Jump to content

Studentski i građanski protesti i blokade 24/25


Henry Chinaski

Recommended Posts

1 hour ago, tomas.hokenberi said:

Nek se  ne ljute pravnici ali za puko završavanje pravnog fakulteta nikad nije bio presudan IQ dovoljno je bilo  dobro pamćenje i upornost. IQ je posle bitan da razluči ko će da bude ćata u opštinskoj službi a ko advokat ili sudija a ko će da se upiše u SNS i da napreduje bez obzira na iq i sposobnost.

 

22 minutes ago, freethrow said:

Dobro pamćenje i upornost završava tačno 100% fakulteta kod nas.

 

15 minutes ago, Nicklord said:

Svuda koliko sam ja video

 

 

OK, mozda ne znam kako je to na drustvenim naukama, ali na matematicko-tehnickim ipak moras da imas neko kefalo. Prosto ne moze da se nabuba i budes uporan, ako ne shvatas kako da resis zadatak. 

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, Kooineeperk said:

OK, mozda ne znam kako je to na drustvenim naukama, ali na matematicko-tehnickim ipak moras da imas neko kefalo. Prosto ne moze da se nabuba i budes uporan, ako ne shvatas kako da resis zadatak. 

 

Kefalo će ti svakako pomoći na bilo kom fakultetu, mislim može da ubrza određene kognitivne procese, ali nije nužan i dovoljan uslov da se završi faks. Ovo pod pretpostavkom da pričamo o g faktoru tj. opštoj inteligenciji, na šta ljudi najčešće misle kad se pozivaju na inteligenciju. 

 

Postoji više vrsta inteligencije koje mogu biti angažovane u različitim oblastima, ili u različitim aspektima jedne iste oblasti. Što se tiče shvatanja postupka za rešenje zadatka (iz matematike recimo), taj aspekt angažuje fluidnu inteligenciju (prepoznavanje obrasca), dok npr. prepoznavanje istog obrasca, ali koji je malo "sakriven" u zadatku može angažovati kristalizovanu inteligenciju (ono što je naučeno u školi ili postoji u iskustvu).

 

Long story short, mnogo je bitnije šta neko radi sa svojom inteligencijom, a ona je kod većine ljudi ipak prosečna.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

33 minutes ago, DameTime said:

 

Kefalo će ti svakako pomoći na bilo kom fakultetu, mislim može da ubrza određene kognitivne procese, ali nije nužan i dovoljan uslov da se završi faks. Ovo pod pretpostavkom da pričamo o g faktoru tj. opštoj inteligenciji, na šta ljudi najčešće misle kad se pozivaju na inteligenciju. 

 

Postoji više vrsta inteligencije koje mogu biti angažovane u različitim oblastima, ili u različitim aspektima jedne iste oblasti. Što se tiče shvatanja postupka za rešenje zadatka (iz matematike recimo), taj aspekt angažuje fluidnu inteligenciju (prepoznavanje obrasca), dok npr. prepoznavanje istog obrasca, ali koji je malo "sakriven" u zadatku može angažovati kristalizovanu inteligenciju (ono što je naučeno u školi ili postoji u iskustvu).

 

Long story short, mnogo je bitnije šta neko radi sa svojom inteligencijom, a ona je kod većine ljudi ipak prosečna.

 

Je l' to beše Cattell?

 

Ima li mesta za objašnjenje po čika Gardneru?

Link to comment
Share on other sites

4 hours ago, tomas.hokenberi said:

Nek se  ne ljute pravnici ali za puko završavanje pravnog fakulteta nikad nije bio presudan IQ dovoljno je bilo  dobro pamćenje i upornost. IQ je posle bitan da razluči ko će da bude ćata u opštinskoj službi a ko advokat ili sudija a ko će da se upiše u SNS i da napreduje bez obzira na iq i sposobnost.

 Ne ljute se pravnici, nekima od nas sto smo pametni a lenji je upravo to i smetalo 😬

Link to comment
Share on other sites

16 hours ago, tomas.hokenberi said:

Znači ti si za Kosovarenje, Rusiju, pravoslavnu džamahiriju i slično? Pitam samo da bude jasno? 

Inače to što sad pišeš je verovatno pisao/pricao i neki bergkampmiler u doba raspale Vajmarske republike nekom djvasamileru "to što tebe ili njih 100 ili 1000 nervira antisemitizam, rasizam, militarizam, ovo ono, nacista ..."

 

Ne, ja sam protiv svih tih stvari, ali sam za slobodu govora i mogucnost da neko iskreno bude za te stvari.

