Jump to content

Reci i izrazi koji se redje koriste


Dragan

Recommended Posts

6 minutes ago, Selina said:

Pa kako bi covek i inace to lepo rekao. Gradic bas i nije mnogo lepo.

 

Za varos mi je bilo cudno da je rec madjarskog porekla i da su je Turci preuzeli od Madjara, a onda mi od njih.

 

Mislim da je i rec ulica ( utca) tako dosla kod nas.

 

Ne. Reč ulica postoji u skoro istom obliku u ostalim slovenskim jezicima. Na ruskom je улица, na ukrajinskom nešto slično, bar koliko sam čuo sa njihovih TV kanala koje sada imamo, na češkom je ulice itd. Koliko se sećam natpisa po zgradama u Turskoj, oni za to koriste sokak.

 

Tačno je da je na mađarskom utca, što se vidi na svakom natpisu, ali mađarski ima dosta slovenskih reči.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Turcizmi koji su opstalu u govoru Nišlija....

 

namćor

sakat

ćelav

avetan (,,propao u licu, ogrubela lica, strašan“), 
alaman (,,neobuzdanko“), alapača,

baksuz,

batlija
(,,srećnik, srećan čovek i onaj ko drugome donosi sreću“),

bilmez, 
galamdžija,

gulanfer,

dušman / dušmanin, zavalija (,,jadnik, 
bednik“),

zevzeči se,

kavgadžija,

kalaštura,

kovrdžav, 
lakrdijaš,

larmadžija,

mangup,

manit,

meraklija,

mufljuz, 

torlak (,,osoba koja govori mešavinom više jezika, koji ne govori 
čistim jezikom“),

ćelča, ćelavko,

ćopav, 

ćorča,

džambas,

džudža,

šašav,

šegači se,

šugav

 

kućne stvari

 

bakrač

direk,

duvar,

dušek 

ibrik,

jastak,

jorgan,

kazan,

kalkan,

kapak,

konak, 
kube

kutija,

lampa

mušema

oluk, 
odžak

sovra

srča 
/ srč’a,

sunđer

tepsija,
testija,

tugla

ćeremida

ćoše, ćoška,

ćumez

ćunak, 
ćup

ćuskija

čekrk

češma

čiviluk

  • Like 1
  • Love 1
Link to comment
Share on other sites

- malo frket malo klot :)

- sevap je

- ućariti

- razbucati

 

I ovde je situacija slična sa rečnikom mladih generacija - nekada je sve bilo kul i mega, sada su vec neki drugi izrazi moderni,

najcesce preuzeti iz engleskog.

Link to comment
Share on other sites

4 minutes ago, DJ_Vasa said:

 

Ne. Reč ulica postoji u skoro istom obliku u ostalim slovenskim jezicima. Na ruskom je улица, na ukrajinskom nešto slično, bar koliko sam čuo sa njihovih TV kanala koje sada imamo, na češkom je ulice itd. Koliko se sećam natpisa po zgradama u Turskoj, oni za to koriste sokak.

 

Tačno je da je na mađarskom utca, što se vidi na svakom natpisu, ali mađarski ima dosta slovenskih reči.

Tako je, pomesala sam kojesta, na turskom je ulica jel sokak😄

Link to comment
Share on other sites

10 hours ago, DJ_Vasa said:

 

E, odličan primer! :thumbsup:

 

Sad si me podsetio čuvenih Azrinih stihova:

 

Moja pjesma miruje a furala bi furke,

Llijepe dekle moderne ne padaju na žurke...

 

:heart:

Slamas mi srce, Vaso, ti si moj vremeplov!

 

Azru sam preskocio, ta pesma mi nije poznata. To su bili vec "neki novi klinci." Vec sam bio u procesu iseljenja kad su oni "drmali." "Moje" vreme je nesto ranije, vise Peco Petej. Indexi i Time. O "tajmovcima" i Dadi Topicu bi ti vise mogao kazati @Kronostime koji ima neke veze s tim...

U to vreme sam svirao i pevao u "garaznom" bendu (bio jedan od osnivaca) zvanom Cmarni Ubruscici.

Vidis kako je lako skrenuti sa teme: Kronos na auto-moto temi ismejava Alfa Romeo i hvali VW, a Dado i Time su snimili pesmu....

