćana ustalo jednog jutra i ispijajući čaj odlučilo da je super ideja da im Kinezi budu najbolji drugari. Naprotiv, istorijski gledano, odnosi između Pekinga i Kaira imaju duboke korene.

 

Recimo, pod Naserom, Egipat je postao prva arapska ili afrička zemlja koja je uspostavila diplomatske odnose sa Narodnom Republikom Kinom 1956. godine. Nešto kasnije, Kina je zauzvrat Egiptu pružila značajnu finansijsku pomoć protiv trojne agresije Velike Britanije, Francuske i Izraela tokom Suecke krize.  Obe države su takođe bile ključni igrači u pokretu nesvrstanosti, koji je, za one mlađe što ga nisu doživeli, nastao kao protivteža hladnoratovskoj dihotomiji američkog i sovjetskog opredeljenja. 

 

Taj odnonos Kine i Egipta toliko je takoreći bio decenijama čvrst da se održao uprkos različitim političkim sistemima u Egiptu tokom poslednjih pola veka, čak i nakon izbora Muslimanske braće na vlast 2012. godine.  Tadašnji predsednik Mohamed Morsi posetio je Kinu svega nekoliko meseci nakon njegovog izbora, kao i sadašnji predsednik Abdel Fatah El-Sisi kada je došao na vlast.

 

S druge strane, nakon dolaska Si Đinpinga na vlast i pokretanja kineske inicijative Pojas i put 2013. godine, veze Egipta sa Kinom postale su još značajnije, probijajući ekonomski zvučni zid i stvarajući dotad neviđeni iznenadni finansijski prasak u arapskom svetu. Dve zemlje su 2014. godine potpisale i Sporazum o strateškom partnerstvu, obećavajući jedna drugoj saradnju u oblastima odbrane, tehnologije, ekonomije, borbe protiv terorizma i borbe protiv sajber kriminala. 

 

Tokom posete Si Đinpinga Egiptu 2016. godine, potpisan je još 21 sporazum — uključujući Sporazum o kineskom ulaganju od 15 milijardi dolara u različite projekte. 

Od 2017. do 2022. kineske investicije u Egiptu porasle su za - 317%. Da, dobro piše - 317%.

 

I tu dolazimo do onoga što seksualno opšti sa vašingtonskim kokama, a nije petao - tokom istog perioda, američke investicije u Egiptu smanjene su za 31%.

 

Podaci Centralne banke Egipta otkrili su prošle godine da je Kina stekla najveći udeo u egipatskom uvozu, po stopi od 10,1% i u iznosu od oko dve milijarde dolara, tokom fiskalne 2022. godine. Podaci su takođe pokazali da su SAD spale na toj listi kao četvrti izvoznik u Egipat, sa stopom od 6,2%. Štaviše, Kina je prošle godine rangirana kao drugi najveći trgovinski partner Egipta posle Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok su Sjedinjene Države u istom periodu bile na trećem mestu.

 

E, tako se SAD izgurava sa Bliskog istoka... Lagano i metodično... Pri čemu je aktuelna američka administracija apsolutno nemoćna da se odupre tim trendovima.

 

Infrastrukturni i građevinski projekti u egipatskim gradovima privukli su posebnu pažnju kineskih investitora. Podizanje kultne kule, najveće u Africi, izvršila je, na primer, Kineska državna građevinska inženjerska korporacija po ceni od 3 milijarde dolara. (https://english.ahram.org.eg/News/523661.aspx). 

 

Takođe, prema rečima kineskog ambasadora u Kairu Liao Likianga (mrzi me da proveravam da li je "preživeo" poslednje ambasadorske smene ili je još u Egiptu), koga je svojevremeno zapad nazvao "diplomatom na steroidima", Pojas i put je blisko povezan sa egipatskom vizijom 2030 – ambicioznim razvojnim planom koji je pokrenuo Sisi.

 

U tom petogodišnjem periodu zabeležen je i rast trgovine između Egipta i Kine koji je bez presedana. Uvoz Egipta iz Kine se udvostručio sa približno 8 milijardi dolara u 2017. na 14,4 milijarde dolara u 2022. Izvoz Egipta u Kinu, s druge strane, koji je iznosio približno 693 miliona dolara u 2017. godini, dostigao je 1,8 milijardi dolara 2022. godine. 

Podaci Centralne agencije za javnu mobilizaciju i statistiku pokazuju da je vrednost trgovinske razmene između dve zemlje porasla na 14,9 milijardi dolara samo tokom pomenute godine, u poređenju sa 14,5 milijardi dolara tokom istog perioda 2021. godine, što je povećanje od 2,6%. 

 

Mašine, električni uređaji, kotlovi i mehanički alati obično čine najveći udeo kineskog izvoza u Egipat, a slede hemijski i organski proizvodi, automobili, traktori, bicikli, proizvodi od gvožđa i čelika i tekstil.

 

Naravno, apdejtovani podaci će, pretpostavlja se, pokazati još veći skok trgovnske razmene, a na listi roba iz Kine značajno će odskočiti - automobili, koji u izveštaštaju iz 2023. godine još nisu uhvatili zalet. 

