Vjekoslav

prva liga! tako nesto bi trebalo i nasem Honey Badgeru. moram pitati -> komarci?

Raspad suradnje rezultirao prvim ženskim klubom u Saboru Autor: D.M./HRT/Hina 22. 07. 2020. prije 20 sati Već na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora u srijedu došlo je do razilaženja jedne predizborne koalicije jer je zastupnik Dario Zurovec iz Fokusa odbio ići u zajednički klub s kolegicama iz Stranke s imenom i prezimenom i stranke Pametno, no, one su do kluba došle uz pomoć GLAS-a. - VIDEO: Zastupnici najavili žestoke bitke - Sabor raspravlja o ustrojstvu Vlade i broju ministarstava - Zastupnici prisegnuli, Jandroković drugi put predsjednik Sabora Premda se očekivalo da će Dario Zurovec oformiti zastupnički klub s predizbornim partnericama Dalijom Orešković i Marijanom Puljak on je to odbio jer, kako je kazao novinarima, ne želi biti pripadnik nijednog saborskog kluba. Želim i dalje biti u oporbi i nastavit ću se i dalje zalagati za vrijednosti i obećanja koje sam dao poput zahtjeva za smanjenjem poreza, kazao je Zurovec. - Dario Zurovec objavio čiji je igrač Orešković i Puljak su tako ostale bez kluba koji u Saboru omogućuje šire područje djelovanja, ali im se potom pridružila čelnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš, koja je jedina iz te stranke ušla u Sabor, a kazala nam je da je imala ponude iz nekoliko klubova, pa i iz SDP-a. - Prvi je to ženski klub u Saboru. Želimo naglasiti važnost žena u politici, kazala je Anka Mrak Taritaš. Dodala je kako su spremne odgovorno, pametno, jasno i glasno raditi u Saboru. Njihova vrata su, naglasila je - otvorena svima onima iz liberalnih stranaka koji osjete da im je kod njih mjesto. Predsjednica tog kluba tri centrističke stranke bit će Marijana Puljak koja je novinarima popodne kratko poručila: "Formirali smo klub s GLAS-om. Fokus je dobrodošao, može se pridružiti i kasnije". Zurovca navodno pokušao vrbovati HDZ Inače, kako se neslužbeno doznaje, predizborni trojac razišao se zbog tri jaka ega i međusobnih razlika. Može se čuti da je Zurovca, gradonačelnika Svete Nedelje, navodno pokušao vrbovati HDZ, jer je on i ranije bio u toj stranci. U HDZ je ušao s 18 godina, a tu je stranku je napustio 2015. godine u vrijeme Tomislava Karamarka. ... ovo mi se svidja. nevezano za tzv. politicku korektnost koja zna biti zatupljujuca, medjutim kad bi ove tri konkretne gospodje vodile drzavu sljedecih 10ak godina, svaka u svom resoru, Hrvatska bi se preporodila.

znas kako se zove novi nacelnik stozera u mom kraju? neces vjerovati...

temperature u debelom minusu, duboki snijeg, cisti zrak (ne mora biti planina), vatrica (ne mora biti logorska), to je doslovno jedini trenutak kad se meni jede cvrceca slanina. i zanimljivo, od svih drugih jela i slastica, jedino mi se slanina tada jede. pretpostavljam, zbog potrebe organizma za mascu i solju.

oho, Clash razmislja. to znaci da je vrag odnio salu.

auf

tamo negdje sredinom devedesetih ja poslom u Milanu, i pita me jedan od Talijana iz kojeg sam tocno grada. ja kazem Osijek. o, pa znam ja di je Osijek, bio sam tamo osamdesetih, veli on meni. to je tamo di zene ne briju noge! e ak nisam umro od stida. dakle i tu postoje razlike. nije isto hoces li se priljubiti / zaljepiti za uvijek skockanu Talijanku, ili pak za nekog ko ce te, jelte, izgrebati.

a onaj greben iza na jos visoj tocki. dofuras tamo top, i trc milojka. ne mora top, dovoljni su strelicari. a mozda i atleticari (bacaci kamena s ramena) medjutim raja nije imala ni topove, ni strelicare, ni atleticare, tako da je velikaska tvrdjava posluzila svrsi. ... odlicne fotke nadam se negdje u blizini ima i hlada, kad zvizne sunce na tom kamenu bas i nije za setnju.

ipak su se dogovorili. bravo. https://vijesti.hrt.hr/636554/peti-dan-pregovora-celnici-eu-a-postigli-dogovor

zato ja radim domaci, od kefirovih zrnaca / prirodne simbiotske zajednice bakterija i kvasaca (koja se u industriji ne koristi). u biti ja nista ne radim, zrnca rade, ja samo ulijem mlijeko u staklenku sa zrncima i pricekam 24h. sad po ljeti kad su temperature vece bude gotovo i ranije.