 

https://www.google.com/search?client=firefox-b-1-d&q=dado+topic+time+alfa+romeo+gta#fpstate=ive&vld=cid:7f6b1939,vid:w1L_NxgYrYY,st:0

 

Drugi aspekt vremeplova.

Dosadjujem, licna i opsirna prica, samo delicem vezana za jezik (temu), no mozda ces imati strpljenja da procitas.

 

U Zagrebu, druzio sam se sa deckom koji se zove Zarko. Nadimak mu ju je bio Jacques (fonetski: Zak). Zato jer je deo detinjstva proveo u severnoj Africi, u bivsim kolonijama mu je otac bio konzul, pa je znao francuski. Bili smo, zbog slicnih interesa, nerazdvojni u gimnaziji, sredinom '70-ih.

Tada, druzili smo se X (rimski numeral) i 10. beogradska gimnazija. Kasnije, zagrebacki KSET i beogradski KST.

 

Poceli smo da se zezamo i u Zagrebu pricamo "beogradski" pa i juznije, onoliko koliko smo naucili. Cak smo i karikirali. Umesto "da zavezem cipele" je bilo "da izdejstvujem zavezivanje." Samo da se zezamo, naravno niko nije tako govorio.

 

Iselio sam kad se Tito jedva ohladio, Zak je ostao. Ja u tudjini, Zak se ozenio i razveo pa opet ozenio. Druga zena mu je bila "teska Hrvatica."

 

Dodjem u Zagreb '90-ih, rat je, i nadjem Zaka pa se posetimo. Zak mi rece nesto od interesa i ja kazem: "Zace, podajder mi parce hartije i tefter, da ne izgubim." A njegova Hercegovka popizdi: "Zorane, tako se u Hrvatskoj vise ne govori!"

Popizdevsi, odgovorim: "ne govori sebe, nego ja govorim kako hocu."

 

Tuzno, no ostao sam bez drugara. Birajuci izmedju mene i zene, normalno se opredelio za zenu.

 

Rekao bih, "kaj me, koji kurac, zajebavas" i nakon 40+ godina u "tudjini."

 

Aj'mo sada na engleski.

I izvinjavam se svima jer sam stvarno istrolovao temu.

 

 

 

 

 

 

 

 

  • Like 2
Link to comment
Share on other sites

11 hours ago, zoran59 said:

Poceli smo da se zezamo i u Zagrebu pricamo "beogradski" pa i juznije, onoliko koliko smo naucili. Cak smo i karikirali. Umesto "da zavezem cipele" je bilo "da izdejstvujem zavezivanje." Samo da se zezamo, naravno niko nije tako govorio.

 

Sve si odlično napisao, ali sad si me podsetio sa nečim što je u vezi sa temom. I moja škola je bila zbratimljena sa zagrebačkom, a i mi smo se zezali po pitanju govora. Bilo nam je lako da skinemo ponešto zagorskog jer je ekavski, baš kao što mi govorimo, a nije bilo problema da pravilno upotrebimo 'bum ti rekel', 'kaj delaš', i tome slično. Ni Zagrepčanima nije bio problem da kažu lepo ili vreme, ali nikako da pogode kada i kako da koriste bre. Doduše, najbolje zezanje je bilo kad napravimo neku mešavinu, pa kažemo kaj bre delaš.

 

Zagrepčani su generalno bili bolji gitaristi od nas, na čemu im skidam kapu.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

Kad ste vec kod bre i slicnih anegdota, jedan vic.

 

Napravili kompjuter koji zna odgovore na sva pitanja i krenuli da ga testiraju.

Udje prvi pitac (pitalica) i eto ga nakon par sekundi sa odgovorom.

Isto tako bi i sa drugim, trecim... sto teze pitanje to brzi odgovor.

Usao onda Mujo da postavi pitanje i prodje minut, dva, tri, a njega nema.

Usli onda posled nekog vremena da vide sta se dogadja, a soba puna papira i stampac stampa kao lud.

Pitaju Muju: "Koje si mu pitanje postavio"

a on kaze:"Ni jedno, tek udjoh i pozdravih - dje s` ba, sta ima ?"

  • Like 1
  • Ha-ha 4
Link to comment
Share on other sites

On 1/6/2024 at 1:28 PM, DJ_Vasa said:

 

E, odličan primer! :thumbsup:

 

Sad si me podsetio čuvenih Azrinih stihova:

 

Moja pjesma miruje a furala bi furke,

Llijepe dekle moderne ne padaju na žurke...