 

Pritom ne bih stavljao znak jednakosti izmedju nacizma, rasizma i "Kosovo je Srbija" ili "Rusi su nam braca". Ovo drugo postoji u mnogim zemljama i zove se nacionalizam, ovo prvo je poziv na linc ili ubistvo ljudi koji nisu dovoljno ovakvi ili onakvi.

 

Sto se tice dzamahirije, to ne bi smelo da bude dozvoljeno da se nalazi na ponudi na izborima, ali konzervativizam ala USA, sto da ne? Ako tamo moze da postoji, zasto ne i ovde?

 

Ponovicu jos jednom, ja sam sam po modelu Dveri neko ko "nije pravi muskarac", nisam za vojni rok, ne mislim da svako mora da osniva svoju porodicu i da se ostvari kao otac, ali dopustam mogucnost da neko o meni misli sve najgore i ima takvu politiku - dok god ne moze da namece sta god pozeli, kao sto to radi Vucic sada.

Edited by bergkamp bcd
  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, DJ_Vasa said:

Je l' to beše Cattell?

 

Jeste, bravo, tj. u pitanju je Cattell-Hornova teorija o hijerarhijskoj organizaciji inteligencije, gde se na vrhu nalaze fluidna i kristalizovana inteligencija, dok su ispod tri faktora nižeg reda (pojedinačne sposobnosti). Kasnije je njoj priključena teorija Johna Carrolla, koja je takođe hijerarhijska, samo je on smatrao da je na vrhu g faktor (opšta inteligencija), pa idu fluidna, kristalizovana i još par širih faktora, dok su na najnižem nivou uže kognitivne sposobnosti. CHC (Cattell-Horn-Carroll) teorija je jedna od najpoznatijih u oblasti psihologije inteligencije. Tu je definitivno opšta inteligencija razbijena na široke faktore, koji uglavnom predstavljaju grupacije sposobnosti - brzina obrada informacija, rešavanje problema i sl.

 

Otkad su konstruisani prvi instrumenti za merenje inteligencije, tj. otkako je ona operacionalizovana, vremenom su se teorije od priče o opštem g faktoru sve više pomerale ka priči o različitim vrstama inteligencije, sve dok...

 

2 hours ago, DJ_Vasa said:

Ima li mesta za objašnjenje po čika Gardneru?

 

...nisu na neki način kulminirale Gardnerovom teorijom. On je odbacio priču o jedinstvenoj inteligenciji i tvrdio kako postoji više vrsta inteligencije (muzička, lingvistička, logičko-matematička, prostorna, telesno-kinestetička, intrapersonalna i interpersonalna). Svakako je inteligenciju (grubo) definisao kao sposobnost rešavanja problema. 

 

U suštini, pod pretpostavkom da je Gardnerova teorija plauzibilna (a ja bih rekla da jeste), izraziti uspeh nekog studenta na fakultetu koji pohađa se može bar delimično objasniti time da mu je inteligencija koju tu angažuje (u rešavanju problema) izražena.

  • Thanks 2
Link to comment
Share on other sites

12 hours ago, freethrow said:

Dobro pamćenje i upornost završava tačno 100% fakulteta kod nas.

Upornost i dobro pamćenje su korisni na svim fakultetima, ali nisu dovoljni na svim fakultetima. U svakom slučaju nisu jednako dovoljni. Na fakultetima gde je repeticija gradiva presudna su dovoljni. Na tehničkim  i prirodno-matematičkim dobro pamćenje i upornost su korisni ali neće obezbediti dobar uspeh ako nisu upareni sa dovoljno IQ za problem solving. Nemam pojma kako je sada po Bolonji, ali kada sam ja studirao na ETF osim sociologije i ONO i DSZ praktično nijedan ispit nije bilo moguće uspešno položiti učenjem teorijskog dela napamet. Preduslov za polaganje teorijskog dela su za većinu predmeta bili položeni pismeni ispiti "problem solving" tipa ili praktični projekti (simulacija, napisan softver, projektat, itd.). Znam ljude koji su pokušavali da nauče napamet konkretne metode i "recepte" za sve tipove problema koji su rađeni što je zahtevalo ogromnu količinu ponavljanja gradiva i ponavljanja rešenih problema. Sposobnost da se reši problem polazeći od osnovnih principa (što naravno podrazumeva da su isti naučeni) je olakšavala i ubrzavala polaganje ispita.

Tokom studija mi je, osim ocene iz Elektronike kod čuvenog "Caje", najgora ocena bila iz Sociologije pošto sam imao užasnu averziju ka učenju gradiva napamet.

Link to comment
Share on other sites

1 hour ago, tomas.hokenberi said:

Na tehničkim  i prirodno-matematičkim dobro pamćenje i upornost su korisni ali neće obezbediti dobar uspeh ako nisu upareni sa dovoljno IQ za problem solving.