Traminac daje odlična slatka vina, ali kad su suhi, posebna su strast Traminac je sorta koja će najlakše zavesti ljude i navući ih na uživanje u vinu. Prekrasno miriše po ruži, cimetu, tropskom voću, a neki u njemu otkrivaju i slaninu. Nakuplja poprilično alkohola pa mu je i okus dojmljiv, a za vino nitko neće reći da je kiselo jer je slastan čak i kad je napravljen kao sasvim suh. Štoviše, možda mu je i jedina mana niska razina kiselina pa ga vinari ranije beru da mu zadrže svježinu. U godinama u kojima vrijeme dopusti ledenu berbu ili izbornu berbu prosušenih bobica daje senzacionalna predikatna vina, posebno u Kutjevu i Iloku. Vrlo često su toliko slatka da ih ne valja posluživati uz deserte, nego uz slana jela, poput gusje jetre i najplemenitijih sireva. Neki ga uspoređuju s muškatima jer im je zajednički miris ruže, no traminac u pravilu daje puno ozbiljnija vina. Zbog sličnosti imena podrijetlo mu se povezuje s gradićem Traminom u Južnom Tirolu na sjeveru Italije, iz kojeg se navodno raselio u Njemačku i Švicarsku, a potom i u zemlje bivše Austro-Ugarske te Francusku. No njemački ampelograf Johann Philipp Bronner u 19. stoljeću je posjetio Južni Tirol i nije pronašao nijedan trs traminca, odnosno gewürztraminera, kako ga na njemačkom i danas zovu. Štoviše, i u tamošnjim knjigama se ta sorta nije spominjala, a prvi zapisi o sadnji trsova od sorte gewürztraminer nastali su nakon Bronnerova posjeta. Pojam “vini de Traminne” (vina iz Tramina) spominje se u dokumentu o cijenama vina iz 1242. godine, no jasno je navedeno kako je riječ o mješavinama sorata, poput bijelog muškata (moscato bianco) i bijelog lagreina (weisser lagrein). Lagrein je danas poznata crna sorta južnog Tirola, a ovo je očigledno bila bijela inačica. Dr. José Vouillamoz sa švicarskog Sveučilišta Neuchâtel ima zanimljivu tezu zašto traminac sigurno nije iz Tramina. Tvrdi da ga tamo ne bi nazvali po imenu gradića jer bi u protivnom više sorata vinove loze nosilo to ime. Objavio je i rad “Podrijetlo gewürztraminera: DNK demantira priču” u kojem navodi kako je traminac roditelj ili predak brojnih sorata vinove loze u Francuskoj, među kojima je i sauvignon bijeli, te u Austriji u kojoj je sa sortom Österreichisch weiss dao zeleni silvanac, a s crvenim veltlincem (bijela sorta) i rotgipfler koji je kod nas poznat kao zelenac te od njega Vlado Krauthaker u Kutjevu radi velika suha i slatka vina. Vouillamoz tvrdi i da se na osnovi povijesnih i genskih istraživanja može zaključiti kako se traminac “rodio” negdje između sjeveroistočne Francuske i jugoistočne Njemačke kao prirodni križanac pinota i nepoznate sorte ili dviju starih nepoznatih i vjerojatno izumrlih sorata. U svijetu su danas najpoznatiji elzaški traminci. Uglavnom je riječ o vinima kasnih i izbornih berbi, koje se tamo nazivaju “vendage tardive” i “sélections de grains nobles” te ponosno pišu na etiketi. A ta vina uglavnom nisu slatka, nego suha ili eventualno polusuha. Boja im je zlatno-žuta, ponekad i starog zlata, arome raskošne i u njima su mirisi sorte izmiješani s medom i (pre)zrelim voćem te onima koje daje plemenita plijesan, a okus gust i pun. Donekle tog tipa, iako polusladak, je Traminac Principovac Iločkih podruma. Ilok bi se mogao nazvati istočnom prijestolnicom traminca. Sorta se očigledno dobro snašla na lesnatom tlu, a klima omogućuje vina svih kategorija osim pjenušavih. Treba, svakako, uživati u slatkišima, posebno u intimnom društvu, no pravi užitak pružit će suhi traminci. Jer šećer može svašta prikriti, a suho vino je iskreno poput gole žene.