Eeh, prvi stih si malo upristojio,  a u drugom je zurke (nema ж).   Zurke su valjda frizure,  na tadasnjem purgerskom 🙂

Link to comment
Share on other sites

30 minutes ago, Edinburgh said:

Eeh, prvi stih si malo upristojio,  a u drugom je zurke (nema ж).   Zurke su valjda frizure,  na tadasnjem purgerskom 🙂

 

Ima i tu pristojniju verziju, naći ćeš na 0:40:

 

Doduše, smetnuo sam sa uma zurke i mahinalno sam tako napisao. Čulo se i u Beogradu zurka za frizuru, mada tako više niko ne govori.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, Edinburgh said:

Eeh, prvi stih si malo upristojio,  a u drugom je zurke (nema ж).   Zurke su valjda frizure,  na tadasnjem purgerskom 🙂

 

Ispada da je problem "osisana" latinica.

 

"Zurka" sa obicnim "z" jeste (bila) frizura. Ali Vasa, Azra i ja smo mislili na "zhurku" - a to je znacilo "tulum" i slicno, tj. zabavu, provod ili tako nekako.

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

30 minutes ago, zoran59 said:

 

Ispada da je problem "osisana" latinica.

 

"Zurka" sa obicnim "z" jeste (bila) frizura. Ali Vasa, Azra i ja smo mislili na "zhurku" - a to je znacilo "tulum" i slicno, tj. zabavu, provod ili tako nekako.

Ali Johnny je mislio na frizuru, a ne na tulum (журку).  Pozdrav. 

Link to comment
Share on other sites

8 hours ago, Edinburgh said:

Ali Johnny je mislio na frizuru, a ne na tulum (журку).  Pozdrav. 

 

Edi, ziveci tamo i u to vreme, poznavajuci tadasnji zagrebacki mentalitet, verujem da je u stihu koji je Vasa citirao ipak pisao/pevao o tulumu i raspasoju. Verovatno se ni on ne seca o cemu je pisao - Stulic je nesto stariji od mene, a ni ja nisam mlad... Mada, proslo je vise od 4 decenije, pa je sasvim moguce da si ti u pravu.

 

Nego, opet o arhaizmima i lokalizmima.

Iz "mesane" sam familije, dedina "grana" je sa Banije. Sa strane bi se reklo da su tamo bili Srbi i Hrvati. Ali u dedinom selu se govorilo S(h)okci (za Hrvate) i Vlasi (za Srbe).

Neposredno pre raspada SFRJ, posetim strinu u selu i pitam je sta se dogadja.

A ona, priprosta i ostarela seljanka sa 4 razreda osnovne skole, kaze: "Sokci-bokci, Vlasi-siromasi. Dete moje, sve ti je to isto."

 

Ja sam tada piskarao o takvim stvarima. Stulic je rodjen u Makedoniji. Obojica smo imali slican i (danasnjim recnikom) "globalisticki" pristup svetu ali nam se terminologija donekle razlikovala. Bez zamerke, razumljivo.

 

Moram da stanem ovde. Znam vise narecja/dijalekata srpskohrvatskog i slovenacki, dodje mi da pisem esej ili knjigu, a nema smisla na forumu. Samo mi je zao da nisam naucio makedonski.

 

Da se vratimo naslov teme.

Idem da legnem na blazinu, stavim glavu na vajnkush i pokrijem se poplunom.

Koliko vas zna o cemu pisem?

:classic_biggrin:

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

54 minutes ago, zoran59 said:

Idem da legnem na blazinu, stavim glavu na vajnkush i pokrijem se poplunom.

 

Mi bi to rekli na čistom turskom jeziku: Legnem na dušek, turim glavu na jastuk, pokrijem se jorganom.

 

Bio sam siguran da sam čuo reč: blažina, ali da ne mogu da se setim značenja, naravno google se setio, zna sve tri reči.

Igrajući se rečime uz google prevodilac, nađem zanimljivu podatak, uneo sam reč dušek i tražio prevod na turski, dobio : yatak. Većina nas zna za jatake u drugom značenju ali ima logike i da su dušek i jatak sinonimi.

 

  • Like 1
Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, Div said:

 

Mi bi to rekli na čistom turskom jeziku: Legnem na dušek, turim glavu na jastuk, pokrijem se jorganom.