 

Kao rezultat toga, Kina je bezmalo deset godina uzastopno najveći trgovinski partner Egipta. Od 2018. do 2019. Egipat je privukao oko 28,5 milijardi dolara kineskih investicija, postavši najveći primalac kineskih investicija u arapskom svetu.

 

Međutim, tokom poslednje dve godine kinesko učešće u Egiptu nije ograničeno na građevinske projekte, već se proširilo kako bi obuhvatilo i kulturnu sferu, pa tako diskredituje široko rasprostranjeno uverenje da su kineski planovi u Egiptu isključivo ekonomski. 

 

Mnogi mediji — posebno vladini — postali su megafoni za propagandu Komunističke partije Kine. U vreme kada se neki medijski izvori oslanjaju na reprodukciju materijala o američkim kršenjima ljudskih prava u Gvantanamu ili Abu Graibu, na primer, izbegnut je razgovor o kineskom kršenju prava Ujgura. I ne samo to, nego su egipatski bezbednosni zvaničnici uhapsili jedan broj ujgurskih studenata u Egiptu. 

 

Po pitanju Tajvana, Sisi i državni mediji su više puta isticali da je politika Egipta nepromenljiva. Sisi je u govoru pred vojnim studentima izjavio da je "Egipat podržao politiku Jedne Kine jer je to u interesu svetske bezbednosti i stabilnosti".

 

Druga oblast uticaja su napori Kine da angažuje sledeču generaciju egipatskih lidera i administratora, prvenstveno kroz velike programe obuke koji se nude vladinim i izvršnim rukovodstvima širom Egipta. 

 

Bukvalno isto ono što je godinama radio Švab u Svetskom ekonomskom forumu: dođite malo da se družimo, malo da učimo zajedno, malo da spoznamo kako se upravlja velikim sistemima... A kad se vratite u domovinu, nemoj da ste čak i otvorili prozor ako vam je sparno, a da prethodno nas ne pitate da li smete.

 

Po sopstvenom nahođenju, egipatsko ministarstvo za međunarodnu saradnju radilo je sa Kinom — koju predstavlja kinesko ministarstvo trgovine — na približno 55 virtuelnih obuka još u u 2021. godini, da bi izgradilo kompetencije u oblasti zdravstvene zaštite, tehničkog obrazovanja, e-trgovine, poljoprivrede i modernog navodnjavanja, tehnologija, planiranje grada i transformacija zelene energije. 

 

Kao nekakav kinesko-arapski mini Davos...

 

Ministarstvo za međunarodnu saradnju je prošle godine takođe organizovalo nekoliko programa za Egipćane da steknu diplome magistra i doktora na kineskim univerzitetima i obrazovnim institucijama. U periodu od 2018. do 2022. godine, održano je više od 1.100 programa obuke u saradnji sa Kinom, koje je koristilo više od 4.000 zvaničnika egipatske vlade. 

 

Kina je takođe negovala široku mrežu odnosa sa egipatskim političkim partijama. Kineska ambasada u Egiptu održavala je periodične sastanke i funkcije sa egipatskim političkim partijama kako bi ojačala njihovu saradnju sa KPK.  I ti sastanci nisu ograničeni na socijalističke ili levičarske partije, već se održavaju sa strankama iz čitavog političkog spektra...

 

Što znači da Kina šapuće u uvo slatke i zavodljive reči bukvalno svim političkim činiocima u Egiptu. 

 

Isto tako, Odeljenje za međunarodnu vezu KPK komunicira i organizuje sastanke i funkcije u Kini sa egipatskim političarima, omogućavajući im da se sastanu sa kineskim kolegama na višem nivou. Kineski ambasador u Kairu takođe redovno piše članke u najčitanijim egipatskim novinama.  Ovo su izuzetno efikasni kanali za širenje propagande KPK, usađivanje pozitivnog pogleda na Kinu i opozicionih stavova prema Zapadu, posebno prema Sjedinjenim Državama.

 

Osnivanje Konfučijevog instituta na Univerzitetu u Kairu je još jedan primer kineskih alata meke moći u Egiptu. Osnovan 2007. godine, institut ima za cilj da podučava egipatske naučnike kineskom jeziku i deli kinesku kulturu. A prošle ili pretprošle godine, direktor Konfucijevog instituta u Kairu izabran za najboljeg direktora među 500 filijala i 3.600 stranih direktora Konfucijevih instituta širom sveta.

 

Slučajno? Naravno da ne.

 

Kineska propaganda je već uspešno izbrisala objektivnu stvarnost. Na primer, kineske poruke privukle su pažnju egipatske javnosti višestrukom teorijom zavere o ulozi Sjedinjenih Država i Izraela u podršci Etiopiji na predloženoj Velikoj etiopskoj renesansnoj brani (GERD) — projektu koji bi ozbiljno ugrozio vodne resurse Egipta. U međuvremenu, aktivna uloga Pekinga u podršci predloženoj brani, kao i drugim branama na izvorima Nila, uspešno se ignoriše. 