Na područje Iloka ga je 1710. g. donio knez Odeschalchi iz Južnog Tirola. https://www.ilocki-podrumi.hr/o-ilockim-podrumima/povijest/ https://miss7.24sata.hr/lifestyle/zasto-ce-meghan-i-harry-na-vjencanju-piti-bas-ilocki-traminac-20157 e sad, da li je ovaj ilocki uistinu bolji od svog tirolskog pradede ja ne mogu suditi, jer ne pijem takva slatka vina. probao jesam, i to nekoliko puta (nije kulturno odbiti), medjutim to je bio takav udar na moje sinuse da sam svaki put zablokirao / brzo batalio. kao kad zagrizem u slatki kolac. ... samo umjereno

a šta ti ga ja više znam u ovoj histeriji informacija, možda su nedavno otkrili viruse i u kefiru, a ja ostao neobavješten. pirim i na hladno.

ako devojka u medjuvremenu ne nestane, sama od sebe. i to je moguce.

kakvi sad pobogu virusi iz kefira? mislis na bakterije?

pa i to je odlicno, jogurt je takodjer probiotik. bravo.

kefir (domaci) ne bi bio los u toj kombinaciji. a i inace sam cuo da su probiotici dobri u borbi s covid-19.

@Kronostime si ziv? oprao sudje? izmjerio temperaturu? kako tvoja ovcica? ocekujem izvjestaje KSK-a (kriznog stozera kucanstva) na dnevnom nivou, recimo u 18:00h.