 

 

 

A mi,,,,,,Legnem si na dušEk, turim si glavu na jastUk, pokrijem se s jorgAn. :s_d:

Link to comment
Share on other sites

10 minutes ago, Constantin said:

A mi,,,,,,Legnem si na dušEk, turim si glavu na jastUk, pokrijem se s jorgAn. :s_d:

 

Znaš, kad je Leskovčanin upecao rivu, stavio je na dlan pa merači:
-Ripče, ripče, će te izedem ss lebac, će te izedem ss crni lukac, će te izedem ss alevu papriku...
ribica se praćne, padne u vodu i otpliva, Leskovćanin nastavi:
-Će te izedem ss kurac moj.

  • Ha-ha 4
Link to comment
Share on other sites

 
Znaš, kad je Leskovčanin upecao rivu, stavio je na dlan pa merači:
-Ripče, ripče, će te izedem ss lebac, će te izedem ss crni lukac, će te izedem ss alevu papriku...
ribica se praćne, padne u vodu i otpliva, Leskovćanin nastavi:
-Će te izedem ss kurac moj.
 
Kad smo kod pomenuli "sleng".......
Pošli Beogradjani na eksurziju po Srbiji. Posle par sati, zatraže putnici da vozač stane, pripišalo im se. Stao šofer na nekom proširenju, razleteli se prestoničari ko će pre, prigustilo. Sve se to dešavalo pored neke livade gde je vredni domaćin, na 40-ak stepeni celzijusa skupljao travu. Gleda sad on autobus, "čudo na dva sprata"...zavrnuo šajkaču.briše znoj i gricka slamčicu...
- Ljakse dišra a ? - smeška mu se lik i skoro ga upiša....
Ovaj ga gledam pa žmureći na jedno oko, bije sunce jbg, mu odgovori...."Munem stranci" .....:s_w:

  • Ha-ha 1
Link to comment
Share on other sites

5 hours ago, zoran59 said:

Ali u dedinom selu se govorilo S(h)okci (za Hrvate) i Vlasi (za Srbe).

Neposredno pre raspada SFRJ, posetim strinu u selu i pitam je sta se dogadja.

A ona, priprosta i ostarela seljanka sa 4 razreda osnovne skole, kaze: "Sokci-bokci, Vlasi-siromasi. Dete moje, sve ti je to isto."

 

E, kad si ovo već spomenuo, htedoh da pitam koliko je tamo poznato da u Srbiji žive Vlasi? Ovo pitam jer sam od jednog prijatelja nedavno čuo anegdotu o Vlasima i Hrvatima koji su turistički boravili u Srbiji.

 

Taj prijatelj je tokom proleća otišao na nekoliko dana u istočnu Srbiju, i to onaj deo uz Dunav koji ima turističke atrakcije. U nekom kafiću je sedeo za stolom pored nekih hrvatskih turista koji su pitali konobara za preporuku gde da jedu i šta da naruče. Konobar im je spomenuo neki restoran u kome se nude vlaški specijaliteti, spominjao vlašku kuhinju i slično, a ovi su počeli da se snebivaju i rekli da nisu želeli nikoga da uvrede, da Srbe nikada nisu nazivali Vlasima i slično, a konobar ih nije baš razumeo o čemu pričaju jer je mlad i ne zna da se 'Vlasi' u Hrvatskoj koristi u drugom smislu. Prijatelj se priključio razgovoru kako bi pomogao konobaru, pa je njima objasnio da su Vlasi narod koji tu živi, a konobaru da tako zovu Srbe u Hrvatskoj. Posle toga su se svi zajedno smejali, a konobar, inače i sam Vlah, odmah je demonstrirao da imaju i svoj jezik tako što je sa kolegom progovorio nekoliko rečenica na vlaškom. Inače, jezik je srodan rumunskom, ali ga koriste isključivo kada razgovaraju međusobno i kada znaju da je sagovornik Vlah koji nije zaboravio svoj jezik.

  • Like 4
Link to comment
Share on other sites

 
Ima i tu pristojniju verziju, naći ćeš na 0:40:
 
Doduše, smetnuo sam sa uma zurke i mahinalno sam tako napisao. Čulo se i u Beogradu zurka za frizuru, mada tako više niko ne govori.
Zurka, šveca... Klinci uzrasta mog sina (sad ce 18) me ne razumeju kad upotrebim tako neki izraz.