 

Potreban je neki određeni minimum odgovarajuće vrste inteligencije, ali mislim da se u onoj konstataciji podrazumeva da taj minimum postoji - nije on baš toliko visok. Nismo mi džabe govorili da se faks ne završava glavom nego dupetom (na stolici jelte).

 

Anegdotalno se mogu naći razni primeri, npr. moj drug iz gimnazije je dva puta padao prvu godinu na ETF jer nije uspevao da položi programiranje, jednostavno nije imao kliker za rešavanje konkretno te vrste problema. Odustao, prebacio se na Fiziku, postao doktor nauka. Ali poprilično sam siguran da bi sa dovoljno upornosti završio i elektrotehniku, samo bi krv propišao.

 

Na žalost, znam i solidan broj slučajeva koji su svoj problem sa ovim ispitom rešili - prepisivanjem.

 

Što se teorijskih (usmenih) delova ispita tiče, tamo gde je bio zadržan taj recidiv prošlosti, važio je za "najstrašniji" deo. Npr. matematika - rešavanje zadataka ćeš naučiti, sedneš na stolicu i vežbaš, vežbaš, vežbaš dok ti svi mogući patterni za rešavanje predmetnih problema ne uđu u glavu. Ali nikad ne znaš na koji inovativni način će ovoga puta profesor usmeno pokušati da proveri da li si ti odistinski razumeo Košija.

 

Digresija, pre nekih tako petnaestak godina otvorim ja nešto forum b92, nemam pojma šta sam tražio, nije bila košarka, a tamo na jednoj temi forumaš sa nikom tomas hokenberi piše, parafraziram, u moje vreme je bilo drugačije imali smo Caju, ovi što sada izlaze sa ETF-a ne znaju ovo, ne znaju ono, ne snalaze se sa ovime a nemaju pojma ni o ovome. Čitam ja taj opis i mislim se, pa ovo sam ja.

 

Sećam se da sam bio blago uvređen :lol_2:

Edited by Smrtokapa
  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

10 minutes ago, Smrtokapa said:

 

Potreban je neki određeni minimum odgovarajuće vrste inteligencije, ali mislim da se u onoj konstataciji podrazumeva da taj minimum postoji - nije on baš toliko visok. Nismo mi džabe govorili da se faks ne završava glavom nego dupetom (na stolici jelte).

 

Anegdotalno se mogu naći razni primeri, npr. moj drug iz gimnazije je dva puta padao prvu godinu na ETF jer nije uspevao da položi programiranje, jednostavno nije imao kliker za rešavanje konkretno te vrste problema. Odustao, prebacio se na Fiziku, postao doktor nauka. Ali poprilično sam siguran da bi sa dovoljno upornosti završio i elektrotehniku, samo bi krv propišao.

 

Na žalost, znam i solidan broj slučajeva koji su svoj problem sa ovim ispitom rešili - prepisivanjem.

 

Što se teorijskih (usmenih) delova ispita tiče, tamo gde je bio zadržan taj recidiv prošlosti, važio je za "najstrašniji" deo. Npr. matematika - rešavanje zadataka ćeš naučiti, sedneš na stolicu i vežbaš, vežbaš, vežbaš dok ti svi mogući patterni za rešavanje predmetnih problema ne uđu u glavu. Ali nikad ne znaš na koji inovativni način će ovoga puta profesor usmeno pokušati da proveri da li si ti odistinski razumeo Košija.

 

Digresija, pre nekih tako petnaestak godina otvorim ja nešto forum b92, nemam pojma šta sam tražio, nije bila košarka, a tamo na jednoj temi forumaš sa nikom tomas hokenberi piše, parafraziram, u moje vreme je bilo drugačije imali smo Caju, ovi što sada izlaze sa ETF-a ne znaju ovo, ne znaju ono, ne snalaze se sa ovime a nemaju pojma ni o ovome. Čitam ja taj opis i mislim se, pa ovo sam ja.

 

Sećam se da sam bio blago uvređen :lol_2:

Zalazimo u debeli offtopic ali činjenica je da je Bolonjska reforma redukovala značajno programe fundamentalnih disciplina, toliko da sada kada nam dođu sveži "bakalari" i "masteri" sa ETF-a i drugih disciplina imaju problem sa uključivanjem u nebanalne projekte koji zahtevaju dobro razumevanje matematike i fizike procesa koji se modeluje, optimizuje ili za koji razvijamo alate za forecasting ili estimaciju stanja.