Dan kad je Hrvatska šokirala svijet AUTOR: Boris Dežulović Podijeli: Link je kopiran Izvor: Draško Momirski Dvije zbunjujuće vijesti iz Hrvatske istog su dana obišle svijet, tjerajući znanstvenike i epidemiologe da zaborave sve što su znali – ili, točnije, mislili da znaju – o virusu SARS-CoV-2 i svjetskoj pandemiji covida-19. Najprije je ovog ponedjeljka ujutro Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije u svom dnevnom izvještaju objavio kako se među trinaestoro novooboljelih u protekla dvadeset četiri sata našao i jedan – austrijski turist. Zaraženi turist? Turist s koronavirusom?! To jednostavno ne može biti. Po svemu što je epidemiološka struka do sad znala o ponašanju koronavirusa, turizam nije bio samo najsigurnija ekonomska grana, već jedina stopostotno sigurna. Stručnjaci pojavu nisu znali objasniti: svega par dana ranije - samo pretposljednji primjer – general Mladen Fuzul kćeri je u Zadru organizirao svadbu, pa je nekoliko stotina ljudi završilo u bolnici ili u samoizolaciji, dočim je s druge strane prema podacima Turističke zajednice istoga dana u istom tom Zadru boravilo pet hiljada turista, i nijedan jedini nije bio pozitivan. Ni turisti, ni njihovi piloti, ni domaćini, ni vodiči, nitko, nijedan! Kako, zašto, nitko nije znao. Znali smo samo da je turizam u epidemiološkom smislu sigurniji čak i od opće karantene. U uvjetima svjetske pandemije liječnici bi obitelji, kolege i susjede zaraženih slale ili a) petnaest dana u samoizolaciju, ili b) petnaest dana u Palace Elisabeth Heritage Hotel na Hvaru. „Hrvatska je pobijedila covid-19, ova Vlada je pobijedila covid-19, mi smo savladali epidemiju!“, trijumfalno je tako prije mjesec i pol dana objavio premijer Andrej Plenković, pa otvorio granice stranim turistima: kakva je, zaista, realna opasnost od par milijuna netestiranih osoba sa svih strana svijeta? Naposljetku, i voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Bernard Kaić prošlog je četvrtka - istog onog dana kad je general Fuzul udvostručio broj noćenja u zadarskoj Općoj bolnici - novinaru Slobodne Dalmacije objasnio kako, citiram, „dolazak turista nije problematičan“. A sam ministar turizma Gari Cappelli sutradan je svečano objavio kako se „u Hrvatskoj trenutačno nalazi pola milijuna turista“ i kako „nijedan nije zaražen“. Samo tri dana kasnije, međutim, šok i nevjerica: turist iz Austrije ima koronavirus! Zbunjeni i šokirani stručnjaci sedam su puta provjeravali testove: gospodin je, naime, bio klasični turist koji je upravo austrijskom disciplinom ispoštovao sve stroge mjere koje je donijela hrvatska država, odgovorno pazeći da bude iz jedne od onih stranih država koje nisu Bosna i Hercegovina ili Srbija. Ne samo da ga nitko nije testirao ni provjeravao, nego ga nitko ništa nije ni pitao - pa ipak je na koncu ispao pozitivan na koronavirus. Hrvatska je bila šokirana: usred svjetske pandemije turist iz zemlje s pet puta više oboljelih i šest puta više mrtvih od Hrvatske pozitivan je koronavirus? Turist s virusom?! Kako se to dogodilo? Je li to uopće teoretski moguće? Onda, kao da to nije bilo dovoljno, istog ponedjeljka ujutro, jedva sat kasnije, svoj je izvještaj objavio i Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar iz Zagreba, navodeći kako su se među šezdeset sedmoro novooboljelih našle i tri djelatnice doma za stare i nemoćne u Klaićevoj. Svakako, koronavirus kod štićenika i osoblja umirovljeničkih domova odavno nije vijest: vijest je, međutim, da su dvije od tri zaražene djelatnice tjedan dana ranije u domu u Klaićevoj bile zadužene za organizaciju - glasanja na parlamentarnim izborima! Zaraženi glasači i članovi glasačkih odbora? Koronavirus na izborima?! To jednostavno ne može biti. Po svemu što je epidemiološka struka do sad znala o ponašanju koronavirusa, izbori nisu bili samo najsigurnija javna okupljanja, već jedina stopostotno sigurna. Stručnjaci pojavu nisu znali objasniti: svega dva tjedna ranije, samo posljednji primjer, Hrvati i Srbi u Zadru su organizirali teniski Adria Tour s Novakom Đokovićem, pa je nekoliko stotina ljudi završilo u bolnici ili samoizolaciji, dočim su s druge strane istoga dana u Srbiji organizirali parlamentarne izbore za šest i pol milijuna ljudi, i nijedan nije bio pozitivan! Ni glasači, ni političari, ni članovi izbornih komisija, ni njihovi najbliži, nitko, nijedan. Kako, zašto, nitko nije znao. Znali smo samo da su izbori u epidemiološkom smislu sigurniji čak i od opće karantene. U uvjetima svjetske pandemije vlasti bi tako ili a) objavile policijski sat, ili b) raspisale izbore. „Hrvatska je pobijedila covid-19, ova Vlada je pobijedila covid-19, mi smo savladali epidemiju!“, trijumfalno je tako prije mjesec i pol dana objavio premijer Andrej Plenković, pa raspisao izbore: kakva je, zaista, realna opasnost od okupljanja četiri milijuna netestiranih osoba sa svih strana države? Naposljetku, i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Krunoslav Capak onomad je objasnio kako, citiram, „ukoliko glasači stave masku i nemaju simptome, ne bi trebalo biti problema“. A sam premijer Andrej Plenković dva je tjedna pred izbore - istog onog dana kad su organizatori teniskog Adria Toura udvostručili broj noćenja u zadarskoj Općoj bolnici – svečano objavio kako je „odluka da se prijevremeni izbori održe u srpnju, umjesto najesen, kada su trebali biti raspisani redovnim putem, donesena zbog brige o zdravstvenoj sigurnosti hrvatskih građana“. Samo tjedan dana nakon parlamentarnih izbora, međutim, šok i nevjerica: dvije žene angažirane u izborima imaju koronavirus! Zbunjeni i šokirani stručnjaci sedam su puta provjeravali testove: gospođe su, naime, bile klasične izborne službenice koje su upravo austrougarskom disciplinom ispoštovale sve stroge mjere koje je donijela hrvatska država, odgovorno pazeći da ne pomažu u organizaciji izbora ni u jednoj od zemalja koje nisu Srbija ili Hrvatska. Ne samo da su tako sudjelovale u izborima usred pandemije, nego su u izborima usred pandemije sudjelovale u domu za stare i nemoćne - pa ipak su na koncu ispale pozitivne na koronavirus. Hrvatska je bila šokirana: žene koje u domu za stare i nemoćne pomažu u organizaciji izbora pozitivne su na koronavirus? Virus na parlamentarnim izborima?! Kako se to dogodilo? Je li to uopće teoretski moguće? „Hrvatska je pobijedila covid-19, ova Vlada je pobijedila covid-19, mi smo savladali epidemiju!“, trijumfalno je, eto, objavio premijer Plenković otvarajući granice za strane turiste i raspisujući parlamentarne izbore, nakon čega je iznenada, znanstveno posve neobjašnjivo, uslijedio drugi val pandemije: krizni stožer dnevno je registrirao više od stotinu zaraženih, zabilježen je i najgori dan uopće od početka pandemije, da bi se na kraju koronavirus pojavio i među turistima, i na izborima. Zbunjeni su članovi Kriznog stožera, zbunjena je svjetska znanost, akademici nemoćno sliježu ramenima, nobelovci nazivaju redakcije najuglednijih medicinskih časopisa i povlače svoje radove, epidemiolozi se bacaju s mostova, Bill Gates prodao laboratorije nekom kolumbijskom poduzetniku i uplatio dva tjedna Vortex Cruisea kod Ane Bučević. Zbog dvije vijesti iz Hrvatske, eto, sve njihove debele studije, sva višemjesečna istraživanja, sve što su znali – ili, točnije, mislili da znaju – o koronavirusu i svjetskoj pandemiji, sve je završilo u kontejnerima za reciklažu papira: turisti mogu imati koronavirus, pandemija se širi i na izborima! Što je sljedeće? Ako koronavirus mogu imati i strani turisti i hrvatski birači, znači li to da ga mogu imati i Hrvati iz Kanade ili glasači iz Bosne i Hercegovine? Hoćemo li već sutra saznati da se covidom-19 čovjek može zaraziti, štajaznam, čak i na hodočašću Gospi Sinjskoj? Dobro, to sad serem, znam, ali recite: ne govori li i to koliko nas je svojim znanstveno neobjašnjivim i nepredvidljivim ponašanjem koronavirus sve uneubrojio i obezrazumio? ... http://hr.n1info.com/Kolumne/Boris-Dezulovic/a526581/Dan-kad-je-Hrvatska-sokirala-svijet.html