Sent from my SM-A525F using Tapatalk

Link to comment
Share on other sites

8 hours ago, DJ_Vasa said:

inače, jezik je srodan rumunskom, ali ga koriste isključivo kada razgovaraju međusobno i kada znaju da je sagovornik Vlah koji nije zaboravio svoj jezik.

 

Koliko je jezik slican rumunskom, posto ima Rumuna koji prisvajaju "nase" Vlahe kao deo rumunskog nacionalnog korpusa, mada moje misljenje je da se radi o srodnom pre-slovenskom narodu koji je sa ove strane Dunava ipak imao drugaciji kulturno istorijski razvoj od Rumuna. 

Link to comment
Share on other sites

2 hours ago, 40Wins said:

 

Koliko je jezik slican rumunskom, posto ima Rumuna koji prisvajaju "nase" Vlahe kao deo rumunskog nacionalnog korpusa, mada moje misljenje je da se radi o srodnom pre-slovenskom narodu koji je sa ove strane Dunava ipak imao drugaciji kulturno istorijski razvoj od Rumuna. 

 

Ovo je malo duža priča, ali pokušaću da odgovorim koliko mogu. Naime, vlaški koji se govori u istočnoj Srbiji ima dva dijalekta – ungurjanski i caranski, a Vlasi istočne Srbije se dele na tri podgrupe, u koje spadaju Ungurjani, Carani i Munćani kao prelazna grupa. Da bi situacija bila komplikovanija, tu je i gotovo izumrli cincarski ili aromunski, koji neki podvode pod vlađki, a neki ne. Osnovna razlika između vlaškog iz istočne Srbije i cincarskog jeste u jezičkom uticaju kome su bili izloženi. Vlaški koji se govori u istočnoj Srbiji je pod velikim uticajem srpskog, a cincarski pod uticajem grčkog jer su Cincari poreklom sa severa Grčke. Ni vlaški ni cincarski praktično nisu kodifikovani, praktično ih nema i javnoj upotrebi, mada je vlaški dostupan kao izborni predmet u nekoliko škola.

 

Što se tiče poslednje rečenice u kojoj piše da praktično nisu kodifikovani, to znači da ipak postoji prilagođen pravopis, ali ga oni sami retko poznaju, dok u retkim prilikama kada ga koriste u pisanoj komunikaciji na internetu, koriste i rumunski pravopis. Evo jednog linka gde možeš da vidiš kako izgleda pravopis vlaškog u Srbiji: https://recnaroda.co.rs/vlaski-jezik-u-skolama-vuorba-vlaha-in-skuolje/

 

Ovde se vidi da je u pitanju hibrid između srpskog i rumunskog pravopisa:

Pră podatkurj karje are Savjetu Vlahilor în Sîrbije, predmjetu „Vuorba vlaha ku elemjenturlji dî kultură“ în okrugu lu Branićeva sî îvacă în škuoalje în Kućiva, Crnića Mikă, Petroucu la Mlaua šî în Žăgubica.

 

Označio sam boldom slova rumunske abecede, a naša slova ć, š, ž i slično ćeš lako prepoznati. Prepoznačeš i reči iz srpskog kao što su savjetu ili predmjetu, što ukazuje na uticaj srpskog.

 

Što se tiče međusobnog razumevanja, to zavisi od toga koliko svaki Vlah kao pojedinac poznaje sopstveni jezik. Naime, oni u govoru dosta koriste srpske reči, delove rečenica ili čak cele rečenice, a ne znaju ga svi podjednako, dok ga mnogi namerno i potiskuju jer ga smatraju nedovoljno prestižnim. Moja supruga ima koleginicu čiji su roditelji Vlasi, ali ona sama kaže da je nisu učili jeziku i da ga donekle razume zahvaljujući ostatku porodice, premda ga ne govori. Naprosto, roditelji su smatrali da joj je srpski potreban za obrazovanje, posao i slično, plus imaju negativan stav prema svom jeziku. Upravo od nje sam čuo dosta podataka koje ovde pišem, a pošto je koleginica po struci, verujem da je opis tačan.

 

Da ne zaboravim i da odgovorim na postavljeno pitanje – ukoliko Vlah dobro poznaje sopstveni jezik, razumeće se sa Rumunima otprilike koliko i mi sa nekim ko govori nestandardnim dijalektom. Dodatno će mu pomoći ukoliko je slušao ili čitao medije na rumunskom, koji su relativno lako dostupni jer ako ništa drugo, mogu da slušaju bar radio.