 

Slazem se da velika većina neće rešavati takve probleme ali mislim da je sprovedena prevelika redukcija gradiva fundamentalnih disciplina.

  • Like 4
Link to comment
Share on other sites

15 hours ago, Kronostime said:

Ovaj, on je zavrsio Pravni fakultet u vreme SFRJ, kao i idol mu Alek bin Andjelko bin Vojislav....  :classic_biggrin:

Just sayin`

:default_sofa:

Nije mogao u SFRJ nikako, jedino ako je studirao dok je bio u 7. razredu osnovne škole. Isto kao i psihopata što u SFRJ nije nikako mogao da završi fakultet sem ako ga je upisao tokom u 3. razredu srednje škole.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

1 minute ago, shonke said:

Nije mogao u SFRJ nikako, jedino ako je studirao dok je bio u 7. razredu osnovne škole. Isto kao i psihopata što u SFRJ nije nikako mogao da završi fakultet sem ako ga je upisao tokom u 3. razredu srednje škole.

Pa ni tada, osim ako nije proglasen nesposobnim za služenje vojnog roka. Krajem 1980-ih upisan pravni fakultet nije odlagao vojni rok. Kako je psihopata 1970 godište treći razred bi završio 1988, vojni rok 1989, što znači da je i tako mogao da diplomira samo u SRJ 1993. A ako je normalno završio srednju školu 1994. A u to doba je njegov politički otac bio profesor na pravnom fakultetu.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

7 minutes ago, DameTime said:

Studenti sutra ujutru kreću peške za Kragujevac, okupljanje je ispred Farmaceutskog fakulteta. Imate celu maršrutu i planiranu satnicu na Instagram stranicama.

 

Danas su krenuli, ima i live ponovo.

 

 

Takodje su u isto vreme krenuli iz Studenti iz Niša za Kg i planira se da stignu u isto vreme u Kg.

  • Like 4
  • Thanks 1
Link to comment
Share on other sites

Danas su krenuli. Ovo je dobra odluka mada je KG dosta dalje od BG nego NS. Biće to opet naporno :

 

 

Prvog dana predviđeno je da studenti pređu 37 kilometara. Prolazno vreme bi trebalo da izgleda ovako:

8:30 Okupljanje kod Farmaceutskog fakulteta u Beogradu.

9:30 Polazak.

11:52 Kratka pauza, 20 minuta Avala park (8km) – 15 minuta tišine, polazak u 12:07.

15:50 Pauza za ručak, 60 minuta Camping Belgrade Avala (20.8km), polazak u 16:50.

18:40 Kratka pauza, 20 minuta Avia pumpa Ralja (27.2km), polazak u 19:00.

Najkasnije 22:00 Sopot spavanje (37km) – u prostorijama objekta za rekreaciju.

Drugog dana, u sredu 12. februara studenti planiraju da pređu 41.3 kilometar.

Polazak iz Sopota je u 7:00.

10:15 Kratka pauza pred Mladenovac (Svetofor), 20 minuta (50km), polazak 10:35.

11:50 Mladenovac trg 15 minuta ćutanja + 15 minuta buka (54.2km), polazak 12:20.

14:50 Markovac kratka pauza 20 minuta, polazak 15:20 (62.9km) – OŠ “Kosta Đukić”, polazak 15:10.

18:00 Orašac pauza 30 minuta, polazak u 18:30 (70km).

Najkasnije u 22:30 Aranđelovac spavanje (78.3km).

Trećeg dana, u četvrtak 13. februara plan im je da pređu 33.2 kilometra. Ovako izgleda plan za taj dan:

9:00 polazak iz Aranđelovca.

14:00 pauza za ručak 60 minuta Karađorđev konak u Topoli (93.9km) polazak u 15:00.

17.45 pauza 20 minuta kod Gornje Trnave (103.3km), polazak 18:00.

20:30 Čumić (111,8km).

Najkasnije u 22:00 u smeštaju.

Četvrti dan, u petak 14. februara ostaće im 18.9 kilometara do cilja.

Polazak fleksibilan u odnosu na stizanje šetača iz drugih gradova. Nakon 2 i po sata, pauza 20 minuta bajkerski klub (opciona pauza pred ulazak u Kragujevac).

Nakon tri sata dolazak u Filološko umetnički fakultet u Kragujevcu.

  • Like 6
  • Thanks 4
Link to comment
Share on other sites

2 minutes ago, duško matić said:

 

Danas su krenuli, ima i live ponovo.

 

 

Takodje su u isto vreme krenuli iz Studenti iz Niša za Kg i planira se da stignu u isto vreme u Kg.

 

Jesam retardirana, kako li sam pročitala 12.2. :lol_2:

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...