 

Kina je dala 1,2 milijarde dolara za izgradnju električnih vodova od brane do etiopskih gradova, a potrošila je dodatnih 1,8 milijardi dolara za Etiopiju da proširi svoje obnovljive izvore energije. Kineske kompanije poput Sinohidra takođe su igrale vodeću ulogu u procesu izgradnje brane. 

 

I to će Egipćani u njihovim medijima videti, čuti ili pročitati u onoj meri u kojoj će Amerikanci u mejnstrim medijima saznati da je i Kamala Haris masno lagala na predsedničkoj debati.

 

Oblast od posebne brige je oblast telekomunikacija. Egipat je pozdravio dve kontroverzne kineske kompanije, Dahua i Hikvision, koje ne samo da imaju veze sa KPK, već su i umešane u onaj čuveni izveštaj o širenju mreža za nadzor širom sveta, koje predstavljaju ozbiljnu pretnju privatnosti i bezbednosti civila. Takođe, Telekom Egipat je svojevremeno izdavao svojim zaposlenima USB modeme i rutere koje su jedino i samo proizvodie kompanije ZTE i Huavej u Kini.

 

I ako bismo se sad mi ovde pitali - jbt, koji je andrak tim Egipćanima, argument Egipta može biti da najbolji interesi zemlje zavise od pronalaženja ravnoteže između velikih svetskih sila. Što je svakako lekcija izvučena iz istorijskog iskustva Egipta; tokom perioda Hladnog rata, zemlja je imala koristi od svog nesvrstanog stava između Istoka i Zapada. 

 

Zato su, kao umiljato jagnje koje dve majke sisa, pre neki dan dobili od Bajdena više od milijadu dolara pomoći, jer Amerika ne sme sebi da dozvoli da baš toliko zaostaje za Kinom kada je reč o upumpavanju para u zvanični Kairo.

 

Pa iako ovaj argument u početku može izgledati logično, posebno imajući u vidu ponekad uočenu neodlučnost Vašingtona u odnosu na njegove bliskoistočne obaveze i odnose, Egipat mora da bude svestan rizika koji donos inherentnost sa Kinom. 

 

Vašington i njegovi zapadni saveznici dugo su, s tim u vezi, kritikovali promenljiv stav Egipta o osudi ruske invazije na Ukrajinu. Drugim rečima, malo su za poštovanje međunarodnog prava, a malo bi da se izmaknu od prave osude Rusije (jel vam to liči na nekoga čije ime počinje sa A, a prezime sa V?). I za očekivati je da će Egipat zauzeti isti stav u slučaju kineske invazije na Tajvan, čime bi pomogao da se uguši međunarodni pokušaj odbrane tog ostrva. 

 

SAD su trenutno fokusirane na odbranu američkih interesa pred usponom Kine u Aziji i Tihom okeanu i postepeno se povlače u defanzivu na Bliskom istoku, čemu su Huti, koji kontrolišu važan trgovinski pravac sve noseći one sandale, najbolji mogući dokaz. 

 

Ali Kina uvek može da otvori novi front protiv Sjedinjenih Država na Bliskom istoku, a Vašington treba dobro da se pripremi za ovu mogućnost.

 

Jer, kada je reč o međunarodnim odnosima Kaira, Egipat ima najvažniji geografski položaj na Bliskom istoku, a i prrodna je poveznica između Afrike, Azije i Evrope. Poseduje Suecki kanal, najvažniji vodeni put na svetu, koji je jedan od ključnih regionalnih delova kineske slagalice zvane Pojas i put. 

 

Pa nisu Kinezi ušli u drob Egiptu jer vole Arape, nego zašto što vole Suecki kanal i ogroman trgovinski hab koji pride ima više od 111 miliona ljudi...

 

Egipat nesumnjivo ima veliki ugled u arapskom, islamskom i afričkom svetu i izuzetne i dugogodišnje odnose sa većinom svetskih zemalja. Veći uticaj u Egiptu će poboljšati poziciju Kine u odnosu na Sjedinjene Države, a rastuće kineske investicije imaju največu svrhu u planu da ugroze ekonomske interese Sjedinjenih Država u narednoj deceniji.

 

Kao, uostalom, i na svakom delu planete gde Kinezi budu kadri da to ostvare.

 

Edited by Nek grmi jako
Link to comment
Share on other sites

 

Nakon sirijskih izveštaja o intenzivnim izraelskim napadima u regionu Hama, novi izveštaji tvrde da su se izraelske snage iskrcale na lokalno tlo, izvršile raciju na bezbednosni kompleks koji pripada Korpusu iranske revolucionarne garde i zarobile Irance....

 

Izraelska operacija bez presedana u Siriji je navodno uključivala nekoliko koraka: počevši od intenzivnih vazdušnih napada u toj oblasti nakon kojih su se izraelske snage infiltrirale u iranski vojni kompleks nakon što su se spustile sa helikoptera na zemlju i završilo se vojnom zaplenom dokumenata i hapšenjem Iranaca unutar objekta radi ispitivanja.

 

Iran using Houthis’ Yemen as weapons ‘testing ground’ ali Iran ne zeleti rat Iran samo siriti mir i ljubav prema mrskim neprijateljima. Iranski rezim to su ustvari deca cveca.

 

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...