bolji smo jugoslaveni i komunisti / imamo bolje razvijen sustav opcenarodne obrane i drustvene samozastite. dobar stos, a? medjutim, ne zezam se. epidemiolozi iz civilne zastite su uspjeli pohvatati kontakte ovih novih zarista, kod vas to vise nije moguce.

25/1028/2 147 u bolnicama, 9 na respiratoru 1150 aktivnih / prosjecna dob 47 ... kod mene 2/283/0 39 u bolnici / 5 na respiratoru 165 aktivnih / 492 u samoizolaciji

postoji li u platnom prometu njemacka marka? reci cete, pretpostavljam, ajde ne lupaj, marka vec 20 godina ne postoji, u Njemackoj se koristi euro, kao i u vecini EU zemalja. medjutim, sto ako ipak, negdje, mozda, u nekom nepoznatom platnom prometu, njemacka marka postoji? i kako to uopce saznati? pa evo kako. prvo, sjednes u park. drugo, skines hlace. trece...

ako pogledamo kakve se sve mjere poduzimaju u covid centrima, od vrlo strogih i slozenih procedura do potpune fizicke izolacije od ostatka svijeta, onda je valjda jasno da unutar jednog kucanstva (dizajniranog za zajednicki zivot), i s ljudima koji nisu profesionalci (pa cak i da jesu, profesionalci imaju smjene za odmor), nije moguce sprjeciti sirenje zaraze. ne moraju se ljubiti, ne moraju jesti iz istih posuda i koristiti iste rucnike, medjutim ako ce pokusavati sprovesti nesto sto je i teoretski nemoguce (potpuna izolacija), to ce biti samo dodatan i fizicki i psihicki teret / nepotrebna nervoza, anksioznost, strah. pacijent koji se tako osjeca ne moze se dobro boriti sa bolescu. ljudski dodir zlata vrijedi (zato su medicinske sestre u bolnicama nezamjenjive). dakle nisam za takav pristup. "i u dobru i zlu" nije izmisljotina nekog pokvarenog popa, niti je pala medju ljude s Marsa. takvo obecanje skriva (vec tisucama godinama) u sebi i antropolosku i medicinsku vrijednost. ....

s rastakanjem institucija krenulo se u Srbiji tzv. "antibirokratskom revolucijom" koncem osamdesetih, i nesto kasnije u Hrvatskoj tzv. "ostvarenjem tisucljetnog sna" koji je u biti znacio hajducku samoupravu. pravosudje je tu najvise stradalo (i jos uvijek se nije oporavilo). medjutim Hrvatska je pod ingerencijom pristupnih EU mehanizama uspjela barem donekle vratiti povjerenje gradjana u institucije, a to se u Srbiji nazalost nije dogodilo. i u tome je ozbiljan problem. megalomanska politika s jedne strane, i nepovjerenje gradjana u vlastite institucije s druge strane, konstantno dovodi i samu Srbiju u pitanje (raison d'être).