 

Što se tiče prisvajanja i identiteta, kod Vlaha postoje čak tri struje – jedni smatraju da su autohton narod, da govore jezik sličan rumunskom i da su im Rumuni najbliži rođaci. Drugi smatraju da su Rumuni i da govore rumunskim jezikom, a treći su 'posrbljeni', da se tako izrazim, a često se etnički izjašnjavaju i kao Srbi. Koliko znam, prva i treća struja su dominantne, mada ima sve više  i onih koji pripadaju drugoj, a pošto se neki školuju i u Rumuniji, približavaju se rumunskom identitetu.

 

Stigli smo i do pitanja identiteta jezika, tj. da li je to dijalekat rumunskog ili je odvojen jezik. Vlasi sopstveni jezik nazivaju română ili rumanješte (ako sam pogodio izgovor), tj. baš kao što Rumuni nazivaju svoj jezik. Doduše, u tekstu koji sam linkovao postoji i oblik vlaha, mada je to politički naziv na liniji sa opredeljenjem vlasti da su oni poseban narod. Evidentno je da vlaški koji se kod nas govori ima razlike u odnosu na rumunski, ali da ga mnogi smatraju dijalektom rumunskog. Ovo je već političko pitanje koje postoji u mnogim slučajevima, kao npr. što se jezik koji je rasprostranjen u Indiji i Pakistanu naziva hindu ili urdu, u zavisnosti od države, iako su suštinski gledano jedan jezik. Ista priča je i sa srpskohrvatskim, što ne moram da objašnjavam. Postoje i situacije da jedan te isti dijalekat može biti nazvan na dva načina u zavisnosti od nacionalne pripadnosti. Kada bi onaj iz Vranja i onaj iz Kumanova razgovarali u dijalektu, razlike ne bi bilo, ali prvi će svoj jezik nazvati srpskim, a drugi makedonskim.

 

Nije mi poznato da postoje apslutno dokazani podaci o njihovom poreklu, ali čitao sam da su neki doseljeni iz Rumunije, a da su neki autohtono stanovništvo. Pošto je imenica vlah / Vlah mogla da se odnosi i na stočare, bez obzira na poreklo, ali i na narod, to je malo problematično. Postoje neke jezičke odlike koje se vezuju za određene dijalekte rumunskog, ali s druge strane, oni jesu dugo bili odvojeni od uticaja Rumunije i često su živeli u nepristupačnim predelima. U međuvremenu su poprimili ne samo jezik okruženja, već i imena i prezimena. Ponekad se mogu prepoznati po karakterističnim prezimenima, kao npr. Barbatesković, Dinulović, Jepuranović ili Liculović, ali često imaju česta imena i prezimena po kojima se ne mogu prepoznati. Kao primer mogu da navedem pevača Đorđa Marjanovića.

 

Kao što se vidi, ovde ima dosta da se kaže, a mnogo toga je nerešeno ili nepoznato.

Edited by DJ_Vasa
  • Thanks 3
Link to comment
Share on other sites

47 minutes ago, DJ_Vasa said:

 

...........Ungurjani............

 

U međuvremenu su poprimili ne samo jezik okruženja, već i imena i prezimena. Ponekad se mogu prepoznati po karakterističnim prezimenima, kao npr. Barbatesković, Dinulović, Jepuranović ili Liculović, ali često imaju česta imena i prezimena po kojima se ne mogu prepoznati. Kao primer mogu da navedem pevača Đorđa Marjanovića.

 

 

 Upoznako sam u Negotinu lika koji se zove Boža Ungurjanović....

Imao sam prijatelja u Alibunaru, nažalost preminuo je, a zvao se Kostić Marčelo, otav Oktavijan, sestra Smaragda, a majka je bila Madjarica, Eržebet. Za sebe je govrio da je Rumun. Pričao je Rumuski perfektno, a prilikom korišćenja srpskog, ništa se nije naslanjalo na taj Rumuski.

Imam drugara, sada živi u Nišu, majka mu je Vajna, u kući se pričalo vlaški, kad je došao Niš, takodje je čisto, bez zadrške, pričao srpski, kao i dan danas.

Link to comment
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
×
×
  • Create New...